Jr RR

 

riješena i sva pitanja, koja su se bila
pojavila zbog ograničenja Albanije. Ni
s te strane nema nikakave bojazni.
Ostalo bi da se nešto kaže o na-
šim odnosima prema Grčkoj i Rumu-
niji. Ja mislim, da o tome nije potre-
bno naročito govoriti. Naši odnosi pre-
ma Grčkoj su najprijateljskiji, a srdač-
nost, koja nas vezuje sa Rumunijom
može u budućnosti samo porasti.

 

Pitanje vina u budućem carin-
skom cljeniku

Na sastanku dneva 11. tek. mi. u
Beču za konstituiranje stručnog odsje-
ka centralne trgovačke i političke sveze
za stavku: vino. delegati dalm. trgo-
vačkih komora i ,,Udružbe trgovaca
vinom“ energično prosvjedovaše proti
atentatu da se snizi uvozarina za vina
za križanje; pridružiše se prosvjedu
istarski, gorički i liubljanski delegati ;
i delegati Bocena izjaviše se proti sni-
ženju; ostali delegati zagovarahu sniže-
nje uvozarine za 15 do 20 kruna ogra-
ničujući uvoz na pol miliuna hektoli-
tara vina za križanje; neki od delegata
predlagahu sniženje samo za bijela vina
za križanje. Do glasovanja nije ipak
došlo, te je zaključeno izvijestiti o toku
rasprave, dalmatinski delegati nijesu
na to pristali te nijesu htjeli potpisati
dotičnu izjavu.

Odjeci događaja u Trstu

Izazivno ponašanje talijan-
skih đaka na tršćanskoj trgo-
vačkoj akademiji, kao i ponovni
njihov napadaj na naše đake,
našao je odjeka u našem narodu.
To je bilo i predvidjeti. Talijani
su upotrebili i opet priliku da
pokažu svoju kulturu“ i ,fin*
odgoj. Naš svijet može da trpi
i podnosi, ali samo do nekih
granica; strpljenstvo se iscrpi i
nastupi opravdana reakcija.

Na sveučilištima

Tršćanski su događaji najviše
i najjače odjeknuli na sveučili-
štima. U Zagrebu je bila održana
prosvjedna skupština, razvile se
zatim protutalijanske demostra-
cije koje su svršile pred talijan-
skim konsulatom.

U Beču je bila impozantna
manifestacija za našu universu,
Protestovalo se protiv talijanskih
napadaja i protiv podizanja ta-
lijanske universe u Trstu, trgo-
vačkom  centrumu  jugosloven-
stva.

U Pragu su takođe bile ma-
nifestacije. Protesna skupština
tražila je osnivanje jugoslaven-
ske universe u Trstu za sve ju-
žne Slovene.

U Spljetu

U Spljetu su događaji na
.Revoitelli“ našli žestoka odje-
ka. Tamo je došlo do jakih de-
mostracija protiv Talijana, Na
prozorima talijanskog gabineta
bili su polupani svi prozori. Po-
litička je vlast bila toliko revna,
da je komesar uapsio i jednog

pa-

 

općinskog redara, koji je
bio i osuđen. po Bachovoj
tenti. Općinsko je upraviteljstvo
otišlo u Zadar da protiv toga
protestuje, je namjesnik te-
lefonski uništio osudu nad reda-
rom. Ovaj slučaj je pokazao, za
čim se u Dalmaciji ide, i kako
je sistem, policijski sistem, još
na snazi, kako se davaju šamari
Aria autonomnoj policiji.
e treba spominjati kuda to sve
vodi. Ta se prakse protiv općin-
ske policije vodi i po drugim
našim gradovima, samo možda
u ,skladnijoj“ formi. Na povrat-
ku iz Zadra, narod je općinskom
predstavništvu priredio velike
ovacije.

U Dubrovniku

suo je

 

testovalo brzojavnim putem pro-
tiv talijanskih izazivanja. Općin-
sko vijeće obratilo se našim za.
stupnicima da se zauzmu za pra-
vednu stvar napadnutih naših

a.

U gradu je zavladalo uzbu-
đenje. Srpskohrvatska nacionali-
stička omladina izdala je pro-
glas, koji donosimo na drugom
mjestu, i pozvala je građanstvo
da na kulturne“ ,podvige“ ta-
lijanskih đaka odgovori sa saku-
pljanjem novaca za hrvatsku školu
u Trstu. Proglas je našao lijepa
odaziva, pa smo uvjereni, da će
se Dubrovnik dično pokazati i
da će doličnu svotu sakupiti.

Među Talijanima

I oni ,protestuju“. Na nekim
universama u Italiji, omladina
je demostrirala u prilog talijan-
ske universe u Trstu, i protiv
jugoslovenskih đaka u »talijan-
skom“ Trstu.

A naši talijanaši protestuju
preko svojih zastupnika i upo-
zoruju Austriju, kako su jugo-
sloveni u Austriji pogibao za dr-
zavu. Oni optužuju i denunciraju!
Hoće tripolitanski ,junaci“!

 

Rauch u Americi

Bivši ban Rauch stigao je ono-
madne u Buenos Aires. Hrvati tamo
nastanjeni, saznavši za Rauchov dola-
zak, sakupiše se na pristaništu i pri-
rediše mu demostracije. Raucha brzo
skloniše u hotel Royal. Sutridan je
bilo obljavljeno u novinama, da u
Buenos Aires stigao je barun Ranch,
»guverner_ provincije Hrvatske“. Kad
Hrvati za to dočuše, smatrajući to u-
vredom za svoja kraljevinu, ponoviše
demostracije u mnogo jačem opsegu,
pred hotelom. Rauch je morao otići
iz Buenos Airesa. Argentinski Hrvati
nijesu zaboravili famoznu dobu, Ra-
uchova banovanja !

 

Bugarske čete spremaju se
za akciju protiv Srbije

U Bugarskoj se sprema za pro-
ljeće četnička akcija protiv Srbije. U
Srbiji se za sve to zna, pa je naravno
da akcija neće uspieti. Bugari su, u
sporazumu sa maćedonskom organi-
zacijom utvrdili čitav plan za prolje-
tnu akciju. I plan je gotov. Čete imaju
da djeluju u dva pravca. Jedne će iz
Bugarske, iz blizine Strumice, a druge
iz Klbasana iz Arbanije. Utvrđeno je
čak i kako će čete da se kreću i ko
će da ih predvodi. Cilj je: ka Debru
i Ohridu i Bitolju. Čete su već od vlade
opskrbljene novcem. U Srbiji se zna
za cijelu ovu akciju bugarskih četa do
potankosti, pa će svaki pokušaj prelaza
srpske granice biti energično dočekan
i spriječen.

 

Za slobodu štampe

Predstavnici  bosansko-hercegova-
čke štampe iznose protest i apeliraju
u njem da se čim prije donese novi
zakon o štampi za Bosnu i Hercego-
vinu. Na protestu su potpisani svi no-
vinari Hercegbosne. Evo toga protesta:

Potpisani predstavnici bosansko-
hercegovačkih listova podižu svoj glas
protiv učestanih šikaniranja nezavisne
štampe sa strane drž. odvjetništva.
Česte zapljeno, kojima je izvor u za-
konu o štampi i zastarjelom materijal-
nom kaznenom pravu, silne globe i
nečuveno stroge kazne, koje su izre-
čene za posljednje dvije nedjelje, one-
mogućuju opstanak nezavisne štampe i
sprječavaju njenu uzvišenu ulogu. Štam
parske krivice presuđuju se i danas
kao u apsolutističkom vremenu, svaka
kritika sistema i spoljue politike smatra
kažnjava sa

 

i Hercegovine i traže, da iznesu u sa-
boru ovaj naš protest te da energično
porade na tome, da se čim prije donese
novi zakon o štampi u naprednom
duhu, a dotle da se ovaj reakcionarni
zakon o štampi blaže i liberalnije pri-
mjenjuje. Jer u slučaju, ako se i dalje
ovako nastavi nasilničkim ugušivanjem
nezavisne kritike, slobodnoj štampi biće
onemogućen svaki dalji opstanak obzi-
rom na strahovite žrtve, kojima je ona
u pošljednje vrijeme izložena.
Sarajevo, 14. (1.) marta 1914.

 

Dopisi

Iz Korčule*): Koliko je jaka na-
rodna svijest u našem gradu, koliko
požrtvovnosti za opću narodnu stvar
može da pokaže naš svijesni i siroma-
šni građanin, najbolje nam je dokazala
večer zadnje nedjelje karnevala.

Rečene večeri naime bio je ples
svih hrvatskih društava opstojećih u
Korčuli a na korist Hrvatskog doma,
koji se sve to više približuje hvala
Bogu svojoj svrsi i u kojem će biti
smještena sva spomenuta društva.

U sjajno rasvjetljenoj i okićenoj
dvorani ,Hotela de la Ville“ bilo je
one večeri skupljeno sve, što osjeća
narodnom hrvatskom dušom — siro-
mašni i bogati bez razlike frakcija !
stranska vrućom željom da afirmišu
hrvatski značaj našega grada i da po
mogućnosti prinesu čim izdašniji obol
na otar već dobro probuđene ideje na-
rodnog oslobođenja. 'Te večeri se je
slavio triumf hrvatske svijesti u našem
gradu. Uz ono animiranje, ushit i ra-
dost, koje si čitao na svakom licu, uz
one poletne govore, koji su još više
razgrijavali patriotizmom već ushićena
i goreća. srca, pak uz onaj sklad i opće
oduševljenje te intimnost i srodnost
duša, srdaca i misli, nije bilo osobe,
kojoj dojmovi od te večeri nebi duboko
ostali u duši utisnuti na radost zbog
tako silnog napretka narodnog osvije-
šćivanja, a uspomenu za nadobudno
potomstvo, koje će za stalno u buduće
znati da se pokaže dostojno svojih otaca
izbrisavši svaku pak i najmanju ljagu
sa haraktera čisto hrvatske Korčule.

U 12 sati u noći slijedila je ve-
čera. Restauracija je bila prenatrpana,
a za drugu polovicu publike morali su
se improvivizirati stolovi i u samoj
plesnoj dvorani. Slijedili su preko ve-
čere animirani govori gospode: načel-
nika našeg grada D.ra Roka Arneria,
veleč. Du. Boža Depolo te odvjetnika
D.ra Petra Cvilićevića, koji su bili po-
zdravljeni frenetičnim pljeskom oduše-
vljene publike. Pjevale su se patrioti-
čne pjesme i klicalo se je sa oduše-
vljenjem hrvatskoj Korčali. Poslije toga
se je ples produžio do u jutro.

Što se tiče materijalne strane, do
danas, Korčulani nikada još nijesu po-
kazali toliko požrtvovnosti, jer je do-
prinos prešao svako očekivanje; pak
čak i naši radnici iz daleke Amerike,
sjetiše se tom prigodom nas i naše
borbe i ozbiljnog rada za osviješćenje
njihovog grada. Ukupna je svota pre-
valila 4200 kruna.

Uvjereni smo, da će se Korčulani
i umaprijed pokazati svijesni patriote i
neumorni pobornici hrvatske stvari,
koli u svom vlastitom mjestu, toli u
čitavoj narodnoj borbi, a ostala Dal-
macija nek pođe tragom Korčulana,
pak nas do mala neće priječiti u ostva-
renju naših narodnih ideala zabluđena
i odnarođena naša braća.

+) Kasno stiglo za posljednji broj.

 

Dubrovačke vijesti

Protest naše općine proti
tršćanskim događajima. U
nedjelju je bila sjednica općin-
skng Vijeća sa dnevnim redom
kako smo ga javili u zadnjem
a Prije na Dnevni

ustao je prisjednik g. Stijepo
Gjivić i zatražio riječ. Pročitao

 

rani protest proti prostačkim napa-
dajima na naše djaštvo. Pošto je
Vijeće pripoznalo prešnost pre-
dmeta primile je predlog jednoglasno.

Dubrovačko Veče u Pragu.
I ove godine naša sjeverna braća pri-
ređuju poznato uobičajeno Dubrovačko
Večer. Ove je godine po redu ovo VI.
Dubrovačko Večer, pod pokroviteljstvom
Nj. preuzvišenosti ministra Dra Jos.
Fošta, Tajnog savjetnika. Održaće se
u utorak na 24 o. m; u 7%, sati na
veče u Raprezentačnom Domu. Poslije
predavanja starješine Saveza slavenskog
gokolstva g. Dra Jos. Scheinera, biće
koncerat kvarteta praškog Sokola. Ovo-
godišnji priređivači su ova gospoda:
Red. sveučilišni profesor Dr. Franken-
berger, Adolf Prokupek, predsjednik
zemljoradničkog vijeća, Jar. Matuš, op-
ćinski vijećnik, te naš vrli prijatelj
Gustav Herman, odb. učitelj, član op-
ćinskog i kotarskog zastupstva u Pfe-
louču.

Ovako bratsko, iskreno i pleme-
nito interesovanje za naš grad u nama
sve više raspiruje čustvo duboke za-
hvalnosti spram nače braće, koja ovo-
liko i na ovaj lijepi način manifestira
simpatija za divni naš kraj. Živjela
braća Česi i hvala Vam!

Čitulja. U Koteru je umrla na
18. o. m, kći g. Ljubomira Protića c.
k. majora u mirovini. Bilo joj je tek
20 godina. Pokoj joj vječni.

Ličnosti u Dubrovniku. U spi-
sku stranaca Hotela Odak nalazimo ova
imena: Nj. Vis. Nadvojvoda Eugen i
tajnik pl. Skrbensky sa pratnjom; Mi-
hailo Gavrilović srpski poslanik na Ce-
tinja i obitelj; Viceadmiral pl. Bonda
sa suprugom, Grac; Grof Trzetrevnsky
sa suprugom, Petrograd; Grof Julius
pl. Targovsky, Petrograd; Harmos de
Hyhalom ce. k. major, Bečko Novo Mje-
sto; Grof Geza Festetich, Budimpešta ;
Barunica Stamer i obitelj, Sarajevo ;
Lord Lamington sa suprugom, London.
Hotel de la Ville: Dr. Luka Marjanović
predstojnik pravosuđa, Zagreb; Dr. Ga-
briel de Valep, univ. prof. sa supru-
gom, Koloszvar.

Pitanje domobranske bolnice
i naša Općina. O ovome predmetu
već je u više navrata bilo govora u
našem listu. U stvari je glavno to, da
je domobranska bolnica imala da se
prenese u Villa Roma i proti tome je
naša općina protestovala. Naš načelnik
g. Dr. Melko Čingrija govorio je u
svoje vrijeme u pogledu ovoga sa mi-
nistrom domobranstva g. Georgi, i ovaj
mu je bio obećao da će stvar razvidjeti.
U toliko na jednom kroz noć, da tako
rečemo — bolnica se je prenijela u
Villa Roma i sklopila se odnosna po-
godba. Naša je Općina opet podigla
svoj glas, a mi smo je kao javno gla-
silo u tome svojski podupirali, jer je
pitanje jako zacijecalo u interes i na-
predak našega grada.

U nedjelju na sjednici Općinskog
Vijeća bilo je govora o ovome pred-
metu. Pedsjedatelj g. Dr. Pugliesi izvi-
jestio je Vijeće o tome, kako je domo-
branska vlast usljed zauzimanja općine
odustala od namisli da prenese dothio-
bransku bolnicu u Villu Roma, te da
je odlučila, da sadašnju  kancelarijsku
zgradu u bomobranskoj vojarni preu-
desi za domobransku bolnicu. Potrebite
radnje morala bi izvesti Općina a vojna
vlast bi joj isplaćivala 8*/,%s godišnje
na ono što potroši, dok ne bude amor-
tizirana potrošena glavnica skupa sa
kamatama. ,

Pošto je stvar od velike prešnosti
predlaže, da bi Vijeće ma sjednici o
tome pretresalo, te pošto niko nije
zatražio riječ, predsjedatelj stavi na
glasovanje ovaj predlog :
= Općina Dubrovačka izjavljuje se
pripravnom izvesti potrebite adaptacije
e da se sadanja kancelarijska zgrada
domobranske vojarne uzmogne upotre-
biti privremeno za domobransku bol-
nica, pod uvjet, du sa strane vojničke
uprave bude Općini zajamčena naknada
od 8%/,% godišnje na ono što ona po-
troši za ove preinake, sve dok ne bude
amortisirana potrošena glavnica skupa
sa kamatama. Od spomenutih 8%

imade se računati barem 5%
kao kamati a ?/,% sa izdržavanje.
modalitete, a osobito usta-

Ostalo
novljenje načina obračuna potrošene

CRVENA HRVATSKA BR. 5.

 

 

svote prepušta se Općinskom Upravi-
teljstvu da uglavi sa nadležnim vojni-
čkim faktorima. Današnja naknada za
kancelarijsku zgradu u smislu zakona o
ukonačivanju ($ 31) nema se preinačiti“.
Pošto Vijeće pripozna prešnost pred-
loga primi ga jednoglasno.

Pouke u svladanju zločinaca.
U Dubrovnik je stigao g. Suhonov iz
Odese, te već od nekoliko dana podu-
čava općinsko redarstvo u brzom i
praktičnom načinu savladanja zločinaca.
Ovim sistemom i veoma slabi čovjek
može da nadvlada puno jačega. Pouka
se održava u općinskoj Vijećnici. U
svemu će biti 22 lekcije.

Položio ispit. Naš sugrađanin
g. Dr. Ivo Kolbe položio je odvjetnički
ispit pred vrhovnim sudom u Sarajevu
sa dobrim uspjehom. Čestitamo.

Stranci. Ovo je dana naš grad
pun stranaca. Kad je sada ovako, što
će biti onih dana oko Uskrsa? Puni
su hoteli, svratišta, pensioni i privatni
stanovi. U Hotelu Odak na Pločama
nije moguće naći jedne sobe još od
nazad dvije sedmice. Čak su i kupaone
upotrebljene za spavanje.

Gradnja željezničke pruge
Knin-Pribudić. Od mjesne trgovačke
Komore primamo slijedeće : Sa strane
željezničko uprave raspisuje se javan
matječaj za gradnju željezničke pruge
od Knina do Pribudića. Pruga mora
biti predana prometu dne 1. Aprila
1917. Sve potanje obavijesti te tiska-
nice, formulari ponude. cijena i slično
mogu se dobiti kod c. k. željezničke
direkcije u Beču, VI. Gumpendorfer-
strasse 10. kao i kod c. k. građevne
željezničke uprave u Splitu. Natječajne
ponude imaju biti zapečaćene predane
kod Direkcije željeznica u Beču najka-
šnije do 27. aprila tek. god.

Mljekarska Zadruga. Zadnji
Dubrovnik osvrnuo se je na ovu našu
novu ustanovu, te prigovara što se
nije odmah donijela u grad veća koli-
koća mljeka. Nije se donijela veća koli-
koća prve dane, jer nijesu nam stigla
hladila a bojali smo se da neostane
mljeka, jer posao je bio nepoznat jav-
nosti. Nu odmah drugi dan došlo je
dvostruko mljeka i unaprijeda, čim
dođu hladila mljekarna će imati na
prodaji u dućanu 300—400 litara mlje.
ka. Pravit će kiselo mlijeko, sir i
maslo ali ne može se da na jedan put
sve to učini. Imat će i naročite boce
u kojim će prodavati mlijeko e da po-
sao brže teče. Nek nas javnost podu-
pre (dajući nam prednost, pa nema
dvojbe da će naša ustanova odgovarati
svrsi i biti od koristi istom gradu. Ba-
rem će imati u svako doba mlijeka.
Ali opetujemo, treba se malo ustrpjeti,

Jedan član Uprave.

Dvojezičnost. U Spljetu kine-
matografski programi ne štampaju se
više dvojezično. To je patriotski, Tako
treba da bude i kod nas u svemu i
po svemu. Zašto, za koga da upotre-
bljujemo tuđe jezike ?

Svoj svome! Opet smo u vre-
menu, kad naš nacionalni neprijatelj
sa bijesnom snagom udara na nas. Eto
u Trstu, gdje se naša djeca, naši si-
novi, spremaju na život, da sutra budu
dobri i vrijedni trgovci, toljagama ih
tuku Talijani, no daju im ni da među
sobom govore svojim i našim lijepim
materinskim jezikom. Branimo našu
djecu, naš podmladak tako nemilosno
izložen bijesnom neprijatelju. Što nama,
na našem tlu, u nažoj zemlji rade Ta-
lijani! A mi? Krenimo se već jednom,
sad je čas, kad je potreba, i kad ta-
lijani imaju za sobom jako zaleđe! Ne
dajmo se! Ne trpimo više, kao do sada,
ni talijanski jezik, bez prijeke nužde.
Svoj svoga nek pomaže, svoj kod svoga
nek se služi! Ne bojkot, jer je (bojkot
zakonom zabranjen, nego samo kupuj-
mo kod svojih, poručujmo kod svojih ;
to imamo pravo, to je slobodno, a ko-
god nacionalno osjeća, taj to radi sam,
svojom voljom. Branimo svoj jezik, to
vam je sveta dužnost !

Sjednica trgovačke obrtničke
Komore. U nedjelju, dne 29. ožujka
o. g. na 10 sati prije podne držaće u

sjednicu sa ovim
dnevnim redom : 1.

Odobrenje zapisni-
ka sjednice od 11. siječnja 1914.; 2.
Odobrenje zaključnih računa Komore i