2-18 i. ih Izlazi svake subote (rvena HEY Prava Pojedini broj 20 para. alska Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 10. l;a po godine surazmjerno. Za ino- zemstvo godišnje K 15. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Broj 706. Godina XIV. U Dubrovniku 26. oktobra [918. Za zahvale i priopćena plaća se 40 para petit-redak. Oglasi 30 para petit-redak. Odgovorni urednik Ivo Birimiša. Tisak i vlasništvo Dubr. Hrvatske Tiskare. Mojim vjernim austrijskim narodima! Otkad stupih na prijest0, tvrdo nastojim, da svim Mojim narodima pribavim žugjeni mir, kao god i da austrijskim narodima pokažem put, na kojem mogu da razviju snagu svoje nacio- nalnosti i da je iskoriste za svoje duševno i gospodarsko dobro. Strašno hrvanje svjetskog rata do sad je sprečavalo ovo djelo miira. Junaštvo i vjerno požrtvovno izdržavanje nesolje i oskudice, divno obraniše u ovo teško doba otadžbinu. Teške žrtve rata morale su da nam obezbriže častan mir, na pragu kojega danas se, hvala Bogu, nalazimo. Sada pak red je, da se bez oklijevanja sta- ne podizati iznova domovina na njenim prirod- nim i s toga najpouzdanijim temeljima. Pri tome treba da se želje austrijskih naroda pomnjivo stave megjusobom u sklad 1 da se ispune. Ja sam se riješio, da to djel : izvedem slo- bodnim sudjelovanjem Mojih naroua i u duhu onih načela, što ih saveznički vladari prisvojiše prema volji svo- a U raje svako pleme ajvo na zealjištu što ga naseljava, svoju vlastitu drživnu zajednicu. Tim se nikako ne prejudicira sjedinjenju poljskih krajeva Austrijeneodvisnoj poljskoj državi. rad Tist sa svojim teritorijem dobiva, pre- ma željama njegova pučanstva, svoj naročiti položaj. Ovo preustrojenić, kojim se ni na koji na- čin ne dira u integralnost zemalja Svete ugarske Krune, ima da zajamči svakoj pojedinoj nacio- nalnoj državi njenu samostalnost ; megjutim ono će krepko štititi i zajedničke interese i svagdje će im vrijednost pribavljati, gdje je zajedništvo jedna životna nužda pojedinih država. Naročito pak združenje svih snaga bit će potrebito. da se po pravu i pravičnosti uspješno riješe veliki zadaci, koji potječu iz posljedica rata. Dok ovo preustrojenje ne bude zakonitim putem gotovo, ostaju bez promjene na snazi postojeće ustanove, da se čuvaju opći interesi. Moja vlada ima nalog, da za preustrojenje Austrije pripremi bez otezanja sav rad. Ja pozivljem narode, na čijem se samo- odregjivanju nova carevina osniva, neka sara- gjuju u velikome djelu preko Narodnih Vijeća, koja će se sastajati od carevinskih zastupnika svake narodnosti i koja imaju da pribave vri- jednost interesima jednih naroda prema drugima, kao god i u odnosima sa Mojom vladom. . Neka dakle naša otadžbina, učvršćena slo- gom narodnosti, koje ona obuhvaća, izagje iz ratne oluje kao sveza slobodnih naroda. Bog blagoslovio naš rad, kako bi veliko djelo mira, oko kojega radimo, značilo sreću svih Mojih naroda. Beč, 16. oktobra 1918. . Karlo, s. r. Hussarek, s. t Polovične mjere. Novi duh vremena donosi sobom rađika!- nih promjena. Državnici mi ze htjeli bi spasiti stari ustav i donekle se prilagoditi novom duhu, ali su u tom slabe sreće te padaju s jed- ne pogreške u drugu mn veću. Megjutim no- ve promjene nadolaze, a oni ostaju otvorenih usta. No i ONE Sleaičtri 0 de je vu sag o, da mao razdri gord čvor narodnih pitanja u Monarhiji i utrti pu rovnim progoveribi. a kad tamo, malo o da je zadovoljio, a razne razmirice još većma po- žegao. Za sve to nosi odgovornost ministar pred- sjednik Hussarek, koji ga je supotpisao i zva- nični mu komentar nadodao. Glavni nedostatak, grijeh istočni manifesta leži u tom, što hoće da sačuva integritet zema- lja ugarske krune. Po tom bi Cesi ostali i dalje razlučeni od Slovaka, a Hrvatska, Slavonija, Bos- na i Hercegovina od jugoslavenskih pokrajina, koje se nalaze pod austrijskom vladom. MNezna se, što bi imalo biti od Talijana i Rumunja kao i od ostalih naroda, koji se nalaze pod magjar- skom vladom. Jasno je po tom da manifest uije riješio n čehoslovačkog, ni jugoslavenskog pi- tanja, kako je bilo očekivati. I zato se Česi ne odazivlju pozivu ministra predsjednika Hussareka, a Dr. Korošec u ime Jug“ slavena daje izjavu, u kojoj prosvjeduje protiv zasnovanog preuregjenja austrijske pole Monarhije. Napose ulaže prosvjed proti naumu, da grad Trst bude proglašen državnom lukom, a ne bude pridružen jugoslavenskoj državi, ko- . joj po većini svoga pučanstva pripada. Magiarski se opet ministri muće ma sve načine, kako bi umirili Hrvate i kako bi prika- velikodušioe poema Svuda sebi pod- ložnim “narodima, koji su pod ugarskom vladom uživali tobože sve moguće blagodati. Dok se ovako austrijski i ugarski državnici muče, da bar donekle spase stari svoj položaj, dotle im izmiče tlo ispod noga. Časi već rade i pripremaju sve potrebito za svoju novu ćeho- slovačku državu, a i naš bijeli Zagreb podigao je visoko barjak slobode. Narodno Vijeće rađi, cijeli je narod oduševljen, veze prema Magjarima već pucaju. Zora sviće, osvanut će dan slobode ! Odgovor predsjednika Wilsona na austro-ugarsku notu. Državni je ured Sjedinjenih Država putem švedskoga poslanika u Washingtonu upravio švedskom ministru izvanjskih poslova ovu notu: Državni ured, 18. listopada. Moj gospodine ! Čast mi je, da potvrdim, da sam primio Vašu notu od 7. listopada, u kojoj predsjedniku dostavljate obavijest austro-ugarske vlade. Predsjednik mi je naložio, da Vas zamolim, da budete tako ljubezni, i putem svoje vlade €. i k. vladi dostavite slijedeći odgovor : Predsjednik drži svojom dužnošću, da au- stro-ugarskoj vladi saopći, da se nemože baviti predležećim predlogom ove vlade, jer su od nje- gove poruke od 8. siječnja nastupili stanoviti dogagjaii od najvećeg značenja, koji su na nuž- dan način promijenili kompetenciju i odgovor- nost vlade Sjedinjenih Država. Megju 14 uvjeta, koje je predsjednik tada formulirao, bio je i čGvaj; »MNarodima Austro- Ugarske, kojih mjesto megju narodima mi želimo da vidimo zaštićenim i osiguranim, neka se dade zali , 2 voje tad 4 najslobodnija mogućnost za autonomni razvoj.« Od kako je ovaj stavak napisan i izrečen Roga Sjedinjenih Država, vlada je Sjedinjeni Država priznala, da postoji ratno stanje izmegju Cebtiiovoi i Njemačke i Austro- ugarske države i da je Čeho-slovačko narodno vijeće uistinu vlada, koja vodi rat i koja je pto- vigjena EPRA autoritetom, da upravlja moža o ie stvarima Čeho-slovaka. takogje. na najdalekosežniji način o teevske nacionalnog ge ri goslavena za slobodom. Predsjednik više u stanju da prizna ga o ma ro « eo s uarođa kao podlogu za mir, već je pred kod toga ustraje, da oni — a ne on — imaju da presude o tome,. koja će: akcija na strani Au- stro-ugarske vlade zadovoljiti aspiracije 1 shva- ćanje naroda o njihovim pravima i o njihovom odregjenju kao č anova porodice naroda. Primite, moj g spodine, ponovno uvjerava- nje o mom najvećem poštovanju. Lansing. Objava Narodnog Vijeća“ Slovenaca, Hrvata i Srba. Narodno Vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba o - bjavljuje iz svoje sjednic: držine 17, 18 i 19 ii- stopada ov. g. narodu Sluvenaca, Hrvata i Srba, da od ovoga časa, o unomoćeno od svih narod- nih stranaka i grupa, preuzima u svoje ruke vo- gjenje narodne politike. Od sada ne će u općim narodnim pitanjima nijedna stranka ni grupa ni parlamentarna skupina više voditi nikakove po- litike ni zasebno stupiti u pregovore sa faktori- ma izvan naroda, nego će u svim pitanjima buduće jedini predstavnik i odlučni činilac biti Narodno Vijeće. Narodno Vijeće vogjeno velikim idejama ua- rodnog samoodregjenja 1 demokraciie, koje su već i"prije tata prožimale čitav naš narod,.a koje su razvojem rata došle do pobjede u megjuna- rodnoj politici, postavila zi riješenje narodnog našeg pitanja ove temeljne zahtijeve : 1, Tražimo ujedinjenje cjelokupnog našega naroda Slovenaca, Hrvata i Srba na čitavom nje- govom etnografskom teritoriju, bez obzira na ma koje pokrajinske i državne granice, u kojima da- nas živi — u jednu jedinstvenu potpuno suve- renu državu uregjenu na načelima političke, eko- nomske demokracije, što u sebi sadržava doki- danje svih socijainih i ekonomskih mepravda i nejednakosti. 2. Tražimo, da na budućoj mirovnoj me- gjunarodnoj konferenciji bude naš narod jedin- stveno zastupan po svojim naročitim izaslanicima. Prama tome otklanja »Narodno Vijeće« osnovu riješenja našeg narodnog pitanja, sadr- žanu u austrijskom carskom manifestu od 16. ovog mjesecu, a isto tako i svaki budući prijed- log, koji bi išao za tim, da se naše narodno pi- tanje riješi djelomično i da mu se oduzme nje- gov SENJ značaj. 4. »Narodno «'ijeće« drži, da“ će se jedino ostvarenjem ovih zamtjeva i načela zajamčiti trajni mir megju narodima, a tim omogućiti savez na- roda i opće razoružanje. 8. »Narodno Vijeće« izjavljuje, da će se pre- ma općim načelima demokracije svim inonarod- nim manjinama u državi Slovenaca, Hrvata i Srba osigurati slobodni razvoj, a susjednim državama u zalegju omcgućiti i osigurati trgovačko-pro- metni prilaz na more, a da to ne dira u našu teritorijalnu cjelokupnost i državnu suverenost. »Narodno Vijeće« poziva cjelokupni naš narod jedne krvi i jezika, jedna duše i srca, da se za oživotvorenje ovih zahtjeva i načela založi s onom odanošću i samopregorom, koje ovo sudbonosno vrijeme traži. Okupimo se dakle svi u jedno veliko, ne- slomivo narodno kolo,. kojemu je pred očima samo veliki ideal narodnog ujedinienja, slobode i nezavisnosti, da se tim pokažemo dostojni ve- likog vremena u kom živimo, i velikih zadaća, koje smo na sebe preuzeli ! U Zagrebu, dana 19. listopada 1918. Za »Narodno Vijeće« Slovenaca, Hrvata i Srba Predsjedništvo : : Dr. Antun Korošec Dr. Antun Pavelić Svetozar Pribičević. ia