IZLAZI SVAKE SUBOTE CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- i. KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO RUNA VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE — SMATRA 8E PRED- ROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE IO 1 ČETVRT GODINE RAZMJERNO. ie A 12.— KO NE V POJEDINI BROJ ZAPADA 20 PARA, — Dubrovnik, 16. mola 1974. Književnik, naučnik, prvi moderni literarni kritik, pisac istorije moderne srpske literature, auktor mno- brojnih kritičkih i naučrih djela, profesor beogradskog univerzi- književnog glasnika“, urednik .,Srpskog teta, besjednik, prvi konferensijer, duša i srce velikog modernog literarnog pokreta kod Srba; — apostol narodnog jedinstva, narodni poslanik, je dinstven propovjednik nacionalizma, duho- vni pravi i iskreni vođ naciogalističke uje- dinjene hrvatske, e. i slovenačke o- mladine Dr. JOVAN SKERLIĆ preminuo je. Kratka vijest Sei juče dobismo, ošinula nas kao grom, porazila nas! Pa zašto, nemilosrdna smrti, i ti nesrećna sudbino, da nam otimate sve ono što je vrijedno, valjano, agilno i neumorno u radu za narod, za korist narodnu, za napredak jednokrvnog našeg hrvatsko-srpskog naroda? Pod prvim utiscima ove žalosne vijesti, nijesmo u stanju da istaknemo kolik je gubitak za naš narod smrt Jovana Skerlića, ali hoćemo da istaknemo: je neprocjenjiv. da Neka je slava velikom književnom radeniku, is- krenom poborniku jugoslavenske Ideje — Jovanu Skerliću, a duh njegov nek i dalje živi u narodu! LUČONOŠA NACIJONALIZMA Ovo nekoliko redaka pišemo ne samo spontano već i vesela srca. Cijenimo, misaoni Hrvati i Srbi, u kojima strančarstvo nije istrijebilo i po- sljednji tranak pravednosti s ra- dosti dočekali ponovno pojavlje- nje gosp. Milana Marjanovića na polju domaće (u užemu smi- slu) publicistike. Nijesmo voljni da ikoga ol naših javnih trudbenika podci- jenjivamo kao uputnim da ikakovih upoređe- nja pravimo; tek mišlimo da će zani- da su svi ozbiljni, što ne držimo nam svaki onaj, koji sa manjem, sa ljubavlju i sa razu- mijevanjem prati naše javne pri- like, povlađivati, reknemo li da je najnovije novinarsko preduzeće Narodno Jedinstvo“ došlo u zgodan čas (gotovo bi smo re- kli u skrajno vrijeme) i da je ono popunilo jednu omašnu i opasnu lakunu u našem novin- stvu, Davno se osjećala potreba sistematskog, trezvenog, nede- klamatorskog pisanja. Ako iko među nama, gosp. je Marjano- vić bio na to upravo pozvan i podesan. Gospodin Marjanović nije no- vajlija, Odlična kulturno-isto- rijska sprema s kojom raspolaže, bistroća i konsenkventna evolu- cija njegovih političkih nazora. njegova više jedinstvena nego li rijetka radišnost i široka kon- cepcija to su vrline koje je mogao da zamjeti svak, koji je koliko toliko pratio njegovo već dugo- godišnje plodno i korisno poli- tičko-kulturno djelovanje. Nu, pored tih odlika, gos- podin Marjanović ima još jednu, koja u našim očima nije ništa manja, a to je njegova velika, iskrena ljubav za narod naš cijelokupni-ljubav koja mu jedan cigli put u životu, i jednom tačno indicira ne samo što treba u stanovitu času da se radi nego | i gdje treba da se onaj rad ispoljava. Kaže se da je najuspješniji liječnik onaj, koji osvem znanja ili ima i ljubavi svoga pacijenta. U velikom komešanju na- rodne psihe, koje stvoriše silni talasi sa balkanskih bojišta, Mar- umjenja za janović je svoje u narod_zalju- | bljeno srce ispitao, te osluhnuvši pulsiranja i narodnog bila, pri- mjetio odmah da je (da osta. nemo pri medicini) locus mi- noris resistentiae Zagreb i u Zagreb je prenio umni alat svoje zamjerne spreme. Narodno Jedinstvo“ ne treba reklame: ono je samo sebi naj- bolja reklama — a pisac ovih redaka govorio je s Marjanovićem to letimično. Ko čita mirna i skladna ali isto toliko i oštroumna i duboka / i učena ona razlaganja, i to na publicističkom polju, gdje nas godinama — uz po koju iznimku — pltahu polu- znanstvenim petrefaktima i po- larodoljubnim limunadama; ko- mu su više dodijala (a komu nijesu?) mpotentna gravamina n. pr, za i kontra nagodbi za i kontra državnom pravu, za i kontra regnikolarnim deputacijama i slično, taj je za cijelo kao i mi sa radošću po- zdravio ovu pojavu, s koje u na- šem će Zagrebu proključati nova, borbena, moderna i simpatična struja u narodnom životu. Mi gospodinu Marjanoviću čestitamo a čestitamo i šem - mišljenju našla rječitog, filozofskog propovjednika i. tumača zdravog nacionalizma. usiđelička | našoj publici, koja je u njemu po na- Tek jednu primjedbu bi smo istaknuli, »Nar. Jedinstvo, kao da ima tendenciju da postane dnevni- kom. Je li to potrebito? Ne bi li možda korisnije bilo obratno; biva da se prometne u pravu političku reviju? Cijenimo, da su revije po- desnije za stvaranje širokih, buj- nih a nadasve u sebi dosljednjih struja, Dnevne novine lako će, zavedene vatrom česte i nagle polemike zabasaik.. Misaoni nacijonalni Hrvati i Srbi, koji želite faktično dobra svom napaćenom narodu, nastoj- te da širite čitalački krug ,Na- rodnoga Jedinstva“. Omikron. - Ronferencija dalmatinskih zastupnika $ - uomjesnikom u pogledu izborne reforme Prošle sedmice sastala se kod na- mjesnika konferencija odaslanika svih skog rada u Dalmaciji. Konferencija se je sastala na poziv samog namje- snika grofa Attemsa. Na konferenciju su došli zastupnici svih. stranaka, a među ostalim došli su od hrvatske stranke: Dr. Ivčević, Biankini, Dr. Machiedo i Dr. Medini; od pravaša: Dulibić i Prodan, od Srba Simić, od | napredajaka Dr. Simodlaka, od Talijana Krekić i t, d. Vladu su zastupali na konf: renmciji | sam namjesnik grof Attems te savjet- nici Peteln i Škarić, Namjesnik grof Attems otvarajući konferenciju, pozdravio je prisutne i do pozitivnoga uspjeha. Iza toga je ocrtao tok pregovora i iznio karakte- ristike vladine osnove za riješenje krize. Savjetnik Peteln pročitao je zatim o- osnovu. Iza toga se razvila debata o samoj, osnovi. Predstavnici stranaka izjavili su odmah, da ne mogu davati nikakovih meritornih izjava bez predhodnoga spo- raznmka sa svojim stranačkim klubo- vima- Iza te načinu, kako da se dođe među stran- kama do sporazuma. Svi zastupnici osim pravaša bili | su za to. da_se odmah sazove sabor. Biankini je osobito naglasivao potrebu saziva sabora, dok je Dulibić bio pro- tiv. Konačno je nakon cdulje debate postignut sporazum, da se stranački izjave povela se riječ o predstavnici opet dne 20 o. m. sastanu | ib | na međustranačku konferenciju, a dotle | značenih pod b) izuzeti su gradovi, | dotično. trgovišta, naznačena pod a). neka svaka stranka odluči o tome: Je li moguć sporazum na temelju vladine osnove ili ne? Samo u onom slučaju, da se stranke izjave za osnovu, izaći će vlada s njome | pred sabor. | Prema vladinoj osnovi imalo bi se | uvesti u Dalmaciji opće izravno i tajno | pravo glasa. Cijela zemlja podijelila bi se u četiri kurije i to: Kurija veleposjednika, u koju bi spadali svi oni, što plaćaju preko 200 | K poreza. | Kurija srednjeg poreza sa onima, koji plaćaju poreza od 5200 kruna. Pučka kurija sa onima, koji pla ćaju poreza do 5 K i koji uopće ne- plaćaju poreza. Od tih kurija bi imali: Veleporeznici 11 mandata, Srednji pereznici 21 mandat i to odio općina 12, a odio gradova %, Pučka kurija 28 mandata. Kurija komora 4 mandata. Viriliste 2 mandata. Ukupno dakle bilo bi 58 zastupnika. | Reforma zemaljskog reda. Ova vladina osnova donosi slije- | deće reforme u zemaljskom redu za | kraljevinu Dalmaciju : $ 3. Sabor sastoji od 58 članova 2 viriliste (katolički nadbiskup i pra- stranaka, da vijeća o uzpostavi sabor- / 'CRVENA HRVATSKA: tzdnvoelj 1 odgovori urednik; tvo Aete, — Godina XKIV. — Bol 13 voslavni biskup) i 56 biranih zastup- nika: 11 iz izbornog razreda velepo- reznika, 3 trgovačko-obrtničkih komora, 21 srednjih poreznika i 21 najnižih poreznika i neporeznika. $ 11. Zemaljski odbor kao upravni i izvršni organ zemalj. zastupstva, sa- stoji pod predsjedanjem predsjednika sabora, od šestorice prisjednika iza- branih između članova zemalj. sabora (sada ih je 5). Predsjednici se biraju ovako: je- dnog biraju zastupnici veleporeza, je- dnog trgovačko-obrtničke komore i gra- dovi iz kurije srednjega poreza, jednoga seoske općine srednjega poreza, ža pučka kurija (najniži poreznici i poreznici) a dva cijeli sabor. Uvađa se novi izborni red, po kojema : Prvu kuriju t. zv. ,veleporeznika“ sačinjavaju oni, koji su mavršili 24. godinu života i plaćaju državni porez barem 20 K na godinu, od kojih ba- rem 10 kruna u ime realnog poreza. U kuriji imaju izborno pravo također korporacije, zaklade i društva; ako | plaćaju najmanje gore naznačeni iznos izrazio nadu, da će konferencija dovesti | reza. Ostaju četiri izborna kotara Zadar, Split, Dubrovnik i Kotor. Prva dva biraju po zastupnika, Dubrovnik 2 a Kotor 1. U kuriji trgovačkih i obrtničkih komora biraju komore u Zadru, Splitu i Dubrovniku po jednog zastupnika. Pravi članovi svake trgovačke i obrt- ničke komore sačinjavaju po jedno iz- burništvo. U kuriji srednjega poreza imaju izborno pravo svi oni koji su navršili 24. godinu života i plaćaju izravni po- rez najmanje od 5 K na godinu. Ova kurija obuhvaća 21 izborni kotar, i baš sačinjavaju po jedan izborni kotar : a) gradovi, dotično trgovišta: 1. Zadar, 2. Šibenik, 3. Split, 4 Toni i Omiš, 5: Makarska i Metković, Hvar. Starigrad i Vis, 7. Korčula, i rebić i Ston, 8. Dubrovnik, 9. Kotor, Perast i Brcegnovi, b) općine u području sudskih ko- tara: _1. Zadar, Biograd, Pag i Rab, 2, Benkovac, Kistanje i Obrovac, 3. Knin i Vrlika, 4. Šibenik, Skradin i Tijesno, 5. Trogir i Drniš, 6. Split i Oniš, 7. Hvar, Starigrad, Vis i Brač, 8. Sinj, 9. Imotski i Vrgorac, 10. Ma- karska, Metković, Pelješac i općina i Ston, 11. Dubrovnik, Cavtat Ston — izuzevši općinu Ston, Blato i Korčula, 12. Kotor, Budva, Ercegnovi i Perast. Iz izbornih kotara gradova i trgo- višta izuzeta su mjesta sjedinjena s gradom, dotično s trpovištem u jednu općinu. Iz općina sudskih kotara, na- Svaki od izbornih kotara u ovoj kuriji, bira po jednog zastupnika. U t. zv. pučkoj kuriji biraju svi oni, koji su navršili 24 godinu života, a plaćaju ispod & K izravnog poreza, kao i oni, koji-ne plaćaju nikakvog poreza i prebivaju barem već godinu duna u općini, gdje valja da vrše iz borno pravo. Ova kurija bira 21 zastupnika, a sustavljen : je od ovih 14 kotara: 1. Grad Zadar, 2. Sudski kotari Zadar — Izuzevši grad Zadar — Bio- grad, Pog, i Rab, 3. Sudski kotari Benkovac, Kistanje i Obrovac, 4. Sud- ski kotari Knin i Vrlika, 5. Sudski kotari Šibenik, Skradin i Tijesno, 6. Sadski kotari Trogir i Drniš. 7. Grad Split, 8. Sudski kotari Split — izuzevši grad Split — i Omiš, 9. Sudski kotari Hvar, Starigrad, Vis i Brač, 10, Sad- ski kotar Sinj, 11. Sudski kotari Imot- ski i Vrgorac, 12. Sudski kotari Ma- karska, Metković i Pelješac, 13. Sudski kotari Dabrovnik, Cavtat, Ston, Blato i Korčula, 14, Sudski kotari Kotor, Budva, Brcegnovi i Perast, Birači svakog od ovih izbornih kotara sačinjavaju po jedno izborništvo. Izborni kotari naznačeni pod brojevima 2,8, 4, 6, 6, 11 i 13 izabrat će po dva zastupnika, a ostali po jednoga. ma PRETPLATA I OGLASI = ŠALJU SE UPRAVI, A DOPISI UREDNIŠTVU ZAHVALE SLIČNE o PO SPOGODBI U Uz E POPUST PRAMA NEFRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU 000000000000000 VE I JAVNE (31/4 = OGLASE 1 OD 1 tipi ke. RUKOPISI SE NE VRAČAJU U pravilu može svaki birač vršiti svoje izborno pravo samo lično. Iznim- ke od tog pravila dopuštene su samo u izbornom razredu najviših poreznika. Glasovanje je izravno i tajno, ba- canjem glasovnica u žaru. Kod izbora se smiju upotrebiti samo glasovnice, koje su izdane od vlasti, jer inače glas ne vrijedi. predviđeti, da bi od 56 mandata dobili: . Hrvati 40, Srbi 9 i Talijani 7. U ku- riji veleporeza: Hrvati 6, Srbi 1, : lijani 4; u kuriji srednjeg poreza: H | datom naprama 18 pravaša i 7 "Tali | jana, ne računajući 2 viriliste. Sad će se ovom vladinom osnovom baviti saborski klubovi i ma 20. o. m. bit će međustranačka konferenca, na kojoj će se ustanoviti konačno, je li moguć sporazum na bazi vladine os nove ili ne. Jedino u tom slučaju vlada bi iznijela osnovu pred Nacijonalistička omladina kontrabira oficirski zbor u Mostaru Poznati su dogođaji što su se odi- grali u Mostaru pred nekoliko dana. Pošto je sad prema osome sveučilišna nacijonalistička omladina ustala, shve- | tivši kao nekvalificirane uvrede oficira spram omladine i naroda, donosimo u kratko po ,S. Riječi“ opis tih događaja : Do samog dogođaja došlo je ovako : U utorak uveče 28. aprila o. g. u ,Cen- tral Kino“ germansko operetno društvo iz 'Tješina, davalo je operetu ,,Poljačka krv“. Sala je bila puna oficira, gospo- đa im, vojnika i drugih iijije gl: ger- manstva, na žalost Hrvata i Srba, bez kojih ne može nikakva svežanost biti, osobito kad to priređuju »proslavljeni“ kultartregeri Švabe. Treba i oni da se pokažu pred »Svabicama“, da su ljudi od kulturnog ukusa! Nekolicina djaka iz gimnazije i trg. škole Hrvata i Srba sviju vjeroispovijedi pri drugom činu počeli su demonstri- rati zviždeći, a kad je od strane Švaba i njihovih prišipetlja počeo aplauz glum- cima pri svršetku drugog čina, sa ga- lerije počeše na pozornicu padati jaja, a djaci zapjevaše: ,Oj Slaveni !“ Sve, što švapski misli i diše, tada se diže na noge — počev od prostog infanterista do generala, psujući i gr- deći ,kuš bošnjaken“. Oficiri uzrujani | s golim sabljama istrčaše na galeriju. a u pomoć im pritekoše i vojnici, na- čini se gužva i počeše po galeriji tući, čim stignu djake i omladince i prave i krive, muslimane, ike i pravo- slavne, bacajuć ih sa galerije niz ba- samake u hodnike, gdje ih je dočeki- vala druga grupa oficira i vojnika. Na žalost jedan se Hrvat major, takući djake, derao i psovao svima: i bosan- sku, srpsku i hrvatsku mater. Pojedini djak i omladinac prolazio je kroz stotinu ruku s galerije do u hodnik. gdje su ih ponovo tukli drugi oficiri i vojnici, predavajući ih u ruke mahnite mostarske policije, koja ih ne- milosrdno opet nastavljala tući, vodeći i prave u zatvor. Tada je i vojsci za- trubilo — na uzbunu. Kotarska policiju nije na vrijeme red uspostavila, nego je dozvolila raz- jarenim Švabama, da na onakav besti- jalan način našu omladinu mlate! Kao junak te večeri pokazao se Rihard Pa- her,.sin čavenog Srboždera i Slaveno- foba Antona Pahera, vlasnika štampa- rije ,Paher i Kisić“, koji je pomogao oficirima.i vojnicima, pa je s boksom tukao SK gdje je koga stizao. Dovle opis tih mostarskih dogođaja. Usljed ovih (os om omladina održala je po-