Jr RR riješena i sva pitanja, koja su se bila pojavila zbog ograničenja Albanije. Ni s te strane nema nikakave bojazni. Ostalo bi da se nešto kaže o na- šim odnosima prema Grčkoj i Rumu- niji. Ja mislim, da o tome nije potre- bno naročito govoriti. Naši odnosi pre- ma Grčkoj su najprijateljskiji, a srdač- nost, koja nas vezuje sa Rumunijom može u budućnosti samo porasti. Pitanje vina u budućem carin- skom cljeniku Na sastanku dneva 11. tek. mi. u Beču za konstituiranje stručnog odsje- ka centralne trgovačke i političke sveze za stavku: vino. delegati dalm. trgo- vačkih komora i ,,Udružbe trgovaca vinom“ energično prosvjedovaše proti atentatu da se snizi uvozarina za vina za križanje; pridružiše se prosvjedu istarski, gorički i liubljanski delegati ; i delegati Bocena izjaviše se proti sni- ženju; ostali delegati zagovarahu sniže- nje uvozarine za 15 do 20 kruna ogra- ničujući uvoz na pol miliuna hektoli- tara vina za križanje; neki od delegata predlagahu sniženje samo za bijela vina za križanje. Do glasovanja nije ipak došlo, te je zaključeno izvijestiti o toku rasprave, dalmatinski delegati nijesu na to pristali te nijesu htjeli potpisati dotičnu izjavu. Odjeci događaja u Trstu Izazivno ponašanje talijan- skih đaka na tršćanskoj trgo- vačkoj akademiji, kao i ponovni njihov napadaj na naše đake, našao je odjeka u našem narodu. To je bilo i predvidjeti. Talijani su upotrebili i opet priliku da pokažu svoju kulturu“ i ,fin* odgoj. Naš svijet može da trpi i podnosi, ali samo do nekih granica; strpljenstvo se iscrpi i nastupi opravdana reakcija. Na sveučilištima Tršćanski su događaji najviše i najjače odjeknuli na sveučili- štima. U Zagrebu je bila održana prosvjedna skupština, razvile se zatim protutalijanske demostra- cije koje su svršile pred talijan- skim konsulatom. U Beču je bila impozantna manifestacija za našu universu, Protestovalo se protiv talijanskih napadaja i protiv podizanja ta- lijanske universe u Trstu, trgo- vačkom centrumu jugosloven- stva. U Pragu su takođe bile ma- nifestacije. Protesna skupština tražila je osnivanje jugoslaven- ske universe u Trstu za sve ju- žne Slovene. U Spljetu U Spljetu su događaji na .Revoitelli“ našli žestoka odje- ka. Tamo je došlo do jakih de- mostracija protiv Talijana, Na prozorima talijanskog gabineta bili su polupani svi prozori. Po- litička je vlast bila toliko revna, da je komesar uapsio i jednog pa- općinskog redara, koji je bio i osuđen. po Bachovoj tenti. Općinsko je upraviteljstvo otišlo u Zadar da protiv toga protestuje, je namjesnik te- lefonski uništio osudu nad reda- rom. Ovaj slučaj je pokazao, za čim se u Dalmaciji ide, i kako je sistem, policijski sistem, još na snazi, kako se davaju šamari Aria autonomnoj policiji. e treba spominjati kuda to sve vodi. Ta se prakse protiv općin- ske policije vodi i po drugim našim gradovima, samo možda u ,skladnijoj“ formi. Na povrat- ku iz Zadra, narod je općinskom predstavništvu priredio velike ovacije. U Dubrovniku suo je testovalo brzojavnim putem pro- tiv talijanskih izazivanja. Općin- sko vijeće obratilo se našim za. stupnicima da se zauzmu za pra- vednu stvar napadnutih naših a. U gradu je zavladalo uzbu- đenje. Srpskohrvatska nacionali- stička omladina izdala je pro- glas, koji donosimo na drugom mjestu, i pozvala je građanstvo da na kulturne“ ,podvige“ ta- lijanskih đaka odgovori sa saku- pljanjem novaca za hrvatsku školu u Trstu. Proglas je našao lijepa odaziva, pa smo uvjereni, da će se Dubrovnik dično pokazati i da će doličnu svotu sakupiti. Među Talijanima I oni ,protestuju“. Na nekim universama u Italiji, omladina je demostrirala u prilog talijan- ske universe u Trstu, i protiv jugoslovenskih đaka u »talijan- skom“ Trstu. A naši talijanaši protestuju preko svojih zastupnika i upo- zoruju Austriju, kako su jugo- sloveni u Austriji pogibao za dr- zavu. Oni optužuju i denunciraju! Hoće tripolitanski ,junaci“! Rauch u Americi Bivši ban Rauch stigao je ono- madne u Buenos Aires. Hrvati tamo nastanjeni, saznavši za Rauchov dola- zak, sakupiše se na pristaništu i pri- rediše mu demostracije. Raucha brzo skloniše u hotel Royal. Sutridan je bilo obljavljeno u novinama, da u Buenos Aires stigao je barun Ranch, »guverner_ provincije Hrvatske“. Kad Hrvati za to dočuše, smatrajući to u- vredom za svoja kraljevinu, ponoviše demostracije u mnogo jačem opsegu, pred hotelom. Rauch je morao otići iz Buenos Airesa. Argentinski Hrvati nijesu zaboravili famoznu dobu, Ra- uchova banovanja ! Bugarske čete spremaju se za akciju protiv Srbije U Bugarskoj se sprema za pro- ljeće četnička akcija protiv Srbije. U Srbiji se za sve to zna, pa je naravno da akcija neće uspieti. Bugari su, u sporazumu sa maćedonskom organi- zacijom utvrdili čitav plan za prolje- tnu akciju. I plan je gotov. Čete imaju da djeluju u dva pravca. Jedne će iz Bugarske, iz blizine Strumice, a druge iz Klbasana iz Arbanije. Utvrđeno je čak i kako će čete da se kreću i ko će da ih predvodi. Cilj je: ka Debru i Ohridu i Bitolju. Čete su već od vlade opskrbljene novcem. U Srbiji se zna za cijelu ovu akciju bugarskih četa do potankosti, pa će svaki pokušaj prelaza srpske granice biti energično dočekan i spriječen. Za slobodu štampe Predstavnici bosansko-hercegova- čke štampe iznose protest i apeliraju u njem da se čim prije donese novi zakon o štampi za Bosnu i Hercego- vinu. Na protestu su potpisani svi no- vinari Hercegbosne. Evo toga protesta: Potpisani predstavnici bosansko- hercegovačkih listova podižu svoj glas protiv učestanih šikaniranja nezavisne štampe sa strane drž. odvjetništva. Česte zapljeno, kojima je izvor u za- konu o štampi i zastarjelom materijal- nom kaznenom pravu, silne globe i nečuveno stroge kazne, koje su izre- čene za posljednje dvije nedjelje, one- mogućuju opstanak nezavisne štampe i sprječavaju njenu uzvišenu ulogu. Štam parske krivice presuđuju se i danas kao u apsolutističkom vremenu, svaka kritika sistema i spoljue politike smatra kažnjava sa i Hercegovine i traže, da iznesu u sa- boru ovaj naš protest te da energično porade na tome, da se čim prije donese novi zakon o štampi u naprednom duhu, a dotle da se ovaj reakcionarni zakon o štampi blaže i liberalnije pri- mjenjuje. Jer u slučaju, ako se i dalje ovako nastavi nasilničkim ugušivanjem nezavisne kritike, slobodnoj štampi biće onemogućen svaki dalji opstanak obzi- rom na strahovite žrtve, kojima je ona u pošljednje vrijeme izložena. Sarajevo, 14. (1.) marta 1914. Dopisi Iz Korčule*): Koliko je jaka na- rodna svijest u našem gradu, koliko požrtvovnosti za opću narodnu stvar može da pokaže naš svijesni i siroma- šni građanin, najbolje nam je dokazala večer zadnje nedjelje karnevala. Rečene večeri naime bio je ples svih hrvatskih društava opstojećih u Korčuli a na korist Hrvatskog doma, koji se sve to više približuje hvala Bogu svojoj svrsi i u kojem će biti smještena sva spomenuta društva. U sjajno rasvjetljenoj i okićenoj dvorani ,Hotela de la Ville“ bilo je one večeri skupljeno sve, što osjeća narodnom hrvatskom dušom — siro- mašni i bogati bez razlike frakcija ! stranska vrućom željom da afirmišu hrvatski značaj našega grada i da po mogućnosti prinesu čim izdašniji obol na otar već dobro probuđene ideje na- rodnog oslobođenja. 'Te večeri se je slavio triumf hrvatske svijesti u našem gradu. Uz ono animiranje, ushit i ra- dost, koje si čitao na svakom licu, uz one poletne govore, koji su još više razgrijavali patriotizmom već ushićena i goreća. srca, pak uz onaj sklad i opće oduševljenje te intimnost i srodnost duša, srdaca i misli, nije bilo osobe, kojoj dojmovi od te večeri nebi duboko ostali u duši utisnuti na radost zbog tako silnog napretka narodnog osvije- šćivanja, a uspomenu za nadobudno potomstvo, koje će za stalno u buduće znati da se pokaže dostojno svojih otaca izbrisavši svaku pak i najmanju ljagu sa haraktera čisto hrvatske Korčule. U 12 sati u noći slijedila je ve- čera. Restauracija je bila prenatrpana, a za drugu polovicu publike morali su se improvivizirati stolovi i u samoj plesnoj dvorani. Slijedili su preko ve- čere animirani govori gospode: načel- nika našeg grada D.ra Roka Arneria, veleč. Du. Boža Depolo te odvjetnika D.ra Petra Cvilićevića, koji su bili po- zdravljeni frenetičnim pljeskom oduše- vljene publike. Pjevale su se patrioti- čne pjesme i klicalo se je sa oduše- vljenjem hrvatskoj Korčali. Poslije toga se je ples produžio do u jutro. Što se tiče materijalne strane, do danas, Korčulani nikada još nijesu po- kazali toliko požrtvovnosti, jer je do- prinos prešao svako očekivanje; pak čak i naši radnici iz daleke Amerike, sjetiše se tom prigodom nas i naše borbe i ozbiljnog rada za osviješćenje njihovog grada. Ukupna je svota pre- valila 4200 kruna. Uvjereni smo, da će se Korčulani i umaprijed pokazati svijesni patriote i neumorni pobornici hrvatske stvari, koli u svom vlastitom mjestu, toli u čitavoj narodnoj borbi, a ostala Dal- macija nek pođe tragom Korčulana, pak nas do mala neće priječiti u ostva- renju naših narodnih ideala zabluđena i odnarođena naša braća. +) Kasno stiglo za posljednji broj. Dubrovačke vijesti Protest naše općine proti tršćanskim događajima. U nedjelju je bila sjednica općin- skng Vijeća sa dnevnim redom kako smo ga javili u zadnjem a Prije na Dnevni ustao je prisjednik g. Stijepo Gjivić i zatražio riječ. Pročitao rani protest proti prostačkim napa- dajima na naše djaštvo. Pošto je Vijeće pripoznalo prešnost pre- dmeta primile je predlog jednoglasno. Dubrovačko Veče u Pragu. I ove godine naša sjeverna braća pri- ređuju poznato uobičajeno Dubrovačko Večer. Ove je godine po redu ovo VI. Dubrovačko Večer, pod pokroviteljstvom Nj. preuzvišenosti ministra Dra Jos. Fošta, Tajnog savjetnika. Održaće se u utorak na 24 o. m; u 7%, sati na veče u Raprezentačnom Domu. Poslije predavanja starješine Saveza slavenskog gokolstva g. Dra Jos. Scheinera, biće koncerat kvarteta praškog Sokola. Ovo- godišnji priređivači su ova gospoda: Red. sveučilišni profesor Dr. Franken- berger, Adolf Prokupek, predsjednik zemljoradničkog vijeća, Jar. Matuš, op- ćinski vijećnik, te naš vrli prijatelj Gustav Herman, odb. učitelj, član op- ćinskog i kotarskog zastupstva u Pfe- louču. Ovako bratsko, iskreno i pleme- nito interesovanje za naš grad u nama sve više raspiruje čustvo duboke za- hvalnosti spram nače braće, koja ovo- liko i na ovaj lijepi način manifestira simpatija za divni naš kraj. Živjela braća Česi i hvala Vam! Čitulja. U Koteru je umrla na 18. o. m, kći g. Ljubomira Protića c. k. majora u mirovini. Bilo joj je tek 20 godina. Pokoj joj vječni. Ličnosti u Dubrovniku. U spi- sku stranaca Hotela Odak nalazimo ova imena: Nj. Vis. Nadvojvoda Eugen i tajnik pl. Skrbensky sa pratnjom; Mi- hailo Gavrilović srpski poslanik na Ce- tinja i obitelj; Viceadmiral pl. Bonda sa suprugom, Grac; Grof Trzetrevnsky sa suprugom, Petrograd; Grof Julius pl. Targovsky, Petrograd; Harmos de Hyhalom ce. k. major, Bečko Novo Mje- sto; Grof Geza Festetich, Budimpešta ; Barunica Stamer i obitelj, Sarajevo ; Lord Lamington sa suprugom, London. Hotel de la Ville: Dr. Luka Marjanović predstojnik pravosuđa, Zagreb; Dr. Ga- briel de Valep, univ. prof. sa supru- gom, Koloszvar. Pitanje domobranske bolnice i naša Općina. O ovome predmetu već je u više navrata bilo govora u našem listu. U stvari je glavno to, da je domobranska bolnica imala da se prenese u Villa Roma i proti tome je naša općina protestovala. Naš načelnik g. Dr. Melko Čingrija govorio je u svoje vrijeme u pogledu ovoga sa mi- nistrom domobranstva g. Georgi, i ovaj mu je bio obećao da će stvar razvidjeti. U toliko na jednom kroz noć, da tako rečemo — bolnica se je prenijela u Villa Roma i sklopila se odnosna po- godba. Naša je Općina opet podigla svoj glas, a mi smo je kao javno gla- silo u tome svojski podupirali, jer je pitanje jako zacijecalo u interes i na- predak našega grada. U nedjelju na sjednici Općinskog Vijeća bilo je govora o ovome pred- metu. Pedsjedatelj g. Dr. Pugliesi izvi- jestio je Vijeće o tome, kako je domo- branska vlast usljed zauzimanja općine odustala od namisli da prenese dothio- bransku bolnicu u Villu Roma, te da je odlučila, da sadašnju kancelarijsku zgradu u bomobranskoj vojarni preu- desi za domobransku bolnicu. Potrebite radnje morala bi izvesti Općina a vojna vlast bi joj isplaćivala 8*/,%s godišnje na ono što potroši, dok ne bude amor- tizirana potrošena glavnica skupa sa kamatama. , Pošto je stvar od velike prešnosti predlaže, da bi Vijeće ma sjednici o tome pretresalo, te pošto niko nije zatražio riječ, predsjedatelj stavi na glasovanje ovaj predlog : = Općina Dubrovačka izjavljuje se pripravnom izvesti potrebite adaptacije e da se sadanja kancelarijska zgrada domobranske vojarne uzmogne upotre- biti privremeno za domobransku bol- nica, pod uvjet, du sa strane vojničke uprave bude Općini zajamčena naknada od 8%/,% godišnje na ono što ona po- troši za ove preinake, sve dok ne bude amortisirana potrošena glavnica skupa sa kamatama. Od spomenutih 8% imade se računati barem 5% kao kamati a ?/,% sa izdržavanje. modalitete, a osobito usta- Ostalo novljenje načina obračuna potrošene CRVENA HRVATSKA BR. 5. svote prepušta se Općinskom Upravi- teljstvu da uglavi sa nadležnim vojni- čkim faktorima. Današnja naknada za kancelarijsku zgradu u smislu zakona o ukonačivanju ($ 31) nema se preinačiti“. Pošto Vijeće pripozna prešnost pred- loga primi ga jednoglasno. Pouke u svladanju zločinaca. U Dubrovnik je stigao g. Suhonov iz Odese, te već od nekoliko dana podu- čava općinsko redarstvo u brzom i praktičnom načinu savladanja zločinaca. Ovim sistemom i veoma slabi čovjek može da nadvlada puno jačega. Pouka se održava u općinskoj Vijećnici. U svemu će biti 22 lekcije. Položio ispit. Naš sugrađanin g. Dr. Ivo Kolbe položio je odvjetnički ispit pred vrhovnim sudom u Sarajevu sa dobrim uspjehom. Čestitamo. Stranci. Ovo je dana naš grad pun stranaca. Kad je sada ovako, što će biti onih dana oko Uskrsa? Puni su hoteli, svratišta, pensioni i privatni stanovi. U Hotelu Odak na Pločama nije moguće naći jedne sobe još od nazad dvije sedmice. Čak su i kupaone upotrebljene za spavanje. Gradnja željezničke pruge Knin-Pribudić. Od mjesne trgovačke Komore primamo slijedeće : Sa strane željezničko uprave raspisuje se javan matječaj za gradnju željezničke pruge od Knina do Pribudića. Pruga mora biti predana prometu dne 1. Aprila 1917. Sve potanje obavijesti te tiska- nice, formulari ponude. cijena i slično mogu se dobiti kod c. k. željezničke direkcije u Beču, VI. Gumpendorfer- strasse 10. kao i kod c. k. građevne željezničke uprave u Splitu. Natječajne ponude imaju biti zapečaćene predane kod Direkcije željeznica u Beču najka- šnije do 27. aprila tek. god. Mljekarska Zadruga. Zadnji Dubrovnik osvrnuo se je na ovu našu novu ustanovu, te prigovara što se nije odmah donijela u grad veća koli- koća mljeka. Nije se donijela veća koli- koća prve dane, jer nijesu nam stigla hladila a bojali smo se da neostane mljeka, jer posao je bio nepoznat jav- nosti. Nu odmah drugi dan došlo je dvostruko mljeka i unaprijeda, čim dođu hladila mljekarna će imati na prodaji u dućanu 300—400 litara mlje. ka. Pravit će kiselo mlijeko, sir i maslo ali ne može se da na jedan put sve to učini. Imat će i naročite boce u kojim će prodavati mlijeko e da po- sao brže teče. Nek nas javnost podu- pre (dajući nam prednost, pa nema dvojbe da će naša ustanova odgovarati svrsi i biti od koristi istom gradu. Ba- rem će imati u svako doba mlijeka. Ali opetujemo, treba se malo ustrpjeti, Jedan član Uprave. Dvojezičnost. U Spljetu kine- matografski programi ne štampaju se više dvojezično. To je patriotski, Tako treba da bude i kod nas u svemu i po svemu. Zašto, za koga da upotre- bljujemo tuđe jezike ? Svoj svome! Opet smo u vre- menu, kad naš nacionalni neprijatelj sa bijesnom snagom udara na nas. Eto u Trstu, gdje se naša djeca, naši si- novi, spremaju na život, da sutra budu dobri i vrijedni trgovci, toljagama ih tuku Talijani, no daju im ni da među sobom govore svojim i našim lijepim materinskim jezikom. Branimo našu djecu, naš podmladak tako nemilosno izložen bijesnom neprijatelju. Što nama, na našem tlu, u nažoj zemlji rade Ta- lijani! A mi? Krenimo se već jednom, sad je čas, kad je potreba, i kad ta- lijani imaju za sobom jako zaleđe! Ne dajmo se! Ne trpimo više, kao do sada, ni talijanski jezik, bez prijeke nužde. Svoj svoga nek pomaže, svoj kod svoga nek se služi! Ne bojkot, jer je (bojkot zakonom zabranjen, nego samo kupuj- mo kod svojih, poručujmo kod svojih ; to imamo pravo, to je slobodno, a ko- god nacionalno osjeća, taj to radi sam, svojom voljom. Branimo svoj jezik, to vam je sveta dužnost ! Sjednica trgovačke obrtničke Komore. U nedjelju, dne 29. ožujka o. g. na 10 sati prije podne držaće u sjednicu sa ovim dnevnim redom : 1. Odobrenje zapisni- ka sjednice od 11. siječnja 1914.; 2. Odobrenje zaključnih računa Komore i