Crkveni se Koncerat, odnosno ne-
koliko komada istoga, u smanjenom
izdanju dao opet u srijedu u Teatru
Bilo je dosta općinstva i velikih ova-
cija umjetnicima.

Veselimo se kao Dubrovčani ovim
novim i utješnim manifestacijama ide-
alnosti ,najnovijega“ Dubrovnika.

Još o koncertu. U Dominikansku
crkvu navrvio, ono što se kaže v&s Du-
brovnik — a i sve oblasti kao i vojni-
štvo natjecali se ko će više biti na raku
aranžerima ove znamenite umjetničke
manifestacije. Među ostalim vidjesmo
našega načelnika g. Dra M. Čingriju,
biskupa Marčelića, vojnog zapovjednika
F. M. L. Wurma sa svim generalite-
tom i oficirima. — Svijeta je u crkvi
bilo toliko da su i na otarima ljudi
stajali — a stotine su se vratile doma
ne našavši ulaza. — | tako svuda! —
Svaka je zabava prepuna, svaki je
prostor premalen! — Bilo bi vrijefte
da se i u tome pravcu nešto učini.
Novi slojevi pučanstva uljegli su u
život — pa hoće svi mjesta. Za to
otvorite ili zgradite jednu veliku dvo-
ranu za koncerte, zabave, putujuće
družine itd. itd. — Dubrovnik hoće
da živi i da se zabavlja. Dosta je ku-
burio i žalovao. Nova su vremena do-
šla. Vremena energije i vedrine!

Požar. Zadnje subote oko 10'/,
sati u večer vatrogasne trublje razbu-
dile su građanstvo. Gorjela je Villa
Roma, velika kuća na putu od Gruža,
vis & vis domobranskim kasarmama.
U njoj je u zadnje vrijeme bila smje-
štena domobranska bolnica.

Oko 10 ura u večer opazilo se je
da kroz krov suklja dim a malo iza
toga i plamen. Odma se telefoniralo
po vatrogasce, a vojnici iz domobran-
ske kasarne priskočiše u pomoć da iz-
nesu bolesnike i pokućstvo i da loka-
lizaju vatiu, koja je rapidno napredo-
vala. Vatrogasci su se u tili čas našli
na mjestu i uspjelo im je da u kratko
vrijeme potpuno zaustave napredovanje
ognja. Izgorio je krov i cijeli prvi pod,
a uz to je voda pri gašenju nanijela
dosta kvara i donjim spratovima.

Nezna se kako je nastao požar.
Šteta je velika.

O pravaštvu u Dubrovniku.
U šibenskoj Hrvatskoj riječi izišao je
interesantan dopis iz Dubrovnika iz
krugova ovdješnje pravaške stranke, U
dopisu je nekoliko vrlo zanimivih stvari
koje karakterišu odnose u pravaškoj
stranci i , patriotski“ rad nekih kaponja.
Momenti koji su istaknuti, nijesu bez-
načajni, pače, naprotiv, zaslužuju oso-
bitu pažnju i interesovanje, ne samo
onih kojih se najbliže tiče, nego i svih
koji su voljni da budu bar u nekoliko
obaviješteni o mjesnim stranačkim pri-
likama. Sve što se u dopisu iznosi
nama je više manje dobro poznato, mi
smo mnogo toga dobro znali, u nekim
prilikama ponešto i izaosili, ali smo i
mnogo prešutavali, ne htijaći da se taj
žalosni istorijat iznosi baš sa naše
strane, i da nam se iz tabora zagrize.
nih nebi predbacila protivnička pris-
tranost i neobjektivnost. Drago nam je
da se čisti i razbistriva; milo nam je.
da istina prokrčuje put.

Svršetak gostovanja hrv. o-
sječkog kazališta. U utorak je bila
zadnja predstava hrvatskog osječkog
pozorišta i tim je svršilo ovogodišnje
gostovanje. Zadnjih večeri građanstvo
je počastilo gg. umjetnice i umjetnike
darovima, kitama cvijeća i lovorovim
vijencima sa narodnim vrpcama, I oba
dirigenta primili su lovorvijence, U-
mjetnike je građanstvo u snak poz
drava i do viđenja u velike aplaudiralo.

Osječko pozorište nastavlja svoje
gostovanje u Spljetu. Želimo dobar
jeh

jeh.

Jučer po podue odputovao je an-
samble Osječkog Kazališta put Spljeta.

Malo smijeha. Mi smo već ne
koliko puta uposorili, kakve dopise iz
Dubrovnika donosi Smotra Dalmatinska.
Da se naši cijenjeni čitaoci malo na-
smiju, prenosimo ovdje doslovce iz za-
dnjeg broja Smotre, što sve njezin do.
pisnik umije i sna da priča. Jedna
vijest ovako glasi : ,Dijete pod auto-
mobilom. Piša nam iz Dubrovnika, 5.
ov. mj. Na 4. o. m, dijete Medini
neopasice se uvuklo radi radoznalosti
iapod kotača automobila, To je bilo is-

CRVENA HRVATSKA BR. 8.

 

 

pred kafane. (naš kursiv!) Šofer ne
bijaše opazio to, pak je dakako okre-
muo i zavrtio kotačima, te strašno na-
grdio dijete, kome su samo 4 godine.
Odmah je pristupio Dr Martecchini,
a ), iemsiku
Kaže se, da je djetetu zlo i naopako.“

Druga vijest ovako glasi : » Odla-
zak vojene glazbe u Trebinje. Pišu nam
iz Dubrovnika 5, 0. m. Sutra i
sasvim u Trebinje garnizonska muzika.
Na 1. je bio u ,Imperialu“ posljednji
koncerat orhestre, koji je bio kao va-
zda u velike pohvaljen. Ova je muzika
stekla velike pohvale kod građanstva“
(Kursiv je naš).

Gospodin dopisnik Smotre Dalma.
tinske ove gnjavaže, neistine i netač-
nosti nije sigurno pisao u uTučanje
doba“ — kako on kaže u dopisu o
hidroaeroplanima, nego bez sumnje u
,snijevanja doba“, da se analogno  iz-
razimo, i ako bi majtačnije bilo kad
bismo kazali, da se ono piše u neko
drugo doba. Na znanje Smotri i do-
pisniku: ovo nijesmo prenijeli da im
činimo reklamu, nego da pružimo pri-
like našim poštovanim mjesnim čitaoci.
ma, da se malo i nasmiju.

Pohvalno. Da počaste uspomenu
pok. g,đe Bože ud. ica priložiše u
fond Pučke Kuhinje g.ca Nike Balarin
K 5, g. Julij Matičević K 2. Istomu
fondu, o smrti g.đe Marije Wrege iz
Gruža darovao je g. A. Poković K 3.

U fond ,Sofija uložila je obitelj
Kastropil-Fiillenhals 20 K o smrti Ane
ud. Puljizevići

 

Teatar

Sezona je Osječkoga Kazališta svr-
šila dvama dobrijem predstavama Ci-
ganske ljubavi i Hofmanovih priča.
Ova posljednja opera dala se mnogo
bolje nego lani. 1 solisti i orkestar na-
stojali su da ostave dobru uspomenu
od sebe. Zadnji operni potpourri kao

rosna predstava donijela je zasluže-
nih ovacija pjevačima i vrijednome
opernome direktoru g. A. Mitroviću,
koga se mora iskreno pohvaliti što je
stavio realan i ozbiljan temelj da se
stvori dobra jugoslavenska opera. ls-
tičemo ovaj posljednji epiteton jer o-
vakovo slobodno poduzeće na perife-
riji Hrvatske a u direktnome saobra-
ćaju s istočnim krajevima naše domo-
vine, ima uvjeta, da putuje i djeluje
onamo gdje državne institucije“  ka-
kova je n. p. Zagrebačko kazalište ne
može da dođe. — Usavršenjem enseni-
blea i stvaranjem podesnog komično-
polulirskog repertoara, Osječka će ope-
ia bez dvojbe postati odlična, Za to
joj želimo svaku sreća i doviđenja!

 

Mala kronika

Bio san ti šetando do Ploča za vigjet
u Taboru fabriku nove gjinazije. Kad sam
došo ispod entrate Revelina osto san zinut.
Poviše vrata petano je peču crne tabele, a
na njon bijelijen slovima napengano : Rave-
lin Kaserne, Jadni moj Revelin, i njega su
pokrstili i promijenuli mu ime. I tako ti
forteca Pija drugoga (perke govoru da je
on na svoje spenze zgradio) doppo tanti se-
coli prozvala se je Ravelin, Nijesan ni pošo
do Tabora, nego san se subito vratio na se
i puten san sve kembinavo, kako je to Ra-
velin moglo izić, Za nerazbijat glavu pito
san jednoga srzenta, zašto se onako žove
kazerma, a on će ti meni, ni pet ni šes, da
se tako govori ungarezi. Nijesan mu mogo
zakontrestat, jerbo ne umijem ungarezi.

Šiško.

 

Crna Gora i Albanija

Glas Crnogorca donosi: U susjed-
noj Arbaniji duž granica srpskih kra-
ljevina opet se ovijeh dana javni po-
kret javio protivu reda i mira. Nao-
ružane čete, organizovane na zemljištu
Arbanije, prelaze srpsku granicu sa
namjerom de čine kažnjiva djela. Pre-
ma našoj strani takođe je zapaženo
kratitnje, koje je oči dokaz da
je Arbanija još jednako leglo nereda i
smetnja mirnome razvijanju svojih su-
sjeda. 'To kretanje, kojim rukovode po-
znati buntovnici, napereno je protivu
našega spokojstva. Ono se ne može do-
vesti u sklad sa zadatkom, koji su Ve-
like Sile postavile kad su stvorile Ar-
baniju, nsime, da ista bude garantija
mira na Balkanu. Mi smo dužni da se
koristimo i najenergičnijim mjerama za
obezbjeđenje reda na našoj ici

vladu, ozbiljno stara da vrši svoje me:
đunarodne obaveze,

Zahtjevi Epiraca

Fpirci su vili albanskoj vladi
ove zahtjeve : generalni guverner
bude pravoslavne vjere i vate -

čkoj vladi; isto tak ;

nijeki i, korički, deljvinjski i rimi
zvanični i nastavni jezi i,
Onda da imaju lokalnu. žandarmariju.
Epirci ne moraju služiti u vojsci. E-
pirski muslimani da moraju imati ista
rava; Himara da bude autonomna, a

ti Quaranta slobodna luka.

Unija Crne Gore | Srbije

O ovom delikatnom pitanju mnogo
se diskutuje, i jako zanima sve patri-
ote. Ugledni novosadski Branik, čiji
je upravnik čestiti starac Dr. Polit
Desančić, donosi jedan dopis iz Crne
Gore, u kojem se tretira ovo intere-
santno pitanje. Tu se kaže kako je
srpski narod čitavih pet vjekova uz-
disao za ujedinjenjem, ali su realizo"
vanje ove popularne ideje sprečavale
mnoge okolnosti.

Velika i glavnu prepreku, koja
srpskim neprijateljima garantovaše,
se Srbi na Balkanu ne će ujediniti,
uklonilo je pobjedonosno srpsko oružje,
a onaj je bratski zagrljaj srbijanske i
crnogorske vojske u Sandžaku postavio
kamen temeljac srpskom jedinstvu. One
izmiješane kosti srpskih vitezova i nji-
hovo izukrštano groblje pred Skadrom
Makedoniji, kao i ona zajednički pro-
livena krv na Bojani i Bregalnici ja-
sno ispoljeva, da Srpskom Narodu nije
do daljeg čekanja na ovo ujedinjenje-

Zatim se veli u članku, da je iz-
gleda najglavnija prepreka dinastično
pitanje. Crna Gora i Srbija imaju dvije
države i dva kralja, pa se nameće pi
tanje: da li ujedinjenje ili carinska,
politička i vojnička unija bi donijela
sa sobom gubitak individualnosti ili
negirala značaj jedne od dvije dina-
stije ? :

A Srpki Narod, koji voli i visoko
cijeni obe svoje zaslužne dinastije, ne
bi želio, da ostvarenjem svoga petvje-
kovnoga ideala nanese i najmanjeg u-
štrba ugledu svojih vladara i vladalač-
kih porodica. Dalje pisac pita da li
ima načina koji dozvoljava ujedinjenje,
a da se dinastički ugled ne samo ne
negira već da se i potencira. Ima taj
inodus i mi ga doslovce ovdje preno-
sim

 

0.

Kralj Crne Gore Nikola 1. (odno-
sno kralj Srbije Petar 1)? proglašava
se za cara svih slobodnih Srba na
Balkanu. Njega na kraljevski prijesto
u Crnoj Gori našljeduje njegov sin —
našljednik kraljevskog prijestola, a na
carski prijesto nasljeđuje ga kralj Sr-
bije. Kralja Srbije i cara sviju slobod-
nih Srba nasljeđuje na kraljevski pri-
jesto u Srbiji njegov sin — našljednik
kraljevskog prijestola — a na carski
priiesto nasljeđuje ga kralj Crne Gore.
Kraljevske su prijestolnice Beograd i
Cetinje, a carska Skoplje.

Tako jedan od dvojice srpskih vla-
dalaca bio bi car, i drugi našljednik
carskog prijestola.

Ovim bi vladalačke dinastije doi-
sta potencirale svoj ugled, jer njihove
kolijevke davale bi srpske kraljeve i
careve, u narod bio bi u toj srećnoj
okolnosti, što uvijek bi imao na car-
skom prijestolu zrela i iskusna muža
koji je imao prilike nositi vladalačko
breme u svojoj rođenoj kraljevini.

Rastjerani Arnauti
Juče je stigla vijest iz Beograda,
da it se sve sesiji čete, Mol
a, vu +
unatrašnjih “događeja u moli Dei

mir, samo

 

 

 

 

Iz Rumunije takođe javljaju, da je
stanje dobro. Ukupna zasijana površina
iznosi 2 los hektara, dokle
je u 1913. godini pod žitom bilo svega
1,6 milijona hektara. Usjevi su dobro

reko zime i j j

kae
ne zadovoljava kvalitativno (j
sa wr h zdrav). s
je mišljenje, da jednje
poplave neće imati nikakva m na
ovogodišnju žetvu. Najprije s toga, što
je još do žetve rano, te se može sve
uraditi, a zatim što su stradali mahom
krajevi, koji su redovno žrtva vode,
__ Na međ m tržištu cij
idu i na niže, pod uticajem povo: jnih
vijesti o sije usjeva. Tako je u Pešti
cijena aprilskoj pšenici pala na 12.66
kruna za 50 kgr., a terminski zaključci
prave se za oktobar po 11,34 krune
od 50 kgr. Pariz kotira pšenicu za
mart po 26.30 dinara od sto kilograma.
U Anversu zaključci za maj prave se
po 19,62 krune.

 

 

Javna zahvala.
Prigodom smrti našeg neprežalje-
nog supruga odnosno oca
Ivan Lucić
izrazujemo svoju najdublju zahvalnost
i udostoj svojti prijateljima i znancima

 

 

 

 

. đeril
liječilišta br. 3 i 18. kupatila
Sodena 'Taunus.
prave Sodener mineralne
«(itpastilje morate tražiti, ako
fa] hoćete da imate djejstvujuću
s0 pomenutih liječilišta.
Posvuda za K 1.25 za kutijicu.

 

 

koji su nam svojim saučešćem u gole-
moj tuzi na bilo koji način pripomogli
da nam oblakšaju tešku bol.

Osobito zahvalnost izrazujemo M.
P. Don Anti Aniću, koji je stajao uz
pokojnika do zadnjeg časa, kao što se
je i u njegovoj bolesti svojski zauzi-
mao za njega. Topla hvala i duboka
harnost Veleučenom Dru Vlahu Po
ljaniću koji ga je neumornim požrtvo-
vanjem liječio u bolesti i sve sile svoga
znanja uložio, da nam od nemile smrti
spasi milog pokojnika.

Hvala i Veleučenoj gospodi liječ-
nicima Doktorim Katiću, Trošiću i
Smolčiću koji su osobitim zauzimanjem
nastojali da mu u njegovoj bolesti
pruže pomoći i oblakšaju boli.

Topla hvala nek je cijenjenoj obi-
telji Rupanović koja nam je u ovoj
nevolji od bratske pomoći bila i u
velike nas svojim požrtvovanjem za-
dažili.

Zahvaljujemo našim prijateljima
Dubrovnika, Trebinja, Sarajeva, Beo-
grada, Konavala i Rijeke Dubrovačke,
koji su učestvovali sprovodu ili drugim
načinom iskazali svoju počast i  saža
ljenje nad pokojnikom.

Hvala miesnoj financijskoj i oru-
žničkoj postaji, kao i brastvim jedne i
druge Župe nek je također naša bar-
nost svim ostalim, koji nas ovom pri-
godom bilo u čemu zadažiše.

Mlini Župa 3 aprila 1914.
Mare ud. Lucić Mato sin
rođ. Kleković snpruga

 

Unajmljuje

se mali stan, četvrti pod povrh Dubro-
vačke Trgovačke Banke.

 

 

Uspjeh
eO s
deslika doza stane 3ka
GLAVNI
U Dubrovniku se dobija kod: Fra-
njevačke kod g. Potra Kara-
balća, Drobea i kod apoteke

 

 

Daje se u najam lijepi
uartier ua reda)

onalu od 1|5 t. g.
kod B. Banaz.

i Više 220 vetječj DRVO
snaga. ,Nema bogastva
bija, o ins i ni
ova knji u knji Ovo
e zdra dobro možemo pre iti
ijezno živimo i vladamo

sko trijem
tjela vod očajli i ngobiii_vesdje

 

fizičkog i duševnog rada, da se
izliječe gorkom vodom ,H' i Janos“
ako je racionalno uživaju. voda

»Hunyadi Janos“ dobije se u farma-
cijama, skladištima mineralnih voda i
drogerijama uvjek svježa.

 

 

LIJEČILIŠTE U ŠTAJERSKOJ

SOVIET ODD
od neprocjenive vrijednosti za sve bolesti disanih organa, —Svijetski poznato
Emanuelovo i Kostantinovo vrelo. Potanje obavijesti daje uprava lječilišta
Gleichenberg.
Sezona traje: od 15. svibnja — 30. rujna.

 

 

 

 

gu.
, \ .

Kod kupnje valja paziti na zakonom zaštićeno ime i etiketa, svaki
Kupuje se kod: Iva Katičića i L. Serragli Dubrovnik.

 

Šv . . MJ a
3 V vd ANIONA

 

g
i
i
i
f
i
|
'
i