IZLAZI SVAKE SUBOTE

CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU-
NA GO-

KRUNA
PRETPLATA MINE — SMATRA

POJEDINI BROJ ZAPADA 20 PARA.

ANNU
+ Tadija Smičiklas

I opet jedan udarac, težak i osje
tljiv udarac i ako ne porazan i nena-
dan. Izgubili smo za navijek jednu silo,
jednog odličnog kulturnog radnika, iz
gubili smo slavnog istoričara Tadu
Smićiklasa. Još smo u mozak :utu-
čeni poraznom smrti velikog Skerlića,
a kroz malo dana eto nam i druge
crne vijesti. Veliki su i osjetljivi ovi
gubitci za naš maleni narod hrvatskog
i srpskog imena.

U ponedjeljak je preminuo zaslu-
žni Tadija Smičiklas u 71. godini svoga
života. Odijelio se od nas veliki hr-
vatski istoričar i predsjednik Jugosla-
venske Akademije. Na tužni glas smrti
naše je uredništvo telegrafski izjavilo
saučešće Jugoslavenskoj Akademiji u
Zagrebu. Pokojnik se je rodio u vri-
jeme ilirskog preporoda. U velike je
zadužio naš narod svojom monumen-
talnom radnjom, čuvenom Hrvatskom

Povijesti, koja je čitavim generacijama |

bila gotovo jedini izvor znanja o na-

šoj prošlosti. Veliko je i epohalno ovo /

djelo bilo od odlučne važnosti za naš

kulturni i politički razvitak. God. 1882. /

postao je Smičiklas profesorom istorije
na hrvatskom sveučilištu u Zagrebu i
tu je predavao sve do lanjske godine.
Napisao je nekoliko književnih raspra-
va, pa čitanke za I., II. i 111. razred
gimnazije. Preradio je i upotpunio Mar-
kovićevu čitanku za IV. razred. Godine
1883. postao je pravim članom Jugo-
slavenske Akademije. Bio je počasnim
građaninom grada Zagreba, Karlovca
i Varaždina, Matica Hrvatska izabrala
ga je 1889. godine svojim predsjedni-
kom poslije smrti zaslužnog Ivana Ku-
kuljević-Sakcinskog. Kad je postao rek-
torom hrvatskog sveučilišta rekao je
zanimivi i poznati inauguralni govor
,O postanku Gundulićeva + Osmana“.
Napisao je mnogo biografija hrvatskih
književnika i pjesnika. Istupio je i kao
političar. Nekoliko je godina bio zastup-
nikom na hrvatskom saboru i žilavo
se borio u redovima opozicije. Uz ,Hr-
vatsku Povijest“ najveće je njegovo
djelo ,,Codex diplomaticus“, zbornik
isprava što se odnose na hrvatsku po-
vijest. U priznanje njegova velikog i
zaslužnog rada hrvatsko ga je sveuči-
lište imenovalo početkom ove godine
svojim začasnim doktorom.

Pokojnik je dolazio češće u Dal-
maciju. Bio je nekoliko puta i u našem
gradu. Obično bi dolazio da radi u
arhivu.

Opet jedna strašna crna smrt, još
jedan sveti grob! Neka je slava veli-
kom hrvatskom istoričaru, slava mu i
vječna pomen u zaslužnom hrvatskom
narodu !

ANNO
Za podignuće maloobrtničkog kredita

U svim pokrajinama Austrije vla-
da se vrlo mnogo brine za podignuće
maloga obrta, kojemu prijeti propast
od industrije, Ta vladina pripomoć do-
lazi na razne načine. Kako je Dalma-
cije u svemu zadnja, kada treba nešto
da dođe sa vladine strane, tako je i
njezin mali obrt imao do sada vrlo
slabu, da ne rečemo biš nikakovu pot-
poru. Po drugim pokrajinama drže se
na stotino stručnih tečajeva bilo za po-
jedine obrte kao stolare, krojače, cipe-
lare i t., d. bilo za grane, koje intere-
suju svakog trgovca i obrtnika, kao
n. pr. za knjigovodstvo, trgovačku kal-
kulaciju i slično.

Jedan vrlo važni faktor za podi-
gnuće obrta, imala bi biti obrtnička
udruženja. A među tim udruženjima
svakako je najvažuije udruženje na
kreditnom području. Tako već u osta-
lim pokrajinama Austrije ima preko
350 trgovačko-obrtničkih kreditnih za-
druga, kojima je zadaća promicanje
maloga obrta na način, da priskoči jef-
tinom vjeresijom pojedinim trgovcima

 

KO NE VRATI LIST KAD MU

SE PRED-

rec ZA DOŠASTO FOLOONIETE
PO I ČETVRT GODINE RAZMJERNO. :

 

 

 

Dubrovnik, 13. Juna 1914.

i obrtnicima u njihovim radnjama, Da
ove kreditne zadruge mogu svojim čla-
novima davati vjevesiju uz što jeftiniji
kamatnjak, vlada dolazi tim zadruga-
ma na razne načine u pomoć. Tako
kod osnivanja dade im se pripomoć za
osnovne troškove. Osim te potpore vla-
da daje badava sve članske, kao i ulo-
žne knjižice. Nadalje vlada daje stal-
nu godišnju subvenciju za troškove
režije.

Kako smo već gore napomenuli
takovih zadruga u Austriji ima preko
350 i sve vrlo dobro uspijevaju. Nije
potreba ni da rečemo, da u Dalmaciji
takovih zadruga nema. Trgovačko obr-
tnička Komora u Splitu videći veliku
korist od ovih zadruga po malo-obrt-
nički stališ obratilo se pred jedno tri
mjeseca ravno na ministra za javne
radnje, pod čiji resort ovo pitanje spada,
predstavkom, u kojoj je tražila da se
ove kreditne zadruge osnuju i u Dal-
maciji i da im vlada dođe jednakom
mjerom u susret, kako dolazi i drugim
pokrajinama.

Ministar za javne radnje došao je
u susret toj predstavci splitske trgo-

vačke Komore te je u tu svrhu izaslao /

u Dalmaciju odsječkog savjetnika g.
D.ra Fridrika Vering i ministarskog |
podtainika g. D.ra Frana Oberthor.
Ova su gospoda obašla Dalmaciju i u
našim gradovima održali sastanke sa
trgovcima i maloobrtnicima. U našem
su gradu bili u petak dne 5. t. mj.
gdje je u općinskoj vijećniči — bla-
gohotnu u tu svrhu od g. načelnika
ustupljenoj — g. Dr. Erano Oberthor
razložio u čemu sastoji vladina akcija
te kako i koliko vlada može da pripo-
mogne. Kazao je izričito, da oni nisu
došli, i da to nije njihova zadaća, da
organiziraju trgovce i obrtnike. Njiho-
va zadaća ili bolje zadaća ministarstva
za javne radnje sastoji se u tome, da
oni dadu samo poticaj, a do trgovaca
i obrtnika je, ako uviđaju potrebu or-
ganizacije, da se udruže, a tom će u-
druženju vlada doći u susret. Razložio

sje, da vlada dolazi kreditnim obrtnič-

kim zadruga.na u susret na način, ka-
ko smo već gore spomenuli.

U Splitu je već zaključeno osno-
vati jednu takovu zadrugu, a isto tako
i u Šibeniku. Bilo bi dobro, kada bi
se i u Dubrovniku osnovala takova za-
druga. Jer osim kreditne stiane ta bi
zadruga imala i drugu vrlo dobru stra-
nu. Bila bi početak drugih organizacija
obrtničkih, a jedno udruženje svakako
će se lakše boriti proti velikoj konku-
renciji velike industrije, nego li to
može učiniti pojedinac. Kad pak spo-
menemo, da bi ova kreditna zadruga
preuzela i inkaso za svoje članove pra-
ma njihovim mušterijame, onda smo
na čistu, koliko koristi bi takova za-
druga pridonijela. Naši trgovci i obrt-
nici najbolje znadu svoje račune, i oni
dobro znadu, koliko mušterija plaća re-
dovito svoje naručbe i kupljenu robu.
Ima otvorenih računa od toliko i to-
liko mjeseca, a i godina. Kad bi za-
druga preuzela inkaso, onda bi se nau-
čile mušterije da plaćaju redovitije svoje
dugove, a obrtnik i trgovac se u tom
slučaju ne bi trebao bojati, da će iz-
gubiti mušteriju, pošto bi se to pro-
teglo na sve trgovce i kod svih bi bio
jednak postnpak.

Ovo smo nekoliko redaka nabacili
samo tako da upozorimo naše trgovce
na predavanje, koje je g. Frano Ober-
thor držao dne &. t, mj. u općinskoj
vijećnici. Mi ćemo se do potrebe opet
na ovo pitanje povratiti, Naglasujemo
samo, da će mjesna trgovačka Komora
ići u svemu na ruku našim trgovcima
i obrtnicima. Ako bi tko želio, da do-
bije bilo koje informacije, neka se slo-
bodno obrati na tajništvo Komore, koje
će vrlo rado učiniti sve moguće, da
se kod nas podigne obrt i trgovina,
jer u tome ne vidi ništa drugo nego
samo svoju dužnost.

Andrija Ćurlin.

 

G PRETPLATA I OGLASI sa
ŠALJU SE UPRAVI, A_DOPISI

DOPISI UREDNIŠTVU
P O, IZJAVE I JAVNE
VISINE PE-

ZAHVALE PLA:

\CRVENA HRVATSKA #5:

NEFRANKIRANA
izdavatelj | odgovorni urednik: ivo Arsete. Godina XXIV. — Broj 1), člesocueLčco. RUKOPISI SE NE MAJU SE

U sokolske redove!

(Zgodan prijedlog novome starješin-
stvu župe Gundulićeve)

Prva i zadaća društva
sokolskih sastoji se u tome, da podr-
žavaju narod u svestranoj svježosti
koja mu neda malaksati, u svježoj stal-
noj jakosti, tjelesnoj i moralnoj, da sva-
kome narušenju prkose i time pred-
susretaju svakom zastoju, tom najve-
ćem zlu, koji može da narode stigne.
Naša sokolska društva imadu, da budu
vježbalište najuzvišenijih i najljepših
kreposti u životnoj i narodnoj borbi,
U njima se jačamo | bratstvu, disci-
plini, ustrajnosti, odvažnosti, čistoći

ćudoređa, u ljubavi Nitta kojoj
valja sve s oduševljenjem žrt

Miroslav Tyrš.

Žalosno je da se kod nas nije tako

duboko uvriježila sokolska misao, a još
žalosnije je fakat da baš u relativno
velikom području naše župe imamo
onako maleni broj sokolskih društava.
U nekojim su mjestima  preduslovi
upravo krasni. Tko je ovakovome sta-
nju uzrok? Zabacimo rađe odgovor na
ovaj upit. Mi, jer smo samo 10 Soko-
| lova osnovali.
O velikoj važnosti, potrebi i za-
sokolstva neću govoriti, navedene
| riječi učitelja T'yrša, dovoljno karateri-
| ziraja sokolstvo; rađe ću govoriti o
čvršćoj orgaaimaciji naše župe. 'Tiče se
osnivanja sokolskih organizacija po na-
šim varošima i selima. Naša je bratska
sokolska župa Vojvode Hrvoja u tome
pravcu dobro otpočela. Čast tajniku
br. Dr. G. Anđelinoviću!

Kod nas ovo polje rada nije ni
taknuto i leži neobrađeno. Pitanje je:
»Kako ćemo raditi?“ Odgovor: Zala-
ženjem u narod, priređivanjem izleta
u ona mjesta, gdje ima i valjanih predu-
slova za osnutak sokola (kao na pr.
Trsteno, što ste priredili), davajući
inicijativu onim ljudima, koji su se
zauzeli za osnutak sekola u dotičnome

 

| daći

 

mjestu. ,Tko mora ovo raditi?“ ,,Svih
10 sadašnjih društava, a najviše matica
naše župe, jer je njezina okolica ne-
taknuta“. Zar to nije žalosno: U cije-
lome političkome kotaru dubrovačkome
ima samo 1 sokolsko društvo u Dub-
rovniku i..... dosta. Veselih stri-
jelaca ima puno!

Dosada se nitko nije brinuo zala-
ziti u narod, taj naš nepokvareni na-
rod. Bili smo mu tuđi! Nitko mu nije
dolazio, da ga oplemeni, da mu dade
luč prosvjete i kulture u njegove žu-
ljave ruke i on je prepušten sam sebi
bitisao i selio se u Ameriku. To trebaju
sokolovi ispraviti oni mu moraju pru-
žiti svoju desnicu i kazati mu: ,Ti si
naš brat, Mi smo radi tebe a ne ti
radi nas“.

Nekoja mjesta u našoj sokolskoj
župi imaju i takozvanu mjesnu inteli-
genciju, ali se nitko nije sa njom od
nas stavljao u dodir, a oni bi bili kadri
provesti naša čvrsta sokolska društva.
Dogodilo se je da bi član kojeg sokol-
skog društva iz službenih razloga bio
premješten u koje od ovih mjesta, pak
se tamo nije ni maknuo, da radi i da
osniva. Dosta žalosna pojava i ona
znači loš sokolski odgoj, kojemu mi
najmanje posvećujemo pažnje. U Čes-
koj je sokolska organizacija ujedno i i
najveća narodna škola.

Naš je seoski učitelj ostao indo-
lentan naprama svemu što je narodno
— u širemu značenju te riječi — a
zanima se po gdjegdje političkom bor.
bom i unosi samo razdor. Vrata su
sokolane zatvorena našim dalmatinskim
preparandima, pak onda nije ni čudo
da su takovi. Zamislite čak i u Bosni
đaci smiju vježbati u sokolani i ova im
vlada to dozvoljava, a nami se to isto
u Dalmaciji zabranjuje.

Pratim upravo rapidni razvitak

sokolstva u Bosni, koji se
mora zahvaliti samo učiteljima i sve-
štenstvu. Sveukupni broj Srpskih
Sokolova“ i ,Pobratimstva“ (seoski so-
kolovi) iznosi preko 150 društva. Zar
nije to utješljiva pojava, uz to još ve-
ćina ovih društva vježbaju na livadi

 

 

 

ili po kavanama, jer nemaju vlastite
dvorane.

U našim su varošima ovi inteli-
genti, na koje bi se morala naša župa
obratiti: učitelj svećenik, općinski taj-
nik, poštanski činovnik i načelnik.

U djelokrugu naše župe, dalo bi
se puno uraditi, ali samo treba žila-
voga rada. Mnogo bi na ovome mogao
uraditi baš starješina župe, koji je
poznat a navlastito u dubrovačkome
kotaru. On bi sam mogao te ljađe za-
interesirati za sokolstvo. Župa bi se
odmah stavila u pismeni obraćaj sa
ljudima i omladinom u ovim mjestima.

U području bi se naše župe mo-
glo osnovati sokolska društva u slije.
dećim mjestima: 1) Velojlaci, jer mje-
sto broji preko 1500 stanovnika, 2)
Lastc vo, tamo ima dosta inteligencije,
3) Žirnovu. Mjesto ima do 3000 sta-
novnika, a ima već i dvije čitaonice,
4) Smokvici, 5) Orebiću. Ovdje je ža-
losno, da nema sokolsko društvo. 6)
Kuni, 7) Stonu Ovamo se je bio i
oganizirao nekoć soko, ali ga zadesi
sudbina naših društva. U mjestu su
porezni i sudbeni ured, liječnik i dos-
tatan broj inteligencije. 8) Slanome.
Ova općina broji skoro 1500 stanovnika
a ima i zgodna okolicu n. pr. Majkovi.
Tu ima i puno spremne omladine,
koja bi bila kadra nešto uraditi, a sam
općinski tajnik gosp. Vid Tarbušković,
bio je član prednjak najvećega dalma-
tinskoga sokola u Starome Gradu. Ovdje
bi se moralo intenzivnije i odmah raditi.
Ima u Slanome i nekoliko uglednih
ličnosti do njih je da počmu., 9) Laki
Šipanjskoj. 10) Trstenomu i Orašcu.
(U početku bi trebala samo jedna so-
kolana). 11) Rijeci. Njoj smo najbliži.
Trebalo bi da nekoliko njih polazi naše
vježbe u sokolani. 12) Župi. Moglo bi
svako večer dolaziti po nekoliko Žu-
pljana vježbati u našu sokolanu. 13)
Cavtatu. 14) Čilipima Ovdje ima i seo-

ska blagajna, a ima i nekoliko omla-
dinaca i to vrijednih. 15) Grudi. 16)
Tivtu. 17) Kaštel-Lastvi, 18) Opuzenu.
(ovo mlado sokolsko društvo već je
započelo svoj cili).

Dakle skoro 20 društva bi se
dalo osnovati. Svaki bi od 10  posto-
jećih sokola uzeo sebi zadaću raditi u
svojoj okolini za osnutak gorespome-
natih društva. Ovo je minimalan broj
kad se uzme u obzir važnost sokolstva
i njegova razgranjenost u Českoj.

Prednjački bi se zbor župe morao
odmah pobrinuti za dobre prednjake u
tim sokolima, to bi najprije postigao
prednjačkim tečajem.

Glede odijela trebala bi se uprava
župe pobrinuti, da dobije što jeftinija
odijela, a to bi se dalo iz Česke.

Braćo ruke na posao! Ovo ćemo
moći postignuti samo, ako budemo
čvrsto stajali rame uz rame i radili
svom jačinom naših sokolskih mišica.
Napred! Zdravo!

U sokolskom bratskom radu,

Tu nam svima leži spas.

Sarajevo, početkom 'lipnja 1914.
gao P. G.

Cio priznati, da hvalevrijedno
naš Soko već radi u smislu gornjeg
članka, i ako ovako ustraje bit će ploda.
Toliko na umirenje našem g. dopi-
sniku. Op. Ur.

Inicijativom hrvatske i srpske o-
mladine održala se je u Sarajevu ve-
lika narodna zabava za hrvatske škole
u Trstu. Prilikom ove lijepe manifesta-
cije narodnog ujedinjavanja, sarajevski
Narod donaša lijepi članak pun zna-
čenja.

 

 

Veliki politički momenat

Mnogo se piše o sastanku ruskog
cara Nikole i rumunjskog kralja Ka-
rola. Sastanak je u Kostanci pobudio
šveopću pašaju i interesovanje. Imena
Sasonov, Witte i Izvoljski jasno osvje-

 

tljuju političku znamenitost carske ru-
ske posjete. Austrijski diplomatski kru-
govi drže da je ovaj posjet naperen
proti monarhiji, er rumunjski ministar
predsjednik Brat šliki i, pe:
no je nastojao i radio na tome da se
Rumuajska i Rusija čim prije združe.

Hvala Bogu, pošli smo ove zime je-
dan korak naprijed. Počelo se je i kod nas
sa preda što moramo zahvaliti
Hrv. Ak. Klubu (to je jedino, što je
uradila naša akademska omladina i tu
smo uvijek viđali ista lica j - naj-
više dva akademičara). vanja je
usve bilo pet. Prvo je predavanje dr-
žao Dr. Vladimir Zagorsky, publicista
iz Pariza o svojim doživljajima na bal-
kanskom ratištu. Odaziv publike bio
je slab. Hrvatski Akademički Klub
nije klonuo već je priredio drugo
predavanje profesora gosp. A. Gav-
rilovića: ,Dubrovnik u oči njegova
pada“. Klubski je rad bio ovjenčan
uspjehom. I ako je moglo biti više
općinstva, ipak je dvorana bila puna.
Istaknuti je, da je upao u oči priličan
broj tzgovana. Zatim je Klub bio me-
javio
prof. Dr. J. Šilovića ,O pijanstva i
zločinu! Zanimanj + među publikom bilo
je veliko ali na žalost, predavač nije
mogao doći u Duabrov 1ik radi iznenad-
nih zapreka. Radi nastale kazališne se-
zone prestalo se je s predavanjima a
bi nastavljeno u travnju sa sveuč. prof.
Dr. A. Bazalom: , Moderni nazor o
životu“. Dvorana dupkom puna osobito
priličan broj učenica i učiteljica te
radnika. Predavanje je tako zanijelo
publiku, da ova nije ni opazila, da su
prošla blizu dva sata te je bila spravna
i još stati samo da čuje slatku i pouč-
ljivu riječ predavača. Zadnje je preda-
vanje bilo gosp. P. Moravca: ,Su-
gestija-Hipnoza“. Ulaz slobodan za
radnike i đake. Dvorana je bila puna
osobito je upadao u oči veliki broj
radnika, gospara vrlo malen broj, jer
možda oni misle da na pučka preda-
vanja ne smiju dolaziti. Predavanje je
iznenadilo slušaoce — praktični prim-
jeri vrlo uspjeli, praksa jasno i bistro
tumačila teoriju tako da je svatko želio,
da se ponovi predavanje. Sada, kad je
Hrv. Ak. Klab zatvorio sezonu pre-
davanja a u oči nove sezone rada bi
nešto primjetiti. Prije svega, ne znam
uzroka, ali među prošlim predavanjima
nije bilo niti jednog od kojeg domaćeg
predavača (premda ima dosta vrsnih
sila). Čini mi se, da se je Klub na
neke bio obratio a bilo bi vrlo korisno,
kad bi i naši predavali. Kako znamo,
Klub ne smije, da štetuje i da diže
potpori akademičara troškove preda-
vanja te je zato naravski morao svaki
put postaviti ulaznicu. I ako je ulaz-
nica bila vrlo malena, za radnike go-
tovo neznatna dapače koji put i bes-
platna, ipak se predavanja i
bez ulaznice, eda bi im tako svatko
mogao prisustvovati. Prosvjetno društvo
mljudevit Gaj“ ono ima društvenu
blagajnu lih u svrhu predavanja pa
zašto, ne bi ono preuzelo predavanja
od Hrv. Ak. Kluba i priređivalo ih

 

češća, u nekom kontinuitetu n. pr.
nek se sad unapred obavijeste sposo-

vanje domaćih prodavača a tada bi
zagreb. odbor katkada nam slao i svoje
predavače. A zašto se predavanja ne
bi mogla pretegnuti na našu (još više
zapuštenu) okolicu? Ne treba bog sna
razumljivo, sastavljeno prama zahtje-
vima i potrebama seljaka. Još bi bolji
korijen uhvatilo takovo predavanje, kad
bi priređivači useli kojeg člana mjesne
posorišne družine i uz predavanje pri-

*.
%

A tr