EO ŽE

* je sve ulice.

Mk
Novinski rat

/ Polemika koja se vodi između be-
čko-peštanske i beogradske štampe,
može se nazvati gotovim ratom — na
ravno, novinskim. Tu pucaju i topovi,

- i puške i mitraljezi, a i. nije
udnovata je

tako skoro u izgledu.

ova bečka štampa, osim nekoliko izni-
maka. Poznata je, pronijela se za vri-
jeme mmogih i raznih afera u ovo po-
sljednjih nekoliko godina. Uvaženi Zeit
posvetio je uvodni članak ovoj bespri-
mjernoj kampanji, te se odlučno obara
na onaj dio bečkih novina koji diže
ova i ovakvu kampanju. Upozoraje i
na karakteristične primjedbe ostale e-

_ vropske štampe, osobito talijanske i

francuske, u pogledu takog pisanja, te

. se ma osobit način diže protiv Neue

Freie_Presse. 'To škodi barem ugledu
same žumnalistike bečke. Zeit vidi u
ovome, osim želja pojedinih grupa, još
i gadnu špekulaciju sa bursom, pa se
čadi, da se tako lakomisleno hoće da
drži javno maijenje u neizvjesnosti i
da muse nastoji atjerati strah i ma-
metnuti zabrinutost. Zar je malo do
sada taj dio novina toga učinio ?

Zgodno primjećuje Zeit: ,Doba
Kanie bez Kanie“,

 

Hartwigov sprovod

O sprovodu ruskog poslanika Har-
twviga, javljaju iz Beograda slijedeće :

Na tišuće i tisuće svijeta zaposjelo
itava. vojna garnizona
sačinjavala je špalir od zgrade ruskog
poslanstva pa sve do groblja. Sveča-
nom blagoslovljenju lijesa prisustvovali
su svi ministri, čitav generalitet i sav
diplomatski kor. Blagoslovljenje je oba-
vio mitropolita Pavlović. Zatim je kre-
nula pogrebna povorka. Na čelu _po-
vorke išao je bataljun žandarmerije, a
za njim cjelokupna akademska omladina
sa križem na čela povorke; za njima
opet: nepregledna povorka vijenac. Iza
vijenaca 'dolazile su počasne kumpanije
svih regimenat&, svaka sa glazbom na
čelu. Glazbe su svirale Chopinovu ža-
lobnu 'koračnicu. Za vojskom / slijedila

e sa. pjevačka društva pjevajući žalobne

korale, Zatim je išlo svećenstvo, a za
svećenstvom pogrebna kola, pokrivena,
po ruskom običaju, bijelim pokrovom,
a na.njima lijes sa skupocjenim po-
krovom. Vrpce vijenac&, koji su se
nalazili povrh lijesa, držali su u ruci
ministar Pašić, i ostali ministri. Sa
obiju strana pogrebnih kola išli su
inostrani poslanici, između njih i aus-
trijski. poslanik baron Giesl. Iza kol&
stupale su udova i kći pokojnika, rod-
bina, general Janković kao zastupnik
kralja Petra. Za njima predsjednik
skupštine i zastupnici. U katedvali su
čekali prinčevi Gjorgje i Pavao. Tu je
držao mitropolit Pavlović žalobno slovo,
naglasivši da je smrt Hartwigova težak
gubitak za srpski narod, čija je bol za
pokojnikom neizreciva. Poslije žalobne
mise uslijedio je pogreb na novom
beogradskom groblju, uz grob pokoj-
nog ministra predsjednika Milovanovića.

 

 

Hrvati i Hrvatice!

Tome radu treba i pomoći ! U mno-
i mnogim izloženim krajevima treba

Ravno tisuću i pedeset godina | brze i izdašne pomoći! A gdje ćemo naći

prohujalo je od časa, kađa su sveta |
braća Giril i Metodije zapalila prvu luč
prosvjete među Slavenima.
Njihov dan — dan 5. srpnja —
uzvisio je harni i narod na
»Narodni Blagdan“ i slavi ga evo već |
peti puta svečano, imade Hr-

Hrvata i gdje se čuje milozvučna riječ

hrvatska. I nije bilo ljepšeg i dostoi-

nijeg načina, da se počasti njihova |

nego kad se taj dan posve-
tio onoj istoj ideji, kojoj su i oni bili
nosioci i apostoli; Narodnoj prosvjeti.

Ravno pred tisuća i pedeset go-
dina zapalila su sveta braća prvu zu-
blju prosvjete i ma da je ona vjeko-
vima jarko sijala, još ima krajeva, kamo
ne dopriješe njezine zrake, gdje još
vlada mrak i tmina! I kao ono u priči
sv. pisma, dok je umorni trudbenik
izmučen sklonuo na časak umorna glavu,
digao se čovjek neprijatelj, da na zasi-
janu njivu baci kukolj i drač, koji će
zagušiti zdravo sjeme — tako su se
i neprijatelji naroda hrvatskoga, da mu
otmu biser njegov — jezik njegov ; da
mu odrede najveće blago njegovo —
djecu njegovu...

I junak-Hrvat, koji je vjekovima
s puškom i handžarom stajao budno na
straži i odbijao neprijatelja, digao se i
sada u ,Stražu“, okupio se u , Družbu“
ne puškom i handžarom, nego da zna-
njem, prosvjetom i sviješću odbija ne-
prijatelje svoje.

Prije 50 godina proslavili su oci
naši 1000 godišnjicu slavenskih apos-
tola na izvanredno svečani način i
proglasili taj dan ,, Narodnim  Blagda-
nom“ naroda hrvatskoga. — 101 to-
povski hitac navijestio je taj svečani
čas. Službu Božju obavio je stožernik
Haulik, a ban Sokčević dođe na pros-
lavu sa svim građanskim i vojničkim
oblastima. 'Tako eto slavimo ovaj čas i
pedesetgodišnjicu ,, Narodnog Blagdana“
pa moramo tim više nastojati, da ovo-
godišnja proslava bude dostojna sv.
apostola naših, otaca maših i onoga
uzvišenog cija, s kojim je u ovom pet-
godištu spojena — U rađu za hrvatske
škole. i

Hrvati i Hrvatice! Tuđinac je u
ovom zadnjem deceniju upro sve sile,
da nas istrijebi sa lica zemlje, a da
postigne svoju svrhu, služi se lukavim
sredstvima, podižući svoje škole, gdje-
god naiđe na slabost našega naroda. U
tim školama uzgaja i svoju i našu djecu
u duhu sasvim protivnom našem osje-
čaju, našim težnjama i našem osvje-
dočenju — uzgaja u vlastitoj kući na-
šoj odrode narodno, koji će u svojoj
zreloj dobi služiti tuđoj misli na štetu
i propast hrvatskog roda i doma.

, Hrvatska Narodna Straža“ i ,, Dru-
žba sv. Ćirila i Metoda“ prikupljaju sve
narodne sfle u jedno čvrsto kolo da se
što dostojnije odupre tim tuđinskim
prohtjevima i čine se u ugroženim
krajevima ono isto, što i nasrtljivi tu-
điaac: dižu škole, kupuju škol. djeci
odjeću i obuću, nabavljaju knjige i sve
što je potrebno, da se suzbije tuđinski
rad u zametku.

 

i pomoći za ovaj uzvišeni svehrvatski
, rad? Gdje drugdje, nego u onom na-
, soda, koji je vjekovima svojim prsima
_ zaštićivao kao neprobojni zid i nepre-
. dobivi bedem cijeli europski sjever i
. zapad; u onome narodu, koji je primio
svoju prosvjetu baš od dva muža, kojih
uspomenu skopčasmo sa kulturnim tež-
njama hrvatskog naroda — pomoć traži-
mo i iščekujemo od svoga naroda hrvats-
kog, da je i opet njemu samome podamo!
Pokroviteljstvo nad ovom sveopćom
proslavom preuzeo je metropolita svih
Hrvata —  preuzvišeni gospodin Dr.
Ante Baner. Hrvati i Hrvatice! Na
dan 5. srpnja treba da dokažemo snagu
narodne misli; treba da pokažemo, da
smo svijesni velikih narodnih potreba,
kojima smo dužni svi priskočiti u
pomoć! Toga dana treba da svi živom
akcijom u najširim slojevima naroda
našega raširimo veliku misao naše na-
rodne snage i potrebu narodne obrane,
te da potsjetimo svakog Hrvata o sve-
toj njegovoj dužnosti, da se sam do-
brovoljno podvrgne narodnom porezu.
»Hrvatska Narodna Straža“ i
»Družba sv. Ćirila i Metoda“ pozivlju
i staro i mlado i muško i žensko i
bogato i siromašno, da u toj akciji
sudjeluje, da se prodičimo shvaćanjem
svoje svete narodne dužnosti!

lrvatska Hartdaa Straža i Družba sr. Čirila i Metoda.
Narodni je blagdan kod nas od-
gođen do jeseni.

 

Furtimaški fijasko u
Kotoru

Kotorski furtimaši htjeli su prošle
nedjelje, da_po primjeru furtimaša u
nekim drugim mjestima, prirede pro-
tusrpske izgrede. U ta svrhu dovedoše
a grad nekoliko Škaljara i Muljana, a
ostali dio čete trebali su da sačinjavaju
nekoliko arhanasa i probisvjeta. Ali, i
ako već sakupljeni, ne uspješe i ne u-
činiše ništa, jer se — prepadoše. Bio
se raznio glas, da dolaze seljaci iz Gr
blja na obranu građana koji. su imali
biti napadnuti, te se delije brzo ma.
naše naumljenog plana. 1 komesari i
žandari išli su do Škaljara i uokolo
sve do Trojice, ne bi li našli gdje Gr-
bljane. I tako sve svršilo fijaskom, —
od straha.

 

Sokolstvo

Ljubljanski slet definitivno
zabranjen

Nastojanja da se digne zabranu
sokolskog sleta u Ljubljani, barem za
sokolstvo u monarhiji, ostala su sa-
svim bezuspješna, Zastupnik Dr. Ri-
barž mnogo se zauzeo, jer da na nj neće
doći sokoli iz inostranstva, te je u tu
svrha posredovao kod ministra umu.
trašnjih poslova. G. Ministar je izjavio,
da uvažuje veliku štetu što će je Lju-
bljana pretrpjeti zbog neodržanja sleta,
ali da slet nikako ne može dozvoliti.

 

—it. ORVENA HRVATSKA Br. 22. ____
'

Misli se, da je razlog ovoj zabrani
agitacija slovenačkih klerikalaca pod
vodstvom Sošteršića, kojima kako je
poznato, ne samo u Sloveniji nego
posvuda, ne miriše sokolska ideja, pa
su i na nju bacili svoje denuncijantske

Sokolsko slavi u Trstu. Onomadne
vršio se na Općinah kod Trsta četvrti
slet tršćanske župe. Prije podne su
vježbe članova svih društava poslije
podne u 3 i po sati vršila se povorka,
kod koje je sudjelovalo 700 sokola. Na
vježbalištu nastupilo 72 gombača kod
prostih a dvije stotine kod redovnih
vježba. Naraštaja koji je nastupio bilo
je preko 400 stotine a sokolica blizu
stotina, Viđelo se, kako se u tršćanskoj
sokolskoj žapi sistematički goji tjelo-
vježba. Na vježbalištu bilo je prisutnog
do 10.000 naroda, koji je davao bur-
nim pljeskom izraza svom zadovoljstvu.
Tršćanska sokolska župa ima danas
14 sokolskih društva sa 1200 članova.

Domaće vijesti

5. srpnja. Kako je već javljeno,
proslava narodnog blagdana odgađa se
radi smrti g. prijestolonasljednika i
njegove supruge. Družbino je Iavna-
teljstvo odredilo međutim, da se već
9. ov. mj. počinje sabirati prinose, a
zabave u korist Družbe da se prenesu
na koji drugi dan. Ove odredbe vrijede
osobito za Istru i Dalmaciju, dok je
akcija hrvatskim zemljama preuzela u
sporazumu s našom Družbom ,Hrvat-
ska Narodna Straža“ u Zagrebu.

Naša Družba polagala je sve svoje
nade u ovogodišnji narod. blagdan. Po
pripremama u Istri i Dalmaciji moglo
se je slatiti, da će idući narodni blag-
dan donijeti našoj Istri obilnog blago-
slova. Užasna sarajevska tragedija ne
dopušta nam, da iduće nedjelje prosla-
vimo, naš narodni blagdan kako bi to
dolikovalo, ali nas ne priječi, da za
našu ubogu istarsku djecu učinimo već
sada, što nam je u ovim prilikama
najviše moguće.

Naši neprijatelji Talijani upotrebili
su i ova zgodu, da naše časno hrvat-
sko ime ocrne među neukim a na ža-
lost i nesvijesnim narodom. Najcrnije
klevete šire ti klevetnici protiv nas
Hrvata s namjerom, da od nas odviate
onu našu siromašnu braću. Hrvati i
Hrvatice! odgovorimo na njihove crne
spletke načinom dostojnim kulturnoga
naroda! Sabirajmo već sada živo za
našu Družbu sv. Ćirila i Metoda za
Istru, uznastojmo, kako bismo što iz-
dašnijim prinosima osujetili talijanske
zločinačke namjere a naše uboge ljude
u Istri okrijepili svijetlom prosvjete i
ojačati u njima svijest, da u danima,
kad ih bude hrvatska majka trebala
budu svijesni svoga poziva i svoje
velike zadaće!

Građevna zadruga ,Naš dom“ u
Trstu. Slovenska građevna zadruga za
radničke stanove ,Naš dom“ u Trstu
imala je pretprošlu nedjelju, 5. o. m.
vanrednu glavnu skupštinu na kojoj
su se zaključile nekoje promjene za
družnih pravila.

 

 

Zadruga zgradila je do sada šest
kuća sa jednim stanom, a je kupila
do danas u svem 1.83 četvornih zem-
ljišta za gradnju novih kuća. Projek-
tovanih imade sada 4 nove velike kuće
850 stanova i 15 kuća sa jednim sta-
nom. Zadruga broji 271 člunova, te
imade 23.000 kruna vlastitog kapitala
što je svakako premalo za uspješan rad.
Ovimi malenim sredstvima, koje imade
zadruga na raspologua, ravnateljstvo
pravi čuda. Gradski magistrat čini za-
drugi sve možne poteškoće, a i vlada
je ne podupire m dostatnoj mjeri.

Rad talijanskog društva , Unione
economica nazionale“. koje imade svr-
hu, da podupira naseljivanje talijanskih
radnika u Trst, osnovaće zadrugu za
gradnju malih stanova u slovenskom
predgrađu Skrdenj. Kupila je već ne-
koja zemljišta te se grade još u ovoj

, godini dvije kuće, svaka s više malih

stanova. Potrebne su kapitale dali imu-
čni Talijani. Među našimi imućnim
nema takovih mecena.

Abituriontima ma znanje! Hrvatsko
akad. veterinarsko društvo u Beču upo-
zorava ovim ovogodišnje kol. abituri-
jente, da informacije o studiju na
bečkoj visokoj veterinarskoj školi daje
tijekom cijelih praznika: Martin Me-
tzinger, stud. met. vet., Vinkovci (Sta-
vnija) Preradovićeva ul, 15.

Zadrugarski tečajevi. Kod Zadruž-
nog Saveza u Spljetu obdržat će se
od 3. do 8. kolovoza o. g. knjigovod-
stveni tečaj za seoske blagajne (raif-
foisenovke), a od 10. do 15. kolovoza
o. g. tečaj za potrošno- obrtne zadruge.

Tko želi pohađati ove tečajeve,
neka se prijavi Zadružnom Savezu u
Spljetu najdalje do 31. o. m.

Izdanja Skerlićevih knjiga. Gospođa
Klara Jov. Skerlića povjerila je Gg.
Bogdanu Popoviću, vlasniku ,, Srpskog
Književnog Glasnika“, Slobodanu Jo-
vanoviću, profesoru Universiteta, Pavla
Popoviću, uredniku ,,Srpskog Književ-
nog Glasnika“, Milanu Grola, uprav-
niku Narodnog Pozorišta, i Dr. Voji-
slava Jovanoviću, stalnom  docentu
Univerziteta, dužnost da se staraju o
zaštiti i izdavaju književne ostavine
njenoga pokojnog muža Dra Jovana
Skerlića. Gg. Urednici, izdavači, knji-
žari i tako dalje, moliće da se za sve
pregovore o izdavanju i preštampava-
nju obrate na jednoga od više pome-
nute gospode.

Analfabetizam u Italiji. 'Ualijanska
državna statistička centrala objeloda-
nila je ovih dana izkaz o pučanstva
Kraljevine Italije dne 31. prosinca
1910. Po ovom iskazu bilo je u Italiji
svršetkom 1910 godine 29,459,268 sta-
novnika i to 14,371.044 muškarca, te
14,088.224 ženskih. Analfabeta bilo je
prosjećeno u cijeloj kraljevini 37:6 po
sto. Najviše analfabeta je u Kalabriji,
i to 70 po sto, a najmanje u Pijemontu,
to jest 11 po sto, Ove brojke nijesu
baš osobito ugodne i nema Italija ni
najmanje povoda da se š njima ponaša.

Nautička akademija u Tratu. Na-
utička akademija u Trstu zakjučila je
ovih dana š. g. U baš prošloj školskoj

Iz POVIJESTI DUBROVAČKE DI-
PLOMATSKE RADNJE XVI. VIJEKA

Napisao
Prof. Dr. Božo Cvjetković.
XI
od njih pretrpjeti nijedno zlo“. Punomoćnici Filipa
II. prihvate ovu formnlu bez protivljenja. Nije
isto uradio mletački odaslanik Soriano; štoviše,

on se digne protiv nje uprav kelerično. Ali cijela

njegova filipika proti Dubrovačkoj Republici nije
koristila ništa. Bi mu odgovoreno, da je to pa
pina želja i da drukčije ne može da bude. Kad
je Soriano opazio, da ne će istisnuti ovu formula

iz “punktaciji savezničkog ugovora, uze da je

oslabi vrlo oštrim umecima, koji će se udariti
zajedno uz klauzola. Ovi bi umeci bili: 1. Dub-
ravšani ne će pomagati Turke, kako su to do sada
činil i čine, bilo to u oružju ili ratnim spravama,
kovinema i drugim stvarima. 2. Također ne će
javljati Turcima o namjerama kršćanskog svijeta,
a naosob onih, što su u Svetoj Ligi i koji će u
istu stupi. 3. U svrhu ovog saveza doprinijet
će i Dubrovčani novaca, vesala ili brodova. Ovaj
Sorianov protupredlog unicam je u diplomatskoj
povijesti Evrope, vato izgleda, kako se je
upravo Soriano i usudio iznijeti ga pred španske
i papinske poslanike; on je, naime, bio vrlo do-
bro informiran o osobitoj brizi, koju vode papa

 

 

[i Wilip II. o Dubrovnik. S druge strane kaže

ovaj protupredlog jetku žuč, u kojoj se je kuhala
kajna Venecija proti Dubrovniku pa  smijelost,
koja je graničila sa mahnitosti, S kojegod strane
ispitivali ovaj protupredlog uvijek će izaći, da se
je u njemu htjelo prikazati Dubrovnik kao douš-
ničko gnijezdo Turaka, koje u svemu pomaže
nekrsta: bilo to depešama o svemu te se priprav-
lja u kršćanskome svijetu proti '"Tarcima, bilo
ratnim priborom. Ovako s jedne strane. S druge
strane bilo je očito nastojanje Mlečani, da prisile
Dubrovčane, te stupe u Svetu Ligu davanjem
novaca, vesali i brodovi. Na taj će se način Du-
brovčani ogriješiti o neutralnost i izvrgouti gnjevu
Osmanlija. "lako će dospjeti u vrtlog između
Scile i Haribde pa će u njemu i zaglaviti. No
papa nije htio ni da čuje te pusti Dubrovnik, da
ovako grdno nastrada. Štoviše, on opomene Sori-
ana, da gleda Venecija te ne srči pravdu božju;
može im se dogoditi kao ouome tiraninu, koji se
je zagrozio sv. Vasiliju, biskupu u Kapadokiji,
da će na povratku sraziti njegov grad sa zemljom ;
ali mu se je dogodilo, da je sam bio poražen i
pogubljen. Papa protumači Sorianu zašto on toliko
štiti Dubrovčane. On to čini zato, jer su Dubrov-
čani jako katolički narod, vrlo odan papi i po-
slušan u stvarima inkvizicije. Soriano je na ovo
nadometnuo, da Dubrovčane ne treba ni spomi-
njati u savezničkome ugovoru, kad jedamput u

 

nj ne ulaze. No papa ostane pri svojoj odluci, da
se Dubrovčani spomenu u ugovoru prema izne-
senoj formuli, bez ikakvih obveza sa strane Du-
brovčana, koji su vrlo ugroženi od Turaki. Papa
ipak nadoda, da nije isključeno te Dubrovčani
stupe po vremenu u savez. Ali Mlečani ne gube
nadu. Oni uzmu da i dalje sumnjiče Dubrovčane
i iznose neke stvari, koje su gdjekad bile i isti-
nite. Tako prijave papi, da Dubrovčani pomažu
Turke u Novome; poslali su im već nekoliko
tona praha, maogo vesala i jednog Židova, lje-
kara. Soriano javi veselo svojoj vladi, da je ovom
optužbom svratio pozornost sv, Oca. Njegova je
radost još porasla kad je čuo, da je papa naredio
te odmah dođe preda nj dubrovački poslanik. Ali
je Soriano i ovaj put slabo nišanio i nije ništa
polučio protiv Republike sv. Vlaha. Gundulić je
i ovaj put spasio svoja domovinu, što je, po svemu
izvidu, papa i želio, No da ae bačena od Mlečana
mrlja posvema opere, savjetova Gundulić senat,
da se obrati u ovome poslu direktnim listom na
papu, jer će tako biti jasno, da su njegovi izvodi
bili istiniti. Ovo je senat i učinio. Ali je papa bio,
i bez ovog direktnog pisma dubrovačkog senata,

posvema uvjeren o istinitosti izvoda Frana Gun-
dalića. U tome poslu pođe plemeniti Pije V.
toliko daleko, da je kazao u brk Sorianu, da su
njegove inkriminacije protiv Dabrovačke IRepu-
blike ueistinite, Dubrovniku je u ovome poslu i

 

to jako pomoglo, što je obećao papi, da će po-
tajno učestvovati u ratu proti Turcima sa
trideset navi. Kad je usto stvar tako daleko po-
šla, da je za Dubrovčane osobito istupila i Špa-
nija pa i sam njemački ćesar, koji nije želio, da
se Mlečani još većma rašire na moru, jer bi to
bilo proti njegovim interesima, Mlečani popuste
u svojoj tvrdokornosti. Pristana da se unese i
Dabrovnik među punktacije savezničkog ugovora
i ako u nešto promijenjenoj formi no je to bilo
prije predloženo od pape. To je bio XV. članak
savezničkog ugovora i glasio je: ,ltem Ragusium
cum universo ejus territorio, locis, rebusque om-
nibus, nullo damno, molestiave a confederatis
eorum  copiis maritimis vel terrestribus affici,
neque aliquod ab eis detrimentum pati debeat,
nisi ex aliqua justa causa S3. D. N. ejusque
successoribus viđebitur“.') Na ovaj način pobijedi
napokon pravica i Dubrovačkoj Republici bi pot-
puno zagarantovana neutralnost i neagresivnost
njesinog teritorija kao uopće svih interesa i uko
pod kontrolom rimske stolice, Na 19. maja 1571
uto saveznici sporazum i poprimiše punktacije,

ovša | asnesirivaa oda
od ovih pomorskih [ko nom da bi
Kijog Zpovdarog rologu sreo Provo 8 Gospodja

10.3 poje EN
(Nastavit 4 80)

y 4) Dubrovnik
svim stvarima nn.
veznika i

i