— 8r.2 Delegacije Na 28. aprila sastaće se u Budim- pošti austrijska i hrvatsko-ugarska de- legacija. U ovim delegacijama neće se više birati tako zvani bosansko-herce- govački odbor, jer su krediti za bosan- sko-hercegovačku vojsku primljeni u zajednički proračun. Ostali djelokrug bos.-here. odbora podijeliće se među druge odbore, koji će se zato umno- žati za nekoliko članova više nego do sada. Program, što ga imađu riješiti delegacije, vrlo je opsežan, i stoga je teško pogoditi do kada će potrajati zasijedanje: Važna će tačka programa biti kredit od 420 miljona za marinu. Osim: toga grof Berchtold će predložiti ervenu knjigu, koja će sadržavati do- kumente o balkanskim ratovima. Pozdrav rumunjskim gostima Prilikom dolaska rumunjskih viso- kih gosta u Petrograd, petrogradsko Novoje Vremja pozdravlja ih i kaže: »Pozdravljajući rumunske goste rasko javno mišljenje pozdrevlja novi, nezavisna i plodnu spoljnu politiku rumunske države. Suština stvari nije tome, podčiniti Rumune zahtjevima i potrebama Trojnoga Sporazuma: do voljno je ako Bukurešt dobije slobodu rada koja će mu dopustiti da sa do- stojanstvom i autoritetom figurira u svima kombinacijama đo kojih u bu- duće može doći na Balkanskom Polu- ostrvu. Sokolstvo Značaj sokolstva u narodnogospodar- skom pogledu. S českog je preveo Dr. Bogdan V. Vidović za ,Srpsku Riječ“ donji članak, koga radi njegove važnosti i svagdašnje aktuelnosti donosimo. Iute- resovat će ne samo članove naših so- kolskih društava već i svakog radinog i trezvenog hrvata. Gimnastika kao najuspješnije sred- stvo za održavanje i sticanje ćovječje snage, igra veoma važnu alogu u na- rodno-gospodarskom snaženju i napre- dovanju pojedinog naroda. Sve što je čovjeku potrebno za održanje života, a naprosto za sticanje blagostanja, pribavlja sebi čovjek ra- dom. Radom; bilo tjelesnim ili dušev- nim podvrgava čovjek sebi sva blaga prirode, dajući im onaj oblik, koji bi njegovim potrebama mogao najbolje poslužiti. Prema tome je svaki rad, bio un posvećen obrađivanju zemlje, zanatu, trgovini, umjetnosti, nauci ili čemu drugom, neophodan uvjet narodnog blagostanja. Radom postaje čovjek gos- podar prirode, njime savlađuje sve prepreke, koje mu se na put stavljaja, njime razvija i pojačava čovjek svijest svoje nadmoći nad ostalim svijetom i svijest svoga opredijeljenja za viši poziv. Narod koji je u svim svojim slo- jevima radin i štedljiv, neće nikada trpiti oskudice, jer kao što pojedinac postaje radom nezavisan i slobodan, isto tako postaje i radin narod slobo- dan, U većini slučajeva oslobođenja, oslobodilo je narode radom stečeno bogatstvo i blagostanje, ispod ropskoga jara, dok naprotiv narodi neradini i odani strastima, padaju u sirotinju i zavisnost okretnijih i štedljivijih na roda. Svaki narod koji želi da živi u blagostanju, mora se brinuti, da što veći broj njegovih članova bude radin, a broj neracinih da budo što manji. No nije dosta samo to, nego se valja pobrinuti, da se redovi onih radinih stalno nadopunjavaju iz redova zdravoga podimladka, čijem odgoju valja obratiti najveću pažnju. nog blagostanja, potrebno je da svaki pojedinac nađe načina i sred- stava, kojima bi svoju radnu sna. gu tazvio i povećao. U tome leši vaš- nost i značaj gimnastike u pogledu , Nesumnjivo je, staju nesposobni za rad, bez obzira na to, što prije vremena i umiru. Svaka pojedina radna snaga, koja ugine prije, nego što bi mogla svojim radom doprinijeti napredovanju narod- nog blagostanja, gubitak je za narodno blagostanje. Koliko naš narod gubi tim načinom, najbolje bi nam pokazali sta- tistički podatci smrtnih slučajeva u doba do dvadesete godine. Tim nači- nom gubi naš narod godišnje, samim izgubljenim radom nekoliko stotina hiljada kruna, a osim toga gubi masu radnih snaga sasvim. Pored ovih og- romnih gubitaka prouzročenih preranom smrću, nastaju veliki gubitci također usljed bolesti. Većina bolesnih članova naroda, ili ne može nikako raditi, ili trpi oskudicu ne zarađujući dovoljno. Oskudica i boležljivost su međutim većinom posljedica hrđavog ili pogrje- šnog odgoja u mladim godinama. Želimo li ovome zlu na pat stati, moramo se pobrinuti, da se pri odgoju obrati osobita pažnja na duševni i tje- lesni razvitak mladeži, i na čuvanje zdravlja, tako, da se radne snage ne umanjuju, nego da se umnožavaju. Kod nas se malo gdje gimnastici pripisuje ona važnost, koja joj zbilja u narodnom životu pripada. Naše So- kolstvo, kome je dužnost i cilj izvrši- vanje toga važnog zadatka narodnog, ostavljeno je skoro samo sebi, a broj njegovih izvršajućih članova ograničen je na nekolicinu vježbača iz srednjih staleža našega naroda. Naša omladin ska inteligencija međutim, koja bi tre- bala u svemu da prednjači, sasvim se tuđi od ove korisne ideje i među njom je uspjeh u tom pogledu sve manji i manji. I dok mi tako lijeno i nemarno skrštenih ruku blenemo u budućnost, očekujući velike događaje, dotle se samrtni slučajevi oko dvadesete godine sve više i više množe, a razne bolesti nemilostivo pustoše naše snage. Čak se ni u našim školama ne obraća do- voljna pažnja tjelesnom odgoju, premda je u godinama đakovanja tjelesni odgoj najpotrebniji. Prirodna stvar, da je pre- ma slabom interesovanju koje kod nas vlada, prema pogrješnom i skroz po- vršnom shvatanju ,,Sokolske ideje“ u našem narodu i uspjeh na tom polju narodnog rada veoma slab. Iz sviju razloga, koje sam naveo u početku, jasno proizilazi od kakve je ogromne važnosti tjelesna vježba za život svakog pojedinca i naroda kao cjeline, te da stoga zaslužuje opću pa- žnju i njegovanje. U gimnastici će mla- dež naći prirodni uvjet za održanje zdravlja i enaženja tijela, nalazeći uje- dno na časovima gimnastike razonođe- nja u teškom poslu, u pokoravanju ti- jela volji i u plemenitoj borbi. Svije- snost snage i zdravlja priviknuće mla- dež, da se ne plaši nikakovih prije- preka sa kojima će se morati u životu boriti. Time narodu podrasta jedno zdravo pokoljenj , koje neće tečevina svojih roditelja rasipati, nego će in u materijalnom i moralnom pogledu u- množiti, podrasta mu pokoljenje koje će znati izvojevati i štititi slobodu svo- ga naroda. To novo pokoljenje će sta- jati jednodušno oduševljenje i prava, iskrena ljabav prema narodu, a onaj narod, koji se može podičiti takovim članovima, neće uginuti, nego će ga i drugi narodi poštovati i uvažavati, kao uzor radinosti, štednje i uzajamne lju- bavi. 'To je naš cilj i naša želja. to bi morala biti ne samo želja nego i za datak nas sviju, ako istinski sami sebe i svoj narod ljubimo. Zdravo! Sjednica sveslavenskog sokolskog saveza u Beču. Česki listovi javljaju iz Beča, da je tamo održana sjednica sveslavenskog sokolskog saveza, kojoj je predsjedao Dr. Seheiner. Sjednici su prisustvovali zastupnici českog, slovačkog, poljskog, hrvatskog i srpskog Sokola. Zaključeno je, da se imade pozvati ruski Sokol, da pristupi savezu. Od bugarskog So- kola nije bio nitko zastupan na toj sjednici. Stvoren je zaključak i glede bugarskog Sokola, naime, da se bu- garski Sokol pozove, da sudjeluje kod j rada slavenskih sokolskih društava. Domaće vijesti Iza Upravno Vijeće Jadranske Banke javlja tužnu vijest, da je jučer premi- nuo velezaslužni njegov podpresjednik TOMO vitez COSSOVICH. Trst, dne 15. travnja 1914. EN Sarajevo za Trst. Pišu nam iz Se- rajeva: Sarajevska srpsko-hrvatska na- cionalistička omladina priređuje do de- set dana zabavu prilikom događaja na tršćanskoj Revoltelli. Na ovoj zabavi sudjelovat će hrvatska i srpska društva. Čist prihod namijeojen je hrvatskim i slovenačkim školama u Trstu. Neredi u Zadru. Prigodom utakmice loptačkih društava iz Spljeta i Trsta u Zadru došlo je do nereda prouzro- kovanih po Talijanima. Hrvati su bili nekoliko puta napadnuti i insultirani. Kad su tršćani putovali za Trst opet je na parobrodu došlo do gungule, jer se je tu nalazilo nekoliko hrvatskih mornara. Izgleda, kao da se talijanaški teror u Zadru ponavlja i provađa svom energijom. Dopisi Postranje, 16/4 1914. Pišu nam iz Postranja : Sa raznim obećanjima, a osobito sa obećanjem da će se odmah čim se ustanovi Strije- ljačko Društvo graditi kolni put iz- među Brgata i Postranja bilo je vs- pjelo g. kapetanu Matičeviću privabiti u svoje kolo priličan broj seljačke mladosti. Ali kako su njegova obeća- nja bila labava, tako i strijeljačko dru- štvo nemaše uspjeha. Mi stariji, isku- sni odmah smo odgovarali mladost i tumačili im protunarodni cilj tih dru- štava. Onda nama nijesu vjerovali, ali kroz kratko vrijeme dogodio se golemi preokret, koji će Bogu fala domalo poslati kod nas u zaborav Strijeljačko društvo. Ovom zgodom preporučamo na- šemu zastupniku Biankini da se živo zauzme za ovo naše životno pitanje, a preporučamo i uglednoj Općini pak osobito našem obljubljenom načelniku g. Čingriji, da je naša jednodušna že- lja da se put učini kroz gornju stranu, jer kada bi se put gradio donjom stra- nom onda mi ne bi imali nikakve ko- risti već štete. U ovoj našoj pravednoj želji obećao nas je poduprijeti i g. ko- tarski poglavar pak se nadamo da će tako uraditi i naša Općina. Nekoliko seljaka. Vigilantibus iura Mi smo u grada gdje je suvišna borba s Talijanima, jer ih uopće ne- mamo. U Dubrovniku se talijanski ne govori i ne čuje to je poznata stvar, a toliki je slavenski karakter našeg življa i mjesta, da ni sami Talijani međusobno ne govore mnogo talijanski, a oni regnicoli, što dođu ovamo trbu- hom za kruhom, aklimatizuju se ubrzo i već nakon malo vremena govore naški. Tim ne kažemo, da moramo tr- pjeti talijanski jezik gdje mu mjesta nije, pa, u mnogo slučaja i skroz su- višnu dvojezičnost. Tim ne kažemo, da ne smijemo biti na oprezu i prema svakom atentatu na karakter mjesta, od strane one šačice fanatiziranih. Ne, nego ističemo, da nam je manja opas- nost od Talijana. Ali ta olakšica ne daje nam još titulus da stojimo prekrštenih ruka, već naprotiv potrebito je i prirodno je, da svu našu energiju u ovom pogledu uperimo proti drugom neprijatelju na- naroda i svega što je naše, a to je germanizacija. Mi talijanskih natpisa uopće nemamo. Ako je bio gdje koji, taj se je u ovo zadnjih nekoliko go- dina skinuo i otstranio. Dužnost je naša da strogo pazimo na uvlaćenje nijemštine, koja bi nam %e htjela kao smija potajice i neopazice uvući i na metnuti. Tu ne smije da bude nika- kova pardona. U našoj zemlji hoćemo da gospodari naš jezik, i da se služi- mo jedino snjim. Moramo odma da skočimo i da udušimo svaki zametak, jer principiis obata! Opravdanja nema nikakova O to- me smo na čistu, da kod nas ne treba drugih natpisa do maših. Jedina je objekcija tu: što ima da bude u ho- telima, pensionima i t. d. gdje dolaze stranci. Prvo i prvo, tu valja da naš svijet ima uvijek na umu to, da nije svaki stranac što dođe k nama — ni- jemac. Možda nećemo biti neobjektivni ako ustvrdimo, da je baš njih najma- nje. S druge strane opet nije njemački jezik jedini svjetski jezik! Koliko je njemački svjetski jezik, toliko je više svjetski jezik engleški i ruski, jer ga puno više milijuna govori. Da ne za- stranimo u to polje, vratimo se na našu glavnu temu, ako se radi stranaca ima upotrebititi i jedan drugi jezik uz na- šega to je francuski i jedino francuski, Ovo je svjetski jezik, internacijonalni jezik, a svaki ga izobraženiji stranac razumije. Dakle na jednom dvije ko- risti: veći ga percenat stranaca razu- mije, a možemo slobodno poći dalje i reći, da onoliko francuskog koliko bi se našlo na tablama hotelskim i dru- gim natpisima, razumije svaki stra- nac. Druga je korist ta, što otklanja- mo pogibelj uvlaćenja njemštine. Ni- jesu ovo malenkosti, nijesu sitnice. Mo- ramo biti jako na oprezu, vigilan- dum est semper,! Nije se ni u Bosnu i Hercegovinu nijemština uvu- kla preko noći već malo po malo, neo- pazice. A mi smo ovdje preveć blizu tim poplavljenim zemljama, u velikoj smo blizmi a da uzmemo sve to onako olako. Ove nekolike retke napisali smo imajući pred očima onu veliku tablu u Lapadu s natpisom ,, Weisses Schloss“ i ona kola s čisto njemačkim natpisom a vlasniku njihovom nije nepoznato u zarađuje. Ovu skrajnu, drsku bezobzir- nost naše građanstvo ne smije da za- boravi Dubrovačke vijesti 50-godišnjica. U srijedu se navršilo 50 godina advokatskog rada našeg dičnog prvaka, biv- šeg dubrovačkog načelnika i predsjednika naše stranke, na- rodnog zastupnika gospara D.ra Pera Čingrije. Koliko je g. Ćin- grija u ovo vrijeme svoga vijeka radio za narodnu stvar, o tome nije danas zgoda da govorimo, a to svak zna; danas na obljet- nicu njegove karijere istaknuće- mo, kako je njegov advokatski rad uvijek bio na velikoj visini zvanja, uvažavan i priznat. Će- stitajući g. Peru ovaj spomen- god, želimo mu da ga Bog uz- drži još dugo i dugo na korist naroda i naš ponos. Gospar Pero, pod teretom velikih godina, još cajeća mlado i svježe, još osjeća živo i vatreno za našu svetu na- rodnu stvar. Bog ga poživio! Uskrs. Pretplatnicima i čitaocima pravoslavne vjere čestitamo uskršnje blagdane. Hristos vaskrse ! Proti tuđinštini. Primamo od osobe izvan uredništva: U doba kada se razmahao pokret proti tuđinštini po svim našim zemljama, kod nas u De- brovniku regbi da se za to malo mari I ako smo mi u nekim stvarima na- predniji nego ostali gradovi ipak mi- slim da moramo sve pa i najmanje po- jave tuđinske zaraze odmah šibati. U zadnje vrijeme opažam među našom ženskom mladeži švabčarenje. Neznam što ih nato potiče, još nažalost moram ustanoviti, da su neke kćeri i djeca naše inteligencije. Naši kinematografi rijetbi da se natječu u tuđinštini. Prvi u kazalištu imao je ovih dana na fil.novima samo njemački napisano. (O ovome govori- mo na drugom mjestu. Krivnja nije na vlasniku kinematografa g. Nardelli, već na firmi, koja mu je proti naručbi poslala u zadnji čas film s njemačkim natpisom. Op. Ur), Drugi u Čingriji- noj ulici tri dijela svojih oglasnih ta- i dok E i š CRVENA HRVATSKA Br. 9. .__.. štva za prodaju voznih karata nema nego samo talijanski natpis: Ungaro- Croata. Neznam odakle tolika bezobzir- nost, da čak u gradu gdje nema ni 2% naroda koji hoće da se osjeća Ta- lijanima, staviti takvu izazivnu tablu. Sad imamo g. Detoni, koji nas je usre- ćio sa kolima za razdavanje leda i to njemački, čisto i zgoljno njemački. Poduzeće za javno oglasivanje li- jepi oglase u svakom jeziku. Ne ra- čuna sa osjećajima građanstva. Na ta- blama poduzeća vidimo neke isključivo talijanske oglase. I sve tako ide dalje. Naši trgovci dobavljaju kape sa raznim tuđinskim natpisima koji se protive našim osjećajima, premda tu nema isprike, jer oni kad naručuju imaju prava zahtijevati da na kapama budu tiskani natpisi koje oni žele. A što još sa našom nemarnosti i mlohs- vosti nećemo doživjeti! Mi borbu sa talijanima voditi nemožemo jer ih i nemamo, ali nedopustimo da našom vlastitom nemarnosti nanašamo štetu čisto hrvatskom ili srpskom karakteru našeg milog Dubrovnika. Slet naše sokolske župe. So- kolska župa ,Gundulić“ pod koju spa- daju sokolska društva iz Blata, Budve, Ercegnovog, Janjine, Korčule, Kotora, Metkovića, Perasta, Potomlja i Dub- rovnika (sjedište župe), održaće svoj župski slet na 12 jula u Korčuli, pri- likom posvete Narodnog Doma. Tom vit. Kosović, pom. kape tan i brodovlasnik preminuo je nenadno u četvrtak u Trstu. Pokojnik, naš su- građanin, nastanio se pred mnogo go- dina u Trstu, gdje se je bavio po- morstvom, i osnovao društvo slobodne plovidbe koje nosi njegovo ime. Bio je jedan od osnivača Jadranske banke, koja ga je prošle godine izabrala svojim potpresjednikom. Vječni mu pokoj, a porodici naše saučešće. Predavanje Dr. Bazale u Du- brovniku. Mjesni Hrv. Akad. Klub obratio se je Odboru za priređivanje pučkih predavanja u Zagrebu, eda bi izaslalo kojeg svog člana, da i kod nas drži kakvo predavanje. Ovaj se je najučtljivije odazvao i poslao g. Dr. A. Bazalu, sveučilišnog profesora, koji će u utorak 21 tekućeg u 8 sati večer držat u Hrv. Sokola predavanje : ,Mo- derni nazor o životu“, Upozorujemo poštovano građanstvo na ovo vrlo in- teresantno predavanje i nadamo se, da će sto pohrliti u velikom broju, i u- jedno počastiti predavanje vrlo uvaže- nog profesora. Prilozi za Družbu. Ko je bio zapriječen da dođe na akademiju Dru- žbd sv. Čirila i Metoda a želi da što daruje za ovu plemenitu svrhu, umo- ljava se da preda g. Milanu Goszi, u štampariji De Giulli i dr. Njemački film, Prigovorilo se je sa više strana i neugodno se je dojmilo građanstva koje je vidjelo do- tično saznalo, da je na Uskrs bio u kinematografu Bondina 'Teatra jeđan film s mjemačkim natpisom. Potpuno je razumljivo i odobravamo ovo ogor- čenje, jer toga ne smije da bude. Radi istine moramo iznijeti, da to nije kri- vnja g. Nardelli kako bi se lako mo- glo promisliti, već naprotiv neke za- grebačke firme. Ovog istog dana, kad se je imao prikazati taj film, došao je k nama g. Nardelli i ispričao nam kako je pri kušnji opazio, da film ima njemački natpis i kako je do toga došlo. Zagrebačka tvrtka ,Orao“ obra- tila se g. Nardelli, da će mu ona slati moderne filmove sa hrv. natpisima. G. Nardelli je naručio neke filmove i kad je vidio da ne stižu, brzojavio je više puta. Odgovoreno mu je bilo u zadnji čas, da će primiti ma vrijeme. Na dan same prestave primio je gornji film, koji je bio poslan preko Beča, i za koga je morao platiti 139 kruna. Ovo bi bilo u kratko, a dovoljno je da se vidi, ma čijoj je strani krivica. Javnoj Dobrotvornosti u Sla- nomiu. Na počast pokojne Ane Palji- zević rođene Mitrović, mjesto vijenca položiše u fond Javne Dobrotvornosti u Slanomu g. Andro Mitrović, g. Ka- tica Glunčić i g. Vica Jelić svaki po 10 K; g. Maro Dobroslavić i g. Lajo i prava najsrdačnije na rvatskog Parobrodarskog Dru- | daru zahvaljuje. Slano 12. IV. 14.