m Str. 2 Poziv na proslavu popraćen je | ovim pismom : Poštovani gospodine ! \ U znamenju novoga pokreta, na- ! cionalnog ujedinjenja, spremamo se da | u kulturnom centru češkoga naroda dostojno proslavimo spomen našega velikog pesnika i filozofa, proroka naše nacionalne ideje. Želja nam je da proslavi dademo obilježje jugoslovenske narodno-kultur- ne svečanosti, da bude izraz identič- nosti jugoslovenskih nacionalnih i kul- turnih težnja. Da bismo joj dali takav značaj, potrebna nam je moralna i ma- terijalna pomoć celokupnog kulturnog Jugoslovenstva, sudelovanje svih naših kulturnih ustanova. Molimo Vas da po mogućnosti prisustvujete ns našoj svečanosti ili da se na sam dan bar telegrafski setite proslave. Prag, meseca aprila 1914. Adresa: Jugoslavenska nacionalistička omla dina Prag, Obecni dom. Hrvatski | Srpski Sokol u Erceg- novome priređuju sutra dne 3 maja u Hrvatskom Domu Veliku sokolsku A- kademiju sa plesom. Početak u 8 sati u večer. Dobrovoljni prinosi primaju se sa zahvalnošću. Glavna skupština ,, Matice Hrvatske“ Za glavnu skupštinu ,Matice Hrvat- ske“, koja se je držala zadnje nedjelje bio je veliki interes, jer su klerikalci proveli silnu agitaciju da dobiju odbor »Matice“ u svoje ruke. Na skupštini su klerikalci ostali u velikoj manjini. Bila je zastupana i Srpska Književna Zadruga po prof. Skerliću i Pavli Po- poviću, a Matica Slovenska po prof. Ilešiću, Hribaru i Govekaru. Iz pred- sjednikova izvješća razabire se, da je zadnja naklada Matičinih izdanja od 11.000 komada raspačana u samih 40 dana. Matica Dalmatinska ispričala se je radi neodašiljanja zastupnika i po- zdravila skupštinu. Na pozdravu predsjednika su se zahvalili Popović i Ilešić, a onda se prešlo na čitanje tajnikovog izvještaja. Tajnik ističe, da će se izdati kao bu- duća edicija 8 redovitih izdanja i 4 vanredna, među kojima sjajno izdanje Mažuranićeva eposa ,Smrt Smail Age Čengijića“ na uspomenu stogodišnjice Mažuranića i onda pjesme Petra Pre- radovića u kritičnom izdanju. Izvještaj tajnika prof. Bazale pri- mljen je velikim odobravanjem. Na to je dao svoj blagajnički i- zvještaj prof. Bošnjak. Iznosi, da se imetak , Matice“ osim Banjavčićevog zapisa povećao za 11.000 kruna. Cijeli imetak ,Matice“ iznosi preko 800.000 kruna. : Nakon obaju izvještaja podijeljen je starom odboru absolutorij te se pre- šlo na izbor novog odbora. Listine su bile dvije, i to listina predložena od pristalica starog odbora Koja sadrži ove kandidate: književno umjetnički odbor Bazala Albert, Čač- ković Miroslav dr., Šišić Ferdo dr., Turić Gjuro dr. Zamjenici: Galović Fran, Szabo Gjuro. Gospodarski odbor: predsjednik dr. Gruber Dane, Plavšić Dušan; zamjenik dr. Ivšić Stjepan. Izabrana j€ ova listina uz o , Horvat Rudolf, dr. Fran (pop) nijesu dobili do 40 glasova. Hrvatsko školsko društvo“ u Trstu | šalje mam novi popis stiglih priloga, koga radi nestašice prostora nijesmo u stanju da objelodanimo. Iznosimo samo cifre. Prijašnji iskaz. . . . K 6231.50 Današnji =, . . . . , 2068.56 Ukupno . . K 8800.06 Društvo za ribarstvo | riboge Sutra u 1l sati u jutro držat se u Trstu u dvorani Burse, dvadesetšesta redovita glavna skupština austrijskog društva za ribarstvo i ribogojstvo u c , sa slijedećim dnevnim redom : tanje i sdaheonii zapisnika zadaje vne skupštine; 2 itanje i rasprava TI izvještaju ; 3. Prikazanje obrenje završnog računa god. 1913; 4. Prikazanje i odobrenje ruštvenog računa za . 1914; 5. Izbor dvaju revizora društvenih računa; 6. Eventualni predlozi družinara; 7. Pri- općenja. Mali uzroci, velike posljedice. Ova prvo. obistinjuje se najvećma kod ranjenja novorodjenčadi, jer je život djeteta u pogibelji, ako se napravi i najmanja pogriješka u hranjenju. Sa- vjesna majka dava zato svome mezim- četu samo poznatu i prokušanu hranu, kao što je Nestlć-ovo brašno za djecu, koju uzimlju sva djeca rado, izvrsno podnose i probavljaju. Jednu kutiju na kus šalje besplatno: Henri Nestlć, Wien, I, Biberstrasse. 1 K Dopisi Iz Lastova. Opet nema tajnika na Lastovu. Ali to je lijepa prigoda za našeg Don N. F. s. s Pila, koji to- bože da je bolestan dobije dopust i sada vrši svoju kuru u prozračnim prostor.jama naše općine. Njegov se dopust podpuno podudara sa povrat- kom bivšeg tajnika, ali ne više u nje- govu korist, pošto su se već počele stvarati kombinacije, kako da se učvr. sti njegova moć i na općinskim sjeda- licama, a na uštrb mjesnog razvitka, želeći tako postignuti ne samo crkovni despotizam, već i mjesni. Stoga mještani dok je na vrijeme otvorite oči i čuvajte se ovakovih po- gibeljnih elemenata i ne puštajte se zavaravati od ovakovih utvara, pošto će vam se sve ovo osvetiti na našim vlastitim leđima. Pitamo sada štov. Don N. F. s, da nam kaže ako znađe i ako nije u Nizzi ili Opatiji na lije- čanju, već na Lastovu. 1. Da li vrši čast tajnika mjesni čauš ili On? 2. Molimo ga, da mi mještani, da, ako On vrši tu službu i ako mu zdrav- lje dopušta, da poduzme jedan kurs o poučavanju tajničkih ili uopće općin- skih posala. 3. Pitamo presv. biskupa, da nam kaže broj i datum najnovijeg Papinog dekreta, s kojim se dopušta bolesnim popovima da vrše tajničku službu. Mještani. Sokolstvo Svesokolski slet. Po svemu što se javlja iz raznih naših krajeva izgleda, da će ovogodiš- nji slet u Ljubljani poprimiti upravo veličanstvene dimensije. Sve što osjeća potrebu i i korist njegovanja i razvi- janja slavenske solidarnosti, sprema se živo na tu slavu, na kojoj će se maći braća u sokolstvu iz Vladivostoka i Tiflisa sa onima iz Skoplja i Bitolja. Nu, ako je lijepa i utješljiva po- misao da će jedan drugom pružiti brat- sku ruku svi sinovi Velike Majke Sla- vije, nema dvojbe da smo mi Južni Slaveni prvi pozvani, da što mnogo- brojnije tamo pristupimo, da pokažemo najizloženijem ogranku našemu da smo u njegovoj preteškoj i nejednakoj borbi sa dvojakim protivnikom jedna duša, jedno srce, jedna pamet i jedna ruka. Sve što samo može od nas Hrvata i Srba treba da u Ljubljanu pohrli, da posvjedoči svijest i snagu novo probuđenog nacionalizma. Milo nam je bilo čuti da «se i starosta naše župe odlučio da uputi podređena društva da se već sada po- čne sakupljanjem sedmičnih doprinosa manje imućnih članova u svrhu da reprezentacija bude što brojnija — Tako valja! Tjesnija organizacija jugoslavenskog so- kolstva. Nakon sjednice sveslavenskog so- kolskog saveza, koja se o uskrsu obdr- žavala u Beču, posavjetovali su se starješine slovenske sokolske sveze dr. Oražen, starješina hrvatskog sokolskog saveza dr, Car i predsjednik srpskog sokolskog saveza Živanović, te je po- lučen podpun sporazum. Za četiri tje- dna poslat će u Zegreb sve tri jugo- slavenske sokolske organizacije po dva delegata. Ti će delegati predložiti sas- tanku konkretne predloge glede sjedi- njenjasvih taiju jugoslavenskih sokolskih saveza u jednu organičnu cjelinu. Buduća sjednica slavenskog sokolskog saveza. Sveslavenski sokolski savez obdr- žavat će svoju buduću sjednicu u Lju- bljani prigodom ljubljanskog sokolskog sleta, Toj će sjednici prvi puta prisus- tvovat zastupnici ruskog sokolskog sa- veza, koji je na zadnjoj sjednici u Beču primljen u sokolsku organizaciju- Dubrovačke vijesti Pomen Zrinjskom i Fran- kopanu. Inicijativom Hrvatskog Sokola, u dogovoru predstavnika svih mjesnih hrvatskih i srpskih društava, proslavljena je preko- juče obljetnica mučeničke smrti hrvatskih velikana, Zrinjskog i Frankopana. U jutro u 7 sati, bile su zadu- šnice u crkvi Sv. Viaha, kojima su prisustvovala zastupstva općine, društava i mnogobrojan narod. U veče, u 8 sati, u dvorani Hr- vatskog Sokola, priređeno je po- men veče, kom je prisustvovalo mnogobrojno građanstvo. Veče je otvorio g. Dr Miče Mičić, iz- loživši svrhu sastanka i značenje proslave. Zatim je g. prof. Melko Radulović, iscrpno i lijepo, go- vorio o hrvatskim mučenicima, i istorijski prikazao mučenike velikane te niz događaja koji ih dovedoše do odrubljivanja glave. Ovaj dan, 30. aprila, bio je u našem gradu dostojno , pro- slavljen, a pomenu dava veće značenje ta činjenica, da je po- men veče o hrvatskim mučeni- cima držao Srbin. Cijeli dan sva mjesna hrvatska i srpska dru- štva izvjesila su zastave na po koplja sa crninom. Lične vijesti. Od nekoliko dana boravi u našem gradu N. V. princesa Marija Jozefa. U srijedu večer Općina je poslala muziku, da u Gružu na o- bali pred parobrodom za vrijeme ve- čere otsvira jedan koncerat. Program se je sastojao iz slavenskih komads i jednog čina iz Boheme. Ni. V. je, kao obično kad posjeti naš grad, obašla mjesne trgovine starina i narodnih nošnja, te kupila po nešto, Akademija ,Srpske Zore“. Večeras je u Bondinu Teatru velika akademija, što je priređuje omladina u korist Srpske Zore, prosvjetno-privred- nog društva. Srpska je dubrovačka omladina imenovala vrhovnim pokrovi- teljem ove zabave odličnog naučenjaka, našega sugrađanina g. prof. Pera Bud- mani. Akademija se uz to održava pod počasnim pokroviteljstvom gospođa i gospode. Pokroviteljice su ove pleme- nite gospođe: Evelina Banac, Marija Berdović, Olga Bubalo, Ljubica markise Bona, Ivanka Cingrija, Mici ažić, Adele Gracić, Luigja Gracić, Aleksandra Iva- nišević, Mici Knežević, Zorka Milišić, Marica Perović, Jovanka Petranović, Marija Pilato, Mila Rubricius i Do- brica Smolčić. — Gospoda : Nikola Ba- bić, Pero Banac, Jovo Berdović, Luko Baldo pl. Gradi, Dr. Vlaho Matijević, Dr. Jovo Milić, Mihail Mi- lišić, Dr. Miho Papi, Dr. Andro Svilo- kos i Melko Stanković. Pioporačujemo našim pristašama, da posjete u što većem broju ovu za- bavu i da se ne osvrću na smiješna i neosnovana zabadanja, pa s koje god strane dolazila, Program večerašnje akade- mije. I. DIO. 1. Srpska Zora marš, Dub. Građ. Muzika. 2, Jenko: Kosovo, uvertira, izvodi Dab., Građ. Muzika. 3. a) Mozart: Arija Sarastra iz opere Čarobna frula; 6) Milojević: Pod sta- rim grobnim pločama, balada, pjeva g. Miloš Zec, operni pjevač, iz Beča. 4. Zaje: Iz opere Zrinjski, izvodi Dub. Građ. Muzika. 5. Marinković: Narodni zbor, pjeva muški hor. CRVENA HRVATSKA Br. 11. IL. DIO. 1. Čižek: Potpouri Ćes- kih pjesama, izvodi Dub. : Građ. Mu- zika. 2. Mokranjac:; Rukovet VIlI., pjeva mješoviti zbor. 3. Nušić: Naša djeca, pozorišni dialog, izvađ. djeca. 4. os Midjano; a) Benito Ber- sa: Robinjica (bosanska balada) pjeva g. Miloš Zee. 5. Čižek: Srpska rapso- dija, izvodi Dub. Građ. Muzika. 6. Kosovska apoteoza. Ohrid i Struga u počast Du- brovniku. Dva grada novoosvojenih krajeva iskazala su osobitu počast na- šemu gradu. Ohrid i Struga u Novoj S*biji prozvali su dvije nailjepše ulice imenom našega grada — Dubrovačka ulica. — Naš načelnik Dr. Melko Čin- grija primio je o tome riješenju brzo- javno izvješće od strane predsjednika opština Ohrida i Struge. Na to se je naš načelnik telegrafski zahvalio na počasti učinjenoj našem gradu. Položio ispit. Naš prijatelj gosp. Marko Satić položio je ovih dana u Beču nadopunidbeni ispit sa dobrim uspjehom. Čestitamo. Svečanost sv. Križa u Gružn. Sutra je u Gružu poznata svečanost sv. Križa. Dubrovačka Građanska mv- zika izvršit će tom prilikom u Gružu od 41/,—6', po podne koncerat pred crkvom. G. Tino Patijera, mladi Dubrov- čanin, iz Cavtata, angažovan je kao tenor u dvorskoj operi u Draždjanima. Našem prijatelju i zemljaku od srca se radajemo. Prodaja Lokruma. Princesa E- lizabeta Marija Windischgriitz kupiće otok Lokrum, na što su već pristali sadašnji vlasnici Lokrama o. Domini- kanci. 4000 K Družbi. Ovih dana pos- lala je Uprava mjesne Podružnice 4000 K Družbi kao doprinos kroz prvo raz- doblje g. 1914. Hvala plemenitim i svijesnim Dubrovčanima koji su pri- nijeli za Družbu. Koncerat naše muzike. Sutra će u večer na 7'/, Dubrovačka gra- danska muzika koncertovati na Placi. Pošto Bratstvo sv. Josipa nije radi korizme slavilo dan sv. Josipa, tako tu svečanost slavi sutra. Izlet u Bari. Prilikom svečanosti Sv. Nikole u Bari, 8. maja, parobrod Lovrjenac priređuje izlet 7. maja u 10, sati u veče. Sva je prilika, da će izletu sudjelovati i građanska mu- zika. Za Hrvatske škole u Trstu. Radošću doznajemo, da naš Soko i naša omladioa namjerava prirediti u nedjelju veče dne 10 ov. mi. u pro- storijame Sokola Veliko zabavno veče na korist Hrvatskih škola u Trstu. Pošto program zabave nije još ta- čno ustanovljen, javiće se naknadno a sastojaće se iz: proslova, solo-pjevanja, deklamovanja, pievanja muškog zbora, sviranja Dub. Građ. Muzike, suviše će naši dubrovački pozorišni diletanti g. g. Šapro, Bubalo i Job predstavljati jed- nu vrlo uspjelu šaljivu igru u 1 činu IZ POVIJESTI DUBROVAČKE DI- PLOMATSKE RADNJE XVI. VIJEKA a Napisao Prof. Dr. Boto Cvjetković, Uvod. U instrukcijama Raymondu, francuskome ot- pravnika poslovi u Dabrovniku, datiranim 28. marta 1806, vrlo je harakteristično kazao 'Talley- rand o dubrovačkoj diplomaciji: , Dubrovnik, od- već slab, da bi se sam obranio, uvijek je tražio zaštitu u tudinaca. Njegov je sistem bio, sagiba pred voljom jačega i da kroz političke do- gađaje prolazi ne učestvujući u njima“. Ovu harak- teristika dubrovačke diplomacije, koju tako bistro prozre francuski ministar inostranijeh djela, mnogi koće da shvate kao znak servilnosti u biranju i nainižih sredstava za očuvanje vlasti i dvoličnog provlačanja kroz svjetske događaje. No ovakovo shvaćanje spoljašnje radnje dubrovačkih diplomata stoji na posve krivoj bazi; tu nema p shva- danja vremena, u kojima je lađa dabro | vlade čas sjekla more punim jedrima, čas se, na ciklona, reducirala na najmanji broj jedara. Du- brovačka Republika mogla je da održi slobodu i civilizaciju na pragu varvarstva i smrti jedino same sebe uz budnu stražu kod svoga državnog barometra. Ova će nam radnja baš i ». a aR pokazati, kako je Republika znala upotrijebiti rečeno odricanje same sebe, recimo slabost, na očuvanje svoje individualnosti, slobode i napretka, pa kako joj je budno straženje kod državnog barometra pomoglo, da je imala velikog udijela u svjetskoj povjesnici, Sve ti diplomatski rad jedne države do nekog poten- cijalnog idealizma pa, presirajući na tome stanovi- štu, suditi historičku evoluciju vjekova vrlo je po- grješna stvar. To kaže čovjeka, koji je obračunao sa realnošću i prešao na polje fantazije. Fantazija opet nema što da radi u realnoj politici, jer je politika gola realnost, a ta realnost stvara povi- se | jest naroda i ona je jedina mjerodavna, da pro- sudimo moralnu veličinu jednog naroda, države, grada itd. Jer, što je povijest? Po Maksu Nordau povijest jo cjelina epizodi ljudske borbe o opsta- nak. Ovoj jedino valjanoj definiciji povijesti, što bolje odgovara no dubrovačka historija. Borba o opstanak nosioca slobode Dubrovačke Republike bila je gigantska. U toj borbi, u kojoj je Iepu- blika predstavljala Davida, a njezini protivnici i nepogode Golijata, ko će prekoriti Republiku, što je birala najzgodnije oružje ga sjegurnu samo- obranu. Ovdje nema što da radi komparaciju u biranju obrambenog oružja kod raznih narodi i vladavina u istim vjekovima. Niti su svi narodi i države imali uvijek jednaku borbu niti je bilo njihovo oružje po istome kalupu. Svaki gotovo vijek ima svoje osobite zabtjeve ma svim linijama borbe o opstanak i jaoh se onome, koji im se na vrijeme ne prilagodi. Takav ostane postrance i zakršljavi; priroda zahtjeva da se takav zakršavljeni organizam izloži na Tajgeto. To Dubrovačka Republika nije htjela. Htjela je individualnoga života i imala ga je kao malo koja država. Za nj je kovala osobito oružje i ovo je bilo prve vrsti pa je razvila takav životni poten- cijal, da nas i danas puni udivljenjem. Republika je ostala, doista, uvijek u vrlo stegnutim granica- ma pa joj je najveći zamah teritorijalnog širenja udarao od rta Oštrog do Neretve u arejalnom iz- nosu od oko 2500 km? sa 80,000 stanovnika. Ali usprkos tog malog teritorija kao i broja stano- vništva njezina je historija postala sastavnim di- jelom povjesnice civilizovanoga svijeta, jer se u njoj, kaže Ivan Miiller, ogledaše čovječanstvo. Dobro je rekao Saint-Mare Girardin: , Dostojan- stvo se naroda mjeri, a ne broji“. Tko samo i letimice prolista povijest Drabrovačke Republike ili još bolje, tko, po riječima Aristotela, uzme u analizu pritodu dubrovačke zemlje, uzduh koji di- sahu stari Dubrovčani, hranu kojom se hranjahu, ljude s kojima bijahu u saobraćaju, otkrit će ču- dnu smjesa prirodnih zakona te su vladali onom još čadnijom Republikom i dali joj određeni pra. vac u ukupnom javnom i privatnom životu. Ova smjesa prirodnih zakona znala se je opet tako živo prikazati u jednoj zaobljenoj cjelini u cije. lom nizu života Dubrovačke Republike, tako uda- riti naravnim putem stkcesivne evolucije od pro- ste hridi ,Lave“ do veličanstvenog ,kneževskog dvora“, da i dandanas nekom atraktivnom silom privlači cvijet evropske inteligencije, da tu vidi prava genezu razumnog, kulturno-diplomatskog života. I Prvi susret Dubrovnika s Osmanlijama. — Du- brovnik a kršćanstvo. — Dubrovnik i Mleci. Dubrovnik za prve Svete Lige. — Njegovi odnosi sa Vatikanom, Karlom V., Franom I. i turskim sultanom. Svoju gipku, istančanu diplomatsku radnju pokaza Dubrovnik na osobit način u kobnom XIV. stoljeću. U ovome vijeku izvrši se velika ali i posljednja najezda Azije protiv Kyrope: osmanlijska bujica poče da se razlijeva poput ve- like rijeke po jugoistočnim evropskim krajevima i silno ugrozi balkanske oblasti. Ali dok balkanske države srću ko hipnotizirane u ždrijelo osmanlij- ske nemani, dok su još Osmanlije daleko od du- brovačkih državnih međa, Republika na vrijeme orijentova prema njima svoju politiku i udari konsegventnom jednom politikom, koja učini, da ono, što je bilo drugima na zator i propast njoj je bilo u korist i jamstvo — života. (Nastavit će 66)