m Str. 2
i Atini, ali ipak od svih ovih sjajnih
rezultata neće bititi nikakve koristi,
ako se bude s polja uplivisalo na sa
mostalnost rumunske politike.

 

Izjava ministra predsjed-
nika Pašića o politici Srbije

Na jednu interpelacija u srpskoj
skupštini, ministar predsjednik Pašić
dao je ovaj odgovr: Vlada svoje gle-
dište o Arbaniji nije ni malo promje-
nila. Položaj u Arbaniji nije još uređen
i nova uprava u Arbaniji stoji pred
zadatkom, da onaj položaj što prije
uredi a u drugom slučaju bi se kom-
promitovao današnji arbanski režim, o
kome je bilo mišljenje, da će biti mnogo
bolji. Srpska politika rakovodi se tež-
njom, da se održi mir na Balkanu.
Poslije tolikih žrtava, koje je srpski
narod ponio, Srpski životni interesi
nalažu srpskoj vladi dužnost, da se mir
Balkanu što duže održi. Osnova srpske
spoljne politike stvorena je u ovim ve-
likim istorijskim dogođajima, koji su
se na Balkanu odigrali. Ta osnova stvo-
rena je u faktu, kada su četiri države
Srbija, Grčka, Crna Gora i Rumunija,
suzbile solidarno pr.htjeve jedne dr-
žave, koja je htjela na Balkanu imati
preimućstvo. Srpska vlada misli isto
tako kao i vlade drugih država, koje
su poticale bukureški ugovor, da se
ovaj mir sačuva od svake povrede. U
ovoj politici možemo uvijek računati na
pomoć naših saveznika i sporazumne
Rumunije i da će svi biti spremni da
čuvaju ovu situaciju, koja je stvorena
bukureškim ugovorom. U tome pravcu
može spoljna politika računati na sim -
patije i onih država, koje žele da se
današnje stanje na Balkanu održi. Za-
datak srpske politike jeste da svoje
savezničke odnose čuva i da sporazum
proširi, utvrđuje i njeguje, a tako isto
da se čuva od svakog koraka, koji bi
prijateljske odnose mogao da oslabi,
jer u tome je moć novostvorenog sta-

nja.

 

Austrija i Rumunija

U zadnje vrijeme opaža se u Ru-
muniji sve to jači pokret struje nepri-
jateljski raspoložene prema monarhiji,
Rumunija se sve to više odalečuje od
trojnog saveza i približaje se Rasiji,
s kojom će još više stupiti u tješnje
veze putem bračnih dinastičnih veza.
Ozbiljno se govori, da će Rusija, pri-
likom vj ja rumunjskog prestolo-
jednika sa kćerom ruskoga cara,
ustupiti Rumuniji jedan dio Besarabije.

Prošle nedelje došlo je u Buka-
reštu do velikih protuaustrijskih de-
mostracija. Tim se demostracijama u
velike bavi bečka štampa, koja kon-
statuje rumunjsko neprijateljstvo pre-
ma Austriji, ali se ipak tješi tim što
se nada, da će kralj Karol uvijek ostati
vjeran trojnom savezu.

 

Seljenje u Ameriku

Seljenje u Ameriku iz naših kra-
jeva nikad ne prestaje. Svak misli da
je Amerika raj, da se tamo blago na-
lazi i kupi po patu. Mi znamo samo
za nekoliko njih koji se od tamo vrate
bogati kući, ali ne znamo za hiljade i
biljade onih koji tamo propanu u naj-
goroj bijedi, ma da su kod kuće svoje
mogli živjeti i raditi. Vadimo neke
retke iz pisma što ga je pisao jedan
zanatlija iz Njujorka :

u Prošle godine u ovo doba (pi-
smo je datirano 4. marta iz Nju-Yorka)
bilo je u Nju-Yorku 37.000 ljudi bez
krova i kreveta. Ove godine, ima ih
79.000. Zanatskih radnika i nadničara
bilo je bez posla prošle godine 150.000;
danas ih ima do 359.000. To tvrđe ka-
pitalistički listovi, a radnički još više
penju cifru ljudi bez rada. Da bi ne-
areća bila strašnija, ovdje je zima i
nepogoda takva, kakva se ne pamti
od marta 1888. godine“.

U ovolikoj masi ljudi bez zarade
nijo lako naći posla, s i kad ga se
nađe, taj je na stotine puta teži i na-
porniji nego kod doma i kuće.

Patriotska je dužnost svačija, da
odvraća naš svijet od ovog prekorjer-
nog seljana u Ameriku. Ko hoće da
radi, može i kod kuće da zaradi.

 

Sastanak organizacije Hr-
vatske stranke u Zadru

Zadnje nedjelje imala je organi-

.| zacija Hrv. Stranke u Zadru pouzdani

sastanak u dvorani Zemalj. Gospodar-
skog Vijeća. Odaziv je bio brojan i
dvorana je bila prepuna.  ,Narodni
List“ donosi o'tome slijedeći izvještaj :

Podpredajednik organizacije dr.
Fr. Alačević otvorio je skupštinu, te
je dirljivim riječima komemorirao pok.
predsjednika grofa Manfreda Borelli ko-
jemu je cijela skupština kliknula : Slava!

Zatim je dr. J. Machiedo izvijes-
tio o radu za organizaciju međustra-
načkog odbora 1 pročitao temeljna na-
čela te organizacije, koja su, uz nez-
natne promjene, bila prihvaćena. lza-
brana su jednoglasno u taj odhor kao
izaslanici Hrvatske stranke gg. dr. J.
pl. Tommaseo, dr. J. Machiedo i dr.
Frano Alačević, a kao zamjenici zast.
A. Franić, R. Stojanov i dr. E. Katić.

Potom se je prešlo ma biranje
uprave mjesne organizacije. Izabrani
su jednoglasno: predsiednikom zast.
Juraj Biankini, a odbornicima gg. dr.
F. Alačević, Ante Cernosia, dr. Josip
Cortellazzo, dr. Dragomir Dominis, An-
tun .Franić, Alfons Hribar, dr. Niko
Katnić, Vinko Kisić, Sime Lovrić, Stje-
pan Polli, dr. Jerko Machiedo, dr4Mi-
load Medini, Krsto Perović, Sime
Šarić, dr. Jerko pl. Tommaseo, Josip
vit. Tončić pl. Sorijski. Poslie toga
pri ,eventualia“, dr. Alačević je govorio
o slučaju ,,Revoltelle“ i o sveuč. pita-
nju, te je bila primljena jednoglasno
sliedeća rezolucija:

Hrvati u Zadru, pristaše Hrvat-
ske stranke, sa svoga sastanka drža-
nog dne 29 ožujka 1944: osuđujući
nekulturni napadaj tal. đaka na ,Re-
voltelli“, čestitaju hrvatskoj mladeži
na muževnoj obrani materinske rieči;

protive se, da sjedište talijanskog
sveučilišta bude u Trstu;

zahtjevaju od c. k. vlade, da napokon
budu uvaženi škelski zalitjevi južnih
Slavena, osnovanjem sveučilišta za
Slovence i priznanjem podpunog reci-
prociteta hrvatskom sveučilišta u Za-
grebu“.

Dopisi

Pišu nam iz Korčule: Nikada,
ni u zadnjem svom pokušaju, nije

korčulanski dopisnik tamošnje ,, Prave“
uspio da bude duhovit.

Neka se ona ne brine za ekonom-
sku budućnost ovoga grada, jer oni
koji su na to, povjerenjem naroda po-
zvani, znat će kao dosle svoju dužnost
vršiti, bez obzira na graktanje onih
koji se samo u sebične ili druge svrhe
protive svemu što se poduzima da se
Korčula podigne. Inače moglo bi mu
se dogoditi da bude kašnje, barem
muče, morao hvaliti ono što dunas kudi.
To nam najbolje dokazuje njegov zad-
nji dopis gdje uzveličava gradnju hr-
vatskoga doma do čega ne bi se ni-
kada bilo došlo da Zemaljski Odbor
ne bude odobrio odnosni zaključak op-
ćinskoga vijeća, proti kojemu se je ro-
doljubni dopisnik skupno sa rodo-
ljubnim Talijanima bio  utočio. Čeka-
mo ga dakle, ali se usuđujemo zamo-
liti ga da se okani duhovitosti i po-
vrati svojoj surovosti u kojoj je baš
nenadkriljiv.

 

Domaće vijesti

Hrvatsko akademsko društvo ,Zvo-
nimlr“ u Beču priredilo je dne 2. trav-
nja 1914. u dvorani kavane »Priickel“
(I., Stubenring) u 8 sati na veče sve-
čanu sjednicu u pomen A.G. Matošu.

Narodno Jedinstro, Primili smo 1
broj ,Narodnog Jedinstva“, nezavisnog
političkog tjednika, što ga uređuje
i izdava u Zagrebu g. Milan Marjano-
vić, List je bogat gradivom i vješto
uređen. Stoji izvan stranaka, ali zastupa
narodna i demokratska načela.

Dalmatinski sabor, Izgleda da će
ge i naš sabor brzo otvoriti. Javljaju
nam, da je grof Stirgkh kazao zastu-
pniku Bianchini, da će sabor kroz kra-
tko vrijeme biti otvoren na redovito
zasjedanje.

Proces spljetskom načelniku. Pro-
ces načelniku g. Kataliniću biće 1.
maja u Celoveu.

 

Dubrovačke vijesti

Brzojavni pozdravi Dubrov.
Večeru. I s naših strana poslano je
nekoliko  brzojavnih pozdrava braći
Česima. Od g. Gustava Hečmana pri-
mili smo tekst pojedinih telegrama kako
su stigli, te ih objelodanjujemo :

*
*.

Pozdravljam u ime grada
Dubrovnika gospodu, koju je
ljubav prama njemu danas sa-
kupila, iskreno blagodareć za
taj novi dokaz simpatije grada
Praga prama gradu, če-
skog naroda p našem na-
rodu i želeći da bratski vez što
nas već sada spaja sve jačim
postane! Živio Prag, živjela
braća Česi!

“Načelnik Čingrija.
*

Per angusta ad augusta i Na zdar
Ivo Vojnović.

+
Bratski pozdrav svoj gospodi pri-
ređivačima, koji su u dubrovačkom
večeru našli najsolidniji most približe-
nja i međusobnog upoznavanja među
Česima i jažnim Slavenima,
Hrvatski Sokol.
x
Milu braću Čehe okupljene na-da-
našnjem večera srdačno pozdravljam
u ime općine Hvar. Vaše hvalevri-
jedno nastojanje da brata u prvom
redu upozna i podupre nalazi odaziva
i u ovim krajevima toplog slavenskog
juga i ako Bog da brzo će uroditi
žuđenim plodom da slavenstvo samome
sebi dostaje. Živjeli Česi!
načel. Novak, prisjed. Domansić.
*
Zahvalnošću večera-
šnji skup.

pozdravlja
Uredništvo Dubrovnika.
.

Iskrene prijatelje Dubrovnika na
večerašnjem okupu pozdravlja
Crvena Hrvatska.

Mnoho zdravu — nashledanou
Česka Beseda v Dubrovniku.
.

Prijatelje našega naroda i našega
grada iskreno pozdravlja
Dubrovačka Parobrodska Plovitba.
Žalim te nemogu prisustvovati
želim sretan uspjeh
Dr. Mirošević pl. Sorgo.
«

Okupljenim na Dubrovačkom Ve-

čeru iskreni pozdrav
Melko Stanković.
«

Žaleći što ne možemo prisustvo-
vati današnjem večeru iz toplog Hvara
pozdravljamo zlatni slovenski Prag,
majku slavenskih gradova i želim da
Vaše bratsko nastojanje bude okru-
njeno uspjehom. Živila nam uvijek
draga Česka. Živili priređivači. Živio
sivi Sokol Dr. Scheiner !

Roko Brađanović, Rud Gjunio,
ing. Novak.
*

Ponosan što je dubrovačko večer
stjecište najboljih sinova Česke a rodno
mi mjesto zvijezdom našom i vašom
pozdravlja

Dr. Raše,

Prini skvelćko prubehu zabavy a
mnoho vielych pratelskych pozdravu
ze slovanskych lazni Baška.

Dr. Cečmdkovd, općinski liječnik,

+

U večeri toj bio dalnji korak je-
dinstva slavenskoga kupna sačuvanja
Jadrana složnoj salvai svim učesnicima
u tom geslu hrvatsko pozdravlje.

Hotel Grandić Baška.
.

Želeć najbolji uspjeh šaljem bratski
pozdrav iz slavenskog kupališta Baške.
, Tudor hoteljer.

Tebi našem konsulu, koji je u
ovo doba teške naše i vaše borbe sa
narodni opstanak i svijetli obraz Sla-
venstva radio, da pri radu što boljeg
upoznavanja bratskih nam naroda, po-
digne visoko barjak sv. Vlaha u če-
skom domu, uz jednodušno ovamošnje
priznanje šaljem i svoj iskreni i srda-
čni Z drastvoj! Živio! .

Pino Moravec.
OAO

 

Dubrovačko Veče u Pragu.
I ove je godine u Pragu bila održana
uobičajena Dubrovačka Večer. Mi smo
već o tome pisali i sa zahvalnosti po-
zdravili braća Čeh$ na tolikom inte-
resovanju za naš grad. Izviješća su
donijeli mnogi česki listovi, a među
ostalim Narodni Listy, Narodni Poli-
tika i Venkov. Iz tih novina u kratko
ćemo ekscerptirati tok večera. Na ve-
čeri su bili između ostalih, ove lično-
nosti: Dr. Frankenberger univer. prof.
i predsjednik Zemaljskog Savjeta; g.
A. Prokupek, opć. vijećnik ; g. I. Ma-
tuš i g. Gustav Heman. .Uz ostalu
česku inteligenciju bila su zastupana
jugoslavenska društva u Pragu : Hrvat,
Šumadija, Ilirija i Adrija.

Predsjednik g. Prokupek izrazio
je dobrodošlicu i zahvalio Nj. Pr. Dr.
Forštu, ministru u penziji na preuzeću
protektorata, te starosti sokola g. Sche-
ineru za održano predavanje. Nj. Pr.
Dr. Foršt je odvratio, da ne treba za-
hvaljivati njemu, jer da on osjeća
dužnost zahvalnosti za iskazanu čast,
u kojoj je spoznao priznanje svoje dje-
latnosti namjenjene Jugoslavenima.

Dr. Schenier je u poduljem go-
voru tumačio znamenitost Dubrovnika
u svakom pravcu, te je ocrtao budu-
ćnost koja čeka Dubrovnik i cijelu
Dalmaciju, ako samo vlada, kao i do
sada, ne bude prama onim krajevima
maćeha. Gosp. P. Kolić vatreno je za-
hvalio priređivačima i učesnicima ove
Večeri, zamolivši ih da i dalje mno-
gobrojno posjećuju Dubrovnik, čiji gra-
đani u Česima vide svoju pravu braću.
Preko večere pjevao je pjevački kva-
rtet Praškog Sokola. Tako je VI. Du-
brovačko Veče proteklo i završilo u
najboljem raspoloženju. Još jednom
naša topla hvala braći Česima i gg,
priredivačima.

Dubrovačko su Večer brzojavno
pozdravile prve ličnosti Česke. Među
ostalim brzojavila su ova gospoda :

Nj. Pr. ministar Dr. Ot. Traka,
načelnik praški Dr. Groš, poduačelnik
Dr. Kašpar, car. savjetnik Sehrčter,
Savez za promet stranaca u Pragu,
zastupnici Dr. Drag. Kramar, Ni. Pr.
ministar Fiedler, dvor savjetnik J. V.
Hr&sky, Kratochvil, V. Klofač, Dr.
Viškovsky, Dr. Rašin, Dr. Tobolka,
Dr. Baxa, Dr. Funk, Dr. Koerner, Dr.
Sehubert, Fr. Udržal, Dr. Hnidek,
Vodnansky, Dr. Schuster, Kuchynka,
načelnik grada Hradec Kri&love, Dr.
Urlich, bivši načelnik grada Pardabice
inž, Prokop, načelnik Prelonča Nerad,
kniževnik Klasterman, iz Plznja, car.
savjetnik Dr. Schmaus, inž. Dr. Fr.
Križik, sveučilišni prof. Dr. Srdinko,
podnačelnik grada Pardubice Sehor,
Trgovačka Komora u Pragu predsje-
nik Ustfedni Matice Sokolske drž. sa-
vjetnik Dr. Metelka i mnogi drugi.

Drugi dan po Uskrsu priređuje
se akademija u korist naše Družbe. Po
velikom zanimanju, što vlada za ovu
akademiju, i po radu odbora nadamo
se, da ovake akademije nije nigda bilo
i da će ona uspjeti kao nijedna dosa-
dašnja. Program je obilat i izvanredan.
Odbor se je pobrinuo, da posjetiocu
dade one večeri što ugodniji užitak i
u tu svrhu lanjski cvijetni odbor i
odbor pokroviteljica uzveličat će svojim
prisustvom zabavu. Vući će se i darovi
a srećke za lutriju zapadaju samo 10
para. Nadamo se, da će svi Hrvati i
Srbi jatimice pohrliti na ovu zabavu i
svojim prisustvom dokazati kako Du-
brovnik znade, da odgovara kojekakvim
»kalturnim“ djelima odroda naših o-
bala. Dubrovčani! Svojim prisustvom
na zabavi osvetimo rane naše braće u
Trstu!

Odbor plemenitih pokrovite-
ljica za Družbinu akademiju. Da
akademija što bolje uspije, sastavljen
je odbor  pokroviteljica od slijedećih
plemenitih gospođa: Banac  Evelina,
Bandur Zenaide, Bogišić-Pohl Marija,
Bona mq. Ljube, Bibica Đina, Čingrija
Ivanka, De Ginlli Jelka, Gračić Luiđa,
Katić Mile, Miletić Marija, Milić Made,
Smolčić Dobrica, contessa Vojnović ud.
Marija, Zore ud. Luce.

Za družbu sv. Ćirila i Metoda
polaže Dr. Niko Iveta, da počasti us-
pomenu blagopokojne Ane ud. Palji-
zović K 5.—

 

CRVENA HRVATSKA Br. 7. _.

< 4 Ane ud. Puljizević. U noći od
29 prošlog mjeseca preminula je čestita
dubrovkinja gospogja Ane ud. Paulji-
zević rodom Mitrović. Plemenita po-
kojnica dočekala je duboku i rijetku
starost: preminula je u 90, godini
života. U ponedjeljak po podne bio joj
je priređen lijep sprovod iz kuće na
Konalu do groblja Tri Crkve uz veliko
učešće građanstva. Počivala u miru!
Gosparu Andru i ostaloj svojti naše
iskreno saučešće.

Za hrvatske škole u Trstu.
Hrv. Osječko Nar. Kazalište priredit
će u u utorak (7. IV.) jednu predstavu
u korist hrvatskih škola u Trstu. Ple-
menitim darovateljima nek je naše
najveće priznanje i divljenje.

U počast uspomene blagopokojnog
Ivana Penića za ,,Hrvatsku školu u Tr-
stu“ dopriniješe ova gospoda: N.N.K 2
Niko Perišić K 2, Vlaho Bogdan K 1,
N. T. Matičević K 5, Dr. L. Dražić
K 1. Vinko Kapor K 1, Dragutin
Kohn K 1, Petar Perić K 5, Ivo Bran-
đolica K 1, Nino Šutić K 1, Šimun
Bralić K 2, Ivan I, Biuk K 1, dr.
Ivo Rusko K 1, Sučić Blagoje K 1,
Dr. Buconić K 2, Dr. A. Kriletić K 1,
Matijević Pavo K 2, Dr. Nikša Pose-
del K 2, Niko Kosovac K 1, Dr.
Nikša Svilocossi K 1, Dr. Vicko Svi-
lokos K 3, Vicko P. Lujak K 1, Job
Benvenuto K LK;

Pozivi za Družbinu akade-
miju. Tko pometnjom nije dobio po-
ziv za ovu akademiju a želi prisustvo-
vati nek se obrati g. M. Goszi kod
štamparije De Giulli i dr.

Navala stranaca. Naš je grad
postao pravim stjecištem stranaca. To-
lika je navala već od nekoliko sedmica
da nije moguće naći sobe sa svim
novim hotelima i pensionima što su
se u zadnje doba podigli.

Iz Praga nam pišu, da je načelnik
Praga Dr. Groš htio u mjesecu martu
doći u Dubrovnik, pa pošto nije mo-
gao po hotelima dobiti stana otputovao
je u Italiju.

Dubrovačka parobrodska plo-
vidba imala je dne 30 pr. mj. redo-
vitu glavnu skupštiau. Čista dobit pre-
duzeća iznosila je K_193,712.88. Za-
ključeno, da će se podijeliti za g. 1913
6% dividenda, a kupon &kcija je pla-
tiv od 10 m.

Jadranska Banka učestvuje u
konsorciju banaka za preuzeće K
396.600.000.— 4*/,%  doznačnica dr-
žavnog blaga o. g. 1914. Doznačnice
glase na imaoca a razdjeljene su u 15
serija, koje će se kroz 15 godina iz-
vući, svake godine po jedna. Tečaj je
doznačnice od 95%. Prijave za sup-
skripciju primaju se do uforka 7 0.m.
do 12 sati o podne. /*

Iz sjednice trgov.-obrtničke
Komore. U prošlu nedjelja . dne 29
ožujka držala je mjesna trgovačko obr-
tnička Komora svoju sjednicu. Zapis
nik prošle sjednice bio je odobren,
kako od tajnika sastavljen. Odobreni su
zatim zaključni računi Komore i njoj
pripadajućih zaklada. Kod izvještaja o
unutarnjem komorskom radu zaključeno
je na predlog člana gosp. Luja Milića,
kad se u buduće budu držale sjednice
strukovnog odjeljenja za vino kod tr-
govačko političkog središnjeg odbora
u Beča, da ova Komora izašalje svog
posebnog delegata. Pošto je tajnik
gos, Josip Onyskievicz radi bolesti na
dopustu, to je zamjenikom tajniku
imenovan gosp. Andrija Čurlin.

Povišena je potpora ,Domorodnom
muzeju“ za ovu godinu od K 400.—
na K 600.—. Udjeljena je još potpora
jednom krojaču, da se u svom zanatu
usavrši kod krojačkog tečaja u Beču,
dok su ostale molbenice za potporu
ostavljene za jednu od nastajnih sjed-
nica.

U pogledu pristajanja brzih paro-
broda — hrvatskog rodarskog
društva u Gružu Komora nije zauzela
nikakovo stanovište s razloga što jedna
grupa interesenata zahtjeva jedno pri-
stanište a druga grupa drugo, a izbor-
nici su Komore jedni i drugi.

Povjerenikom ove Komore za školu
usavršavanja za šegrte a Dubrovniku
ponovno je imenovan dosadašnji povje-
renik gosp. Stijepo Gjivić.

Revizorima za godinu 1914 iza.
brani su gg. Milišić Miće i Svoboda

Dalje u prilogu