m Str. 2
Poziv na proslavu popraćen je |

ovim pismom :
Poštovani gospodine ! \

U znamenju novoga pokreta, na- !
cionalnog ujedinjenja, spremamo se da |
u kulturnom centru češkoga naroda
dostojno proslavimo spomen našega
velikog pesnika i filozofa, proroka naše
nacionalne ideje.

Želja nam je da proslavi dademo
obilježje jugoslovenske narodno-kultur-
ne svečanosti, da bude izraz identič-
nosti jugoslovenskih nacionalnih i kul-
turnih težnja. Da bismo joj dali takav
značaj, potrebna nam je moralna i ma-
terijalna pomoć celokupnog kulturnog
Jugoslovenstva, sudelovanje svih naših
kulturnih ustanova. Molimo Vas da
po mogućnosti prisustvujete ns našoj
svečanosti ili da se na sam dan bar
telegrafski setite proslave.

Prag, meseca aprila 1914.
Adresa:

Jugoslavenska nacionalistička omla dina
Prag, Obecni dom.

Hrvatski | Srpski Sokol u Erceg-
novome priređuju sutra dne 3 maja u
Hrvatskom Domu Veliku sokolsku A-
kademiju sa plesom. Početak u 8 sati
u večer. Dobrovoljni prinosi primaju
se sa zahvalnošću.

Glavna skupština ,, Matice Hrvatske“
Za glavnu skupštinu ,Matice Hrvat-
ske“, koja se je držala zadnje nedjelje
bio je veliki interes, jer su klerikalci
proveli silnu agitaciju da dobiju odbor
»Matice“ u svoje ruke. Na skupštini
su klerikalci ostali u velikoj manjini.
Bila je zastupana i Srpska Književna
Zadruga po prof. Skerliću i Pavli Po-
poviću, a Matica Slovenska po prof.
Ilešiću, Hribaru i Govekaru. Iz pred-
sjednikova izvješća razabire se, da je
zadnja naklada Matičinih izdanja od
11.000 komada raspačana u samih 40
dana. Matica Dalmatinska ispričala se
je radi neodašiljanja zastupnika i po-
zdravila skupštinu.

Na pozdravu predsjednika su se
zahvalili Popović i Ilešić, a onda se
prešlo na čitanje tajnikovog izvještaja.
Tajnik ističe, da će se izdati kao bu-
duća edicija 8 redovitih izdanja i 4
vanredna, među kojima sjajno izdanje
Mažuranićeva eposa ,Smrt Smail Age
Čengijića“ na uspomenu stogodišnjice
Mažuranića i onda pjesme Petra Pre-
radovića u kritičnom izdanju.

Izvještaj tajnika prof. Bazale pri-
mljen je velikim odobravanjem.

Na to je dao svoj blagajnički i-
zvještaj prof. Bošnjak. Iznosi, da se
imetak , Matice“ osim Banjavčićevog
zapisa povećao za 11.000 kruna. Cijeli
imetak ,Matice“ iznosi preko 800.000
kruna. :

Nakon obaju izvještaja podijeljen
je starom odboru absolutorij te se pre-
šlo na izbor novog odbora.

Listine su bile dvije, i to listina

predložena od pristalica starog odbora
Koja sadrži ove kandidate: književno
umjetnički odbor Bazala Albert, Čač-
ković Miroslav dr., Šišić Ferdo dr.,
Turić Gjuro dr. Zamjenici: Galović
Fran, Szabo Gjuro. Gospodarski odbor:
predsjednik dr. Gruber Dane, Plavšić

 

Dušan; zamjenik dr. Ivšić Stjepan.
Izabrana j€ ova listina uz o

, Horvat Rudolf, dr.
Fran (pop) nijesu dobili do 40 glasova.

Hrvatsko školsko društvo“ u Trstu

| šalje mam novi popis stiglih priloga,

koga radi nestašice prostora nijesmo
u stanju da objelodanimo. Iznosimo
samo cifre.
Prijašnji iskaz. . . . K 6231.50
Današnji =, . . . . , 2068.56
Ukupno . . K 8800.06

Društvo za ribarstvo | riboge
Sutra u 1l sati u jutro držat se u
Trstu u dvorani Burse, dvadesetšesta
redovita glavna skupština austrijskog
društva za ribarstvo i ribogojstvo u
c , sa slijedećim dnevnim redom :

tanje i sdaheonii zapisnika zadaje

vne skupštine; 2 itanje i rasprava
TI izvještaju ; 3. Prikazanje
obrenje završnog računa god. 1913;
4. Prikazanje i odobrenje ruštvenog
računa za . 1914; 5. Izbor
dvaju revizora društvenih računa; 6.
Eventualni predlozi družinara; 7. Pri-
općenja.

Mali uzroci, velike posljedice. Ova
prvo. obistinjuje se najvećma kod
ranjenja novorodjenčadi, jer je život
djeteta u pogibelji, ako se napravi i
najmanja pogriješka u hranjenju. Sa-
vjesna majka dava zato svome mezim-
četu samo poznatu i prokušanu hranu,
kao što je Nestlć-ovo brašno za djecu,
koju uzimlju sva djeca rado, izvrsno
podnose i probavljaju. Jednu kutiju na
kus šalje besplatno: Henri Nestlć,
Wien, I, Biberstrasse. 1 K

 

Dopisi

Iz Lastova. Opet nema tajnika
na Lastovu. Ali to je lijepa prigoda
za našeg Don N. F. s. s Pila, koji to-
bože da je bolestan dobije dopust i
sada vrši svoju kuru u prozračnim
prostor.jama naše općine. Njegov se
dopust podpuno podudara sa povrat-
kom bivšeg tajnika, ali ne više u nje-
govu korist, pošto su se već počele
stvarati kombinacije, kako da se učvr.
sti njegova moć i na općinskim sjeda-
licama, a na uštrb mjesnog razvitka,
želeći tako postignuti ne samo crkovni
despotizam, već i mjesni.

Stoga mještani dok je na vrijeme
otvorite oči i čuvajte se ovakovih po-
gibeljnih elemenata i ne puštajte se
zavaravati od ovakovih utvara, pošto
će vam se sve ovo osvetiti na našim
vlastitim leđima. Pitamo sada štov.
Don N. F. s, da nam kaže ako znađe
i ako nije u Nizzi ili Opatiji na lije-
čanju, već na Lastovu.

1. Da li vrši čast tajnika mjesni
čauš ili On?

2. Molimo ga, da mi mještani, da,
ako On vrši tu službu i ako mu zdrav-
lje dopušta, da poduzme jedan kurs o
poučavanju tajničkih ili uopće općin-
skih posala.

3. Pitamo presv. biskupa, da nam
kaže broj i datum najnovijeg Papinog
dekreta, s kojim se dopušta bolesnim
popovima da vrše tajničku službu.

Mještani.

 

Sokolstvo

Svesokolski slet.

Po svemu što se javlja iz raznih
naših krajeva izgleda, da će ovogodiš-
nji slet u Ljubljani poprimiti upravo
veličanstvene dimensije. Sve što osjeća
potrebu i i korist njegovanja i razvi-
janja slavenske solidarnosti, sprema se
živo na tu slavu, na kojoj će se maći
braća u sokolstvu iz Vladivostoka i
Tiflisa sa onima iz Skoplja i  Bitolja.

Nu, ako je lijepa i utješljiva po-
misao da će jedan drugom pružiti brat-
sku ruku svi sinovi Velike Majke Sla-
vije, nema dvojbe da smo mi Južni
Slaveni prvi pozvani, da što mnogo-
brojnije tamo pristupimo, da pokažemo
najizloženijem ogranku našemu da smo
u njegovoj preteškoj i nejednakoj borbi
sa dvojakim protivnikom jedna duša,
jedno srce, jedna pamet i jedna ruka.

Sve što samo može od nas Hrvata
i Srba treba da u Ljubljanu pohrli,
da posvjedoči svijest i snagu novo
probuđenog nacionalizma.

Milo nam je bilo čuti da «se i
starosta naše župe odlučio da uputi
podređena društva da se već sada po-
čne sakupljanjem sedmičnih doprinosa
manje imućnih članova u svrhu da
reprezentacija bude što brojnija —
Tako valja!

Tjesnija organizacija jugoslavenskog so-
kolstva.

Nakon sjednice sveslavenskog so-
kolskog saveza, koja se o uskrsu obdr-
žavala u Beču, posavjetovali su se
starješine slovenske sokolske sveze dr.
Oražen, starješina hrvatskog sokolskog
saveza dr, Car i predsjednik srpskog
sokolskog saveza Živanović, te je po-
lučen podpun sporazum. Za četiri tje-
dna poslat će u Zegreb sve tri jugo-
slavenske sokolske organizacije po dva
delegata. Ti će delegati predložiti sas-
tanku konkretne predloge glede sjedi-
njenjasvih taiju jugoslavenskih sokolskih
saveza u jednu organičnu cjelinu.

Buduća sjednica slavenskog sokolskog
saveza.

Sveslavenski sokolski savez obdr-
žavat će svoju buduću sjednicu u Lju-
bljani prigodom ljubljanskog sokolskog
sleta,

Toj će sjednici prvi puta prisus-
tvovat zastupnici ruskog sokolskog sa-
veza, koji je na zadnjoj sjednici u
Beču primljen u sokolsku organizaciju-

 

Dubrovačke vijesti

Pomen Zrinjskom i Fran-
kopanu. Inicijativom Hrvatskog
Sokola, u dogovoru predstavnika
svih mjesnih hrvatskih i srpskih
društava, proslavljena je preko-
juče obljetnica mučeničke smrti
hrvatskih velikana, Zrinjskog i
Frankopana.

U jutro u 7 sati, bile su zadu-
šnice u crkvi Sv. Viaha, kojima su
prisustvovala zastupstva općine,
društava i mnogobrojan narod.

 

U veče, u 8 sati, u dvorani Hr-
vatskog Sokola, priređeno je po-
men veče, kom je prisustvovalo
mnogobrojno građanstvo. Veče
je otvorio g. Dr Miče Mičić, iz-
loživši svrhu sastanka i značenje
proslave. Zatim je g. prof. Melko
Radulović, iscrpno i lijepo, go-
vorio o hrvatskim mučenicima,
i istorijski prikazao mučenike
velikane te niz događaja koji ih
dovedoše do odrubljivanja glave.

Ovaj dan, 30. aprila, bio je
u našem gradu dostojno , pro-
slavljen, a pomenu dava veće
značenje ta činjenica, da je po-
men veče o hrvatskim mučeni-
cima držao Srbin. Cijeli dan sva
mjesna hrvatska i srpska dru-
štva izvjesila su zastave na po
koplja sa crninom.

Lične vijesti. Od nekoliko dana
boravi u našem gradu N. V. princesa
Marija Jozefa. U srijedu večer Općina
je poslala muziku, da u Gružu na o-
bali pred parobrodom za vrijeme ve-
čere otsvira jedan koncerat. Program
se je sastojao iz slavenskih komads i
jednog čina iz Boheme. Ni. V. je, kao
obično kad posjeti naš grad, obašla
mjesne trgovine starina i narodnih
nošnja, te kupila po nešto,

Akademija ,Srpske Zore“.
Večeras je u Bondinu Teatru velika
akademija, što je priređuje omladina u
korist Srpske Zore, prosvjetno-privred-
nog društva. Srpska je dubrovačka
omladina imenovala vrhovnim pokrovi-
teljem ove zabave odličnog naučenjaka,
našega sugrađanina g. prof. Pera Bud-
mani. Akademija se uz to održava pod
počasnim pokroviteljstvom gospođa i
gospode. Pokroviteljice su ove pleme-
nite gospođe:

Evelina Banac, Marija  Berdović,
Olga Bubalo, Ljubica markise Bona,
Ivanka Cingrija, Mici ažić, Adele
Gracić, Luigja Gracić, Aleksandra Iva-
nišević, Mici Knežević, Zorka Milišić,
Marica Perović, Jovanka Petranović,
Marija Pilato, Mila Rubricius i Do-
brica Smolčić. — Gospoda : Nikola Ba-
bić, Pero Banac, Jovo Berdović, Luko

Baldo pl. Gradi, Dr. Vlaho
Matijević, Dr. Jovo Milić, Mihail Mi-
lišić, Dr. Miho Papi, Dr. Andro Svilo-
kos i Melko Stanković.

Pioporačujemo našim pristašama,
da posjete u što većem broju ovu za-
bavu i da se ne osvrću na smiješna i
neosnovana zabadanja, pa s koje god
strane dolazila,

Program večerašnje akade-
mije. I. DIO. 1. Srpska Zora marš,
Dub. Građ. Muzika. 2, Jenko: Kosovo,
uvertira, izvodi Dab., Građ. Muzika.
3. a) Mozart: Arija Sarastra iz opere
Čarobna frula; 6) Milojević: Pod sta-
rim grobnim pločama, balada, pjeva g.
Miloš Zec, operni pjevač, iz Beča. 4.
Zaje: Iz opere Zrinjski, izvodi Dub.
Građ. Muzika. 5. Marinković: Narodni
zbor, pjeva muški hor.

CRVENA HRVATSKA Br. 11.

 

 

IL. DIO. 1. Čižek: Potpouri Ćes-
kih pjesama, izvodi Dub. : Građ. Mu-
zika. 2. Mokranjac:; Rukovet VIlI.,
pjeva mješoviti zbor. 3. Nušić: Naša
djeca, pozorišni dialog, izvađ. djeca.
4. os Midjano; a) Benito Ber-
sa: Robinjica (bosanska balada) pjeva
g. Miloš Zee. 5. Čižek: Srpska rapso-
dija, izvodi Dub. Građ. Muzika. 6.
Kosovska apoteoza.

Ohrid i Struga u počast Du-
brovniku. Dva grada novoosvojenih
krajeva iskazala su osobitu počast na-
šemu gradu. Ohrid i Struga u Novoj
S*biji prozvali su dvije nailjepše ulice
imenom našega grada — Dubrovačka
ulica. — Naš načelnik Dr. Melko Čin-
grija primio je o tome riješenju brzo-
javno izvješće od strane predsjednika
opština Ohrida i Struge. Na to se je
naš načelnik telegrafski zahvalio na
počasti učinjenoj našem gradu.

Položio ispit. Naš prijatelj gosp.
Marko Satić položio je ovih dana u
Beču nadopunidbeni ispit sa dobrim
uspjehom. Čestitamo.

Svečanost sv. Križa u Gružn.
Sutra je u Gružu poznata svečanost
sv. Križa. Dubrovačka Građanska mv-
zika izvršit će tom prilikom u Gružu
od 41/,—6', po podne koncerat pred
crkvom.

G. Tino Patijera, mladi Dubrov-
čanin, iz Cavtata, angažovan je kao
tenor u dvorskoj operi u Draždjanima.
Našem prijatelju i zemljaku od srca se
radajemo.

Prodaja Lokruma. Princesa E-
lizabeta Marija Windischgriitz kupiće
otok Lokrum, na što su već pristali
sadašnji vlasnici Lokrama o. Domini-
kanci.

4000 K Družbi. Ovih dana pos-
lala je Uprava mjesne Podružnice 4000
K Družbi kao doprinos kroz prvo raz-
doblje g. 1914. Hvala plemenitim i
svijesnim Dubrovčanima koji su pri-
nijeli za Družbu.

Koncerat naše muzike. Sutra
će u večer na 7'/, Dubrovačka gra-
danska muzika koncertovati na Placi.
Pošto Bratstvo sv. Josipa nije radi
korizme slavilo dan sv. Josipa, tako
tu svečanost slavi sutra.

Izlet u Bari. Prilikom svečanosti
Sv. Nikole u Bari, 8. maja, parobrod
Lovrjenac priređuje izlet 7. maja u
10, sati u veče. Sva je prilika, da
će izletu sudjelovati i građanska mu-
zika.

Za Hrvatske škole u Trstu.
Radošću doznajemo, da naš Soko i
naša omladioa namjerava prirediti u
nedjelju veče dne 10 ov. mi. u pro-
storijame Sokola Veliko zabavno veče
na korist Hrvatskih škola u Trstu.

Pošto program zabave nije još ta-
čno ustanovljen, javiće se naknadno a
sastojaće se iz: proslova, solo-pjevanja,
deklamovanja, pievanja muškog zbora,
sviranja Dub. Građ. Muzike, suviše će
naši dubrovački pozorišni diletanti g. g.
Šapro, Bubalo i Job predstavljati jed-
nu vrlo uspjelu šaljivu igru u 1 činu

IZ POVIJESTI DUBROVAČKE DI-
PLOMATSKE RADNJE XVI. VIJEKA

a Napisao
Prof. Dr. Boto Cvjetković,

Uvod.

U instrukcijama Raymondu, francuskome ot-
pravnika poslovi u Dabrovniku, datiranim 28.
marta 1806, vrlo je harakteristično kazao 'Talley-
rand o dubrovačkoj diplomaciji: , Dubrovnik, od-
već slab, da bi se sam obranio, uvijek je tražio
zaštitu u tudinaca. Njegov je sistem bio,
sagiba pred voljom jačega i da kroz političke do-
gađaje prolazi ne učestvujući u njima“. Ovu harak-
teristika dubrovačke diplomacije, koju tako bistro
prozre francuski ministar inostranijeh djela, mnogi
koće da shvate kao znak servilnosti u biranju i
nainižih sredstava za očuvanje vlasti i dvoličnog
provlačanja kroz svjetske događaje. No ovakovo
shvaćanje spoljašnje radnje dubrovačkih diplomata
stoji na posve krivoj bazi; tu nema p shva-
danja vremena, u kojima je lađa dabro | vlade
čas sjekla more punim jedrima, čas se, na
ciklona, reducirala na najmanji broj jedara. Du-
brovačka Republika mogla je da održi slobodu i
civilizaciju na pragu varvarstva i smrti jedino

same sebe uz budnu stražu kod svoga
državnog barometra. Ova će nam radnja baš i

».

a aR

 

pokazati, kako je Republika znala upotrijebiti rečeno
odricanje same sebe, recimo slabost, na očuvanje
svoje individualnosti, slobode i napretka, pa kako joj
je budno straženje kod državnog barometra pomoglo,
da je imala velikog udijela u svjetskoj povjesnici,
Sve ti diplomatski rad jedne države do nekog poten-
cijalnog idealizma pa, presirajući na tome stanovi-
štu, suditi historičku evoluciju vjekova vrlo je po-
grješna stvar. To kaže čovjeka, koji je obračunao
sa realnošću i prešao na polje fantazije. Fantazija
opet nema što da radi u realnoj politici, jer je
politika gola realnost, a ta realnost stvara povi-

se | jest naroda i ona je jedina mjerodavna, da pro-

sudimo moralnu veličinu jednog naroda, države,
grada itd. Jer, što je povijest? Po Maksu Nordau
povijest jo cjelina epizodi ljudske borbe o opsta-
nak. Ovoj jedino valjanoj definiciji povijesti, što
bolje odgovara no dubrovačka historija. Borba o
opstanak nosioca slobode Dubrovačke Republike
bila je gigantska. U toj borbi, u kojoj je Iepu-
blika predstavljala Davida, a njezini protivnici i
nepogode Golijata, ko će prekoriti Republiku, što
je birala najzgodnije oružje ga sjegurnu samo-
obranu. Ovdje nema što da radi komparaciju u
biranju obrambenog oružja kod raznih narodi i
vladavina u istim vjekovima. Niti su svi narodi
i države imali uvijek jednaku borbu niti je bilo

njihovo oružje po istome kalupu. Svaki
gotovo vijek ima svoje osobite zabtjeve ma svim

 

linijama borbe o opstanak i jaoh se onome, koji
im se na vrijeme ne prilagodi. Takav ostane
postrance i zakršljavi; priroda zahtjeva da se
takav zakršavljeni organizam izloži na Tajgeto.
To Dubrovačka Republika nije htjela. Htjela je
individualnoga života i imala ga je kao malo koja
država. Za nj je kovala osobito oružje i ovo je
bilo prve vrsti pa je razvila takav životni poten-
cijal, da nas i danas puni udivljenjem. Republika
je ostala, doista, uvijek u vrlo stegnutim granica-
ma pa joj je najveći zamah teritorijalnog širenja
udarao od rta Oštrog do Neretve u arejalnom iz-
nosu od oko 2500 km? sa 80,000 stanovnika. Ali
usprkos tog malog teritorija kao i broja stano-
vništva njezina je historija postala sastavnim di-
jelom povjesnice civilizovanoga svijeta, jer se u
njoj, kaže Ivan Miiller, ogledaše čovječanstvo.
Dobro je rekao Saint-Mare Girardin: , Dostojan-
stvo se naroda mjeri, a ne broji“. Tko samo i
letimice prolista povijest Drabrovačke Republike
ili još bolje, tko, po riječima Aristotela, uzme u
analizu pritodu dubrovačke zemlje, uzduh koji di-
sahu stari Dubrovčani, hranu kojom se hranjahu,
ljude s kojima bijahu u saobraćaju, otkrit će ču-
dnu smjesa prirodnih zakona te su vladali onom
još čadnijom Republikom i dali joj određeni pra.
vac u ukupnom javnom i privatnom životu. Ova
smjesa prirodnih zakona znala se je opet tako
živo prikazati u jednoj zaobljenoj cjelini u cije.

 

lom nizu života Dubrovačke Republike, tako uda-
riti naravnim putem stkcesivne evolucije od pro-
ste hridi ,Lave“ do veličanstvenog ,kneževskog
dvora“, da i dandanas nekom atraktivnom silom
privlači cvijet evropske inteligencije, da tu vidi
prava genezu razumnog, kulturno-diplomatskog
života.
I

Prvi susret Dubrovnika s Osmanlijama. — Du-

brovnik a kršćanstvo. — Dubrovnik i Mleci.

Dubrovnik za prve Svete Lige. — Njegovi odnosi

sa Vatikanom, Karlom V., Franom I. i turskim
sultanom.

Svoju gipku, istančanu diplomatsku radnju
pokaza Dubrovnik na osobit način u kobnom
XIV. stoljeću. U ovome vijeku izvrši se velika
ali i posljednja najezda Azije protiv  Kyrope:
osmanlijska bujica poče da se razlijeva poput ve-
like rijeke po jugoistočnim evropskim krajevima
i silno ugrozi balkanske oblasti. Ali dok balkanske
države srću ko hipnotizirane u ždrijelo osmanlij-
ske nemani, dok su još Osmanlije daleko od du-
brovačkih državnih međa, Republika na vrijeme
orijentova prema njima svoju politiku i udari
konsegventnom jednom politikom, koja učini, da
ono, što je bilo drugima na zator i propast njoj
je bilo u korist i jamstvo — života.

(Nastavit će 66)