Crkveni se Koncerat, odnosno ne- koliko komada istoga, u smanjenom izdanju dao opet u srijedu u Teatru Bilo je dosta općinstva i velikih ova- cija umjetnicima. Veselimo se kao Dubrovčani ovim novim i utješnim manifestacijama ide- alnosti ,najnovijega“ Dubrovnika. Još o koncertu. U Dominikansku crkvu navrvio, ono što se kaže v&s Du- brovnik — a i sve oblasti kao i vojni- štvo natjecali se ko će više biti na raku aranžerima ove znamenite umjetničke manifestacije. Među ostalim vidjesmo našega načelnika g. Dra M. Čingriju, biskupa Marčelića, vojnog zapovjednika F. M. L. Wurma sa svim generalite- tom i oficirima. — Svijeta je u crkvi bilo toliko da su i na otarima ljudi stajali — a stotine su se vratile doma ne našavši ulaza. — | tako svuda! — Svaka je zabava prepuna, svaki je prostor premalen! — Bilo bi vrijefte da se i u tome pravcu nešto učini. Novi slojevi pučanstva uljegli su u život — pa hoće svi mjesta. Za to otvorite ili zgradite jednu veliku dvo- ranu za koncerte, zabave, putujuće družine itd. itd. — Dubrovnik hoće da živi i da se zabavlja. Dosta je ku- burio i žalovao. Nova su vremena do- šla. Vremena energije i vedrine! Požar. Zadnje subote oko 10'/, sati u večer vatrogasne trublje razbu- dile su građanstvo. Gorjela je Villa Roma, velika kuća na putu od Gruža, vis & vis domobranskim kasarmama. U njoj je u zadnje vrijeme bila smje- štena domobranska bolnica. Oko 10 ura u večer opazilo se je da kroz krov suklja dim a malo iza toga i plamen. Odma se telefoniralo po vatrogasce, a vojnici iz domobran- ske kasarne priskočiše u pomoć da iz- nesu bolesnike i pokućstvo i da loka- lizaju vatiu, koja je rapidno napredo- vala. Vatrogasci su se u tili čas našli na mjestu i uspjelo im je da u kratko vrijeme potpuno zaustave napredovanje ognja. Izgorio je krov i cijeli prvi pod, a uz to je voda pri gašenju nanijela dosta kvara i donjim spratovima. Nezna se kako je nastao požar. Šteta je velika. O pravaštvu u Dubrovniku. U šibenskoj Hrvatskoj riječi izišao je interesantan dopis iz Dubrovnika iz krugova ovdješnje pravaške stranke, U dopisu je nekoliko vrlo zanimivih stvari koje karakterišu odnose u pravaškoj stranci i , patriotski“ rad nekih kaponja. Momenti koji su istaknuti, nijesu bez- načajni, pače, naprotiv, zaslužuju oso- bitu pažnju i interesovanje, ne samo onih kojih se najbliže tiče, nego i svih koji su voljni da budu bar u nekoliko obaviješteni o mjesnim stranačkim pri- likama. Sve što se u dopisu iznosi nama je više manje dobro poznato, mi smo mnogo toga dobro znali, u nekim prilikama ponešto i izaosili, ali smo i mnogo prešutavali, ne htijaći da se taj žalosni istorijat iznosi baš sa naše strane, i da nam se iz tabora zagrize. nih nebi predbacila protivnička pris- tranost i neobjektivnost. Drago nam je da se čisti i razbistriva; milo nam je. da istina prokrčuje put. Svršetak gostovanja hrv. o- sječkog kazališta. U utorak je bila zadnja predstava hrvatskog osječkog pozorišta i tim je svršilo ovogodišnje gostovanje. Zadnjih večeri građanstvo je počastilo gg. umjetnice i umjetnike darovima, kitama cvijeća i lovorovim vijencima sa narodnim vrpcama, I oba dirigenta primili su lovorvijence, U- mjetnike je građanstvo u snak poz drava i do viđenja u velike aplaudiralo. Osječko pozorište nastavlja svoje gostovanje u Spljetu. Želimo dobar jeh jeh. Jučer po podue odputovao je an- samble Osječkog Kazališta put Spljeta. Malo smijeha. Mi smo već ne koliko puta uposorili, kakve dopise iz Dubrovnika donosi Smotra Dalmatinska. Da se naši cijenjeni čitaoci malo na- smiju, prenosimo ovdje doslovce iz za- dnjeg broja Smotre, što sve njezin do. pisnik umije i sna da priča. Jedna vijest ovako glasi : ,Dijete pod auto- mobilom. Piša nam iz Dubrovnika, 5. ov. mj. Na 4. o. m, dijete Medini neopasice se uvuklo radi radoznalosti iapod kotača automobila, To je bilo is- CRVENA HRVATSKA BR. 8. pred kafane. (naš kursiv!) Šofer ne bijaše opazio to, pak je dakako okre- muo i zavrtio kotačima, te strašno na- grdio dijete, kome su samo 4 godine. Odmah je pristupio Dr Martecchini, a ), iemsiku Kaže se, da je djetetu zlo i naopako.“ Druga vijest ovako glasi : » Odla- zak vojene glazbe u Trebinje. Pišu nam iz Dubrovnika 5, 0. m. Sutra i sasvim u Trebinje garnizonska muzika. Na 1. je bio u ,Imperialu“ posljednji koncerat orhestre, koji je bio kao va- zda u velike pohvaljen. Ova je muzika stekla velike pohvale kod građanstva“ (Kursiv je naš). Gospodin dopisnik Smotre Dalma. tinske ove gnjavaže, neistine i netač- nosti nije sigurno pisao u uTučanje doba“ — kako on kaže u dopisu o hidroaeroplanima, nego bez sumnje u ,snijevanja doba“, da se analogno iz- razimo, i ako bi majtačnije bilo kad bismo kazali, da se ono piše u neko drugo doba. Na znanje Smotri i do- pisniku: ovo nijesmo prenijeli da im činimo reklamu, nego da pružimo pri- like našim poštovanim mjesnim čitaoci. ma, da se malo i nasmiju. Pohvalno. Da počaste uspomenu pok. g,đe Bože ud. ica priložiše u fond Pučke Kuhinje g.ca Nike Balarin K 5, g. Julij Matičević K 2. Istomu fondu, o smrti g.đe Marije Wrege iz Gruža darovao je g. A. Poković K 3. U fond ,Sofija uložila je obitelj Kastropil-Fiillenhals 20 K o smrti Ane ud. Puljizevići Teatar Sezona je Osječkoga Kazališta svr- šila dvama dobrijem predstavama Ci- ganske ljubavi i Hofmanovih priča. Ova posljednja opera dala se mnogo bolje nego lani. 1 solisti i orkestar na- stojali su da ostave dobru uspomenu od sebe. Zadnji operni potpourri kao rosna predstava donijela je zasluže- nih ovacija pjevačima i vrijednome opernome direktoru g. A. Mitroviću, koga se mora iskreno pohvaliti što je stavio realan i ozbiljan temelj da se stvori dobra jugoslavenska opera. ls- tičemo ovaj posljednji epiteton jer o- vakovo slobodno poduzeće na perife- riji Hrvatske a u direktnome saobra- ćaju s istočnim krajevima naše domo- vine, ima uvjeta, da putuje i djeluje onamo gdje državne institucije“ ka- kova je n. p. Zagrebačko kazalište ne može da dođe. — Usavršenjem enseni- blea i stvaranjem podesnog komično- polulirskog repertoara, Osječka će ope- ia bez dvojbe postati odlična, Za to joj želimo svaku sreća i doviđenja! Mala kronika Bio san ti šetando do Ploča za vigjet u Taboru fabriku nove gjinazije. Kad sam došo ispod entrate Revelina osto san zinut. Poviše vrata petano je peču crne tabele, a na njon bijelijen slovima napengano : Rave- lin Kaserne, Jadni moj Revelin, i njega su pokrstili i promijenuli mu ime. I tako ti forteca Pija drugoga (perke govoru da je on na svoje spenze zgradio) doppo tanti se- coli prozvala se je Ravelin, Nijesan ni pošo do Tabora, nego san se subito vratio na se i puten san sve kembinavo, kako je to Ra- velin moglo izić, Za nerazbijat glavu pito san jednoga srzenta, zašto se onako žove kazerma, a on će ti meni, ni pet ni šes, da se tako govori ungarezi. Nijesan mu mogo zakontrestat, jerbo ne umijem ungarezi. Šiško. Crna Gora i Albanija Glas Crnogorca donosi: U susjed- noj Arbaniji duž granica srpskih kra- ljevina opet se ovijeh dana javni po- kret javio protivu reda i mira. Nao- ružane čete, organizovane na zemljištu Arbanije, prelaze srpsku granicu sa namjerom de čine kažnjiva djela. Pre- ma našoj strani takođe je zapaženo kratitnje, koje je oči dokaz da je Arbanija još jednako leglo nereda i smetnja mirnome razvijanju svojih su- sjeda. 'To kretanje, kojim rukovode po- znati buntovnici, napereno je protivu našega spokojstva. Ono se ne može do- vesti u sklad sa zadatkom, koji su Ve- like Sile postavile kad su stvorile Ar- baniju, nsime, da ista bude garantija mira na Balkanu. Mi smo dužni da se koristimo i najenergičnijim mjerama za obezbjeđenje reda na našoj ici vladu, ozbiljno stara da vrši svoje me: đunarodne obaveze, Zahtjevi Epiraca Fpirci su vili albanskoj vladi ove zahtjeve : generalni guverner bude pravoslavne vjere i vate - čkoj vladi; isto tak ; nijeki i, korički, deljvinjski i rimi zvanični i nastavni jezi i, Onda da imaju lokalnu. žandarmariju. Epirci ne moraju služiti u vojsci. E- pirski muslimani da moraju imati ista rava; Himara da bude autonomna, a ti Quaranta slobodna luka. Unija Crne Gore | Srbije O ovom delikatnom pitanju mnogo se diskutuje, i jako zanima sve patri- ote. Ugledni novosadski Branik, čiji je upravnik čestiti starac Dr. Polit Desančić, donosi jedan dopis iz Crne Gore, u kojem se tretira ovo intere- santno pitanje. Tu se kaže kako je srpski narod čitavih pet vjekova uz- disao za ujedinjenjem, ali su realizo" vanje ove popularne ideje sprečavale mnoge okolnosti. Velika i glavnu prepreku, koja srpskim neprijateljima garantovaše, se Srbi na Balkanu ne će ujediniti, uklonilo je pobjedonosno srpsko oružje, a onaj je bratski zagrljaj srbijanske i crnogorske vojske u Sandžaku postavio kamen temeljac srpskom jedinstvu. One izmiješane kosti srpskih vitezova i nji- hovo izukrštano groblje pred Skadrom Makedoniji, kao i ona zajednički pro- livena krv na Bojani i Bregalnici ja- sno ispoljeva, da Srpskom Narodu nije do daljeg čekanja na ovo ujedinjenje- Zatim se veli u članku, da je iz- gleda najglavnija prepreka dinastično pitanje. Crna Gora i Srbija imaju dvije države i dva kralja, pa se nameće pi tanje: da li ujedinjenje ili carinska, politička i vojnička unija bi donijela sa sobom gubitak individualnosti ili negirala značaj jedne od dvije dina- stije ? : A Srpki Narod, koji voli i visoko cijeni obe svoje zaslužne dinastije, ne bi želio, da ostvarenjem svoga petvje- kovnoga ideala nanese i najmanjeg u- štrba ugledu svojih vladara i vladalač- kih porodica. Dalje pisac pita da li ima načina koji dozvoljava ujedinjenje, a da se dinastički ugled ne samo ne negira već da se i potencira. Ima taj inodus i mi ga doslovce ovdje preno- sim 0. Kralj Crne Gore Nikola 1. (odno- sno kralj Srbije Petar 1)? proglašava se za cara svih slobodnih Srba na Balkanu. Njega na kraljevski prijesto u Crnoj Gori našljeduje njegov sin — našljednik kraljevskog prijestola, a na carski prijesto nasljeđuje ga kralj Sr- bije. Kralja Srbije i cara sviju slobod- nih Srba nasljeđuje na kraljevski pri- jesto u Srbiji njegov sin — našljednik kraljevskog prijestola — a na carski priiesto nasljeđuje ga kralj Crne Gore. Kraljevske su prijestolnice Beograd i Cetinje, a carska Skoplje. Tako jedan od dvojice srpskih vla- dalaca bio bi car, i drugi našljednik carskog prijestola. Ovim bi vladalačke dinastije doi- sta potencirale svoj ugled, jer njihove kolijevke davale bi srpske kraljeve i careve, u narod bio bi u toj srećnoj okolnosti, što uvijek bi imao na car- skom prijestolu zrela i iskusna muža koji je imao prilike nositi vladalačko breme u svojoj rođenoj kraljevini. Rastjerani Arnauti Juče je stigla vijest iz Beograda, da it se sve sesiji čete, Mol a, vu + unatrašnjih “događeja u moli Dei mir, samo Iz Rumunije takođe javljaju, da je stanje dobro. Ukupna zasijana površina iznosi 2 los hektara, dokle je u 1913. godini pod žitom bilo svega 1,6 milijona hektara. Usjevi su dobro reko zime i j j kae ne zadovoljava kvalitativno (j sa wr h zdrav). s je mišljenje, da jednje poplave neće imati nikakva m na ovogodišnju žetvu. Najprije s toga, što je još do žetve rano, te se može sve uraditi, a zatim što su stradali mahom krajevi, koji su redovno žrtva vode, __ Na međ m tržištu cij idu i na niže, pod uticajem povo: jnih vijesti o sije usjeva. Tako je u Pešti cijena aprilskoj pšenici pala na 12.66 kruna za 50 kgr., a terminski zaključci prave se za oktobar po 11,34 krune od 50 kgr. Pariz kotira pšenicu za mart po 26.30 dinara od sto kilograma. U Anversu zaključci za maj prave se po 19,62 krune. Javna zahvala. Prigodom smrti našeg neprežalje- nog supruga odnosno oca Ivan Lucić izrazujemo svoju najdublju zahvalnost i udostoj svojti prijateljima i znancima . đeril liječilišta br. 3 i 18. kupatila Sodena 'Taunus. prave Sodener mineralne «(itpastilje morate tražiti, ako fa] hoćete da imate djejstvujuću s0 pomenutih liječilišta. Posvuda za K 1.25 za kutijicu. koji su nam svojim saučešćem u gole- moj tuzi na bilo koji način pripomogli da nam oblakšaju tešku bol. Osobito zahvalnost izrazujemo M. P. Don Anti Aniću, koji je stajao uz pokojnika do zadnjeg časa, kao što se je i u njegovoj bolesti svojski zauzi- mao za njega. Topla hvala i duboka harnost Veleučenom Dru Vlahu Po ljaniću koji ga je neumornim požrtvo- vanjem liječio u bolesti i sve sile svoga znanja uložio, da nam od nemile smrti spasi milog pokojnika. Hvala i Veleučenoj gospodi liječ- nicima Doktorim Katiću, Trošiću i Smolčiću koji su osobitim zauzimanjem nastojali da mu u njegovoj bolesti pruže pomoći i oblakšaju boli. Topla hvala nek je cijenjenoj obi- telji Rupanović koja nam je u ovoj nevolji od bratske pomoći bila i u velike nas svojim požrtvovanjem za- dažili. Zahvaljujemo našim prijateljima Dubrovnika, Trebinja, Sarajeva, Beo- grada, Konavala i Rijeke Dubrovačke, koji su učestvovali sprovodu ili drugim načinom iskazali svoju počast i saža ljenje nad pokojnikom. Hvala miesnoj financijskoj i oru- žničkoj postaji, kao i brastvim jedne i druge Župe nek je također naša bar- nost svim ostalim, koji nas ovom pri- godom bilo u čemu zadažiše. Mlini Župa 3 aprila 1914. Mare ud. Lucić Mato sin rođ. Kleković snpruga Unajmljuje se mali stan, četvrti pod povrh Dubro- vačke Trgovačke Banke. Uspjeh eO s deslika doza stane 3ka GLAVNI U Dubrovniku se dobija kod: Fra- njevačke kod g. Potra Kara- balća, Drobea i kod apoteke Daje se u najam lijepi uartier ua reda) onalu od 1|5 t. g. kod B. Banaz. i Više 220 vetječj DRVO snaga. ,Nema bogastva bija, o ins i ni ova knji u knji Ovo e zdra dobro možemo pre iti ijezno živimo i vladamo sko trijem tjela vod očajli i ngobiii_vesdje fizičkog i duševnog rada, da se izliječe gorkom vodom ,H' i Janos“ ako je racionalno uživaju. voda »Hunyadi Janos“ dobije se u farma- cijama, skladištima mineralnih voda i drogerijama uvjek svježa. LIJEČILIŠTE U ŠTAJERSKOJ SOVIET ODD od neprocjenive vrijednosti za sve bolesti disanih organa, —Svijetski poznato Emanuelovo i Kostantinovo vrelo. Potanje obavijesti daje uprava lječilišta Gleichenberg. Sezona traje: od 15. svibnja — 30. rujna. gu. , \ . Kod kupnje valja paziti na zakonom zaštićeno ime i etiketa, svaki Kupuje se kod: Iva Katičića i L. Serragli Dubrovnik. Šv . . MJ a 3 V vd ANIONA g i i i f i | ' i