m Str. 2 i Atini, ali ipak od svih ovih sjajnih rezultata neće bititi nikakve koristi, ako se bude s polja uplivisalo na sa mostalnost rumunske politike. Izjava ministra predsjed- nika Pašića o politici Srbije Na jednu interpelacija u srpskoj skupštini, ministar predsjednik Pašić dao je ovaj odgovr: Vlada svoje gle- dište o Arbaniji nije ni malo promje- nila. Položaj u Arbaniji nije još uređen i nova uprava u Arbaniji stoji pred zadatkom, da onaj položaj što prije uredi a u drugom slučaju bi se kom- promitovao današnji arbanski režim, o kome je bilo mišljenje, da će biti mnogo bolji. Srpska politika rakovodi se tež- njom, da se održi mir na Balkanu. Poslije tolikih žrtava, koje je srpski narod ponio, Srpski životni interesi nalažu srpskoj vladi dužnost, da se mir Balkanu što duže održi. Osnova srpske spoljne politike stvorena je u ovim ve- likim istorijskim dogođajima, koji su se na Balkanu odigrali. Ta osnova stvo- rena je u faktu, kada su četiri države Srbija, Grčka, Crna Gora i Rumunija, suzbile solidarno pr.htjeve jedne dr- žave, koja je htjela na Balkanu imati preimućstvo. Srpska vlada misli isto tako kao i vlade drugih država, koje su poticale bukureški ugovor, da se ovaj mir sačuva od svake povrede. U ovoj politici možemo uvijek računati na pomoć naših saveznika i sporazumne Rumunije i da će svi biti spremni da čuvaju ovu situaciju, koja je stvorena bukureškim ugovorom. U tome pravcu može spoljna politika računati na sim - patije i onih država, koje žele da se današnje stanje na Balkanu održi. Za- datak srpske politike jeste da svoje savezničke odnose čuva i da sporazum proširi, utvrđuje i njeguje, a tako isto da se čuva od svakog koraka, koji bi prijateljske odnose mogao da oslabi, jer u tome je moć novostvorenog sta- nja. Austrija i Rumunija U zadnje vrijeme opaža se u Ru- muniji sve to jači pokret struje nepri- jateljski raspoložene prema monarhiji, Rumunija se sve to više odalečuje od trojnog saveza i približaje se Rasiji, s kojom će još više stupiti u tješnje veze putem bračnih dinastičnih veza. Ozbiljno se govori, da će Rusija, pri- likom vj ja rumunjskog prestolo- jednika sa kćerom ruskoga cara, ustupiti Rumuniji jedan dio Besarabije. Prošle nedelje došlo je u Buka- reštu do velikih protuaustrijskih de- mostracija. Tim se demostracijama u velike bavi bečka štampa, koja kon- statuje rumunjsko neprijateljstvo pre- ma Austriji, ali se ipak tješi tim što se nada, da će kralj Karol uvijek ostati vjeran trojnom savezu. Seljenje u Ameriku Seljenje u Ameriku iz naših kra- jeva nikad ne prestaje. Svak misli da je Amerika raj, da se tamo blago na- lazi i kupi po patu. Mi znamo samo za nekoliko njih koji se od tamo vrate bogati kući, ali ne znamo za hiljade i biljade onih koji tamo propanu u naj- goroj bijedi, ma da su kod kuće svoje mogli živjeti i raditi. Vadimo neke retke iz pisma što ga je pisao jedan zanatlija iz Njujorka : u Prošle godine u ovo doba (pi- smo je datirano 4. marta iz Nju-Yorka) bilo je u Nju-Yorku 37.000 ljudi bez krova i kreveta. Ove godine, ima ih 79.000. Zanatskih radnika i nadničara bilo je bez posla prošle godine 150.000; danas ih ima do 359.000. To tvrđe ka- pitalistički listovi, a radnički još više penju cifru ljudi bez rada. Da bi ne- areća bila strašnija, ovdje je zima i nepogoda takva, kakva se ne pamti od marta 1888. godine“. U ovolikoj masi ljudi bez zarade nijo lako naći posla, s i kad ga se nađe, taj je na stotine puta teži i na- porniji nego kod doma i kuće. Patriotska je dužnost svačija, da odvraća naš svijet od ovog prekorjer- nog seljana u Ameriku. Ko hoće da radi, može i kod kuće da zaradi. Sastanak organizacije Hr- vatske stranke u Zadru Zadnje nedjelje imala je organi- .| zacija Hrv. Stranke u Zadru pouzdani sastanak u dvorani Zemalj. Gospodar- skog Vijeća. Odaziv je bio brojan i dvorana je bila prepuna. ,Narodni List“ donosi o'tome slijedeći izvještaj : Podpredajednik organizacije dr. Fr. Alačević otvorio je skupštinu, te je dirljivim riječima komemorirao pok. predsjednika grofa Manfreda Borelli ko- jemu je cijela skupština kliknula : Slava! Zatim je dr. J. Machiedo izvijes- tio o radu za organizaciju međustra- načkog odbora 1 pročitao temeljna na- čela te organizacije, koja su, uz nez- natne promjene, bila prihvaćena. lza- brana su jednoglasno u taj odhor kao izaslanici Hrvatske stranke gg. dr. J. pl. Tommaseo, dr. J. Machiedo i dr. Frano Alačević, a kao zamjenici zast. A. Franić, R. Stojanov i dr. E. Katić. Potom se je prešlo ma biranje uprave mjesne organizacije. Izabrani su jednoglasno: predsiednikom zast. Juraj Biankini, a odbornicima gg. dr. F. Alačević, Ante Cernosia, dr. Josip Cortellazzo, dr. Dragomir Dominis, An- tun .Franić, Alfons Hribar, dr. Niko Katnić, Vinko Kisić, Sime Lovrić, Stje- pan Polli, dr. Jerko Machiedo, dr4Mi- load Medini, Krsto Perović, Sime Šarić, dr. Jerko pl. Tommaseo, Josip vit. Tončić pl. Sorijski. Poslie toga pri ,eventualia“, dr. Alačević je govorio o slučaju ,,Revoltelle“ i o sveuč. pita- nju, te je bila primljena jednoglasno sliedeća rezolucija: Hrvati u Zadru, pristaše Hrvat- ske stranke, sa svoga sastanka drža- nog dne 29 ožujka 1944: osuđujući nekulturni napadaj tal. đaka na ,Re- voltelli“, čestitaju hrvatskoj mladeži na muževnoj obrani materinske rieči; protive se, da sjedište talijanskog sveučilišta bude u Trstu; zahtjevaju od c. k. vlade, da napokon budu uvaženi škelski zalitjevi južnih Slavena, osnovanjem sveučilišta za Slovence i priznanjem podpunog reci- prociteta hrvatskom sveučilišta u Za- grebu“. Dopisi Pišu nam iz Korčule: Nikada, ni u zadnjem svom pokušaju, nije korčulanski dopisnik tamošnje ,, Prave“ uspio da bude duhovit. Neka se ona ne brine za ekonom- sku budućnost ovoga grada, jer oni koji su na to, povjerenjem naroda po- zvani, znat će kao dosle svoju dužnost vršiti, bez obzira na graktanje onih koji se samo u sebične ili druge svrhe protive svemu što se poduzima da se Korčula podigne. Inače moglo bi mu se dogoditi da bude kašnje, barem muče, morao hvaliti ono što dunas kudi. To nam najbolje dokazuje njegov zad- nji dopis gdje uzveličava gradnju hr- vatskoga doma do čega ne bi se ni- kada bilo došlo da Zemaljski Odbor ne bude odobrio odnosni zaključak op- ćinskoga vijeća, proti kojemu se je ro- doljubni dopisnik skupno sa rodo- ljubnim Talijanima bio utočio. Čeka- mo ga dakle, ali se usuđujemo zamo- liti ga da se okani duhovitosti i po- vrati svojoj surovosti u kojoj je baš nenadkriljiv. Domaće vijesti Hrvatsko akademsko društvo ,Zvo- nimlr“ u Beču priredilo je dne 2. trav- nja 1914. u dvorani kavane »Priickel“ (I., Stubenring) u 8 sati na veče sve- čanu sjednicu u pomen A.G. Matošu. Narodno Jedinstro, Primili smo 1 broj ,Narodnog Jedinstva“, nezavisnog političkog tjednika, što ga uređuje i izdava u Zagrebu g. Milan Marjano- vić, List je bogat gradivom i vješto uređen. Stoji izvan stranaka, ali zastupa narodna i demokratska načela. Dalmatinski sabor, Izgleda da će ge i naš sabor brzo otvoriti. Javljaju nam, da je grof Stirgkh kazao zastu- pniku Bianchini, da će sabor kroz kra- tko vrijeme biti otvoren na redovito zasjedanje. Proces spljetskom načelniku. Pro- ces načelniku g. Kataliniću biće 1. maja u Celoveu. Dubrovačke vijesti Brzojavni pozdravi Dubrov. Večeru. I s naših strana poslano je nekoliko brzojavnih pozdrava braći Česima. Od g. Gustava Hečmana pri- mili smo tekst pojedinih telegrama kako su stigli, te ih objelodanjujemo : * *. Pozdravljam u ime grada Dubrovnika gospodu, koju je ljubav prama njemu danas sa- kupila, iskreno blagodareć za taj novi dokaz simpatije grada Praga prama gradu, če- skog naroda p našem na- rodu i želeći da bratski vez što nas već sada spaja sve jačim postane! Živio Prag, živjela braća Česi! “Načelnik Čingrija. * Per angusta ad augusta i Na zdar Ivo Vojnović. + Bratski pozdrav svoj gospodi pri- ređivačima, koji su u dubrovačkom večeru našli najsolidniji most približe- nja i međusobnog upoznavanja među Česima i jažnim Slavenima, Hrvatski Sokol. x Milu braću Čehe okupljene na-da- našnjem večera srdačno pozdravljam u ime općine Hvar. Vaše hvalevri- jedno nastojanje da brata u prvom redu upozna i podupre nalazi odaziva i u ovim krajevima toplog slavenskog juga i ako Bog da brzo će uroditi žuđenim plodom da slavenstvo samome sebi dostaje. Živjeli Česi! načel. Novak, prisjed. Domansić. * Zahvalnošću večera- šnji skup. pozdravlja Uredništvo Dubrovnika. . Iskrene prijatelje Dubrovnika na večerašnjem okupu pozdravlja Crvena Hrvatska. Mnoho zdravu — nashledanou Česka Beseda v Dubrovniku. . Prijatelje našega naroda i našega grada iskreno pozdravlja Dubrovačka Parobrodska Plovitba. Žalim te nemogu prisustvovati želim sretan uspjeh Dr. Mirošević pl. Sorgo. « Okupljenim na Dubrovačkom Ve- čeru iskreni pozdrav Melko Stanković. « Žaleći što ne možemo prisustvo- vati današnjem večeru iz toplog Hvara pozdravljamo zlatni slovenski Prag, majku slavenskih gradova i želim da Vaše bratsko nastojanje bude okru- njeno uspjehom. Živila nam uvijek draga Česka. Živili priređivači. Živio sivi Sokol Dr. Scheiner ! Roko Brađanović, Rud Gjunio, ing. Novak. * Ponosan što je dubrovačko večer stjecište najboljih sinova Česke a rodno mi mjesto zvijezdom našom i vašom pozdravlja Dr. Raše, Prini skvelćko prubehu zabavy a mnoho vielych pratelskych pozdravu ze slovanskych lazni Baška. Dr. Cečmdkovd, općinski liječnik, + U večeri toj bio dalnji korak je- dinstva slavenskoga kupna sačuvanja Jadrana složnoj salvai svim učesnicima u tom geslu hrvatsko pozdravlje. Hotel Grandić Baška. . Želeć najbolji uspjeh šaljem bratski pozdrav iz slavenskog kupališta Baške. , Tudor hoteljer. Tebi našem konsulu, koji je u ovo doba teške naše i vaše borbe sa narodni opstanak i svijetli obraz Sla- venstva radio, da pri radu što boljeg upoznavanja bratskih nam naroda, po- digne visoko barjak sv. Vlaha u če- skom domu, uz jednodušno ovamošnje priznanje šaljem i svoj iskreni i srda- čni Z drastvoj! Živio! . Pino Moravec. OAO Dubrovačko Veče u Pragu. I ove je godine u Pragu bila održana uobičajena Dubrovačka Večer. Mi smo već o tome pisali i sa zahvalnosti po- zdravili braća Čeh$ na tolikom inte- resovanju za naš grad. Izviješća su donijeli mnogi česki listovi, a među ostalim Narodni Listy, Narodni Poli- tika i Venkov. Iz tih novina u kratko ćemo ekscerptirati tok večera. Na ve- čeri su bili između ostalih, ove lično- nosti: Dr. Frankenberger univer. prof. i predsjednik Zemaljskog Savjeta; g. A. Prokupek, opć. vijećnik ; g. I. Ma- tuš i g. Gustav Heman. .Uz ostalu česku inteligenciju bila su zastupana jugoslavenska društva u Pragu : Hrvat, Šumadija, Ilirija i Adrija. Predsjednik g. Prokupek izrazio je dobrodošlicu i zahvalio Nj. Pr. Dr. Forštu, ministru u penziji na preuzeću protektorata, te starosti sokola g. Sche- ineru za održano predavanje. Nj. Pr. Dr. Foršt je odvratio, da ne treba za- hvaljivati njemu, jer da on osjeća dužnost zahvalnosti za iskazanu čast, u kojoj je spoznao priznanje svoje dje- latnosti namjenjene Jugoslavenima. Dr. Schenier je u poduljem go- voru tumačio znamenitost Dubrovnika u svakom pravcu, te je ocrtao budu- ćnost koja čeka Dubrovnik i cijelu Dalmaciju, ako samo vlada, kao i do sada, ne bude prama onim krajevima maćeha. Gosp. P. Kolić vatreno je za- hvalio priređivačima i učesnicima ove Večeri, zamolivši ih da i dalje mno- gobrojno posjećuju Dubrovnik, čiji gra- đani u Česima vide svoju pravu braću. Preko večere pjevao je pjevački kva- rtet Praškog Sokola. Tako je VI. Du- brovačko Veče proteklo i završilo u najboljem raspoloženju. Još jednom naša topla hvala braći Česima i gg, priredivačima. Dubrovačko su Večer brzojavno pozdravile prve ličnosti Česke. Među ostalim brzojavila su ova gospoda : Nj. Pr. ministar Dr. Ot. Traka, načelnik praški Dr. Groš, poduačelnik Dr. Kašpar, car. savjetnik Sehrčter, Savez za promet stranaca u Pragu, zastupnici Dr. Drag. Kramar, Ni. Pr. ministar Fiedler, dvor savjetnik J. V. Hr&sky, Kratochvil, V. Klofač, Dr. Viškovsky, Dr. Rašin, Dr. Tobolka, Dr. Baxa, Dr. Funk, Dr. Koerner, Dr. Sehubert, Fr. Udržal, Dr. Hnidek, Vodnansky, Dr. Schuster, Kuchynka, načelnik grada Hradec Kri&love, Dr. Urlich, bivši načelnik grada Pardabice inž, Prokop, načelnik Prelonča Nerad, kniževnik Klasterman, iz Plznja, car. savjetnik Dr. Schmaus, inž. Dr. Fr. Križik, sveučilišni prof. Dr. Srdinko, podnačelnik grada Pardubice Sehor, Trgovačka Komora u Pragu predsje- nik Ustfedni Matice Sokolske drž. sa- vjetnik Dr. Metelka i mnogi drugi. Drugi dan po Uskrsu priređuje se akademija u korist naše Družbe. Po velikom zanimanju, što vlada za ovu akademiju, i po radu odbora nadamo se, da ovake akademije nije nigda bilo i da će ona uspjeti kao nijedna dosa- dašnja. Program je obilat i izvanredan. Odbor se je pobrinuo, da posjetiocu dade one večeri što ugodniji užitak i u tu svrhu lanjski cvijetni odbor i odbor pokroviteljica uzveličat će svojim prisustvom zabavu. Vući će se i darovi a srećke za lutriju zapadaju samo 10 para. Nadamo se, da će svi Hrvati i Srbi jatimice pohrliti na ovu zabavu i svojim prisustvom dokazati kako Du- brovnik znade, da odgovara kojekakvim »kalturnim“ djelima odroda naših o- bala. Dubrovčani! Svojim prisustvom na zabavi osvetimo rane naše braće u Trstu! Odbor plemenitih pokrovite- ljica za Družbinu akademiju. Da akademija što bolje uspije, sastavljen je odbor pokroviteljica od slijedećih plemenitih gospođa: Banac Evelina, Bandur Zenaide, Bogišić-Pohl Marija, Bona mq. Ljube, Bibica Đina, Čingrija Ivanka, De Ginlli Jelka, Gračić Luiđa, Katić Mile, Miletić Marija, Milić Made, Smolčić Dobrica, contessa Vojnović ud. Marija, Zore ud. Luce. Za družbu sv. Ćirila i Metoda polaže Dr. Niko Iveta, da počasti us- pomenu blagopokojne Ane ud. Palji- zović K 5.— CRVENA HRVATSKA Br. 7. _. < 4 Ane ud. Puljizević. U noći od 29 prošlog mjeseca preminula je čestita dubrovkinja gospogja Ane ud. Paulji- zević rodom Mitrović. Plemenita po- kojnica dočekala je duboku i rijetku starost: preminula je u 90, godini života. U ponedjeljak po podne bio joj je priređen lijep sprovod iz kuće na Konalu do groblja Tri Crkve uz veliko učešće građanstva. Počivala u miru! Gosparu Andru i ostaloj svojti naše iskreno saučešće. Za hrvatske škole u Trstu. Hrv. Osječko Nar. Kazalište priredit će u u utorak (7. IV.) jednu predstavu u korist hrvatskih škola u Trstu. Ple- menitim darovateljima nek je naše najveće priznanje i divljenje. U počast uspomene blagopokojnog Ivana Penića za ,,Hrvatsku školu u Tr- stu“ dopriniješe ova gospoda: N.N.K 2 Niko Perišić K 2, Vlaho Bogdan K 1, N. T. Matičević K 5, Dr. L. Dražić K 1. Vinko Kapor K 1, Dragutin Kohn K 1, Petar Perić K 5, Ivo Bran- đolica K 1, Nino Šutić K 1, Šimun Bralić K 2, Ivan I, Biuk K 1, dr. Ivo Rusko K 1, Sučić Blagoje K 1, Dr. Buconić K 2, Dr. A. Kriletić K 1, Matijević Pavo K 2, Dr. Nikša Pose- del K 2, Niko Kosovac K 1, Dr. Nikša Svilocossi K 1, Dr. Vicko Svi- lokos K 3, Vicko P. Lujak K 1, Job Benvenuto K LK; Pozivi za Družbinu akade- miju. Tko pometnjom nije dobio po- ziv za ovu akademiju a želi prisustvo- vati nek se obrati g. M. Goszi kod štamparije De Giulli i dr. Navala stranaca. Naš je grad postao pravim stjecištem stranaca. To- lika je navala već od nekoliko sedmica da nije moguće naći sobe sa svim novim hotelima i pensionima što su se u zadnje doba podigli. Iz Praga nam pišu, da je načelnik Praga Dr. Groš htio u mjesecu martu doći u Dubrovnik, pa pošto nije mo- gao po hotelima dobiti stana otputovao je u Italiju. Dubrovačka parobrodska plo- vidba imala je dne 30 pr. mj. redo- vitu glavnu skupštiau. Čista dobit pre- duzeća iznosila je K_193,712.88. Za- ključeno, da će se podijeliti za g. 1913 6% dividenda, a kupon &kcija je pla- tiv od 10 m. Jadranska Banka učestvuje u konsorciju banaka za preuzeće K 396.600.000.— 4*/,% doznačnica dr- žavnog blaga o. g. 1914. Doznačnice glase na imaoca a razdjeljene su u 15 serija, koje će se kroz 15 godina iz- vući, svake godine po jedna. Tečaj je doznačnice od 95%. Prijave za sup- skripciju primaju se do uforka 7 0.m. do 12 sati o podne. /* Iz sjednice trgov.-obrtničke Komore. U prošlu nedjelja . dne 29 ožujka držala je mjesna trgovačko obr- tnička Komora svoju sjednicu. Zapis nik prošle sjednice bio je odobren, kako od tajnika sastavljen. Odobreni su zatim zaključni računi Komore i njoj pripadajućih zaklada. Kod izvještaja o unutarnjem komorskom radu zaključeno je na predlog člana gosp. Luja Milića, kad se u buduće budu držale sjednice strukovnog odjeljenja za vino kod tr- govačko političkog središnjeg odbora u Beča, da ova Komora izašalje svog posebnog delegata. Pošto je tajnik gos, Josip Onyskievicz radi bolesti na dopustu, to je zamjenikom tajniku imenovan gosp. Andrija Čurlin. Povišena je potpora ,Domorodnom muzeju“ za ovu godinu od K 400.— na K 600.—. Udjeljena je još potpora jednom krojaču, da se u svom zanatu usavrši kod krojačkog tečaja u Beču, dok su ostale molbenice za potporu ostavljene za jednu od nastajnih sjed- nica. U pogledu pristajanja brzih paro- broda — hrvatskog rodarskog društva u Gružu Komora nije zauzela nikakovo stanovište s razloga što jedna grupa interesenata zahtjeva jedno pri- stanište a druga grupa drugo, a izbor- nici su Komore jedni i drugi. Povjerenikom ove Komore za školu usavršavanja za šegrte a Dubrovniku ponovno je imenovan dosadašnji povje- renik gosp. Stijepo Gjivić. Revizorima za godinu 1914 iza. brani su gg. Milišić Miće i Svoboda Dalje u prilogu