Str. 2

 

Srbija i Crna Goraj
U crnogorskoj narodnoj
štini, o o nacrtu ad-
rese lju, za Drljević
i je se skupština iz-
javi za diplomatsku, vojnu i
carinsku uniju sa Srbijom. U
načela je prihvaćen nacrt adrese.
U Beogradu je sa osobitim zado-
voljstvom primljena cetinjska vi-
jest, da je crnogorski parlamenat
načelno prihvatio da se traži
diplomatska, vojna i carinska

unija sa Srbijom.

 

Arbanija i Srbija

Princ Wied postao je kraljem Vi-
limom 1. On je obznanio velevlasti da
prima kraljevsku krunu, i tako će brzo
zasjesti na arbanaški prijesto. Srbiju,
kao susjednu državu, koja je i stvorila
Arbaniju, mnogo interesuje stupanje
Wiedovo na arbanaški prijesto. O tome
dolazi ova vijest iz Beograda: Ovdaš-
nje javno mišljenje pozdravlja skoro
stapanje princa Vida na prijesto Arba:
nije kao budućeg vladara nove susje-
dne države navodeći da će se Srbija
s korektnošću ponašati i prema novoj
državi i prema njenom vladaru, tim
prije što je Srbija krvlju svojih sinova
stvorila podlogu na kojoj je autono-
mna Arbanija ponikla. Princ Wid ne
treba da zaboravi da je Srbija stvorila
autonomnu Arbaniju i protiv volje Ar-
neuta a dokaz je taj što su Arnauti
u ratu bili uz Turke. Najzad dolaze do
zaključka da Srbija, kulturno, politički,
vojnički i financijski beskrajno jača no
Arbanija, može svome novom susjedu
biti i od pomoći i od štete, te Vid
treba to da ima na umu i da se prema
tome upravlja, jer na prijateljstvo Srbije
ne može računati onaj koji je uz njene

 

U Arbaniji

Pritližuje se dan dolaska novog
kralja u novu kraljevinu. Princ Wied,
odnosno kralj Viljem, stići će u Arba-
niju prve nedjelje marča mjeseca. Biće
svečano dočekan, za šta se spremaju
velike i sjajne svečanosti. Ali dok se
kupe razne deputacije u Draču, da
svečano pričekaju novoga kralja, dotle
se u nekim arbanskim krajevima po-
javljuju obratni znakovi. Diže se jaka
mlada struja nacionalista, kojima je
deviza: protiv stranaca. Oni agituju
sa svom žestinom protiv Austrije i Ita-
lije. te protiv novoga kralja. U Skadru
je ta struja razvila veliku agitaciju.

»

Borbe između privrženika Ismail
Kemala i Esad paše trajn. Pod Elba
sanom je ovih dana bio veoma krvav
boj. Ranjenih i mrtvih ima prilično
velik broj s jedne i druge strane.

.

Neki listovi donose, da će srpska
vlada predati jednu predstavku veli-
kijem silama, u kojoj će iznijeti svoje
razloge i potrebu da se ispravi sjever-
ma granica Arbanije prema Srbiji.

 

Sutrašnja Njegoševa
proslava u Zagrebu

Sutra je u Zagrebu velika kulturna
proslava. Prigodom stogodišnjice ro-
đenia velikoga našaga kulturnoga rad-
nika, apostola jugoslavenske ideje, pje-
snika filozofa Petra Petrovića Njegoša,
i prigodom desetogodišnjice svog op-
stanka  oriređuje srpsko akademsko
društvo Njeguš u Zagrebu sutra veliku
proslavu uz sudjelovanje svih hrvat-
skih, srpskih i slovenačkih kulturnih
društava.

Njeguš već radi oko toga nekoliko
mjeseci u sporazumu sa svima našim
društvima u Zagrebu. Program prosla-
re i njen zamašaj velik je i njen je

, ,
uspjeh njea zavisi od odziva naše ja-
vnosti.

 

svoje reprezentante. Pozvana društva
u velikom se broju odazivaju bilo ša-
ljući svoje reprezentante bilo šaljući
dobrovoljne priloge. 'Tako isto, poslani
su pozivi i pojedinim ličnostima koje
se, takođe, u velikom broju odazivaju.

Tok je proslave već definitivno
određen i teći će ovim redom:

U 9 sati je" pomen u srp. prav.
erkvi. Drži propovijed jugoslovenski
besjednik, G. Dr. Nikola Velimirović.
"ema je njegove propovijedi; T'rage-
dija vjere i Njegoš.

U 10 sati prije podne u dvornici
Srpskog Sokola, Bogovićeva ul. br. 7
svečana akademija.

1. Otvara akademiju G. Gavro Mi-
lošević, predsjednik srpskog akad. dru-
štva Njeguš.

2. O Njegošu kao mladiću, govori g.
Pavle Popović, prof. beogradskog uni-
verziteta.

3. Njegoš i Hrvati i ondašnja srpska
struja prema ilirizmu, govori g. Dr.
Đuro Surmin, prof. zagrebačkog uni-
verziteta.

4. Njegoš i Srbi prema Slovencima,
govori g. Dr. Franjo Ilešić, docenat
zagrebačkog univerziteta.

5. Njegošev nacionalizam, govori g.
Dr. Nikola Velimirović.

6. Slovenac. Srb, Hrvat, pjeva hrv.
akad. društvo Mladost, slovenačko pjev.
društvo Slavec i srp. akad. pjev. dru-
štvo Balkan.

Na veče tačno u 8, sati u svima
dvornicama Hrvatskog Sokola i Kola

Besjeda uz sudjelovanje
gg. Marka Vuškovića, Josipa Pavića,
Ernesta Krauta, te Hrv. akad. pjev.
društva Mladost, Slovenačkog pjev.
društva Slavec, Srpskog pjev. društva
i Srpskog akad. pjev. draštva Balkan.

Osim toga što se program Jugo-
slovenske Besjede odlikuje neobično
biranim sadržajem, sama Jugosloven-
ska Besjeda biće posve u nacionalnom
tonu i jugoslovenskom stilu organizo-
vana.

Poslije besjede slijedi komers i

 

Bilješke

Gdje je ljubavi, tu je i ljabomor-
nosti! Prevelika ljubav to je najveći
egoizam. Ljubomornost, ako su joj uz-
rokom i povodom zajedljiva zavist da
drugu ne bude i malo bolje, postaje
oličenim grubim egoizmom. Dva su
egoizma u ljubavi: jedan je dosta be-
zazlen, a drugi je zao i opak. Prvi na
staje u ljubomornosti dvojice koji se
vole, a bezazlen je zato što oboje žele
sebi dobro, sebi napose, samome sebi
a to postaje dobrim obojice. Drugi je
egoizam zavist, prisilna ,ljubica“  ko-
jom se obje strane hoće da okoriste,
ali uvijek jedna na štetu druge. On je
zao i opak jer jedno drugome potko-
pava i podvaljaje. Jedan je egoizam
simpatičan, a drugi je više puta vrlo
odvratan, prema sredstvima s kojima
se služi za svoje svrhe.

U politici prevlađuje ovaj drugi.
To je donekle shvatljivo. Pa da. Spo
sobniji i spretniji izvuče uvijek deblji
kraj. Slabiji kad uvidi da od jačeg
biva predobivan i da mu se omiče pod
nogama, on se onda tuži, jadikuje;
hoće da izgleda samo ljubomoran, utiče
se ,pravici“, koju ne pozna kad je u
snazi. Ljubomoran je, tuži se, plače
hoće zatim da bude srčan, pa prijeti i
prijeti .. . . u nemoći svojoj.

.

Već dugo traju ljubavni odnosi
između austrijske i italijanske diploma-
cije. Osobita vrsta ljubavi: ljubav za
Arbaniju. Beč po katkada zaplače gle-

 

talijanskih trikolora. Dopisnik bečkog
lista upozoruje na rastenje talijanskog
upliva u svim granama rada. 1 eto,
pred sam dolazak novog i prvog ar-
banaškog vladara, međusobno nepovje-

renje dviju zainteresovanih diplomacija |

Prigodom proslave desetgodišnjice
,Hrvatskog Sokola, kako ste u zad-
njem broju Vašeg cijenjenog lista ja-
vili, o Duhovima će naš Sokol prosla-
viti desetgodišnjicu svoga opstanka i
ta će se svečano proslaviti. Da sve-

počinje du sve jače i očevidnije izbija — čanost bude dostojna manifestacija so-
sa zagrizenom ljubomornošću. Ko zna | kolske ideje uprava bi morala već sada

kako će da svrši taj dvoboj!

 

Dopisi

Trsteno — (Neurednosti na po-
šti). U prošasti ponedjeljak popodne

na poštanskoj pruzi Ston-Gruž, sva |

pošta za Trsteno iskrcala se u Orašac,
što bi zapovjednik broda bio predvidio,
da je pod Trsteno zbog ružna vremena
nije moguće iskrcati. Namjera ovog
čina, da Trsteno dobije poštu istog
dana, koje je udaljeno od Orašca ka-
kva 2, km, nije se provela. Dotična
pošta ostala je naime u Orašcu pone-
djeljak, utornik i cijelu srijedu, a da
se nitko nije postarao, da svijet navri-
jeme dobije poštu, makar nam je, ono
što se reče, pred nosom ležala.
Obraćamo se stoga c. k. ravna-
teljstvu pošta molbom, da raspoloži,
da se i unaprijeda slično neurednosti
ne bi ponavljale. Seljani.

 

Kratke vijesti

— Rumunija posreduje u grčko

turskom sporu, u prilog izravnanja.
U Bitolju se je sastavio odbor

za skupljanje priloga za novo pozorište
u Skoplju.

— Rusko Slovo donosi informati-
van čianak o političkim strankama i
strujama u Rumuniji.

— Princ Wied pohodi i Petrograd.

— Novi srpski zlatni novac od 10
i 20 dinara izradiće se u pariskoj kov-
nici,

— Srpsko-turski mirovni pregovori
stoje pred završetkom.
— Uspostavljaju se grčko-bugar-
diplomatski odnosi.
— Srpsko brodarsko društvo otpo-
činje sutra plovidbu na Savi.

— Rusija namjerava osnovati mi-
nistarstvo žita.
Neues Wiener Journal proriče
Nijemcima u Austriji crna budućnost.

— Gorem

ski

| energično latiti se :

| Istina današnja uprava radi dosta
| da Sokol održi na potrebnoj visini, ali
| bi trebalo u sokolske redove opet do-
| vući one koji su u njemu vodili glavnu
riječ za vremena kad je Dr. Melko
Čingrija bio starosta.

To su ljudi stariji i inteligentniji
te bi ti sa svojim pristupom u sokolske
redove u mlađim, kojih ima dosta u
Sokolu, pobudili energiju i volju za
dalji rad. Ne spavajmo, nego ustrajmo
naprijed, jer Sokol treba da ozbiljno
shvati i sprovađa svoju zadaću. Treba
svoju djelatnost prenijeti i izvan zidina
gradskih, treba zaći u našu okolicu,
koju je već crv počeo glodati, a da se
iz sokolskih i narodnih redova nije
ništa proti tomu poduzelo. Ne budimo
Hrvati i Sokoli samo na riječi već se
pokažimo i na djelu. Stisnimo sokolske
redove te se svi bez razlike staleža
okupimo oko tog milog žarišta svesla-
venskog bratstva, jedinstva i Slobode.
U ovoj godini nadomjestimo ono što
smo prošlih zapustili. U to ime na
prijed neustrašivo u borbu za ostva-
renje sokolskih i narodnih ideala!

Va

Novinstvo o svečanosti sv.
Vlaha. Mnogo je novina pisalo o
ovogodišnjoj svečanosti sv. Vlaha, koja
je uspjela bolje nego ikada. O njoj je
pisao Narodni List u više navrata. Po
nekoliko crta o svečanosti donijele su

i Narodne Novine. Sarajevska Srpska
Riječ donijela je dugi opis proslave
prva dva dana, pa je obećala iznijeti

 

ikin je imenovan pred-

sjednikom ruske vlade.

— Zeit se tuži, da je vrlo velik
dio talijanske štampe opet započeo
hajku protiv Austrije.

— Goremikin se izjavio, da ruska
spoljašnja politika mora biti čisto ruska.

— Godišnji budžet Turske iznosi
oko 437 milicna franako deficita.

— Prenk Bib Doda otišao je u

— Austrijski parlamenat biće sa-
zvan za 5. marča.

— Rusko ministarstvo publikovalo
je knjigu o diplomatskom radu Rusije

im ratovima.

— Hrvatska Riječ nastavlja inte-
resantne članke pod naslovom ,Obra-
čun“ što ih piše Dr. M. Drinković.

 

Dubrovačke vijesti

Promjene. Zapovjednik 16. voj-
nog korpusa general B. Schemua ot-
putovao je u Beč, a na njegovo mjesto
u Dubrovniku došao je general W.
Wurm.

4 Prof. Ivan Scherzer. Pre-
minno je prof. I, Scherzer, profesor
na nautičkoj školi i školski savjetnik,
u 48 godini života. Dulje je vremena
bolovao, .dok ga ljuta bolest nije shr-
vala. Pokojnik je i u književnosti u-
živao dobar glas sa svojih radova.
Jedan od posljednjih njegovih radova
je njemačko-hrvatski riječnik. Kao čo-
vjek bio je čestit, a kao profesor savje-
stan, spreman i dobar, te je od svojih
učenika bio vanredno ljubljen i po-
štovan. — Laka mu zemlja, a rodbini

saučešće.
Proslava desetgodišnjice na-
Sokola. Pišu nam iz grada

razne slike, i već neke ilustracije do

i neke zagrebačke novine kao Obzor ,

 

CRVENA HRVATSKA __.

Gostovat će u našem gradu kroz ci-
jeli mjesec marat. Za ovu proljetnu
turneju repertoar je vrlo biran. U o-
pernom ciklusu nalazimo ove opere :
Goldmark: Cvrčak (Heimehen am Herd),
Massenet: Manon, Offenbach : Hofma-
nove priče, Puccini: La Boheme, Sme-
tana: Cjelov (Hubička), Verdi: Kra-
buljni ples (Un ballo in maschera),
Verdi: 'Traviata. Operetni ciklus ima
ove operete: Albini: Bosonoga plesačica,
Eysler: Muž veseljak, Kalman: Cigan-
ski primaš, Lehar: Kva, Lehar: Ci-
ganska ljubav, Nebdae: Poljačka krv
(Polenblat),  Planquette:  Kornevilska
zvona, Straus: Barun Ciganin. ,Cvr-
čak“, ,Cjelov“, ,,Bosonoga plesačica“,
Muž veseljak“, ,Ciganski primaš“ i
»Poljačka krv“ su nove za Dubrovnik.

Među umjetničkim osobljem osim
naših dobrih znanaca gce Ašenbrener
i gce Grosz nalazimo gcu Lovčinsku,
koja je lani samo gostovala, pa onda
nove za nas ggce Peršl i Pšibil.

pode su nam novi; gospoda
Bušek, Bukovski, Kalnicki, Konstanti-
nović i Skrivanić.

Danas je stigao u Dubrovnih sa
svojom orhestrom od 26 glazbenika-
g. Andro Mitrović.

Dekoracije su većinom nabavljene
iz scenografskog ateliera Canuto Sori-
ani u Milanu.

Opravdano se nadamo, da će ovo
naše vrsno domaće pozorište potpuno
odgovoriti našim nadama i željama, pa
ih od srca pozdravljamo i kličemo im:
Dobro nam došli naši, mili gosti!

Personal Hrvatskog Narodnog Ka-
zališta u Osijeku stići će u naš grad
dne 3 marta, a na 5 marta u četvrtak
biće prva predstava u Bondinu Teatru.
Prva je predstava izvan predbrojbe.

Veljun naše muzike. Veljun

| građanske muzike, kako obično, ispao

opis svečanosti ,Gorice“. One dane /
bezbroj aparata fotografskih snimao je |

nose te fotografije. Zadnji broj Zlustro- |

vanog Lista što izlazi u Zagrebu do-

soni uo keptsk istorija cljoli poegrem | Dra Ivana Bojničića, donosi vrlo inte-

svečanosti sa 6 slika.

Nova Vojnovićeva djela. in-
tendant Hrv. Kazališta g. Treščec za-
molio je našege slavnoga pjesnika ,Tri-
logije“ da bi u spomen stogodišnjice
rođenja Velikoga Hrv. Pjesuika Ivana
Mažuranića, dramatizovao Smrt Čengić
Age koja bi se prikazala još tekom
ove godine. Ivo Vojnović prihvatio je
toli časnu i tešku ponudu. Ove će go-
dine on također dovršiti u Dubrovniku
započetu dramu ,lmperatrix“. Ko
je čuo od pjesnika nekoliko odloma-
ka, ostao je zadivljen.

O Dubrovniku. G. prof. Andra
Gavrilović, koji je, kako javismo, odr-
žao kod nas predavanje ,Uoči pada
Dubrovnika“, napisao je u novosadskoj
Zastavi nekoliko podlistaka o našem
gradu, pod natpisom »Setnje po Du-
brovniku“. Predavanje je izišlo štam-
pano u podliscima Srpske Riječi u
Sarajevu.

Majstorski tečajevi. Ć. k. gra
diteljska, zanatlijska i umjetnička škola
u Spljetu (odio za promicanje obrta u
Dalmaciji) priopćuje da će ć. k. Ured
za promicanje obrta u Beču prirediti
tekom ove godine majstorske tečajeve
za postolare, krojače, elektro instalatore,
instalatore plina i vode, za krzmare,
tapetare, knjigoveže. sedlare remenare,
kolare, lakire i ličioce, drvodjekce, kle-
pare, bravare, orudžare, galvanotehni-
čare, postavljače munjovoda i za auto-
geno spajanje kovina u uzornim radi-
onama spomenutog ć. k. Ureda.

Upozoraju se majstori i radnici
ovih struka na ovu prigodu za usavr-
šenje i upoznanje najmodernijih načina
izradbe. Pohađaoci ovih tečajeva pri-
maju obično naknadu putnih troškova
te uz to majstori 20 K a radnici 17 K
sedmične potpore, Molbe za poziv treba
prikazati odmah Za potanje obavijesti
treba se obratiti spomenutom ć. k.
zavodu u Splitu.
dolazi k nama Hrvatsko Narodno Ka-
zalište iz Osijeka. Ove godine pretiču
lijepi glasovi, a na celu pozorišta

 

=

naš sugrađanin g. Andro Mitrović.

je sjajno, da ne može bolje. Naroda,
maškara, šale, igre i veselja bilo je
na pretek. Palo je priloga 2000 K.

Franjevačka ljekarna u Du-
brovniku. Četvrti svezak Vjesnika
ki. hr. slav. dalm. zemaljskog Arhiva,
što izlazi u Zagrebu pod uredništvom

| resantan istorijski pregled o  franje-
| vačkoj ljekarni u našem gradu. Ovaj

 

je pregled napisao g. Slade Šilović, te
sadrži mnogo zanimivih podataka uz
popis i kratku biografiju osoblja lje-
karne ,Male Braće“. Uz tekst su pri
ložene i tri fotografije. Jedna nam po-
kazuje ostatke i sprave stare franje-
vačke ljekarne; na drugoj su slici stare
posude od majolike, a treća nam po-
kazuje pročelje današnje franjevačke
ljekarne pod svodovima u Klaustru,

Koncerat. Kako smo već u zad-
njem broju spomenuli večeras je u
Sokolani veliki muzikalno-vokalni kon-
cerat u dobrotvorne svrhe. Početak
na 7%, sati. Ulazna cijena Kr#2.—,
za djake, radnike i djecu Kr. 1—
Evo programa večerašnjeg koncerta :

I. Dio: 1. Mozart: ,,Ouvertura
»Figarova svadba“. izvađa orhestar.
2. ,Glazbenici u starom Dubrovniku“,
predava g. Don N. Gjivanović. 3. Li-
sinsky : »Zorko moja“, arija za tenor,
pieva g. prof. Batistić uz pratnju or-
hestra. 4. Verdi: Duet iz opere ,Ri-
goletto“; pjeva gea. J. Srincich i g.
prof. J. Batistić uz pratnju orhestra.
5. Novak: ,Hrvatskoj“, pjeva muški
zbor. 6. a) Ole Olsen : ,Caprise“ (danse
norvegienne); b) Chopin: ,valcer u
re b moll“, udara na glasoviru gca.
L. Mišetić. 7. B. Bersa: , Ljubavna
pjesma“, pjeva gca. P. Barić. 8. St,
St. Mokranjac: Odlomak iz VIII. ,Ru-
koveta“, mješoviti zbor. — Il. Dio:
1. Haydn: I. dio iz ,X. Sinfonije“,
svira orhestar. 2, J. Hatze: ,Majka“,
pjeva gea. J. Srincich. 3. F. Liszt;
Koncertna fantazija iz opere ,Ernani“,
udara na glasoviru pianistica gca. Mila
Budmani, 4. J. Zajec: Duet iz opere
Zrinjski“, pjevaju gca. P. Barić i g.
A Bijelinsky uz pratnju orhestra. 8,
A. Ponchielli: Aria iz opere , Gioconda*,
pjeva g. prof. J. Batistić, 6. Donizetti :
Arija iz opere ,La Favorita“, pjeva
goa. J. P. Barić. 7. Verdi ; Aris iz o-
pere Rigoletto“, pjeva gca. J. Srin-
cich. 8. F. Flotov : Duet iz opere ,Mar-
ta“, pjevaju goe. J. Srincich i P. Be-
rić, 9. Bizet: a) Intemezzo b) Minnetto
e) Farandele iz II. orhestralno suite