2-18
i. ih

Izlazi svake subote

(rvena HEY

Prava

Pojedini broj 20 para.

alska

 

 

 

Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na
godinu K 10. l;a po godine surazmjerno. Za ino-
zemstvo godišnje K 15. Plativo i utuživo u Dubrovniku.

Broj 706. Godina XIV.
U Dubrovniku 26. oktobra [918.

 

 

Za zahvale i priopćena plaća se 40 para petit-redak.
Oglasi 30 para petit-redak. Odgovorni urednik Ivo
Birimiša. Tisak i vlasništvo Dubr. Hrvatske Tiskare.

 

Mojim vjernim austrijskim narodima!

Otkad stupih na prijest0, tvrdo nastojim,
da svim Mojim narodima pribavim žugjeni mir,
kao god i da austrijskim narodima pokažem put,
na kojem mogu da razviju snagu svoje nacio-
nalnosti i da je iskoriste za svoje duševno i
gospodarsko dobro.

Strašno hrvanje svjetskog rata do sad je
sprečavalo ovo djelo miira. Junaštvo i vjerno
požrtvovno izdržavanje nesolje i oskudice, divno
obraniše u ovo teško doba otadžbinu. Teške
žrtve rata morale su da nam obezbriže častan
mir, na pragu kojega danas se, hvala Bogu,
nalazimo.

Sada pak red je, da se bez oklijevanja sta-
ne podizati iznova domovina na njenim prirod-
nim i s toga najpouzdanijim temeljima. Pri tome
treba da se želje austrijskih naroda pomnjivo
stave megjusobom u sklad 1 da se ispune.

Ja sam se riješio, da to djel : izvedem slo-
bodnim sudjelovanjem Mojih naroua i u duhu
onih načela, što ih saveznički vladari prisvojiše

prema

volji svo-
a U raje svako

pleme ajvo na zealjištu što ga naseljava,
svoju vlastitu drživnu zajednicu.

Tim se nikako ne prejudicira sjedinjenju
poljskih krajeva Austrijeneodvisnoj poljskoj državi.

rad Tist sa svojim teritorijem dobiva, pre-
ma željama njegova pučanstva, svoj naročiti
položaj.

Ovo preustrojenić, kojim se ni na koji na-
čin ne dira u integralnost zemalja Svete ugarske
Krune, ima da zajamči svakoj pojedinoj nacio-
nalnoj državi njenu samostalnost ; megjutim ono
će krepko štititi i zajedničke interese i svagdje
će im vrijednost pribavljati, gdje je zajedništvo
jedna životna nužda pojedinih država.

Naročito pak združenje svih snaga bit će
potrebito. da se po pravu i pravičnosti uspješno
riješe veliki zadaci, koji potječu iz posljedica rata.

Dok ovo preustrojenje ne bude zakonitim
putem gotovo, ostaju bez promjene na snazi
postojeće ustanove, da se čuvaju opći interesi.

Moja vlada ima nalog, da za preustrojenje
Austrije pripremi bez otezanja sav rad.

Ja pozivljem narode, na čijem se samo-
odregjivanju nova carevina osniva, neka sara-
gjuju u velikome djelu preko Narodnih Vijeća,
koja će se sastajati od carevinskih zastupnika
svake narodnosti i koja imaju da pribave vri-
jednost interesima jednih naroda prema drugima,
kao god i u odnosima sa Mojom vladom. .

Neka dakle naša otadžbina, učvršćena slo-
gom narodnosti, koje ona obuhvaća, izagje iz
ratne oluje kao sveza slobodnih naroda.

Bog blagoslovio naš rad, kako bi veliko
djelo mira, oko kojega radimo, značilo sreću
svih Mojih naroda.

Beč, 16. oktobra 1918.
. Karlo, s. r.
Hussarek, s. t

 

Polovične mjere.

Novi duh vremena donosi sobom rađika!-
nih promjena. Državnici mi ze htjeli bi
spasiti stari ustav i donekle se prilagoditi novom
duhu, ali su u tom slabe sreće te padaju s jed-
ne pogreške u drugu mn veću. Megjutim no-
ve promjene nadolaze, a oni ostaju otvorenih usta.

No i ONE Sleaičtri 0 de je vu
sag o, da mao razdri gord

čvor narodnih pitanja u Monarhiji i utrti pu
rovnim progoveribi. a kad tamo, malo o da

 

je zadovoljio, a razne razmirice još većma po-
žegao. Za sve to nosi odgovornost ministar pred-
sjednik Hussarek, koji ga je supotpisao i zva-
nični mu komentar nadodao.

Glavni nedostatak, grijeh istočni manifesta
leži u tom, što hoće da sačuva integritet zema-
lja ugarske krune. Po tom bi Cesi ostali i dalje
razlučeni od Slovaka, a Hrvatska, Slavonija, Bos-
na i Hercegovina od jugoslavenskih pokrajina,
koje se nalaze pod austrijskom vladom. MNezna
se, što bi imalo biti od Talijana i Rumunja kao
i od ostalih naroda, koji se nalaze pod magjar-
skom vladom. Jasno je po tom da manifest uije
riješio n  čehoslovačkog, ni jugoslavenskog pi-
tanja, kako je bilo očekivati.

I zato se Česi ne odazivlju pozivu ministra
predsjednika Hussareka, a Dr. Korošec u ime
Jug“ slavena daje izjavu, u kojoj prosvjeduje
protiv zasnovanog preuregjenja austrijske pole
Monarhije. Napose ulaže prosvjed proti naumu,
da grad Trst bude proglašen državnom lukom,
a ne bude pridružen jugoslavenskoj državi, ko-

. joj po većini svoga pučanstva pripada.

Magiarski se opet ministri muće ma sve
načine, kako bi umirili Hrvate i kako bi prika-
velikodušioe poema Svuda sebi pod-
ložnim “narodima, koji su pod ugarskom vladom
uživali tobože sve moguće blagodati.

Dok se ovako austrijski i ugarski državnici
muče, da bar donekle spase stari svoj položaj,
dotle im izmiče tlo ispod noga. Časi već rade
i pripremaju sve potrebito za svoju novu ćeho-
slovačku državu, a i naš bijeli Zagreb podigao
je visoko barjak slobode. Narodno Vijeće rađi,
cijeli je narod oduševljen, veze prema Magjarima
već pucaju. Zora sviće, osvanut će dan slobode !

Odgovor predsjednika Wilsona
na austro-ugarsku notu.

Državni je ured Sjedinjenih Država putem
švedskoga poslanika u Washingtonu upravio
švedskom ministru izvanjskih poslova ovu notu:

Državni ured, 18. listopada.

Moj gospodine !

Čast mi je, da potvrdim, da sam primio
Vašu notu od 7. listopada, u kojoj predsjedniku
dostavljate obavijest austro-ugarske vlade.

Predsjednik mi je naložio, da Vas zamolim,
da budete tako ljubezni, i putem svoje vlade
€. i k. vladi dostavite slijedeći odgovor :

Predsjednik drži svojom dužnošću, da au-
stro-ugarskoj vladi saopći, da se nemože baviti
predležećim predlogom ove vlade, jer su od nje-
gove poruke od 8. siječnja nastupili stanoviti
dogagjaii od najvećeg značenja, koji su na nuž-
dan način promijenili kompetenciju i odgovor-
nost vlade Sjedinjenih Država.

Megju 14 uvjeta, koje je predsjednik tada
formulirao, bio je i čGvaj; »MNarodima Austro-
Ugarske, kojih mjesto megju narodima mi želimo
da vidimo zaštićenim i osiguranim, neka se dade

zali , 2 voje
tad 4

 

najslobodnija mogućnost za autonomni razvoj.«

Od kako je ovaj stavak napisan i izrečen

Roga Sjedinjenih Država, vlada je
Sjedinjeni Država priznala, da postoji ratno
stanje izmegju Cebtiiovoi i Njemačke i Austro-
ugarske države i da je Čeho-slovačko narodno
vijeće uistinu vlada, koja vodi rat i koja je pto-
vigjena EPRA autoritetom, da upravlja
moža o ie stvarima Čeho-slovaka.

takogje. na najdalekosežniji način

o teevske nacionalnog ge ri
goslavena za slobodom. Predsjednik
više u stanju da prizna ga o ma ro « eo s
uarođa kao podlogu za mir, već je

pred

kod toga ustraje, da oni — a ne on — imaju
da presude o tome,. koja će: akcija na strani Au-
stro-ugarske vlade zadovoljiti aspiracije 1 shva-
ćanje naroda o njihovim pravima i o njihovom
odregjenju kao č anova porodice naroda.
Primite, moj g spodine, ponovno uvjerava-
nje o mom najvećem poštovanju. Lansing.

 

Objava Narodnog Vijeća“
Slovenaca, Hrvata i Srba.

Narodno Vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba o -
bjavljuje iz svoje sjednic: držine 17, 18 i 19 ii-
stopada ov. g. narodu Sluvenaca, Hrvata i Srba,
da od ovoga časa, o unomoćeno od svih narod-
nih stranaka i grupa, preuzima u svoje ruke vo-
gjenje narodne politike. Od sada ne će u općim
narodnim pitanjima nijedna stranka ni grupa ni
parlamentarna skupina više voditi nikakove po-
litike ni zasebno stupiti u pregovore sa faktori-
ma izvan naroda, nego će u svim pitanjima
buduće jedini predstavnik i odlučni činilac biti
Narodno Vijeće.

Narodno Vijeće vogjeno velikim idejama ua-
rodnog samoodregjenja 1 demokraciie, koje su
već i"prije tata prožimale čitav naš narod,.a koje
su razvojem rata došle do pobjede u megjuna-
rodnoj politici, postavila zi riješenje narodnog
našeg pitanja ove temeljne zahtijeve :

1, Tražimo ujedinjenje cjelokupnog našega
naroda Slovenaca, Hrvata i Srba na čitavom nje-
govom etnografskom teritoriju, bez obzira na ma
koje pokrajinske i državne granice, u kojima da-
nas živi — u jednu jedinstvenu potpuno suve-
renu državu uregjenu na načelima političke, eko-
nomske demokracije, što u sebi sadržava doki-
danje svih socijainih i ekonomskih mepravda i
nejednakosti.

2. Tražimo, da na budućoj mirovnoj me-
gjunarodnoj konferenciji bude naš narod jedin-
stveno zastupan po svojim naročitim izaslanicima.

Prama tome otklanja »Narodno Vijeće«
osnovu riješenja našeg narodnog pitanja, sadr-
žanu u austrijskom carskom  manifestu od 16.
ovog mjesecu, a isto tako i svaki budući prijed-
log, koji bi išao za tim, da se naše narodno pi-
tanje riješi djelomično i da mu se oduzme nje-
gov SENJ značaj.

4. »Narodno «'ijeće« drži, da“ će se jedino
ostvarenjem ovih zamtjeva i načela zajamčiti trajni
mir megju narodima, a tim omogućiti savez na-
roda i opće razoružanje.

8. »Narodno Vijeće« izjavljuje, da će se pre-
ma općim načelima demokracije svim inonarod-
nim manjinama u državi Slovenaca, Hrvata i Srba
osigurati slobodni razvoj, a susjednim državama
u zalegju omcgućiti i osigurati trgovačko-pro-
metni prilaz na more, a da to ne dira u našu
teritorijalnu cjelokupnost i državnu suverenost.

»Narodno Vijeće« poziva cjelokupni naš
narod jedne krvi i jezika, jedna duše i srca, da
se za oživotvorenje ovih zahtjeva i načela založi
s onom odanošću i samopregorom, koje ovo
sudbonosno vrijeme traži.

Okupimo se dakle svi u jedno veliko, ne-
slomivo narodno kolo,. kojemu je pred očima
samo veliki ideal narodnog ujedinienja, slobode
i nezavisnosti, da se tim pokažemo dostojni ve-
likog vremena u kom živimo, i velikih zadaća,
koje smo na sebe preuzeli !

U Zagrebu, dana 19. listopada 1918.

Za »Narodno Vijeće« Slovenaca, Hrvata i Srba
Predsjedništvo : :
Dr. Antun Korošec

Dr. Antun Pavelić Svetozar Pribičević.

ia