IZLAZI SVAKE SUBOTE ZA DU- U NA DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMST KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE — SMATRA 8E PRED- BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE = ZA PO I ČETVRT GODINE RAZMJERNO CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: BROVNIK I ZA AUST POJEDINI BROJ ZAPADA 20 PARA. Dubrovnik, 27. marča. Otkrića o atentatu na Rijeci pobudila su opću sensaciju, i ona su još jedan karakterističan primjer, među tolikim ostalim, što se kod nas može da dogodi iza kulisa mnogih događaja, koji na prvi mah imaju sasma drugi led. Scipioni! Nije to ni prvi ni posljednji. Bog zna koliko ih je još, samo što se drukčije zovu i, što u nekoliko drukčije rade. * Prvih marta bačena je bomba u baštu riječkog namjesnika, ek- splodovala je i nanijela je ne velike štete. O tom atentatu do- niješe sada novine vrlo karakte- ristična otkrića. Neki Giuseppe Scipioni, iz Ortone, priča, da mu je funkcioner državne policije Dr. Enrik Beusterin ponudio iz- vjesnu nagradu da spremi jedan atentat. Radilo se o tome, da se baci bombu pred namjesni- štvenu palaču na Rijeci. Taj Sci- pioni trebao je da nađe u Ja. kinu jednog anarhistu, koji bi se primio da falsifikuje pisma a pisma bi imala da dokažu, da je atentat bio naređen tome istome anarhisti od gg. Zanelle, Coro- sazza, Bachicha i Brusa. Dr. Beusterin imao je predvidjeti, da na večer atentata ne bude straže pred palačom, kako bi. atentator mogao neopaženo po- bjeći. Sutri dan bi Scipioni imao primiti polovicu obećane mu na- grade od 5000 kruna. Imajući kompromitentna pisma, Dr. Beu- | sterin imao je dati uapsiti to- | božnje inspiratore atentata, a Scipionu su trebali platiti dru- gih 2500 kruna. Osim toga, od tada dalje, imao je Scipioni pri- | mati 3000 kruna godišnje po- moći. Iste večeri Scipioni je bio primljen od namjesnika Wicken- burga, koji mu je potvrdio obe- ćanja sa strane Beusterina, i dade mu 300 K za troškove, da se povuče u Jakin da nađe a. narhistu. Scipioni otputuje. Izmijeni nekoliko telegrama sa Beusteri- nom, koji mu pošalje 200 kruna kao predujam nagrade anarhisti koji je imao pisati pisma, te nađe atentatora u osobi nekog Belelli, koji je docnije, poslije atentata, bio uapšen na Rijeci. Scipioni se povrati na Rijeku sa Belelli, dogodi se atentat, ali, protivno uslovima, atentator je bio uapšen, Scipioni je protesto- vao, te mu zaprijetiše da će i njega uapsiti. Da je htio otići sa Rijeke, morao je dati Beu- sterinu 500 K kao kauciju. Za naknadu imao je od kapetana policije Kemarki 500 kruna, od kojih 400 trebalo je platiti anar- histi za kompromitentna pisma i 100 K za putne troškove. Da je nabavio takva pisma, bio bi dobio nagradu od 5000 kruna, pripomoć godišnju od 3000 K, i bila bi mu povraćena kaucija. Ali Scipioni, u Jakinu, odmah o svemu informuje advokata Bac- cicha i druge koji su imali biti kompromitovani i događaj ge blikuje u listu Z/ Ordine. Kao dokaz svojim navodima pokazuje Scipioni na telegrame poslate mu od Beusterina, a ima i po- štanskih uputnica za novac koji je primio sa Rijeke. Ovo je istorija. riječkog aten- tata, prikazana po talijanskim novinama koje ističu, kako je ovaj atentat bio organizovan od policije, e da odgovornost za njega bace na talijansku stranku. GO- vo s Dubrovnik, 24. marta 1914. Naravno, ovo izvješće Sci- piona odmah je dobilo zvanični demanti, Da li je istinito što Scipioni otkriva, znaće se sva- kako kasnije; istina će iskočiti na površinu. Nas ova otkrića ni- jesu ni malo ni začudila ni izne- nadila; nije ovo prvina. Koliko li procesa i ,veleizdajničkih“ afera nije do sada bilo, a i još će da ih bude dok stvari ovako teku, i to uvijek da se kompro- mituje jednu stranku ili jednu narodnost i narodne vođe! Samo ijani bi morali drugim okom gledati ma razne Scipione, pa ma gdje se oni nalazili. Ovi bi trebali uvidjeti, da su tršćanski događaji šipionada, i da su tr- šćanski talijani Scipioni, samo tom razlikom da oni tjeraju da- lje i ne izdavaju se. Mi razli- kujemo Talijane s one i Talijane s ove strane Jadrana. Oni ona- mo su naivni, možemo kazati, u vjerovanju ovima ovamo kad im izvješća šalju o ,talijanstvu“ na- šega primorja. A ovi ovamo, koje predvode i vode tršćanski židovi talijani, a imituju ih naši nZaratini“, imaju naročite ciljeve, kakve, bez sumnje, nemaju Ta- lijani u Italiji. Događaji na Re- voltelli nijesu ništa drugo nego nepotrebno potpirivanje mržnje između nas i Talijana, što ima dublje uzroke i dalje ciljeve. 1 zato je reakcija naša, reakcija narodna, protiv ,kulturnih“ ta- lijanskih ispada tiha, mirna i ograničena na prostu odbranu; | naš narod vidi šipionadu i ne da se tako lako dovesti na ta- nak led. Mi sa toga stajališta posmatramo talijanske provoka- cije, koje nijesu talijanima ni- | saivso nacionalna potreba, jer oni zaista, kao neznatna manji- | na našem Primorju uživaju veća privilegija, no što ih zaslužuju \i što bi ih po pravici išlo. Mi | nikad nijesmo niti ćemo ustati protiv talijanske nacije, ali ćemo | se uvijek braniti od podmetnu- | tog talijanaštva, branićemo se, | branićemo svoje na svome. Ali | mržnja protiv nas tako zaslje- \ pljuje i one koji bi mogli pro- | gledati, da oni apsolutno ne vide kud vode ove borbe, ova mržnja i ovi sukobi. Nama talijani ne utjeruju ni malo straha u kosti, mi se njih ne bojimo, ali uvjereni smo, da bi se pravi talijani morali bojati tršćanskih provokatera, tršćan- skih laži-talijana, koji su opasni i po nas i po njih, i koji utiru put trećemu koji nikako ne može biti prijatelj ni našoj ni talijan- skoj naciji, a to je germanizam. Žalosno je, da ga talijani, pa | upotrebljuju | bilo i nesvjesno, protiv nas, te nas stavljaju u poziciju gdje se moramo boriti protiv dva neprijatelja, na dva fronta. Sreća, da naš narod ima ipak snage, pa će se znati odu- pirati sve do konačne pobjede, a da zna i da je kadar, to je. on dokazao. Današnja Srbija Beograd, 21. III. 1914. Iza onih teških dana ratovanja na- stupio je period mira i rad na kulturi našao je izraza u punom jeku. U no- vim oblastima jednovremeno po svim mjestima osnivaju se sokolska i stre- ljačka društva, čitaonice i knjižnjice. Određen je velik broj osnovnih škola ali se osjeća velika oskudica učitelja. Otvorene su mnoge škole, učiteljske, ratarske i gimnazije, Pozorišne grupe obilaze glavnija mjesta i davaju pred. stave, Po svim a osobito manjim mje- stima oficiri i ostali kultarniji radnici davajn zabavna posijela i drže analfa- betske tečujeve. Muslimani i Arnauti osjećaju se dobro, & narod ostali stu- pio je velikim mahom u ovaj novi ži- vot sa jednom vanrednom samosvješću kako se to da razabrati iz svih stvari, Svi se varoši poljepšavaju i čiste, grade se drumovi a država sem željezničkih pruga radi na uređivanju izvora i ru- dnika, na kolonizaciji i općoj prosvjeti. Blagotvoran uticaj kulture daje lijepe plodove. U takvome stanju stvari kampa- njihovome morala i upravo je odurno što Makedonski Glas koji izlazi u Pe- trogradu na bugarskom jeziku, donosi o nekakvim zvjerstvima i pokoljima u Novoj Srbiji. Dolaze međutim česti gla- sovi o pripremanju komitskih četa i o radu bugarske ,revolucijonarne propa- gande“, Sama konstatacija da takovih vijesti uopće ima strašno, djeluje na svakoga koji zna kako je danas dobro i kako se svi lijepo osjećaju u novim krajevima. S druge strane pri dolasku princa Wieda u Drač bile su od tog novog vladara primljene u audijenciju neke deputacije tobože sa Kosova i iz Ohrida, kojima da je novi vladalac obećao pomoć. Ne zna se koliko je istinitosti u tome, ali i to sa onim prije dobro govori o intrigama koje se prave na račun ove bijedne naše Srbije. Poznato je danas i Japancima, da je u Srbiji nacijonalna svijest vrlo ve- lika. Dok je prije rata uza svu svijest i velike nade ipak bila nastala neka nostalgija, neka bolna smalaksalost i | osobito iza aneksije neko očajavanje, sada svak vedro gleda u svoju buduć- nost tvrdo vjerujući u ostvarenje ko- načno svih nacijonalnih ideala, sa jed- nim velikim pouzdanjem u svoju snagu. U tome nema šovinističke poze i pre- tjeranosti i oholog egoizma nego je taj nacionalni ponos samo jedan prirodan rezultat narodnog instinkta i nacijonalne svijesti. Vjerovanja nije nikad maaj- kalo srpskome seljaku, ali je danas i vjera i nada mnogo veća, mnogo jača. Po svim znacima i po vijestima koie dolaze iz diplomatskih kancelarija i pre- stoničkih biroa, sprema se bura u skoroj budućnosti. Taj isti dojam koji se znatno opaža u cijeloj evropskoj štampi, i ovdje je proizveo! iste rezul- tate i Srbija znajući dobro što joj voj- ska znači radi neumorno na snaženju i jačanju svoje hrabre vojske. Osim toga što svaki naš čovjek iz tih krajeva ovdje osjeća neku lakoću u svemu uživajući ovu slobodu, on ne. sumljivo dobija i jedan jak podstrek i jedan dobar lijek i ko je ovdje boravio ne će sigurno očajavati i pesimistički gledati u sutrašnjicu. Ovaj grad kao u svemu izraz cijelog života Srbije daje | lijepih dokaza o velikoj macijonalnoj | svesti Srbijanaca, tako da je ova va- | roši ako je po svome broju stanovnika | i po svojoj dosta velikoj internacijo- | nalnosti u prometu, trgovini i stran- | cima, doista mnogo velegrad, ipak | mnogo i premnogo nacijonalistički grad \ i dična prestonica kraljevine Srbije. 1 baš ovdje kao i u cijeloj Srbiji osje- ćate izvjesnu radost kad razumijete sve pokrete i sve goste ovih ljudi, kad im u očima i na licu čitate da su nestr- | pljivi i da jedva čekaju, da ponovno i | što prije teško ispaštaju stoljetne gre- hove naše zle sudbine. Bto tako ova | kulturna Srbija kojoj i braća podmeću klipove, vjerom u sebe i u narodnu | našu opću budućnost čeka veliki dan. | Milko B. | “ | Bilješke » Hrvatska Korespondencija“ a i druge zagrebačke novine donose vijest, da će ove dane biti odgođen Hrvatski Sabor na više nedjelja. Prekid bi tra- jao do mjeseca maja, a tada bi sabor opet nastavio sjednice, da raspravi pro- račun. \ i ' == a . SLI + Na ovu vijest o odgodi , Srbobran“ piše, da ovo pitanje nije još odlučeno i ne može se tačno kazati koji će se dan sabor odgoditi. Kad se sabor sa stane ponovo imaće da riješi ne samo proračun već i mnoge druge zakonske osnove. * Rumunjski list Bukarester Tagblatt u dopisu iz Berlina pod naslovom Ju- goslavenska opasnost piše o najezdi Ju- goslavena i ugroženju Nijemaca u mo- narhiji, pa ovako završuje : Kao što se vidi, opasna je i 0z- biljna politička siteacija, u kojoj.:se dana« austrijska država nalazi prema Jugoslovenima. Što se tiče austrijskih Nijemaca, za njih u svakom slučaju neće biti dobro, pa kako da se ta si- tuacija razvila i razmrsila. Ako austrij- ska vlada hoće da osigura sebi vjer- nost Jugoslovena obećanjem i predu- stetljivošću /u nacionalnom pogledn, onda to može da bude samo na račun Nijemaca. Ako bi, pak Austrija za slučaj pobjednog rata proširila svoje teritorije na jug, onda će se znatno povećati moć Slovenstva u državi, u kojoj danas već ima ukupno 60%. cje- lokupnog stanovništva prema 36% au- strijskih Nijemaca. Dođe li do toga, da se Austro- Ugarska riješi na oružanu odbranu od slovenskog zaobručavanja sa sjevera i sa juga, onda će nastati borba, čiji će rezultat riješiti pitanje: da li njemačka nacija ima još budućnosti u srednjoj Evropi ili će morati da podlegne pod talasima brojno jačeg ofenzivnog Slo- venstva. * Kotarski poglavar u Spljetu, Szil- vas, opet je izdao svoj glasoviti ,akaz“, poznat iz dobe balkanskih ratova i doc- nije, kojim za tri mjeseca zabranjuje kiće- nje kuća, osvijetljenje nošenje vrpca i tako dalje i dalje. On hoće da tim dade toliku važnost spljetskim talijanima, pa cijeli grad stavlja u neku vrstu iznimnog stanja. I ovi ljadi misle u svojim ve- likim glavama, da se ovakim mjerama ugušuje narodna svijest! Općinsko u- praviteljstvo u Spljetu protestovalo je kod namjesnika za ove iznimne mjere, Komesar Peršić u Spljetu prepla- šio se od pjesme Onamo 'namo. Ću- dnovato. — Da je Prizren u Arbaniji, dalo bi se shvatiti, ali kad su već ona- mo došli Srbi, komesarev je strah su- višan i nerazumljiv. Evo kako se pre- plašio. Građanstvo spljetsko otpratilo je na parobrod dva slovenska đaka koja bijahu došla u Spljet sa hrvatskim đacima. Pri polasku parobroda klicalo se i pjevalo; pjevala se Lijepa naša, * pa zatim i Onamo 'namo, Komesar Per- šić, sa 20 žandara i kumpanijom de- tektiva počeo tiskati i gurati svijet. Kako da bi Spljećani zbilja otišli ona- mo, onamo, — u Prizren, da potjeraju Srbe!! . Sve novine donose, da će Sviha dobiti mjesto na austrijakom konsulatu u Draču. Nastić uživa priznanje, pa može i Sviha ovo imenovanje i odli- kovanje ! Jedna dužnost naše omladine Mnogo se u zadnje doba piše po novinama, što mnogi naši ljudi čine u Srbiji. Tamo ih je iz Dalmacije mnogo otišlo, a većina ih ne voli ništa da radi. besposličare, skiću se po kafanama i trče od ministarstva do ministarstva tražeći novaca. Toliko je toga, da ti ljudi kvare lijep glas, koji naš svijet do sada uživaše u Srbiji. To su obi- čno mladi ljudi, koji niti su nauku svršili niti su zašta sposobni, lijeni i pokvareni, pa misle da će im Srbija odmah, brže bolje, podijeliti sva naj- bolja i najunosnija mjesta a da oni ništa ne rade, već kritiziraju, Omla- dini našoj pada u dio dužnost, da ko- U STUPCU. OGLASI VIŠE PUTA STAMPANI POGODBI U MA NEFRANKIRANA PISMA 000000000000000 su PRETPLATA I OGLASI = ŠALJU SE UPRAVI, A_DOPISI UREDNIŠTVU , IZJAVE 1 JAVNE E OBJAVE &0 PARA OD 1 NE PRIMAJU SE. RUKOPISI SE NE VRAĆA liko je moguće spriječi seljenje takvih individua u Srbiju, omladina to u ne- koliko može, jer ona pozna, može da pozna tu navalu parasita, koji se gu- raju u njezine redove i od pustih lijepih riječi razvikavaju se patrioti- zmom. Nek je omladini na srce da poradi što može, da se guba očisti, iz omladinskih krugova Proglas jugoslovenske nacionalističke omladine u Pragu Slovensko - hrvatsko - srpska aka- demska omladina u Pragu ma povjer- im m čko društvo , Jugoslavija“. Općina grada Praga pozdravila je taj naš zaključak oduševljeno i ustu- pila besplatno prostorije za čitaonicu, knjižnicu, administraciju i redakciju li- sta ,Jugoslavija“, koji ćemo izdati već prije uskrsnih praznika kao organ ,ju- goslovenske nacionalističke omladine“. Skupština je osim toga jednogla- sno usvojila predloženi nacrt programa, kojim se ova južno-slovenska omladina ima da organizuje na idejnoj osnovi potpunog ujedinjenja Slovenaca-Hrvata- Srba pod jednim zajedničkim imenom »Jugoslaveni“ i opunomoćila odbor, da preuzme inicijativu u organizovanju sveukupne omladine južno-slovenske po čitavom našem jugu. Međutim je zagrebačka nacionali- stička omladina preuzela inicijativu i pozvala prigodom Njegoševe proslave predstavnike pojedinih akademskih dru- štava iz svih naših krajeva. Na tom sastanku u Zagrebu došlo se do pot- punog sporazuma: 1) da delegati preu- zmu inicijativu za lokalne organizacije i ujedinjenje slovensko-hrvatsko-srpskih društava; 2) da sve te formirane or- ganizacije porade na formuliranju pro- grama, kako će se na zboru jugoslo- venske nacionalističke omladine, još prije velikih ferija, poraditi na zajed- ničkome programu; 3) da listovi ,Glas Juga“ i Jugoslavija“ izlaze za sada odijeljeno, dok zbor ne uredi pitanje listova. Pozivljemo stoga u prvom redu sva akademska društva po ostalim sve- učilišnim gradovima, da obrazuju jed- nako ujedinjenje, i svu našu omladinu po domovini, da se organizuje i s nama stupi u vezu. Pozivljemo sve naše sumišljenike i prvake, da nas u ovom radu mate- rijalno i moralno pomognu, sakuplja- njem pretplatnika i saradnjom za naš list. Mi istupamo pod zajedničkim ime- nom , Jugoslaveni“ naglasujući pri tom, da naš nacionalizam nije ni slovenski, ni hrvatski, ni srpski separatni, već ju- goslovenski, Da su Slovenci-Hrvati-Srbi jedan narod, za nas je to do onog časa fa- kat, dok nas znanost ne uvjeri 0 pro- tivnom, a to i onako ne bi zaustavilo naše djelovanje u ovom smislu, jer za nas je važna činjenica, da Slovenci- Hrvati-Srbi imaju sv4 uslove, da po- stanu jedna jedinstvena nacionalna cje- lina. Mi nijesmo samo južni Sloveni, mi hoćemo da budemo Jugoslaveni. Jugoslovenski nacionalizam uslo- vljen je najbolje baš ekskluzivističkim nacionalizmom pojedinih južnosloven- skih plemena, čija ie tendencija, da svoje plemenske osebine prenesu i na ostala plemena. Ni jedna od tih sepa- ratnih i separatističkih tendencija nije bila toliko snažna, da nametne drugo- mu plemenu svoj kredo, i što više ni sama nije mogla za svoje pleme da pronađe one elemente, koji bi ga od drugoga potpuno odijelili, specifikovali i karakterizovali kao posebnu nacio-