Str. 2 Srbija i Crna Goraj U crnogorskoj narodnoj štini, o o nacrtu ad- rese lju, za Drljević i je se skupština iz- javi za diplomatsku, vojnu i carinsku uniju sa Srbijom. U načela je prihvaćen nacrt adrese. U Beogradu je sa osobitim zado- voljstvom primljena cetinjska vi- jest, da je crnogorski parlamenat načelno prihvatio da se traži diplomatska, vojna i carinska unija sa Srbijom. Arbanija i Srbija Princ Wied postao je kraljem Vi- limom 1. On je obznanio velevlasti da prima kraljevsku krunu, i tako će brzo zasjesti na arbanaški prijesto. Srbiju, kao susjednu državu, koja je i stvorila Arbaniju, mnogo interesuje stupanje Wiedovo na arbanaški prijesto. O tome dolazi ova vijest iz Beograda: Ovdaš- nje javno mišljenje pozdravlja skoro stapanje princa Vida na prijesto Arba: nije kao budućeg vladara nove susje- dne države navodeći da će se Srbija s korektnošću ponašati i prema novoj državi i prema njenom vladaru, tim prije što je Srbija krvlju svojih sinova stvorila podlogu na kojoj je autono- mna Arbanija ponikla. Princ Wid ne treba da zaboravi da je Srbija stvorila autonomnu Arbaniju i protiv volje Ar- neuta a dokaz je taj što su Arnauti u ratu bili uz Turke. Najzad dolaze do zaključka da Srbija, kulturno, politički, vojnički i financijski beskrajno jača no Arbanija, može svome novom susjedu biti i od pomoći i od štete, te Vid treba to da ima na umu i da se prema tome upravlja, jer na prijateljstvo Srbije ne može računati onaj koji je uz njene U Arbaniji Pritližuje se dan dolaska novog kralja u novu kraljevinu. Princ Wied, odnosno kralj Viljem, stići će u Arba- niju prve nedjelje marča mjeseca. Biće svečano dočekan, za šta se spremaju velike i sjajne svečanosti. Ali dok se kupe razne deputacije u Draču, da svečano pričekaju novoga kralja, dotle se u nekim arbanskim krajevima po- javljuju obratni znakovi. Diže se jaka mlada struja nacionalista, kojima je deviza: protiv stranaca. Oni agituju sa svom žestinom protiv Austrije i Ita- lije. te protiv novoga kralja. U Skadru je ta struja razvila veliku agitaciju. » Borbe između privrženika Ismail Kemala i Esad paše trajn. Pod Elba sanom je ovih dana bio veoma krvav boj. Ranjenih i mrtvih ima prilično velik broj s jedne i druge strane. . Neki listovi donose, da će srpska vlada predati jednu predstavku veli- kijem silama, u kojoj će iznijeti svoje razloge i potrebu da se ispravi sjever- ma granica Arbanije prema Srbiji. Sutrašnja Njegoševa proslava u Zagrebu Sutra je u Zagrebu velika kulturna proslava. Prigodom stogodišnjice ro- đenia velikoga našaga kulturnoga rad- nika, apostola jugoslavenske ideje, pje- snika filozofa Petra Petrovića Njegoša, i prigodom desetogodišnjice svog op- stanka oriređuje srpsko akademsko društvo Njeguš u Zagrebu sutra veliku proslavu uz sudjelovanje svih hrvat- skih, srpskih i slovenačkih kulturnih društava. Njeguš već radi oko toga nekoliko mjeseci u sporazumu sa svima našim društvima u Zagrebu. Program prosla- re i njen zamašaj velik je i njen je , , uspjeh njea zavisi od odziva naše ja- vnosti. svoje reprezentante. Pozvana društva u velikom se broju odazivaju bilo ša- ljući svoje reprezentante bilo šaljući dobrovoljne priloge. 'Tako isto, poslani su pozivi i pojedinim ličnostima koje se, takođe, u velikom broju odazivaju. Tok je proslave već definitivno određen i teći će ovim redom: U 9 sati je" pomen u srp. prav. erkvi. Drži propovijed jugoslovenski besjednik, G. Dr. Nikola Velimirović. "ema je njegove propovijedi; T'rage- dija vjere i Njegoš. U 10 sati prije podne u dvornici Srpskog Sokola, Bogovićeva ul. br. 7 svečana akademija. 1. Otvara akademiju G. Gavro Mi- lošević, predsjednik srpskog akad. dru- štva Njeguš. 2. O Njegošu kao mladiću, govori g. Pavle Popović, prof. beogradskog uni- verziteta. 3. Njegoš i Hrvati i ondašnja srpska struja prema ilirizmu, govori g. Dr. Đuro Surmin, prof. zagrebačkog uni- verziteta. 4. Njegoš i Srbi prema Slovencima, govori g. Dr. Franjo Ilešić, docenat zagrebačkog univerziteta. 5. Njegošev nacionalizam, govori g. Dr. Nikola Velimirović. 6. Slovenac. Srb, Hrvat, pjeva hrv. akad. društvo Mladost, slovenačko pjev. društvo Slavec i srp. akad. pjev. dru- štvo Balkan. Na veče tačno u 8, sati u svima dvornicama Hrvatskog Sokola i Kola Besjeda uz sudjelovanje gg. Marka Vuškovića, Josipa Pavića, Ernesta Krauta, te Hrv. akad. pjev. društva Mladost, Slovenačkog pjev. društva Slavec, Srpskog pjev. društva i Srpskog akad. pjev. draštva Balkan. Osim toga što se program Jugo- slovenske Besjede odlikuje neobično biranim sadržajem, sama Jugosloven- ska Besjeda biće posve u nacionalnom tonu i jugoslovenskom stilu organizo- vana. Poslije besjede slijedi komers i Bilješke Gdje je ljubavi, tu je i ljabomor- nosti! Prevelika ljubav to je najveći egoizam. Ljubomornost, ako su joj uz- rokom i povodom zajedljiva zavist da drugu ne bude i malo bolje, postaje oličenim grubim egoizmom. Dva su egoizma u ljubavi: jedan je dosta be- zazlen, a drugi je zao i opak. Prvi na staje u ljubomornosti dvojice koji se vole, a bezazlen je zato što oboje žele sebi dobro, sebi napose, samome sebi a to postaje dobrim obojice. Drugi je egoizam zavist, prisilna ,ljubica“ ko- jom se obje strane hoće da okoriste, ali uvijek jedna na štetu druge. On je zao i opak jer jedno drugome potko- pava i podvaljaje. Jedan je egoizam simpatičan, a drugi je više puta vrlo odvratan, prema sredstvima s kojima se služi za svoje svrhe. U politici prevlađuje ovaj drugi. To je donekle shvatljivo. Pa da. Spo sobniji i spretniji izvuče uvijek deblji kraj. Slabiji kad uvidi da od jačeg biva predobivan i da mu se omiče pod nogama, on se onda tuži, jadikuje; hoće da izgleda samo ljubomoran, utiče se ,pravici“, koju ne pozna kad je u snazi. Ljubomoran je, tuži se, plače hoće zatim da bude srčan, pa prijeti i prijeti .. . . u nemoći svojoj. . Već dugo traju ljubavni odnosi između austrijske i italijanske diploma- cije. Osobita vrsta ljubavi: ljubav za Arbaniju. Beč po katkada zaplače gle- talijanskih trikolora. Dopisnik bečkog lista upozoruje na rastenje talijanskog upliva u svim granama rada. 1 eto, pred sam dolazak novog i prvog ar- banaškog vladara, međusobno nepovje- renje dviju zainteresovanih diplomacija | Prigodom proslave desetgodišnjice ,Hrvatskog Sokola, kako ste u zad- njem broju Vašeg cijenjenog lista ja- vili, o Duhovima će naš Sokol prosla- viti desetgodišnjicu svoga opstanka i ta će se svečano proslaviti. Da sve- počinje du sve jače i očevidnije izbija — čanost bude dostojna manifestacija so- sa zagrizenom ljubomornošću. Ko zna | kolske ideje uprava bi morala već sada kako će da svrši taj dvoboj! Dopisi Trsteno — (Neurednosti na po- šti). U prošasti ponedjeljak popodne na poštanskoj pruzi Ston-Gruž, sva | pošta za Trsteno iskrcala se u Orašac, što bi zapovjednik broda bio predvidio, da je pod Trsteno zbog ružna vremena nije moguće iskrcati. Namjera ovog čina, da Trsteno dobije poštu istog dana, koje je udaljeno od Orašca ka- kva 2, km, nije se provela. Dotična pošta ostala je naime u Orašcu pone- djeljak, utornik i cijelu srijedu, a da se nitko nije postarao, da svijet navri- jeme dobije poštu, makar nam je, ono što se reče, pred nosom ležala. Obraćamo se stoga c. k. ravna- teljstvu pošta molbom, da raspoloži, da se i unaprijeda slično neurednosti ne bi ponavljale. Seljani. Kratke vijesti — Rumunija posreduje u grčko turskom sporu, u prilog izravnanja. U Bitolju se je sastavio odbor za skupljanje priloga za novo pozorište u Skoplju. — Rusko Slovo donosi informati- van čianak o političkim strankama i strujama u Rumuniji. — Princ Wied pohodi i Petrograd. — Novi srpski zlatni novac od 10 i 20 dinara izradiće se u pariskoj kov- nici, — Srpsko-turski mirovni pregovori stoje pred završetkom. — Uspostavljaju se grčko-bugar- diplomatski odnosi. — Srpsko brodarsko društvo otpo- činje sutra plovidbu na Savi. — Rusija namjerava osnovati mi- nistarstvo žita. Neues Wiener Journal proriče Nijemcima u Austriji crna budućnost. — Gorem ski | energično latiti se : | Istina današnja uprava radi dosta | da Sokol održi na potrebnoj visini, ali | bi trebalo u sokolske redove opet do- | vući one koji su u njemu vodili glavnu riječ za vremena kad je Dr. Melko Čingrija bio starosta. To su ljudi stariji i inteligentniji te bi ti sa svojim pristupom u sokolske redove u mlađim, kojih ima dosta u Sokolu, pobudili energiju i volju za dalji rad. Ne spavajmo, nego ustrajmo naprijed, jer Sokol treba da ozbiljno shvati i sprovađa svoju zadaću. Treba svoju djelatnost prenijeti i izvan zidina gradskih, treba zaći u našu okolicu, koju je već crv počeo glodati, a da se iz sokolskih i narodnih redova nije ništa proti tomu poduzelo. Ne budimo Hrvati i Sokoli samo na riječi već se pokažimo i na djelu. Stisnimo sokolske redove te se svi bez razlike staleža okupimo oko tog milog žarišta svesla- venskog bratstva, jedinstva i Slobode. U ovoj godini nadomjestimo ono što smo prošlih zapustili. U to ime na prijed neustrašivo u borbu za ostva- renje sokolskih i narodnih ideala! Va Novinstvo o svečanosti sv. Vlaha. Mnogo je novina pisalo o ovogodišnjoj svečanosti sv. Vlaha, koja je uspjela bolje nego ikada. O njoj je pisao Narodni List u više navrata. Po nekoliko crta o svečanosti donijele su i Narodne Novine. Sarajevska Srpska Riječ donijela je dugi opis proslave prva dva dana, pa je obećala iznijeti ikin je imenovan pred- sjednikom ruske vlade. — Zeit se tuži, da je vrlo velik dio talijanske štampe opet započeo hajku protiv Austrije. — Goremikin se izjavio, da ruska spoljašnja politika mora biti čisto ruska. — Godišnji budžet Turske iznosi oko 437 milicna franako deficita. — Prenk Bib Doda otišao je u — Austrijski parlamenat biće sa- zvan za 5. marča. — Rusko ministarstvo publikovalo je knjigu o diplomatskom radu Rusije im ratovima. — Hrvatska Riječ nastavlja inte- resantne članke pod naslovom ,Obra- čun“ što ih piše Dr. M. Drinković. Dubrovačke vijesti Promjene. Zapovjednik 16. voj- nog korpusa general B. Schemua ot- putovao je u Beč, a na njegovo mjesto u Dubrovniku došao je general W. Wurm. 4 Prof. Ivan Scherzer. Pre- minno je prof. I, Scherzer, profesor na nautičkoj školi i školski savjetnik, u 48 godini života. Dulje je vremena bolovao, .dok ga ljuta bolest nije shr- vala. Pokojnik je i u književnosti u- živao dobar glas sa svojih radova. Jedan od posljednjih njegovih radova je njemačko-hrvatski riječnik. Kao čo- vjek bio je čestit, a kao profesor savje- stan, spreman i dobar, te je od svojih učenika bio vanredno ljubljen i po- štovan. — Laka mu zemlja, a rodbini saučešće. Proslava desetgodišnjice na- Sokola. Pišu nam iz grada razne slike, i već neke ilustracije do i neke zagrebačke novine kao Obzor , CRVENA HRVATSKA __. Gostovat će u našem gradu kroz ci- jeli mjesec marat. Za ovu proljetnu turneju repertoar je vrlo biran. U o- pernom ciklusu nalazimo ove opere : Goldmark: Cvrčak (Heimehen am Herd), Massenet: Manon, Offenbach : Hofma- nove priče, Puccini: La Boheme, Sme- tana: Cjelov (Hubička), Verdi: Kra- buljni ples (Un ballo in maschera), Verdi: 'Traviata. Operetni ciklus ima ove operete: Albini: Bosonoga plesačica, Eysler: Muž veseljak, Kalman: Cigan- ski primaš, Lehar: Kva, Lehar: Ci- ganska ljubav, Nebdae: Poljačka krv (Polenblat), Planquette: Kornevilska zvona, Straus: Barun Ciganin. ,Cvr- čak“, ,Cjelov“, ,,Bosonoga plesačica“, Muž veseljak“, ,Ciganski primaš“ i »Poljačka krv“ su nove za Dubrovnik. Među umjetničkim osobljem osim naših dobrih znanaca gce Ašenbrener i gce Grosz nalazimo gcu Lovčinsku, koja je lani samo gostovala, pa onda nove za nas ggce Peršl i Pšibil. pode su nam novi; gospoda Bušek, Bukovski, Kalnicki, Konstanti- nović i Skrivanić. Danas je stigao u Dubrovnih sa svojom orhestrom od 26 glazbenika- g. Andro Mitrović. Dekoracije su većinom nabavljene iz scenografskog ateliera Canuto Sori- ani u Milanu. Opravdano se nadamo, da će ovo naše vrsno domaće pozorište potpuno odgovoriti našim nadama i željama, pa ih od srca pozdravljamo i kličemo im: Dobro nam došli naši, mili gosti! Personal Hrvatskog Narodnog Ka- zališta u Osijeku stići će u naš grad dne 3 marta, a na 5 marta u četvrtak biće prva predstava u Bondinu Teatru. Prva je predstava izvan predbrojbe. Veljun naše muzike. Veljun | građanske muzike, kako obično, ispao opis svečanosti ,Gorice“. One dane / bezbroj aparata fotografskih snimao je | nose te fotografije. Zadnji broj Zlustro- | vanog Lista što izlazi u Zagrebu do- soni uo keptsk istorija cljoli poegrem | Dra Ivana Bojničića, donosi vrlo inte- svečanosti sa 6 slika. Nova Vojnovićeva djela. in- tendant Hrv. Kazališta g. Treščec za- molio je našege slavnoga pjesnika ,Tri- logije“ da bi u spomen stogodišnjice rođenja Velikoga Hrv. Pjesuika Ivana Mažuranića, dramatizovao Smrt Čengić Age koja bi se prikazala još tekom ove godine. Ivo Vojnović prihvatio je toli časnu i tešku ponudu. Ove će go- dine on također dovršiti u Dubrovniku započetu dramu ,lmperatrix“. Ko je čuo od pjesnika nekoliko odloma- ka, ostao je zadivljen. O Dubrovniku. G. prof. Andra Gavrilović, koji je, kako javismo, odr- žao kod nas predavanje ,Uoči pada Dubrovnika“, napisao je u novosadskoj Zastavi nekoliko podlistaka o našem gradu, pod natpisom »Setnje po Du- brovniku“. Predavanje je izišlo štam- pano u podliscima Srpske Riječi u Sarajevu. Majstorski tečajevi. Ć. k. gra diteljska, zanatlijska i umjetnička škola u Spljetu (odio za promicanje obrta u Dalmaciji) priopćuje da će ć. k. Ured za promicanje obrta u Beču prirediti tekom ove godine majstorske tečajeve za postolare, krojače, elektro instalatore, instalatore plina i vode, za krzmare, tapetare, knjigoveže. sedlare remenare, kolare, lakire i ličioce, drvodjekce, kle- pare, bravare, orudžare, galvanotehni- čare, postavljače munjovoda i za auto- geno spajanje kovina u uzornim radi- onama spomenutog ć. k. Ureda. Upozoraju se majstori i radnici ovih struka na ovu prigodu za usavr- šenje i upoznanje najmodernijih načina izradbe. Pohađaoci ovih tečajeva pri- maju obično naknadu putnih troškova te uz to majstori 20 K a radnici 17 K sedmične potpore, Molbe za poziv treba prikazati odmah Za potanje obavijesti treba se obratiti spomenutom ć. k. zavodu u Splitu. dolazi k nama Hrvatsko Narodno Ka- zalište iz Osijeka. Ove godine pretiču lijepi glasovi, a na celu pozorišta = naš sugrađanin g. Andro Mitrović. je sjajno, da ne može bolje. Naroda, maškara, šale, igre i veselja bilo je na pretek. Palo je priloga 2000 K. Franjevačka ljekarna u Du- brovniku. Četvrti svezak Vjesnika ki. hr. slav. dalm. zemaljskog Arhiva, što izlazi u Zagrebu pod uredništvom | resantan istorijski pregled o franje- | vačkoj ljekarni u našem gradu. Ovaj je pregled napisao g. Slade Šilović, te sadrži mnogo zanimivih podataka uz popis i kratku biografiju osoblja lje- karne ,Male Braće“. Uz tekst su pri ložene i tri fotografije. Jedna nam po- kazuje ostatke i sprave stare franje- vačke ljekarne; na drugoj su slici stare posude od majolike, a treća nam po- kazuje pročelje današnje franjevačke ljekarne pod svodovima u Klaustru, Koncerat. Kako smo već u zad- njem broju spomenuli večeras je u Sokolani veliki muzikalno-vokalni kon- cerat u dobrotvorne svrhe. Početak na 7%, sati. Ulazna cijena Kr#2.—, za djake, radnike i djecu Kr. 1— Evo programa večerašnjeg koncerta : I. Dio: 1. Mozart: ,,Ouvertura »Figarova svadba“. izvađa orhestar. 2. ,Glazbenici u starom Dubrovniku“, predava g. Don N. Gjivanović. 3. Li- sinsky : »Zorko moja“, arija za tenor, pieva g. prof. Batistić uz pratnju or- hestra. 4. Verdi: Duet iz opere ,Ri- goletto“; pjeva gea. J. Srincich i g. prof. J. Batistić uz pratnju orhestra. 5. Novak: ,Hrvatskoj“, pjeva muški zbor. 6. a) Ole Olsen : ,Caprise“ (danse norvegienne); b) Chopin: ,valcer u re b moll“, udara na glasoviru gca. L. Mišetić. 7. B. Bersa: , Ljubavna pjesma“, pjeva gca. P. Barić. 8. St, St. Mokranjac: Odlomak iz VIII. ,Ru- koveta“, mješoviti zbor. — Il. Dio: 1. Haydn: I. dio iz ,X. Sinfonije“, svira orhestar. 2, J. Hatze: ,Majka“, pjeva gea. J. Srincich. 3. F. Liszt; Koncertna fantazija iz opere ,Ernani“, udara na glasoviru pianistica gca. Mila Budmani, 4. J. Zajec: Duet iz opere Zrinjski“, pjevaju gca. P. Barić i g. A Bijelinsky uz pratnju orhestra. 8, A. Ponchielli: Aria iz opere , Gioconda*, pjeva g. prof. J. Batistić, 6. Donizetti : Arija iz opere ,La Favorita“, pjeva goa. J. P. Barić. 7. Verdi ; Aris iz o- pere Rigoletto“, pjeva gca. J. Srin- cich. 8. F. Flotov : Duet iz opere ,Mar- ta“, pjevaju goe. J. Srincich i P. Be- rić, 9. Bizet: a) Intemezzo b) Minnetto e) Farandele iz II. orhestralno suite