IZLAZI SVAKE SUBOTE SEE JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA VNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA DIKU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO KAD KRUNA 12.— KO NE VRATI PRETPLATA SMATRA SE DU: GO- MINE — PRED- BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE + ZA PO I ČETVRT GODINE RAZMJERNO. :-; POJEDINI BROJ ZAPADA 20 PARA. :——:— U Albaniji Anarhija u zemlji. — Vojevanje u Bpiru. — Mobilizacija? — Bs- sad paša i princ Wied. — u Bpiru. Dubrovnik, 10. aprila. Londonske vijesti javljaju, da je unutrašnji položaj Albanije sasvim kritičan, da u zemlji vla- da potpuna anarhija, Stenovni- štvo da nije ponipošto zadovoljno sa svojim vladarom. Muslimani su u prvom redu protiv kneza, i njihov pokret uzima sve to ve- ćeg maha. Razvoj događaja za- brinjuje evropske mjerodavne faktore. | U sjevernoj Albaniji, prema | Crnoj Gori, osjeća se veliki po- kret, a isto tako i na srpskoj granici, pa se ne zna što to može da donese, možda i u najkraće vrijeme. Srpski vojni ministar izjavio se u narodnoj skupštini o spremi srpske vojske, i ka- zao je, da je srpska vojska potpuno spremna da se odupre i suzbije svaki eventualni napad | na srpsko zemljište. Srbija može biti spokojna i sigurna, da će 49.000 srpskih vojnika, koliko ih | je sada na okupu, uspješno od- biti svaki napad, ako bi ga bilo. x U Epiru je čitav rat. Između epirskih ustanika i arbanaške žandarmarije vode se | krvave borbe, i ustanici s dana | na dan napreduju. Epirski sveti bataljoni bore se za slobodu , a M Grčka j je vlada tražila, da se produlji rok povlačenja grčke vojske, da se grčka vojska sa arbanaškog zemljišta povuče po- stepeno, a ne od jednom. Sile trojnog saveza, osobito dvije naj- zainteresovanije, nastoje da Gr- čka povuče odmah čete. Kad bi se grčke čete odmah i od jednom vukle, onda bi, nesumnjivo, u Epiru nastala još veća anarhija, pa bi se tražilo mandat za umi- rivanje ustanka, Ah, međutim, sile trojnog sporazuma ne pri- staju na ovako povlačenje grčkih trupa. O tome se sada još vode pregovori. * Novinske vijesti kažu, da je princ Wied naredio opštu mo- | bilizaciju cijele arbanaške vojske i da će on sam predvoditi voj- | sia u rat protiv ustanika, | uvede ,red i mir“ u zemlju. Lako je zamisliti kakva će to. biti vojska i kakva bi to bila vojna. I ta vijest o opštoj mo- bilizaciji bila je djelomično de- mantovana. Muslimanski eleme- | nat koji nije ni malo dobro ra«- | ložen prema princu, ne može bi niti niti povjeri S druge strane ladala je neka ljubomornost aii Wieda i Essad paše, ar- banaškog vojnog ministra : jedan me ne da vodstvo, htio bi jedan, a htio bi i drugi. Što je najgore, stvar bi se mogla vrlo lako okrenuti protiv samoga princa, protiv koga i onako na- preduje akcija. Velike sile, kako kazasmo, vode progevore i riješavaju pi- tanje o povlačenju grčkih trupa iz SOTATAE Epira, koji je pri- albanskoj kneževini. Rok, do je taj dio Epira morao uisan, prošao je, a čke trupe još nijesu ga Austrija i Italija ča su nekoliko uta činile predstavku kod veli- kih sila, da se prekine ovim o- dugovlačenjem. Dubrovnik, 11, aprila 1914. Oko 5000 grčke vojske još | oo PRETPLATA I OGLASI s CRVENA HRVATSKA = izdavatelj | odgovorni urednik: Ivo Arsele. Godina XXIV. — Broj &. se nalazi u Epiru, a grčka je se vlada tražila produljenje roka za i , To ispražnjenje nije lako izvršiti. U koliko su se grčke trupe do sada povlačile, u E napuštenom mjestu došlo je do strahovitih nasdja i krvoprolića. Arbanaška žandar- marija nije mogla da uvede red i da uguši krvoprolića i nasilja, koja su Arnauti vršili nad Gr- cima, koji najvećim dijelom živu u tim krajevima. Bilo je slučaja, kako donose neke novine, da je ista žandarmarija pri- stajala uz Arnaute i po im u vršenju nasilja nad grčkim stanovništvom. Usljed su se sastavili »sveti bataljoni epirskih patrio- ta“, i se ustanak za slobodu grčkog življa i njegovo mirno razvijanje. Tih dobrovo- ljaca ima dosta, oko 16.000; do- bro su uređeni i još bolje nao- ružani i opskrbljeni. Velike će sile morati da udo- volje želji grčke vlade o produ- ženju roka za evakuaciju, jer inače, u Epiru će zavladati još veći nered, zacariće još veća i opasnija anarhija. Velikim sila- ma nije u račun, da se u Arba- niji stvaraju nove komplikacije, a i u samoj arbanaškoj vladi | postoji podvojenost zbog ovoga pitanja, te se ipak riješilo, da se ne upotrebljuju nasilne mjere protiv Epiraca. Albanija je ne- / moćna da se sama brani, a ta- | kav pokušaj mogao bi je stati glave, opstanka njezinoga. Po- / goršanje stanja u Epiru, moglo bi dovesti do revizije granice u korist Grčke, ne po volji Rima ili Beča, ali sigurno po prista- janju Berlina. Sama Arbanija moraće da primi sve što joj se predloži, jer je, ponavljamo, ne- moćna da se brani. Same prilike i okolnosti de- mantuju, i to odlučno demantuju, da će mobilizovana arbanaška vojska, pod vodstvom kneza Wie- da, krenuti u boj protiv Epi- raca. Pregled Iz madžarskog novinstva Kritika spoljašnje politike. Pesti Hirlap užasno, uprav cini- čki, kritikuje austro-ugarske diplomate Berchtolda i Tisu. Ruga im se i sa gorkim sarkazmom se smije. Rumunj- ska politika, kaže, poraz je za porazom, pa da se ne treba čaditi što se caru Vilimu više nikako ne mili u društvu tih diplomata. Car Vilim je diplomata, čuvao se i nije zveketao sabljom pro- tiv Rusije, nego je taj posao ustupio i povjerio grofu Berchtoldu. Car Vilim će u Petrograd k prijatelju caru rus- kome. Na svadbi u Petrogradu smijaće se oba cara glupostima grofa Berch- tolda. Nama, kaže Pesti Hirlap, ostaje samo gorko osjećanje, da se naši pri- jatelji s nama ne ponose, da nas iz- bjegavaju oni koje hoćemo da prido- bijemo i da nas naši neprijatelji mo- gu ubiti svojim smijanjem. Iz smiješ- \ nog položaja, u koji su nas doveli Ber- chtold, Tisa i Černin, monarhija može da se spase samo tako, ako svu trojicu a obrukanih diplomata strpa u je- dan koš, pa da im se, zajedno sa os talima, smijemo. »Magyarorssag“ proti Trojnom Sa- vezu. Ovaj list a nekoliko navrata opširno opravdava svoje stanovište pro- tiva Trojnom Suvezu. Dok nas, veli, francuski, a tako isto i engleski kapi- tal bojkotuje, dokle nas Njemačka p»- tiskuje sa Balkana mi nijeamo tako naivni da vjerujemo da Rusija ima nekakve aspiracije na ugarsku terito- riju. Ugarska će vazda imati snage da odbrani od svojih i su- sjeda, samo kad se ne bi madžarske trupe slale u Arbaniju, iju i na italijsnsku granicu da se tamo iskrvave. Plan o podjeli Austro-Ugarske nijesmo izmislili mi, niti ga je izmislilo petro- gradsko ,Novoje Vremja“, nego su ga rodile savezničke Njemačke duše. Mi imamo prava starati se, da ruševine mn gis Austrije ne zatrpaju i mad- žarski narod. »Pesti Naplo“ o kritičnom polo- konstatuje, j tro-Ugarske nije još nikada bio ovako kritičan, kao što je sad, a da se za to ima zahvaliti samo Njemačkoj, koja je > saveznicu Austro-Ugarsku potisla i tamo svoj privredni po- ložaj učvrstila na račun Austro-Ugar- ske. Na privrednom polju je Njemačka najveći neprijatelj Austro-Ugarske. » Magyarorssag“ o pokušajima cara Vilima. ,Magyarorssag“ veli da je nje- mački car uzaman pokušavao da pri- dobije Sile Trojnog Sporazuma za savez s Njemačkom. | tako će sada car Vilim biti opet upućen na Austro- Ugarsku, ali može biti potpuno miran jer će mu austro-ugarska diplomacija uvijek biti pouzdano i poslašno oruđe. Austrija i Crna Gora Sukob kod Metalke pred Narodnom Skupštinom — Odgovor ministra spo- ljaih poslova ma interpelacije o po- graničnom sukobu. U crnogorskoj narodnoj skupštini povela se riječ o pograničnom sukoba kod Metalke. U sjednici od 30. marta uzeo je riječ ministar: izvanjih posala, da odgovori na upadicu koja se do- godila u klanen Metalka između crno- gorskog i austro-ugarskog jednog voj- nog odijeljenja, kojom su prigodom na- stradali neki Crnogorci životom. Ovoj | upadici, kojoj se je u vanjskom no- vinstvu podalo veliko znamenovanje, upravo je smiješno. Ministar izvanjih posala obrazlažući svoje stajalište pri- kazuje najprije pravno stanja klanca Metalke. Po tom se prikazu vidi, da je onamo od berlinskoga ugovora sve do danas Austrougarska bez svakoga prava i ovlaštenja gledom na klanjac Metalka isti prisvajala sebi. Od berlin. skog ugovora do prvog balkanskog rata Metalka je dotično Sjenokes pri- padala Turskoj. U balkanskom ratu bude okupirana od Srba, a pri rekti- fikaciji granice bude Metalka dopitana Crnoj Gori. Ministar veli da je na temelju iz- vješaja austrougarskih kod napadaja na Metalku sudjelovalo na austrougar- skoj strani: tri bataljuna infanterije, tri voda lovačka, jedna brzometna pu- ška i jedno oružničko odijeljenje. Na crnogorskoj je strani protiv ove sile bilo samo četiri momka, koji su stražili, Ministar drži, da je ovaj napadaj uslijedio po nalogu bosansko-hercego- vačke vlade, jer ne može ni zamishti, da bi se takova što moglo dogoditi sa znanjem zajedničke — austrougarske vlade. Na koncu veli, da je ovaj na- padaj jedan međunarodni zločin, pa se nada, da će austrougarska vlada krivce najoštrije kazniti i u buduće reapekti- rati prava Crne Gore. Interpelant zastupnik Vuković iz- javljuje, da se je napadaj dugo spre- mao i da se je zasigurno dogodio sa znanjem austrougarskih vladinih kru- gova. Zastupnik Valetić u poduljem go- voru osuđuje postupak Austrougarske i predlaže, da se u buduće crnogorska granica zaštiti od presizanja Austro- ugarske jednako kao južne granice Crne gore od Albanaca. Zastupnik Obradović zahtjeva nov- čanu odštetu sa nastradale i ranjene. Na koncu sjednice prihvaćena je na prijedlog zastupnika Vuletića jedna rozolucija, prema kojoj se dosadanje šimo_je govorio o spoljnoj si i držanje vlade odobrava. i pozivlje da u buduće zastupa i štiti interese i prava Crne Gore. Re- zolucija bila je jednoglasno prihvaćena. Rusija i Njemačka Izjava grofa Bobrinskoga. Budimpeštanski Az Est donosi razgovor svog CERN dopisnika sa grofom Među ostalim, sa Bobrinski op- o napetim odnosima između i Njemačke. Nijemci su oni, kazao x s kojim se mi moramo razračunati. Mi Rusi nikako ne možemo mirno posmatrati snaženje i rasprostiranje ger- manskoga plemena. Mi nemamo ni- kakvih ambicija na Balkan, ali imamo puno razloga da se pripremimo za pie razračuaavanje sa german- skim plemenom. U Berlinu je u ministarstvu spolj- nih poslova zavedena naročita sekcija, koja obavlja poslove velike kneževine Kijevske. U Berlinu se trude da za- dobiju potpuno i Carigrad za Njemačku. Ali nama su potrebni Dardaneli, jer ćemo se inače ugušiti. Grozi opasnost da će se dardanelsko pitanje istaći tako, da ono neće više biti tursko, već stvar koju ćemo mi morati raspraviti sa Njemačkom. I Njemačka je naš nezgodan po- ložaj poslije japanskoga rata i suviše bila eksploatisala i dala nam rđav tr- govinski ugovor. Sada se ne možemo u godini 1917. i po drugi pat dati vući za nos. Stoga je potrebno da Ru- sija, kad budu otpočeli novi pregovori o trgovinskom ugovoru, ja- kom vojskom i da bude dobro naoru- žana. Sjenokos Poznat je pogranički sukob kod Sjenokosa i Metalke između crnogor- skih i austrijskih vojnika. Od tada je iskrslo i pitanje, kome ta mjesta pri- padaju: Austriji ili Crnoj Gori. Iz Beograda javljaju, da je srpska vlađa cetinjskoj vladi predala hartije, što je srpska vojska u početku balkan- skog rata našla u arhivu u Pljevlju. Pomoću tih hartija, Crna će Gora do- kazati, da ona ima prava na Sjenokos. Iz tih se hartija saznaje, da je Austrija, još za turske vlade, tražila od turske Sjenokos, ali su Turci odbili zahtjev. Sjenokos je prije rata pripadao: novo- pazarskom sandžaku. Jezična naredba za željez- nice u Hrvatskoj Ministar za trgovinu izdao je naredbu za poslovanje na željeznicama u Hrvatskoj. Prema prvoj zloglasnoj Szterenyevoj željezničkoj pragmatici, koju je ovaj podmetnuo kao zakon i kad se taj Saterenyev zakon uporedi sa sadanjom naredbom, onda su Ma- džari u potpunom uzmaku pred hr- vatskim zakonskim pravom. Na ovo dodaju ,Novosti“ pa vele: Punih smo 40 godina bili naučeni na to, da u svakoj stvari moramo uzmicati mi. Naj- prije se je borbom pokazalo Madžarima za dalje 20 omiju, a osde da vod mo raju uzmicati oni. Zagreb za Trst Gradsko zastupstvo glavnoga gra- SE A bratimstvo svake godine šalj; svoj pri- log od 50 dinara u korist hrvatskih škola u Trstu. O izvozu vina Službena » Wiener Zeitung“ doni- doveli do povoljnog ispadka. Odsle će se revizije pošiljaka vina u Ugarsku i Hrvatsku vršiti samo u pojedinim slučajevima (a ne kao do sada općenito) i to samo kad bude kon- kretnog uporišta samnji. U slučajevima - zamjerke ugarska će vlada odmah po- slati dotične analize sa mnijenjem struč- uog povjerenstva c. k. ministarstvu poljodjelstva. Suviše je uveden sistem posvje- dočavanja, koji je udešen prema do- tičnim uglavljenjima između Austro- Ugarske i Njemačke. Radi toga su po- ljoprivredno-kemijske pokusne stanice u Beču, Linzu, Gorici, Splitu i Sun želju izvoznika istraže uzorke vin&, od- ređenih za izvoz u Ugarsku, dotično u Hrvatsku i da o tome izdadu po svjedočenja u pogledu ui» teski tična pošiljka odgovara propisima u bene propise zakonu o vinu 12. trav- nja 1907. u smisla, da se vino od dro- pa može praviti samo od dropa svoje Administracija Srpskog Knjičevnog Glasnika“. Prekosnica 13. aprila velika aladenmija 1 Mdin tall i korist Qružke sm, Qrila l leteti | | |