s DINU
K

IZLAZI SVAKE SUBOTE

CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA
BROVNIK I ZA AUSTRO-UGA

A

KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO

RUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU

PRETPLATA MINE — SMA
BROJEN

+ ZA PO I
POJEDINI BROJ ZAPADA 20 PARA.

Spor između vlasnika i rad-
dnika štamparija riješen je, tc
je i radnja u štamparijama pre-
uzeta. Kako poštovana gospoda
pretplatnici i čitaoci našega li-
sta znadu, naš list, usljed po-
menutog spora, odnosno tipo-
grafskog štrajka, nije mogao iz-
laziti za skoro puna dva mje-
seca.
Danas naš list eto nastavlja
sa izlaženjem, i današnjim bro-
jem stupa u dvadeset i četvrtu
godinu svoga života, On će opet
da nastavi svojim radom za na-
rodnu stvar, istim pravcem, istom
svrhom. Što se sredstava tiče,
Crvena Hrvatska ovisi o samoj
pretplati, njome se samom izdr-
žava i vodi ne laku borbu za
narod i narodnu stvar, Sto na-
ših pretplatnika bude više i što
budu tačniji i savjesniji, to će
i našem listu biti bolje, bolje će
razgraničiti svoj rad, bolje će
udovoljiti i gg. pretplatnicima.
Mi imamo najljepšu volju da list
dotjerujemo, ali, i mimo te volje,
ne možemo da radimo kako bi-
smo željeli, jer su sredstva, koja
nam pružaju dodanašnji pret-
platnici, prilično nedovoljna.

Ulazeći u dvadeset četvrtu
godinu, nadamo se da će biti
bolje, ne gubimo ni vjeru ni
nadu, jer smo svijesni da radi-
mo za svetu ideju, pri kom radu,
najnergičnije ćemo se šuprotsta-

 

vljati raznovrsnim smetnjama
koje nam se podmeću, a kojih
je mnogo.

Pregled

Moskovsko Rusko Slovo donesi
uvodni članak u kom ovako piše:

Izjave srpskoga premijera Pašića
prožete su miroljubivošću umjerenošću
i svjedoče o gotovosti Srbije da pruži
ruku prijateljstva i izmirenja. 'To se
isto može unapred reći i za Grčku. G.
Venizelos, koji je prije dvije godine
bio inspektor gičko-bugarskog saveza,
postaje načelni pristalica balkanskog
saveza sa Rumunijom u njemu. Ali
Srbija i Grčka treba da budu sigurne
da im pružena ruka ne ostane u vaz-
duhu. Međutim o toj sigurnosti ne
može biti govora, dokle državna krma
bude u rukama kabineta g. Radosla-

 

va.

Poslije 10 juna Srbi i Grci imaju
prava da ne vjeruju sofiskim avantu-
ristima. Bilo bi smiješno i misliti da
je bugarsko-turskom zbliženju, pri kome
Bogarska treba da za svagda žrtvuje
nade na Trakiju, akademski cilj i da
nema u vidu kompenzacije Bugarskoj
u Maćedoniji. Ako Bugarska zaista želi
da se približi svojim susjedama i pri-
rodnim saveznicima, ona treba da ra-
skine protivprirodni sporazum sa Tur-
skom i da se iskreno izmiri sa gubit-
kom Maćedonije. Tek se tada može
nadati, da će im Srbija i Grčka dati
kulturnu autonomiju onome stanovništu
u svojim novim provincijama koji go-
vori bugarskim jezikom. Nemoguće je
nemati saučešća prema velikim pita
njima ovih Maćedonaca, koji priznaju
da su bugari a treba da se odreku
svoje crkve, škole i štampe,

Ali se u isto vrijeme treba sjetiti,
da se Bugarska s gledišta međuna-
rodnog prava, ne može da miješa u
unutrašnje stvari Srbije i Grčke i da
ističe ma kakve zahtjeve o poboljšanju
sudbine podanika strane države, Bu-
kureški ugovor u tome smislu nema
ničega zajedničkog sa berlinskim ugo-
vorom zaključenim u 18 vijeku sa Tur-
skom. Dok se bugarske četo i bande

Maćedoniju, razgovori o kulturnoj au-
tonomiji mnogo liče na običnu lice-

 

DOŠASTO POLUGODIŠTE
ETVRT GODINE RAZMJERNO. :«

Dubrovnik, 21. febrara 1914.

Srpsko-turski mir
Pregovori o miru ne idu kraju. — Smetnje
Mladoturaka. — Šta kaže štampa.

vori o miru između Sr-
dije o nikako se ne za-
ključuju. Sve se oteže, odlaže i
prekida. Porta, od puta do puta
iznese neke nove svoje zahtjeve,
postavlja nove uvjete; te se pre-
govori prekidaju i ne dovode ni
do kakova rezultata. U svim
momentima raznih kriza na Bal-
kanu i radi Balkana, kroz ovo
posljednje vrijeme kao i iz po-
četka, Srbija je uvijek pokazi-
vala prema svakome susretlji-
vosti i volje za mir, ustupala je
u korist mira što i možda
ne bi ni pod koju cijenu. Prema
pisanju srpskih novina, čini se,
da Srbija nije više voljna da se
oteže sa pregovorima za zaklju-
čenje mira. Beogradska Poli-
tika, baveći se tim pregovori-

ma kaže:

U ratu, Srbija je pobijedila
Tursku. Poslije rata, hvala Bogu,
na teritoriji Turske nije više os-
talo Srba, a obratno, ostalo jo
Turaka na srpskoj teritoriji. U-
govorom o miru između Srbije
i Turske imale bi, u glavnome,
da se riješe stvari, koje se od-
nose na te naše podanike mu-
hamedanske vjere. To je, u sva-
kom slučaju, najvažniji dio srp-
sko-turskih pregovora.

U interesu je same Turske
da se to pitanje riješi. Srbija se

ne nalazi u položaju Grčke, koja

 

je morala, vodeći pregovore sa |

Turskom, da vodi računa o onim
svojim sunarodnicima, koji žive
na turskoj teritoriji. Zbog toga
je samo po Tursku korisno da
zaključi mir i obnovi diplomat-
ske odnose sa Srbijom, a Srbiji
je to, u glavnome, svejedno.

Neka dakle Enver-paša sam
bira: ili hoće ili neće, Srbija ne
smije više dopustiti, da se ti
pregovori još otežu.

Kratke vijesti

— Narodno pozorište u Skoplju
izgorjelo je do temelja.

— U rusinskom ,, veleizdajničkom “
rocesu u Marmarosz Si državni
je tužilac odustao od optužbe 31 op-
tuženika, tako da ih je ostalo 52 na
optuženičkoj klupi.

— Princ Wied još nije pošao u
Arbaniju. Izgleda da će tamo biti do
8 dana.

 

— Kralj Nikola, pri otvoru na.
rodne skupštine, držao je vrlo značajnu
prijestonu besjedu.

— Krali Petar u nazdravici gr-
čkom prijestolonasljedniku nazvao je
Grčku saveznicom, a grčki nasljednik
Srbiju grčkom saveznicom.

— Odnosi između Rusije i Au-
strije opet su nešto nategnuti.

— Hrvatski sabor nastavlja svojim
radom. Sada su na redu zakonske os-
nove, a u prvom redu ona o ustroj
nju HasežaSuiAnitrodag Osieš.

— Prekinuti su pregovori između
Rumunja u Ugarskoj i ministra pred-
sjednika Tise. Zaključni predlog ru-
munjskog narodnog odbora otklanj
svo rednih Tise.

— Zaruke grčkog  prijestolona-
sljednika s rumunjskom princesom Kli-
zabetom obaviće so 6. maja.

— Nikola Vasiljević Hartvig, ru-
ski poslanik na srpskom dvoru u Be-

u, u kombinaciji je da postane
ruskim ministrom vanjskih poslova.
Ljubljanski ,,Slovenski Narod“
ćuje mu ovom prilikom veliki
te Zvai! veoma jakim i vršnim
diplomatom i političarom čije je naj-
veće djelo balkanski savez.

 

 

Kulturne vijesti

Njegoševa proslava u Zagrebu. Na
1 marta, akademsko društvo , Njegoš“
u Zagrebu svečano će proslaviti sto-
godišnjicu rođenja Petra II. Petrovića
Njegoša, pjesnika ,,Gorskog Vijenca“.
Tri predstavnika venskog na-
roda govoriće toga dana o velikom
pjesniku: iz Zagreba Dr Šurmin, iz
Beograda Pavle Po \ović, iz Ljubljane
Dr. Fr. Iešić.

Gorovićeva , Svetozar
Gorović vršio je ovih dana 25-godiš-
njicu svog književnog rada. Narodno
pozorište u Beogradu priredilo je u
slavu jubilarca Gorovićevo veče.

U Zagrebu su novom godinom po-
čele izloziti Književne novosti i Ilustro-
vani list. Humorističke i satirične Ko-
prive reformirane su; karikaturistički
dio uređiva g. F. Angjeli Radovani.

Dubrovačke vijesti

Lične vijesti, Naš načelnik g.
Dr. Melko Čingrija otputovao je pro-
šle sedmice za nekoliko dana.

— U grad je stigao g. Dr. Ora-
žen, Slovenac, pisac zanimive knjižice
»Među ranjenom srpskom braćom“.

— Na prolasku za Cetinje, zau-
stavio se u našem gradu g. Dr. Mi-
hail Gavrilović, bivši poslanik na Ce
tinju, a sada novoimenovani poslanik u
Rimu. Prispio je sa porodicom.

Iz uredništva. Jučer je otpočeo
rad u mjesnim štamparijama i evo naš
list nastavlja s izlaženjem. Stoga za
danas jedva možemo da izađemo na
dvije stranice. Unaprijed izlaziće naš

 

list u ovom formatu redovito svake |

subote na četiri stranice, Uveli iymo
ovaj novi format na pet stupaca a 'ne
kao do sada na četiri, jer nam ovaj
sadašnji izgleda mnogo praktičniji, a i
sa estetičke strane može da primi
mnogo raznovrsnih rubrika. U ostalom
ovim preuređenjem slog i broj slova
ostaje potpuno jednak kao i do sada.
Mi ćemo nastojati da nadoknadimo
našim gg. pretplatnicima u koliko su
bili oštećeni zbog poznatog spora iz-
među vlasnika i slagara, pa ćemo u
jednu ruku pružati što više raznovr-
snog gradiva, a s druge strane izdaćemo
list sa nekoliko priloga kroz ovu go-
dinu.

I administracija našega lista uči-
nila je neke izmjene u cijenama i sa-
stavila je nove cijenike što ćemo ih
priložiti narednom broju na znanje
našim cijenjenim oglasivačina. Doda-
jemo još i to, da je Uprava lista, radi
lakšeg razumijevanja izračunala i iz-
jednačila petitne retke sa centimetrima,
pa upozorujemo i na tn promjenu na
čelu lista.

Svečanost sv, Vlaha. Ovogo-
dišnja svečanost dubrovačkog pokro-
vitelja bila je vanredna, Vrijeme je
bilo da se nije moglo ljepše zaželjeti.
Mnoštvo barjaka i naroda iz okolice.
Svečanost je izvršena po običnom pro-
gramu. Treba istaknuti, da je na Go-
rici Sy. Vlaha pucalo preko 70 gra-
đana, što jo rijetko do sada bilo, & što
zaslužuje pohvalu. Rasvjeta je bila
sjajna, a grad iskićen lovorikom i na-
rodnim trobojkoma. Festanjuli su bili
gg. Melko Stanković i Karlo Dešković.

Vjenčanje. Danas se vjenčava u
Spljetu naš prijatelj g. Ivo Lovrinče-
vić, geometar, & g.đicom Adeliom Mar-
sich. Naša čestitanja.

Desetgodišnjica našega So-
kola. Ove godino navršuje se deset
godina da je ustanovljen Hrvatski Soko
u Dubrovniku. Naš je Soko osnovan
godine 1904. Uprava je odlačila da
proslavi desetgodišnjicu 1904 — 1914
na najljepši način. Proslava će biti na
drogi dan Duhova, Toga će sv dana
prirediti veličanstvena javna vježba us

— ra e mm pu—— m————m s. == 1

 

se PRETPLATA I OGLASI =

TRA SE PRED- SLIČNE OBJAVI 86 PARA piu i

izdavatel | odgovorni urednik: ivo Arsete. Godina XXIV. — Brel 1,

sudjelovanje stranih gostova. Svečanost
će završiti večernjom zabavom i ple-
som.

Maškarani bal naše muzike.
Dubrovačka građanska muzika prire-
đuje večeras u Bondinu Teatru u ko-
rist svoga fonda veliki kostimirani i
maškarani bal. Početak je na 9 ura u
večer. Ulazna je cijena za maškare K
1.20, pojedinca K 2, a obitelj K 5.
Dobrovoljni prilozi primaju se sa za-
hvalnosti.

Suvišno je da trošimo i jedne ri-
ječi da preporučimo ovaj poznati ve-

ljun naše muzike. On svake godine |.

majljepše uspije i moralno i materijalno,
tako da je postao proverbijalan. Naša
je muzika potrebna, pa je moramo i
pomoći. Večeras neka niko ne izosta-
ne, a zabave će biti na pretek. Biće
nekoliko lijepih maškarata i uspjelih
šala. Improviziraće se i svakovrsni
koupleti.

Šaljivi list što je imao izaći ovom
prigodom nije mogao da izađe radi
poznatog štrajka u štamparijama, pa
će se izdati polovicom korizme.

Veliki koncerat. U subotu dne
28. tek. građanski filarmonični odbor
priređuje muzikalno-vokalni koncerat u
dvorani mjesnog ,Sokola“ ma korist
dubrovačkih siromaha, sa vrlo biranim
programom.

Koncertu sudjeluju blagohotno g.ca
Jelica Srincich i g.ca P. Barić učenice
glazbene škole g.ce Katice contesse
Vojnović i gg. prof. I. Batistić i Adolfo
Bjelinski absolventi pjevačke škole u
Pragu, te gg. mjesni pjevači diletanti.
+ Koncertom upravlja g.ca Katica
Vojnović i g. kapelnik Hugo Riedi.

Ulazna cijena K 2; za djecu i ra-
dnike K 1. — Ulaznice dobivaju seu
knjižari J. Tošović i brijačnici g. A,
Trive i P. Marčinka.

Jadranska banka u Trstu. U
bilančnoj sjednici Jadranske banke od
15. o. mj. predložena je čista bilanca
za godinu 1913, koja iskazuje čisti do-
bitak od K 690.463.33 (naprama K
680.246.22 u godini 1912). Upravno
je vijeće Jadranske banke zaključilo,
da se glavna skupština ima obdržavati
22. ožujka o. g., te da se dioničarima
predloži isplata 6 i 1/4% dividende
(K 25 po dionici kao prošle godine).
Ukupni je promet u prošloj godini iz
našao K. 2.137,482.050.54, dok su pri-
čuve narasle na K_ 780.000.

'Trgovcima i obrtnicima. Tr-
govačko-obrtnička komora zagrebačka,
raspravljajući u svojoj dne 27. siječnja
1914. održanoj redovitoj skupnoj sjed-
nici o potrebi jednostavnosti
prepiske, preporučuje domaćim trgov-
cima i obrtnicima, da slijedeć primjer
svojih drugova u naprednim zemljama,
izbjegavaju u svojim poslovnim pismi-
ma upotrebu svih suvišnih fraza i iz-
raza učtivosti, jer bez potrebe i kori-
sti oduzimaju vrijeme, te da umjesto
toga posvećuju veću pažnju jezičnim
pravilima u skladu sa stvarnom krat
koćom i bistrinom trgovačkog stila.
Tom prilikom izrazuje nadalje komora,

“želju, da se kod određivanja naziva

trgovačkih tvrtka, napose onih dionl-
čarskih društava, bira što kraći tekst,
to da se u trgovini u opće, a naročito
u prepisci i knjigovodstvu što izdašnije
služe jezikom hrvatskim.

Predavanje. Hrv. Akad. Klub
retprošle sedmice svoje

 

 

Biće mnogo zabave, ma-
karata i velikih i i

nja. Plesat će se tango i
pjevat ravni coupleti. Po-
četak na 9 ura u Bondinu

 

 

vi .

rove banski biskup Krapac,

O tuke:
i de š

perle Ne. Son ovje-

V . I g
roi e Šoa IJA.
zastupnici M; Simeonović i Peršić.
a većina
dlog od vr

 

 

   

" 1 si
x

i ,

A
+ a
oi
4i