kat. pripravni raditi za boljak ovih zemalja, ojim-eu-i-njihovidjedovi-od vajkada igrali ve. liko ulogu, bili domaći velikaši, borci za slobodu bit svoje domovine. To mi rimamo do u- i razvit narodnu zastavu onim zanosom, kojim su hat“KEhri of&da voj&vali \iz dolnaće' kraljčve, a žetim odo gdbijali navale pa, milg,nam, domovinu. , Po- ste ma i tugjom naobrazbom nadareni, a uz to uživajuć: gotovo isključivo. vlasništvo : zemlje, u stanju ste kao što nijedan dio stanovništva raditi u. domoljublja i smetnuti jednoć za uvijek i 'da ase _izeelite. iz ovih zemalja, koje vama i nama “pripadaju po starini, i ovo tim više, ošto_vam_ je. vjera zaštićena, i, pošto su vam po- Morisi gu običaji. # i vi, bi se; teško. o_nas ogriješil, ako bi iz neznatih; uzroka. zaboravili svoje porijeklo i jezik, voju, krv i otačbinu, pa, šli u tugjinu, da s va-| m jedaovjercima. dijelite , sudbinu turske carevine. 1 bt ao što sami znadete, ne bi. našli svog rit. eia , prerano izkusili bi nepovoljno 38_podn eblje i , prezir onih. M koji _su_ do- % prkosa | ne bi nikomu toliko naškodili, koliko. sebi 391 a vie, unucima, bacivši sebe i njih na milost i| Jrmie ost tugjina,, koji. yas nije nigda ljubio ni šti- tio, već gledao okoristit se vašom kratkovidnošću. Ma koliko“ vam, moglo bit neprijatno, da je drag vladavina u Bosni i i Hercegovini, bar vi ne te se na plu potužiti. Odličnijim megju vama toliko o''se nosi časti i poklanja pažnje, da ni za gultanove. vlade. nisu_ju_ viša uživali. Vjera vam ne samo nije. napadana, već potpuno zaštićena isti Vi jeme običaji, obezbjegjeni_ su i vi_mo- ete kao ia bijelom Carigradu, sve ovršavati, a sam niko stoji, na putu; dapače i i zakoni su iz- da si zaštitu iste. Me Vlastni- živo zeml ale, i otočni s kmetima ravnaju se po- GaS starih \ farski kih: POPA te je ta mnogo koje- Mr zem u pri log zemlje, gospodara, čega di te tela ni 8 prijašnja. vremena. , Život da- di "ika čaji i imetak osiguran iam je kao vakom kg a obzir se uzima a. vaš | vatu (a popu nadasve) bi mučno proći mirno pre- ; šine položa kako samo želit možete. Zašto dakle da ostavljate domovinu, rodno ito vlastitu iočevinu? Uzroka zaisto ne ima- , 8 od prkosa, čineći samo Gote: sebi škoditi. Na-. a valjda ostalim otale ako nema koristi, ne-' će bit ni štete. Megjutim dosta: mam je prostrana domovina we njezine s sinove, Uz dobru_slo a može- uz vi ug nas boraviti, ako ćemo ka jee vaš, i u: Th : pi ,eron,h i zapriječit. useljenje “stranih u Kern domorini arene obilježje. e Ta, brodar .šlje mrnara : Po svakidanji, kruh; “m, mjestu .bješe; pristala jedna od. dv'je .lagje a :hradg; što noći. prošaste S ngvolje: k luci, zagje ; jeno prista -k obali v LIĐVNAS SABOR (PMS gurne ne kr suh, Bjeko fo: mladić onjav mie neš iii odo eg'v obrvam ER sjala oka; ma kecii ur sta ričpvia, vama iu Bosni učinili, Čineći to iz. A_grevlje ib debele Nožnu .mu goljen, kriju, —/ Dok s'jerih iz očiju Čudan mu vraka čar. Stojeć na mosta naredi Družini oštrim glasom, Da se po selu razigje. I sama g' pusti časom ; A _on_ upr'jevši očima e ia jedno luke, ve skrsti ruke iiae čekajuć. a mu. predmet. pod okom M časa se na čas zbliža, | Praćalac, vrstan kamenom nee ga već, dosiža:; riki po, prvi i, jeziku! Pomislite 08 vašu i biudućoost, pa ujedinite 8 na- > sve sliki i težnje, ogrlite svom dušom svoj na- rod i okica tt ljubite svoju otačbinu i nastojte, odo a (roda, koji se 8 va- dr vi ije i, Iako ćemo s. g! u vama prave! Omo- Hvalimir. Moda. (Dopis iz grada) iliti - Moor ' Srpska moda u Dubrovniku, nazad deset go- dina po prilici, pojavila se najprvo u ovoj ce. k. Gimnaziji, po pokojnomu profesuru Stjepu Castra- pelli, rodom korčulaninu,. velikom prijatelju Ljubi- še-i njegovih espetoracija. Ovaj imao je.i svojih jobočnika, megju kojim slavnog Pera Budmani; nu u širenju srbizma on nadkrili sve ostale srp- ske ar apostole. Tada, glede narodnoga prava, obu- čavalo še: Srbi svi, svegjer, svuda. Licumjerao da, pa i zato škodljivije predavalo se, da se srpska književnost ne smije ni prispodobit sa hrvatskom, jer da prvoj pripada sve blago jezika i sloga. Hr- vatski pisci da su budale, bedasti kao .i hrvatski junaci. Sve što diše hrvatskim duhom, .&ve se volterijanskim posmjehom preziralo. Srbin bi pro- \glašen idealom pisca, junaka poštenjaka, a Hrvat metnut u kut megja neprilike i kukavice. Jaoh onda djaku koji bi se ukazao mlačan prema. ta- kim naukama, ili bi se u hrvatskoj Ateni usudio prozvati Hrvatom. Još je tužne uspomene iztraga od Castrapelli naperena, kad bi imenovam mje- snim nazornikom, pučkih gragjanskih, škola, pro- ti nekim hrvatskim djacima, pa i lekcija hrvatske povijesti njemu podane u tog zgodi baš od_upra- vitelja Crvene Hrvatske,“ onda dvanaestgodi- šnjeg. dječaka. Uz neumorni rad takih delija, srbizam u Du- brovniku steče njekoliko obožatelja. Mladi srbići, bodreni nadom da će u Beću jesti, kruh, tako zvane Judine saklade stali svud skakutat, ter_uz pripomoć naših rišćana, liberalaca, pa i njekih go- sposkih starežina, stekoše taku smjelost, da_Hr- ko Straduna. Tako ustrojena \bi srpska. omladina u_ Dubrovniku, čiji veledušni čini, da pravo is- 'povjedimo ocrniše poštenje i skladnost njegovu. | Dokle Jadransko. more bude lupat o klisure gtaroga. Dubrovnika, spominjaće se onaj glusoviti ,me- eting,“ godine. 1881, baš kad je repatica na nebu sjajala, sakupljen_u njemu, po slavnomu gizdelinu Mateju i Špiru Kaliku, da greben srpske _poli- tičke i književne interese, ome meetingu uz mla- de dubrovačke srbiće, 86 ni za čas, da vam | liti i truditi se za | ! jim žuljevima hrani. Pi- |. 7 širit i srbizam po Dubrovoiku i dalje. ka prisastvora malome sva ' te E tunit ten Zdrhta zi mlejani I licem zbi'jedje cio : dlučni po Začuo bješe iznova Sred morske te tišine, Gdje s' k vedrom nebu vine Ljuveni Jelke glas. Drhtavim glasom nevina Pjevala djevojčica, Kako pastira Mačusa Zatravi Čavalica ; I kako s žarke ljubavi Prijeka smrt ih skobi, A od njih ime dabi Vrletoi s ratom kras. Ne moguć. mladi pomorac Da srcu. već odoli, : Boko-kotorska, seljačka inteligencija noseći pod pazuhom korice glasovite ernogorske -kaštradime, nu stim uspjehom : da Risanski načelnik bi usiljen _zakleti se, da nigd o : ške šuše: Na: ipak Srbizag : i du bolje. udućnosti.: m. t jed wb. prikazi: 'featralnomu prizoru. Iskupi čopor mladih glumaca, koji kad ka- da u Bačićevoj dvorani i drugdje stadoše glasit | da je Dubrovnik srpski grad, da je Brgat, srpski, Župa srpska, da su Konavle srpske, da-je:srpsko sve u Dubrovniku i u okolici:mu. +Rišćani bi plje- skali bezobrazluku dječurlije, a Dulirovčatii pjeki bi se smijali a njekt ramenim azniičan Pr dilo je i onih koji riječju i perom ustadoše žigosati i i- smjehavati te i sve ostale sablazni srpske propa- gande. Paček oto ise tako uzroja! | (bice. da nje- komu od srbskih protivnika malo se htjelo da ni- je ostao žrtvom srpske štokavštine. Ali neka svak zna da protivnici dubrovačkog srbizma ne čugjahu se toliko prkosu mladijeh srbića. Mladost ludost! | Mladost pohlepno slijedi svaku modu svaku novost, pak joj valja štogod i oprostit. Nu pitati je da bi ko vidio mene već sijedog starca odjevena u fraku osamnaestogodišnjeg gizdelina sa kitom lju- bica na prsima, bili imao ili ne jajima me ba-. rem jedan put pogoditi ? Tako i svakoga do- bro mišljenika moralo je zgodit, iznebusit, nada- sve nakon već \rlo dobro poznate šablazdi Lja- bišina vijenca,, ponašanje onih već “umiručih dubrovačkih staraca, koji mješte suzbit smjelost ne malo izkvarenih dječaka postadoše njihovim vogjam;; ter zanijekavši plemenite predaje svojih pradjedova obukoše srpsku kabanicu ; a zašto sram ih bilo? Zar za kakvo svoje istinito i iskreno osvjedočenje, za slavu korist svoga grada, svoga naroda ? Za to mne, po sto puta ne.... Nego da im dječurlija viče: Živjeli! pa da se izmegju nje prkose i bane, i njezinom silom dočepaju, kakva položaja u gradu, pošto već ozbiljni dubrovčani, siti njihove ćorave nadutosti ne vide. časa, da i im se dobri Bog smiluje i k sebi ih pozove, “iaG Zna se da svaka moda opstoji, i, da se širi po svijetu srestvom svojih figurina. Tako se sta- "=v) Prvi figurin koji se prikaza sa kosovskom pom bi .Slovinac“. Njega naslijedi drugi figuri nevina » Gušterica*, nu i ova do malo zagnjoji. Treći figurin bi Dubrovački glas“, ali i njemu se učiniše kratki dani života, po onoj Milovana Ku- usinovića onda u Dubrovniku pjevajućeg : Jedna miso sl tie opet sladi, osa | da ne traje "što nam te graditi :!>/> (Ipak bi doba kad srbizam u D Dub br ovniku, NM najveselije nade srećnije trdučećit i to kad sa svjetlo izigje četorti figurin, , Radnik“ _ pod _upra- vom Sirašičjća, a pokroviteljstvom Šeivero ili pr oj če čase j viska o tebi 1 at zavisi C'jeloga kob oo m vjjeka; S tebe, trenutče, prati nas Jal' c'jelim žićem. sreća, Jal' taki jad i smeća Da 'e stoput bolja smrt! Netom se ss oč'ma. mladića ..:; Sretoše, Jelke. oči,.- Krv. joj po licu proli se, U. grud'ma f e, skoči : . Vesoce samo , ;jo), : Vene joj oka gled, [ Leljo srcem djevice Preuze zaporijek & more motriš brodicu Krajcu se mora. približi li Ostrva gdje, se vraća, : 1 ;ma kam. sjede. goli ; maib M sto jur zahvaća , A u to lagja. voškajuć. | idaq sasoaobsa 88 eva rt okuš Pristade baš na stranu, Juabsiio 110i | 00 k e ošinut Kapetan gdje no panu | la :Q jevnom, i “idom bio, Ljuvenom strašću str, bia moje o sja all se