5 asatilnat& posljednje doba opravili; nu poslovi- “ca kaže da bezočni svijet uživaju. Kad čovjek čita ovake ludosti i nehotice mu i Ti va- |: OSA načelima zbori nama svijesni Dr. Vlaho? Nek se .zadije amo ako seba okcene, pak će mu , zapeti, na jeziku sve te zvučne fraze. On će vidjet i oko abe sve ote Ig ža ze trgovčiće, koji :se radi taštine a loje, krste Talijancima, prem- da švi znam pb s U oni opanke izuli," & po: | mutnu_ribu_love. Vidjeće trabante stare burokracije, te su zaboravili na žuč '&to' su iskalili.na Stbe i Srpštvo, sve dok 0-: -vosnije/ postala; (kao :štći je danas pogibno za na- (rodnu stvar; a sada iz zavisti spram nama, pri- stajuć glasom us njega svu :tu žuč opet srču kao -mirisavi čaj. Vidjeće donapokon one jadnike koji- -jem sve jedoo danas glasovati za Gjorgjića, Puli- -ta, Puciće, Baralli»a i Katnića a sutra za Lapen- ipaći Bondu.+Bolj6 će dakle učiniti Dr. Matijević cako (svoje himbe pogje prodavati onijem što ,stva- -ri:d2 daleka motre* a ne nama koji imamo švag- odano pred:očima njega i te njegove liberalne ek- - emplare; jer',ko jestačno izvješten o svemu“ i po- _zna dubrovačke jade i sramote ne može. se nego Nr smijat. na njegove binjene ekspetoracije. Nek inam me stuca-dakle sa svojim izmišlje- min oštnani ovaši: i rimedi estremi, jer je to naj- više: zlo dh sa on i ortaci onaki kaki su, A nje- gova je pisanija samo prazne riječi, ako. nećemo naeti da je slo to što: Dudrovčani neće da sebe še Srbima. ado e mladi ii. koji prizosje pda za- wdaja cijelj svakoga pravoga patriote ima biti ta, »8e uzpostavi mir izmegju Srba i Hrvata, jer da samo glup čovjek uvidjeti neće, da nam nema stoo napretka bez zajedničkog rada,“ dotle je |, zaslijepl g te ne vidi da se gora glupost ni poj- miti neda'od' on& što su uradili on i njegovi dru- | govi kad" we pružili ruku narodnom neprijatelju. * (On'i6 Ove ećehsitas dura lex, mi pako, koji kr- stimo svaku, siyar, pravim imenom, zovemo glupom slobom.iimerodoljubljem mladih ljudi koji, da se Mk usvise, laćaju se i _najkukavnijih ; piši me Mitijčvića ita baš čudnih stva- ri PO oj rei vati mordli, \da proprijeće 'St- | "Malih edu 'hajduke, ponuditi im na i. mir u op idjšviti du će prestati mržnja" & na- kur . Covjek' de bi svojim očima vjero- &' ipak je istinito, fer napisano sto- že pi tla ža njega mir i sporazum iz- ju pol 'stranišska može se krojiti po vo- kao što is orka K tomu, to su sve imali u- “eia, fistimij6 se, Hrvati. jer bi za veleponosne Srbe bilo ispod njihova dostojanstva, da se skuče do kakve inicijative. Take lakardije bez ikakva “smisla, ačlnić bi dobro da pogje pripovijedat svo- me frogjiku Nike, &'ne nama: Ovaj, ako se ne va- "rainb, ješt njegov pravi Diabolus Rotae, koji ga je titiuckio'ta minoge nerazborne čine, za koje mi- slimo da će se Dokturkajati kad mu više na vri- jeme ne todnj, "' “nedosljednosti na političkom | polju otjeee:P čovjeka do groba, a kad i "kad ai“ mtrini 'u ii ue daju počinka. 57 Prekak vjetiko pita ipitunje u politici sve i ihišh i | zaswenititti faktorom, "tteba \di svaki i čovjek računa u silu tai kako mm svjedoče Italija, Pratcuska, Nigleška i čitavi fsobraženi svijet, |- . na stranka nije klerikalna stran- trio proti tomo fakta pro- vjeđaja: lito itišime neoborivi dokas u domaćoj NADA lito IRA pr 'klerikalci imaju svoj jiiljitova bačela zagovara | što je ERI re ae Amzmir iči re manjidi. “All . I sa gled. [što | je: &voj/ Dalmaciji dužnost; pak Bor- čičev program ima se smatrati kao izraz takovog čuvstva, i ništa drugo. Dapače, govorio gosp. Dr. Matijević što hoće, mi držimo da ako je gdje vjersko pitanje čvrsto spojeno su strankom to je bome na njegovoj stra- ni. Nas iskustvo uči da, svaki pravoslavni jest i mora biti Srbin. To je istina koja se neda po- reći, kako je istina da se pravoslavni popovi isti- ču u borbi za srpstvo, toliko u opće, koliko u nas napose. To nam: svjedoči ponašanje njihovo u Štio- nici za doba Ljubišine sablazni, i kod političkih i općinskih izbora. Ali ostavimo to i pustimo popove u miru da rade kako svak drugi, po svojoj, volji, te se svrnimo opet na poglavita tačku osvade, biva na onu gdje pisač hoće: da dokaže da je ,naša u 'Drvom' redu katolička stranka i da hrvatstvo sa- ,mo brani kao srestvo da ispuni svoj program“ “nadodavajući ,da sa takovijem ljudima koji pre- uStavljaju najcrnju reakciju ne može da bude sloge.“ Da njekako opravda svoju tezu pozivlje se na onaj isti dogagjaj koji smo mi u dopisu 6. jula prošle godine u Nar. Listu na javnost iz- nijeli. Samo je on mehotice glavnu stvar gabora- vio, a mi ćemo mu je napomenuti. Dr. Matijević kaže da izmegju osamnaesterice što sastavljahu odbor koji je Borčića preporučio, sedmerica bili gu strašni neprijatelji Dr, Čingrije dok su Srbi uz njega bili i borili se jednodušno protiv Auto- nomaša, Ako ne sedmerica, ipak je istina da su se njeki od onijeh odlučno borili proti svijem oni- jem što su držali sa omladinom. U raspravu, je li to bilo dobro ili zlo, nećemo se upustiti jer ovdje samo činjenice konstatujemo. Ali on nije rekao za što je uprav onaj savez bio i kako se je sklopio, koja mu je cijeli bila i što je najinte- resantnije ko ga je predvodio. A mi mu na to odgovaramo riječima što smo ih lani pisali u ,N. L.“ »1 onda je Dubrovnik bio razdijeljen na »dvoje, ali ljudi. bjehu drukčije poredani. Pravo- uslavni Srbi i omladinci borili su se u redovima utarodne stranke, a protivna koalicija, a ne stran- ka bila je sastavljena od raznih suprotivnih ele- pmenata kojim je bilo geslo; dolje sa srpstvom dolje sa omladinom !* A pošto smo odgovarali L. G. Dubrovčaninu nadodali smo: ,A ako ti on- ,da nijesi bio u Dubrovniku ipak moraš da znaš da ih je predvodio glavom Frano Barun Gon- »dola_po tebi prvi pravi srpski kandidat w Du- "bromniku, moj svijesni lakardijašu.“ Sada kako po. Di Dr. kulere pravi srpski načelnik općine Da su posve neistinite tvrdnje Doktura za ono što se stranke u opće i našega klera tiče, mi imamo jedno klasično svjedočanstvo, a to je da o onoj prigodi, dok je jedan dio klera pristao uz koaliciju, drugi dio, ne samo da je bio s ne- ma dapače isti njihov poglavica, naš patriotičoi Biskup, došao je u Il. tijelu lično na biralište i podao svoja dva glasa za zavode koje je zasto- pao, premda se je u dotičnoj cedulji nalazilo iz- megju 12 predloženika imend omladinaca, a boji- mo se, ako nas pamet ne vara, baš i ono istog Dr. Matijevića. Je li to nesnosljivost, je li to pre- tjeranost kojom Dr. Matijević našu stranku i sve- ćenstvo naše objegjuje ? Ne! Za to i s tog gledi- šta, sve ono što on navagja da opravda onaj ru- žni politički savez nije neg izmišljotina i himbe, njegove, ovih dana, izvanredno razjarene mašte, kojim bi htio podmetauti pepela u oči onijem što | memaju nasreću kako mi, da ovdje živu, te nijesu vidjeli u potpunoj svojoj golotinji ove sramotne spletke, kako ih mi vidjesmo. Prava je pak istina da se je današoji razdor porodio, ne radi kakvog ismišljenog klerikalisma, već onda kad je zane- šenjak Dr. Pogliesi, bes ikakva mandata, pošao u Boku da naime Štionice tamjan poli Ljobišinoj i To ljudi, koji su posvavali Ljubišu nijetu srao ia: Va Jeta. ire ni pripadala nije, i megju kojim, još se sjećatić, jer ima stvari što se zaboraviti ne smiju, i brata Dokturova kap. Faba Matijevića, koji je onaj put došao u društvo pa nikad više povirio. Dr. Matijević u svojoj nedosljednosti poka- zuje se baš djetinjski nedosljedan ondje gdje ka- že, da pošto (razumije se po njegovom mnijenja) Srbi ae nijesu mogli gdražiti sa Hrvatskom straa- kom, pije im preostajalo neg da se samostalno bore ili da se združe sa autonomašima ; a jer kad bi prvo bili odabrali nije dilo nade « morali se se sdružiti sa onim da isborni uspjeh, a svakako da dokašu tijem hr- vatskoj stranci da u Dalmaciji ima Srba, Nama se čini. da on takovim očitovanjem najbolje riše potpunu slabost i golotinju svoje stranke, pripo- znajući da ona po sebi sasvim mialo vrijedi, toli- ko malo da nije znala drukčije da se pokaže ži- vom, nego priskačući u logor dušmanina našega i svoga, pak izdajnički jurišajuć iz zasjede na nas. Lijepe li stranke, a još boljeg načina: da se živom pokaže! Čudimo se, da se ne stidite tsko cinički pred svijet iznositi slične sablazni! Žao nam je reći, ali to očito znači da ste ili pamet ili stid izgubili, jer uzalud ištete opravdati što se se opravdati neda. Nesretnici, vi bi da vam je za rukom pošlo s vašim djelom bili pomogli da se u Spljetu opet skućeno autonomaštvo podigne i da se po mogućnosti opet ustroji talijanska op- ćina. To je bila ona pogibeljna cijelj kojoj ste te- žili vi i vaši saveznici, a to je pravo izdajstvo narodnosti. Ako su to posljedice vašeg erpstva, tad to srpstvo u našim stranama nosi biljeg iz- dajstva i proklestva, a njegove pristaše nijesu drugo neg prava braća Garašanina i Milaoa. Mje- sto da vas ko guječi, kako Dr. Matijević bini, vi guječite sve ono što bi imalo da bude i nama i vama sveto, Postupajuć bezobzirno vi ste se tako ideati- ficirali s autonomašima. Razmislite se i obratite se dok vam je na vrijeme jer drukčije a mali estremi, estremi rime- di, pak bi moglo doći vrijeme da se i mi latimo najskvajnjijih srestava samo da vas utamanimo kako elemenat narodu pogibeljan. Ako je Dr. Matijevića, kako se po smjeru njegove izjave vidi, počela savijest da grize nek pripozna grijehe svoje i svojijeh, te klikne: peca- vi pa će mu biti oprošteno, mjesto da u stupcima S. G. svoje grijehe i svoje stranke nama nameće, jer on tako ne samo nju ni sebe ge pere, već gr- gje grdi i kalja. Ludost je neizmjerna da on, dok slogu priča, po starom jakobinskom adetu onih za koje je aloboda činiti sve što hoćeš, ali pod pri- jetnjom da ako mu ne učiniš po volji, biće& usi- lovan, meće uvjete sloge. Mješta pustiti da se u plemenskom pitanju svak drži svoga čuvatva i u- vjerenja on traži (možda na temelju one teorije kojoj ne danas i djeca smiju) da Dubrovnik bude pripozuat sa- čisto srpski grad, po tom avak_ko se osjeća čuvstvom Hrvat, morao bi se odreći to- ga. Ali to je nješto protunaravno protiv čega sam zdrav razum prosvjeduje, pa on toga nikad doče- kati neće. Da Hrvati i Srbi priposnadu da su bra- ća i da bratski rade i postupaju nikud bolje, ali da se prvi na korist izmišljenog dubrovačkog srp- stva i svoga uvjerenja i prava odreku, nikad za nikad. Posljedica takovih zahtjeva treba da bude neprestana borba, jer takav zahtjev protivi se sjaj- noj prošlosti ovog grada, koji u svojoj povijesti nema srpskih tradicija, niti nam dopušta da na to pristanemo prab otaca naših, koje mi ne sabo- Naši Popisi. Muna 80 marta. . Makar se gasili najevetiji amaneti, ne sm60- ta, nami je podrijeti! Ovom divisow uputila se u izborno kreševo, tako svana naša općinska .0- porba. Gospoda oporbenici da izvedu svoju ne do- ista, rodoljubnu, nego da bolje rečemo, osobnu samiaao, poslušiše se najgorim st08$riMA...,..1. Ma na stranu sve, nećemo se upustit # pi- tanja ko ima prava u općinskim stvarima, :1o 0- | stavljemo drugomu ; same neka nam odgovore g0-