kat. pripravni raditi za boljak ovih zemalja,
ojim-eu-i-njihovidjedovi-od vajkada igrali ve.
liko ulogu, bili domaći velikaši, borci za slobodu
bit svoje domovine. To mi rimamo do u-

   
  
  
    
 
  

i razvit narodnu zastavu onim zanosom, kojim su

hat“KEhri of&da voj&vali \iz dolnaće' kraljčve, a
žetim odo gdbijali navale pa, milg,nam, domovinu. , Po-

ste ma i tugjom naobrazbom nadareni, a uz
to uživajuć: gotovo isključivo. vlasništvo : zemlje, u
stanju ste kao što nijedan dio stanovništva raditi

   
 

u. domoljublja i smetnuti jednoć za uvijek i

'da ase _izeelite. iz ovih zemalja, koje vama

i nama “pripadaju po starini, i ovo tim više,

ošto_vam_ je. vjera zaštićena, i, pošto su vam po-
Morisi gu običaji. #

i vi, bi se; teško. o_nas ogriješil, ako bi iz

neznatih; uzroka. zaboravili svoje porijeklo i jezik,

voju, krv i otačbinu, pa, šli u tugjinu, da s va-|

m jedaovjercima. dijelite , sudbinu turske carevine.
1 bt ao što sami znadete, ne bi. našli svog
rit. eia , prerano izkusili bi nepovoljno
38_podn eblje i , prezir onih. M koji _su_ do-

%

prkosa | ne bi nikomu toliko naškodili, koliko. sebi

391

a vie, unucima, bacivši sebe i njih na milost i|

Jrmie ost tugjina,, koji. yas nije nigda ljubio ni šti-
tio, već gledao okoristit se vašom kratkovidnošću.
Ma koliko“ vam, moglo bit neprijatno, da je
drag vladavina u Bosni i i Hercegovini, bar vi ne
te se na plu potužiti. Odličnijim megju vama
toliko o''se nosi časti i poklanja pažnje, da ni za
gultanove. vlade. nisu_ju_ viša uživali. Vjera vam
ne samo nije. napadana, već potpuno zaštićena
isti Vi jeme običaji, obezbjegjeni_ su i vi_mo-
ete kao ia bijelom Carigradu, sve ovršavati, a
sam niko stoji, na putu; dapače i i zakoni su iz-
da si zaštitu iste. Me Vlastni-

živo zeml ale, i otočni s kmetima ravnaju se po-

GaS starih \ farski kih: POPA te je ta mnogo koje-
Mr zem u pri log zemlje, gospodara, čega
di te tela ni 8 prijašnja. vremena. , Život da-

di "ika čaji i imetak osiguran iam je kao

vakom kg a obzir se uzima a. vaš
| vatu (a popu nadasve) bi mučno proći mirno pre-

; šine položa kako samo želit možete.
Zašto dakle da ostavljate domovinu, rodno

ito vlastitu iočevinu? Uzroka zaisto ne ima-

, 8 od prkosa, čineći samo Gote: sebi škoditi. Na-.
a valjda ostalim otale ako nema koristi, ne-'

će bit ni štete.

Megjutim dosta: mam je prostrana domovina
we njezine s sinove, Uz dobru_slo a može-

uz vi ug nas boraviti, ako ćemo

ka jee vaš,
i u: Th : pi ,eron,h i zapriječit. useljenje “stranih
u Kern domorini arene obilježje.

e

Ta, brodar .šlje mrnara
: Po svakidanji, kruh;
“m, mjestu .bješe; pristala
jedna od. dv'je .lagje
a :hradg; što noći. prošaste
S ngvolje: k luci, zagje ;
jeno prista -k obali
v LIĐVNAS
SABOR (PMS
gurne ne kr suh,
Bjeko fo: mladić onjav
mie neš
iii odo eg'v obrvam
ER sjala oka;
ma kecii ur

 

 

 

 

sta ričpvia, vama iu Bosni učinili, Čineći to iz.

A_grevlje ib debele
Nožnu .mu goljen, kriju, —/
Dok s'jerih iz očiju
Čudan mu vraka čar.

Stojeć na mosta naredi

Družini oštrim glasom,

Da se po selu razigje.

I sama g' pusti časom ;

A _on_ upr'jevši očima

e ia jedno luke,

ve skrsti ruke
iiae čekajuć.
a mu. predmet. pod okom

M časa se na čas zbliža,
| Praćalac, vrstan kamenom

nee ga već, dosiža:;

  
 

riki po, prvi i, jeziku! Pomislite 08 vašu
i biudućoost, pa ujedinite 8 na-
> sve sliki i težnje, ogrlite svom dušom svoj na-
rod i okica tt ljubite svoju otačbinu i nastojte,

odo a (roda, koji se 8 va-
dr vi ije i, Iako ćemo s.
g! u vama prave! Omo-

Hvalimir.

  

 

Moda.
(Dopis iz grada)
iliti - Moor

' Srpska moda u Dubrovniku, nazad deset go-
dina po prilici, pojavila se najprvo u ovoj ce. k.
Gimnaziji, po pokojnomu profesuru Stjepu Castra-

pelli, rodom korčulaninu,. velikom prijatelju Ljubi-

še-i njegovih espetoracija. Ovaj imao je.i svojih

jobočnika, megju kojim slavnog Pera Budmani;
nu u širenju srbizma on nadkrili sve ostale srp-
ske ar apostole. Tada, glede narodnoga prava, obu-
čavalo še: Srbi svi, svegjer, svuda. Licumjerao da,
pa i zato škodljivije predavalo se, da se srpska
književnost ne smije ni prispodobit sa hrvatskom,
jer da prvoj pripada sve blago jezika i sloga. Hr-
vatski pisci da su budale, bedasti kao .i hrvatski
junaci. Sve što diše hrvatskim duhom, .&ve se
volterijanskim posmjehom preziralo. Srbin bi pro-
\glašen idealom pisca, junaka poštenjaka, a Hrvat
metnut u kut megja neprilike i kukavice. Jaoh
onda djaku koji bi se ukazao mlačan prema. ta-
kim naukama, ili bi se u hrvatskoj Ateni usudio
prozvati Hrvatom. Još je tužne uspomene iztraga
od Castrapelli naperena, kad bi imenovam mje-
snim nazornikom, pučkih gragjanskih, škola, pro-
ti nekim hrvatskim djacima, pa i lekcija hrvatske
povijesti njemu podane u tog zgodi baš od_upra-
vitelja Crvene Hrvatske,“ onda dvanaestgodi-
šnjeg. dječaka.

Uz neumorni rad takih delija, srbizam u Du-
brovniku steče njekoliko obožatelja. Mladi srbići,
bodreni nadom da će u Beću jesti, kruh, tako
zvane Judine saklade stali svud skakutat, ter_uz
pripomoć naših rišćana, liberalaca, pa i njekih go-
sposkih starežina, stekoše taku smjelost, da_Hr-

ko Straduna. Tako ustrojena \bi srpska. omladina
u_ Dubrovniku, čiji veledušni čini, da pravo is-

'povjedimo ocrniše poštenje i skladnost njegovu. |
Dokle Jadransko. more bude lupat o klisure gtaroga.

Dubrovnika, spominjaće se onaj glusoviti ,me-
eting,“ godine. 1881, baš kad je repatica na nebu
sjajala, sakupljen_u njemu, po slavnomu gizdelinu
Mateju i Špiru Kaliku, da greben srpske _poli-

tičke i književne interese, ome meetingu uz mla-
de dubrovačke srbiće,

86 ni za čas, da vam |
liti i truditi se za | !
jim žuljevima hrani. Pi- |.

 

7 širit i srbizam po Dubrovoiku i dalje.
ka

prisastvora malome sva '

te E tunit ten

Zdrhta zi mlejani

I licem zbi'jedje cio : dlučni po

Začuo bješe iznova

Sred morske te tišine,

Gdje s' k vedrom nebu vine

Ljuveni Jelke glas.
Drhtavim glasom nevina

Pjevala djevojčica,

Kako pastira Mačusa

Zatravi Čavalica ;

I kako s žarke ljubavi

Prijeka smrt ih skobi,

A od njih ime dabi

Vrletoi s ratom kras.

Ne moguć. mladi pomorac
Da srcu. već odoli, :

Boko-kotorska, seljačka inteligencija noseći pod
pazuhom korice glasovite ernogorske -kaštradime,
nu stim uspjehom : da Risanski načelnik bi usiljen
_zakleti se, da nigd o :

 
  
  

ške šuše:

Na: ipak Srbizag : i
du bolje. udućnosti.:

m. t jed wb.
prikazi: 'featralnomu prizoru.

Iskupi čopor mladih glumaca, koji kad ka-
da u Bačićevoj dvorani i drugdje stadoše glasit

| da je Dubrovnik srpski grad, da je Brgat, srpski,

Župa srpska, da su Konavle srpske, da-je:srpsko
sve u Dubrovniku i u okolici:mu. +Rišćani bi plje-
skali bezobrazluku dječurlije, a Dulirovčatii pjeki
bi se smijali a njekt ramenim azniičan Pr dilo
je i onih koji riječju i perom ustadoše žigosati i i-
smjehavati te i sve ostale sablazni srpske propa-
gande. Paček oto ise tako uzroja! | (bice. da nje-
komu od srbskih protivnika malo se htjelo da ni-
je ostao žrtvom srpske štokavštine. Ali neka svak
zna da protivnici dubrovačkog srbizma ne čugjahu
se toliko prkosu mladijeh srbića. Mladost ludost!

| Mladost pohlepno slijedi svaku modu svaku novost,

pak joj valja štogod i oprostit. Nu pitati je da
bi ko vidio mene već sijedog starca odjevena u
fraku osamnaestogodišnjeg gizdelina sa kitom lju-

bica na prsima, bili imao ili ne jajima me ba-.

rem jedan put pogoditi ? Tako i svakoga do-
bro mišljenika moralo je zgodit, iznebusit, nada-
sve nakon već \rlo dobro poznate šablazdi Lja-
bišina  vijenca,, ponašanje onih već “umiručih
dubrovačkih staraca, koji mješte suzbit smjelost
ne malo izkvarenih dječaka postadoše njihovim
vogjam;; ter zanijekavši plemenite predaje svojih
pradjedova obukoše srpsku kabanicu ; a zašto sram
ih bilo? Zar za kakvo svoje istinito i iskreno
osvjedočenje, za slavu korist svoga grada, svoga
naroda ? Za to mne, po sto puta ne.... Nego da
im dječurlija viče: Živjeli! pa da se izmegju nje
prkose i bane, i njezinom silom dočepaju, kakva
položaja u gradu, pošto već ozbiljni dubrovčani,
siti njihove ćorave nadutosti ne vide. časa, da i im
se dobri Bog smiluje i k sebi ih pozove, “iaG
Zna se da svaka moda opstoji, i, da se širi
po svijetu srestvom svojih figurina. Tako se sta-

"=v)

Prvi figurin koji se prikaza sa kosovskom

pom bi .Slovinac“. Njega naslijedi drugi figuri
nevina » Gušterica*, nu i ova do malo zagnjoji.
Treći figurin bi Dubrovački glas“, ali i njemu se
učiniše kratki dani života, po onoj Milovana Ku-

usinovića onda u Dubrovniku pjevajućeg :

Jedna miso sl tie opet sladi, osa |
da ne traje "što nam te graditi :!>/>

(Ipak bi doba kad srbizam u D Dub br ovniku, NM
najveselije nade srećnije trdučećit i to kad sa
svjetlo izigje četorti figurin, , Radnik“ _ pod _upra-
vom Sirašičjća, a pokroviteljstvom Šeivero ili pr

 

oj če čase j

viska
o tebi 1 at zavisi
C'jeloga kob oo m vjjeka;
S tebe, trenutče, prati nas
Jal' c'jelim žićem. sreća,
Jal' taki jad i smeća

Da 'e stoput bolja smrt!

Netom se ss oč'ma. mladića ..:;

Sretoše, Jelke. oči,.-
Krv. joj po licu proli se,
U. grud'ma f e, skoči :

. Vesoce samo , ;jo),

: Vene joj oka gled,
[ Leljo srcem djevice
Preuze zaporijek

& more motriš brodicu Krajcu se mora. približi li
Ostrva gdje, se vraća, : 1 ;ma kam. sjede. goli ; maib M
sto jur zahvaća , A u to lagja. voškajuć. | idaq sasoaobsa 88

eva rt okuš Pristade baš na stranu, Juabsiio 110i |

00 k e ošinut Kapetan gdje no panu | la :Q
jevnom, i “idom bio, Ljuvenom strašću str, bia moje o sja all

se