htopti6d (drvatožderskih statistika ; prošla u je-
dnu rijeć vremena kud je jedan ćovo u Đubrovni:
ku srpsko vjerovanje čatio, a drugi mu odgovara-
nija. Ja sam dobro znao da je , Napredak“ vjet-
ni ein svoga oca, ali nijesam ni promisliti mogao
da bi on ili SAA Mojek: toliko bezobrazan
zika pejeacih Anbravadkih U leno "naboda o
čakavačke, po tom nijesu se nikada ni u Dubrov-
govorile, ali. su. prama čakavačkom kve_laži
"i uka: da su oni pjesnici | opo- | komu ko rje“! Livna: we a
u i | našali u jeziku gornje je- | vaos u koj ićel 1j
\anike, ali nijesu u svakoj
ieilici znali, kako je što gostione, a da ih idila, ka
njihovu jeziku, pa bi tad sagradili riječ ili ob- kod bas, ne običaj |
po kriv nal ogiji drugih njima poznatih ča- vati pjesme iz piiiw. |
kavačkih riječi i oblika. 4) Biva koji put, da se | Izvjestitelja zamaqli x
stariji pjesnici služe mlagjim formama a mlagji | dnjega vina pa se je. M 80, Čudin
pjesnici starijim, a to se je moglo samo tako do- iva i grčko-istočnjaci oi pošti
goditi, što ti pjesnici nijesu pisali, kako se u Du- | ima poštenih i značajnih ljudi.
brovniku govorilo. 5) Pristupi, što su dodani opje- | vati ovim prosvijedujemo i zivljemo »Na-
"kim djelima dubrovačkih pjesnika, žimai i th predka“. da ili dokažu koji taj kat. otlinik
kavački, A sili raku: mi &mo javno, slagali... 0
Mi tvrdimio;:da je ova ideja 0 imitaciji Ma- Dobro bi ,Napredku“ bilo. :da ne: ;zabada
"roličeva ljezika sa strane “dubrovačkih pjesnika | stoga nosa svagdje. : Razvikao: se: sa 'njekakvim
već a priori apsurdna, jer se ne može nikako srpstvom po Bosni i Hercegovini a 16 žiii' jadih
"slivatiti, što bi bilo sklonilo Dubrovčane Šiška | da prazan zfak ihlati; Neka zoađu gospođa "oko
Menčetića i Gjoru Držića da oponašaju. u. svojim | ,Napredka* da su oni došli na tugje glavnje, da-
djelima jezik jednog spljetkog pjesnika, a surike | kleliipht; 4 šakolići sa\/Mubioqu place
da ga oponašaju na.onaj. čudnovati: način, kako | dioci, dakle topraksahibije, pa se oni zvali Bo-
se to vidi poregjujući. pjesme jednih, i drugoga. | šnjaci ili Hrvati tu neni& baš siloe razlike, samo
Marulić nije zaista stvorio djela tako. znamenita, | Srbi nijesu. Nije se načuditi tomu njihovu bezo-
da bi zavrijedila, bila, da &e jezik kojim su, pisa- | bražluku da se onako ponašaju na tugjima gla-
na općenito usvoji kano. kojiževni. A da je tako- | vnjama. kao, da smo mi na njihove došli; ali kad
va djela i učinio, imitacija bila bi zacijelo. zapo- | se promotri ko su i što su onda se lako razumije.
čela od njegove poezije,; Nu mi vidimo nasuprot, | Ali, neka im.:Mi ge, sada. osvijestismo, Dosta smo
da se baš. u poeziji : Menčetić i Držić ni malo ne | kroz prste gledali i šutili dok :su nama bošnjaci-
slažu s. Marulićem, jer, .dok je ovaj posljednji | ma njihovi. patriarke tolike štete nanosili .i_pro-
pretežno pisac dramskih oblika i dok je sadmžaj | (gonili nas po svojima emisarima, gore nego; li naj
njegovih, pjesama pretežno uabožan, ona su. dva | gori daćmani, pa da šutimo, sada kad. pam hoće
prva pjevala, kako je. poznato, u. duhu trubadur- | još da i srpstvo nametnu? Ni po. jedan, način!
ske poezije, dakle lirske i ljubavne pjesme. Osim | .Bvrićemo se:do, zadnje kapi krvi, i ne dajmo naše-
toga u ono vrijeme, kad su, Meačetić i Držić ži- | ga amaneta, a to uam niko zamjeriti neće jer. vla-
vjeli, kakošto uopće za sve vrijeme, dalmatinsko- | ,stito: pravo branimo, A braća muhamedanci, ako
dubrovačke literature, ne bijaše smisla za: kako- | .i jesu druge .vjere, nijesu druge narodnosti nego
vo kujiževno jedinstvo onako kako mne bijaše ni | iste kao.i njihovi pradjedovi, ka neće. niti mogu. o-
smisla za narodno jedinstvo; svaki je pisac upo- | stati sklopljenih , ruka na . ovake . nasrtaje, nego
trebljavao u knjizi narječje svoga rodnog mjesta | im je sveta dužnost boriti se. ga vlastiti "opstanak.
i namjenjivao je svoja djela i svoje pjesme. ponaj- | .Pa kad je :tomu :tako zašto da se mi odričemo
više svojim sugragjanima. Tako je bilo po osta- | naših svetih prava i pušćamo, pripuszima da nawm
loj Dalmaciji pa je tako bilo i u Dubrovniku. A- | gospodare? Mi smo na. našemu ogajištu, dakle ču-
ko se je koji dubrovački pjesnik ponješto udaljio | vajmo. ga jer nam. je sveta. dužnost, tim: više po-
| u jeziku. svojih pjesama od dubrovačkoga govora, | što se na nas krupao iznose. laši. Ti, Crvena Hr-
to bijaše, kako poznato, samo da ga bolje dotje- | vatska“ budi naše. okrilje, a ako nas uzbraniš bi-
ra u čistoći te bi zato oponašao (kako no, pr.Gua- | :ćemo ti na pravom temelju vjerni pomagači, i pod
dulić, Palmotić i dr.) čisti bosansko-hercegovački | tvojim ćemo barjakom, do skrajna kapi krvi voje-
dijalekat, Ali uzmimo da je zbilja bilo nješto, što | vati; U (to ime. pomozi Bože ati Hrvatska osvije-
je. najstarije dubrovačke pjesnike mogle privoliti | sti se, iobodri se, mapregni ave silo da na. put sta-
dase u jeziku povedu za Marulićem. Pitamo sa- | neš onomu koji pogrdiv ovako povjestničko i este-
mo: Zašto onaka čudna imitacija? Zašto nijesu | tično pravo, gazi što nam je najmilije.
lista. Budimo svi složni u hrvats i mis) ke sada
kad se baš radi da ma, izbornome kreševa poka- |
žemo pred svijetom što smo, i koga sino naroda
afinovi; upritno:svi složno da shrvamo - protivničke
sile, i da pokažemo svijetu da u ovoj našoj zem-
lji, tie živi“ nego jeđan' olirod, narod hrvatski. +
RER RST 7 SARA 207 i O IDE E NE ERSTE 3 m m u >
O jeziku staroga Dubrovnika.“
12 U Akivu za slav, filologiju, što ga prof. Ja-
ić \ svijet tara; “tgledala je svijetlo otrag“oje-
Koliko mjeseća naučna radnja o ,Čakavačkom na-
rječju“ koju ije napisao Dr: Redetar, profesor na
hrvatskom gittinazija a Spljetu, Dubrovčanin. 'Po-
iglaviti rezultati Rešetarova istraživanja jesu : 1) da
šu čakavština? štokavština “od vajkada' dva o-
dvojena dijalekta ili jezika i da su onu govorili u
početku samo' Hrvati, ovu samo Srbi, 2) da oblast
čakuvačkog “dijalekta 'nije 1i“ u Koje doba sezula
južnije od Neretve & osobito da Dubrovnik nije
bio! nikada čakaivčki grad. Da bi ovo posljednje
dokazao tinstoji | g. Rešetar uvjenti svoje čitaoće,
da jezik “ndjštarijih dubrovačkih pjesnika koji 'o-
biloje čakavizmima svake vrste, nije ono nirječje
koje ise 'w injihovo''doba govorilo m Dubrovnika,
već da su one 'čakavačke osebine postale imitaci-
jom Maratićeta jezika. Kad je pomenuto prouča-
vanje u Arkiva cjelovito izišlo, prof "Jagić izreče
ti istom žuro&lu' svoju sumnju o istinitosti njego-
viti 'rezultata, koju $ njatuči \ražlozima. Sada či-
tamo a posljednjem broja ,Nove Zete,“ koja se
štampava na Cetihju, gdje Dr: Rešetar, uzdrman
je J4gićevom kritikom, oporiče svoju nauku o izvor-
'mosti dualizma našega jezika i naroda i ustaja 0-
su Jagićeva, da 'su | Hrvati i Srbi u početku kad
'se na jag naselili, dili jedan sAm narod i govorili
isti jezik, Po tom novom uvjerenju, što ga je ste-
'kao g. Rešetar, mi se: dajbudi nadamo, da neće
više tvrditi, kako jato do sada činio, valja reći
a dozom &rpikog:fanstisaia, ila je svakog Dubrov- | Potpuno poprimili Marulićev jezik, kad su se u inata 254
"čanina, dapače svakog Čak No op. toj tački htjeli na nj ugledati, već ga. poprimili tavi € niasitiboi
-&iao: red 4 dišižiost; smatrati se Srbinomi ii raditi | 98Mo u njekim ponajviše glasovnim sitnicama, a Rijeka, 2 Marta.
Eto nas opet da općiustvu javimo! ksko st0-
ji stvar bdrodarice;: KNJ so i po o-
kolici čelo svati. 7 i ii
ljudi što Općinom: ogoavijuja čika sie.
žati red megju pukom, koji je strašno uznemiren.
Navesti ću vam u kratko par dogogjaja da op-
ćinstvo prosu aa j. Bilo u 8 sa-
ti večer na i aaa (tt čak u Šu-
metu. Dogje ić po primalju a niko da ga
preveze na drugu &tranu; gdje baba stanuje. Čo-
vjek zove i li, ali. u, piko da ga
pribrodi, Me h šira ue v busije fi-
nancijalna pirša, Tušvu tešaka nije druge, već
što: je čudnovatije i u ovim sitnicama nedošljedno,
jer; pišu pored Maraulićeva ča, sač, ,va, najde, tu-
jin i dr. i što, sašto, u, nagje, tugjin? Na ovo
se pitanje pametno odgovoriti ne može. Na. po-
šljetku apsurdnost gori pomenutog nazora o imi-
taciji biva po tom još veća, što je potrebito uzeti,
da i jezik potonjih dubrovačkih pjesnika nije, či-
sti odsjev dubrovačkog govora, jer ni, ta. 36 Još
Bijesu istrijebile one glasovne čekavačke. osebine,
već treba misliti a su i ti pjesnici njekoga u je-
ziku oponašali. A koga? /G. Rešetar: odgovara :
Menčetića i Držića. Čudne li 'šefstd snage u' onim
jezičnim sitnicam, da ih se dubrovački. pjesnici,
je Dubrovnika m prilog srpska misli, tobože zato
“što je taj grad po jeziku pripadao svegi Srpstvo.
"U jednoj samoj tački ine će još g. Ređetar :da se
uloži s prof. Jagićom; kako se iz: ,Zete* vidi, a
to je u tomačenju čakavskih oblika, što se nabo-
de u djelima najstarijih dubrovačkih pjesnika. On.
ostaje naime neuskoleban; u: svojem: uvjerenju, da.
one osebina: (nijesu refleks dubrovačkoga | govora
i MO DAVA (Nik a su uzete iz koj v Maru-
li&ovih, t 'sko e uzme da, e rvat-
iki i kr gbžetka, bla jadno "i. isto, kako
ovak vi male: zamenitosti, te u doji prilici ve
bi vrijedno (bilo; miti -4a kašamo svoje mišljenje v
tom pitahju. Mi'šino ipalć ušjsretmi pored kve premda ih u govora. nikad ne, upotrebljavaju, ne okoli: cijelo kršovito brdo pod: kojji s
marek oletira, i, i ri Jo. Md mogu u; kajisi nikako: obresti L Nije li; gan mno- |: vrelo: rijeke, lida. ma. se, mosak e to go
poteza O 48% vornom dualitimu haćega,. naroda;i,o go naravnije držati da su One s RIJ U |-ribari a: mrežu sa ribom ZK kuma
njekadalnjem iizjednačivanju. čakavštine: x jezikom | dubrovačkom govora ? ona tražio $6- čovjek mismka: us:'bolesnika ; misnik
krvatskcio u štokavštine is: jestoom srpskim nije (bijedi se žuri pohoditi uisvoljaika da io diiđe "vod od
i goda | jug | duše, ali nesmije na drugu stranu, jer ga finsnci-
0 greg ara Drea rot || dell strađani, sanstanite gavoreći, mu ,da le pre-
o: či 30 iro M a oak va. ([seee pot ele ostranfvi Kuk bodetnind. Mianik,
d NET E za ki a NOS (BOL Nes i. “ i% p did“ sat it jed elasti: no: sta-
Š fale svoda: siva ra " di li eri imsi | pi, a svojoj se dužnosti ozove, mda "Biltputiće
d | deee st “pliali tali dubrg- stid 1 udjmamoqg (ure vno, 3? Bobreara. i je Pomertpsevgej Skoro: tlogje 3
voćki eks, qe Čini putnim i < Ovih dada mi 7 broj JNepee- sneijalni činovnik poslao frAaneiiiM95
bog kir thi ' : rw ij pa] ma GE ov “iasovi. vjetnika, ta poručuje da naš, go#p.,
-im 4: Maslosi, NI allar, ja ov: sabalo raje " tr ose ,viješt | ma g kr&mu dogje : radiinekog tia Ale
uo oiblai sha odvrati iako i kr$ma nb gri-
Riukoh KE manje
su čudni! Jerljem, vam ako se orijeh M po-
0) Glarosdiritske šlstine, “kojo su plodno
Moi ga loi lala: s gte go G pesme «ds prinio pleija, se 16 i
je vijeka prozom napisano pisano jeste ta- "ža iB O i
neda MNE M ee je :
vačko. 8) Megju osobinama je- | ,ned