EO ŽE * je sve ulice. Mk Novinski rat / Polemika koja se vodi između be- čko-peštanske i beogradske štampe, može se nazvati gotovim ratom — na ravno, novinskim. Tu pucaju i topovi, - i puške i mitraljezi, a i. nije udnovata je tako skoro u izgledu. ova bečka štampa, osim nekoliko izni- maka. Poznata je, pronijela se za vri- jeme mmogih i raznih afera u ovo po- sljednjih nekoliko godina. Uvaženi Zeit posvetio je uvodni članak ovoj bespri- mjernoj kampanji, te se odlučno obara na onaj dio bečkih novina koji diže ova i ovakvu kampanju. Upozoraje i na karakteristične primjedbe ostale e- _ vropske štampe, osobito talijanske i francuske, u pogledu takog pisanja, te . se ma osobit način diže protiv Neue Freie_Presse. 'To škodi barem ugledu same žumnalistike bečke. Zeit vidi u ovome, osim želja pojedinih grupa, još i gadnu špekulaciju sa bursom, pa se čadi, da se tako lakomisleno hoće da drži javno maijenje u neizvjesnosti i da muse nastoji atjerati strah i ma- metnuti zabrinutost. Zar je malo do sada taj dio novina toga učinio ? Zgodno primjećuje Zeit: ,Doba Kanie bez Kanie“, Hartwigov sprovod O sprovodu ruskog poslanika Har- twviga, javljaju iz Beograda slijedeće : Na tišuće i tisuće svijeta zaposjelo itava. vojna garnizona sačinjavala je špalir od zgrade ruskog poslanstva pa sve do groblja. Sveča- nom blagoslovljenju lijesa prisustvovali su svi ministri, čitav generalitet i sav diplomatski kor. Blagoslovljenje je oba- vio mitropolita Pavlović. Zatim je kre- nula pogrebna povorka. Na čelu _po- vorke išao je bataljun žandarmerije, a za njim cjelokupna akademska omladina sa križem na čela povorke; za njima opet: nepregledna povorka vijenac. Iza vijenaca 'dolazile su počasne kumpanije svih regimenat&, svaka sa glazbom na čelu. Glazbe su svirale Chopinovu ža- lobnu 'koračnicu. Za vojskom / slijedila e sa. pjevačka društva pjevajući žalobne korale, Zatim je išlo svećenstvo, a za svećenstvom pogrebna kola, pokrivena, po ruskom običaju, bijelim pokrovom, a na.njima lijes sa skupocjenim po- krovom. Vrpce vijenac&, koji su se nalazili povrh lijesa, držali su u ruci ministar Pašić, i ostali ministri. Sa obiju strana pogrebnih kola išli su inostrani poslanici, između njih i aus- trijski. poslanik baron Giesl. Iza kol& stupale su udova i kći pokojnika, rod- bina, general Janković kao zastupnik kralja Petra. Za njima predsjednik skupštine i zastupnici. U katedvali su čekali prinčevi Gjorgje i Pavao. Tu je držao mitropolit Pavlović žalobno slovo, naglasivši da je smrt Hartwigova težak gubitak za srpski narod, čija je bol za pokojnikom neizreciva. Poslije žalobne mise uslijedio je pogreb na novom beogradskom groblju, uz grob pokoj- nog ministra predsjednika Milovanovića. Hrvati i Hrvatice! Tome radu treba i pomoći ! U mno- i mnogim izloženim krajevima treba Ravno tisuću i pedeset godina | brze i izdašne pomoći! A gdje ćemo naći prohujalo je od časa, kađa su sveta | braća Giril i Metodije zapalila prvu luč prosvjete među Slavenima. Njihov dan — dan 5. srpnja — uzvisio je harni i narod na »Narodni Blagdan“ i slavi ga evo već | peti puta svečano, imade Hr- Hrvata i gdje se čuje milozvučna riječ hrvatska. I nije bilo ljepšeg i dostoi- nijeg načina, da se počasti njihova | nego kad se taj dan posve- tio onoj istoj ideji, kojoj su i oni bili nosioci i apostoli; Narodnoj prosvjeti. Ravno pred tisuća i pedeset go- dina zapalila su sveta braća prvu zu- blju prosvjete i ma da je ona vjeko- vima jarko sijala, još ima krajeva, kamo ne dopriješe njezine zrake, gdje još vlada mrak i tmina! I kao ono u priči sv. pisma, dok je umorni trudbenik izmučen sklonuo na časak umorna glavu, digao se čovjek neprijatelj, da na zasi- janu njivu baci kukolj i drač, koji će zagušiti zdravo sjeme — tako su se i neprijatelji naroda hrvatskoga, da mu otmu biser njegov — jezik njegov ; da mu odrede najveće blago njegovo — djecu njegovu... I junak-Hrvat, koji je vjekovima s puškom i handžarom stajao budno na straži i odbijao neprijatelja, digao se i sada u ,Stražu“, okupio se u , Družbu“ ne puškom i handžarom, nego da zna- njem, prosvjetom i sviješću odbija ne- prijatelje svoje. Prije 50 godina proslavili su oci naši 1000 godišnjicu slavenskih apos- tola na izvanredno svečani način i proglasili taj dan ,, Narodnim Blagda- nom“ naroda hrvatskoga. — 101 to- povski hitac navijestio je taj svečani čas. Službu Božju obavio je stožernik Haulik, a ban Sokčević dođe na pros- lavu sa svim građanskim i vojničkim oblastima. 'Tako eto slavimo ovaj čas i pedesetgodišnjicu ,, Narodnog Blagdana“ pa moramo tim više nastojati, da ovo- godišnja proslava bude dostojna sv. apostola naših, otaca maših i onoga uzvišenog cija, s kojim je u ovom pet- godištu spojena — U rađu za hrvatske škole. i Hrvati i Hrvatice! Tuđinac je u ovom zadnjem deceniju upro sve sile, da nas istrijebi sa lica zemlje, a da postigne svoju svrhu, služi se lukavim sredstvima, podižući svoje škole, gdje- god naiđe na slabost našega naroda. U tim školama uzgaja i svoju i našu djecu u duhu sasvim protivnom našem osje- čaju, našim težnjama i našem osvje- dočenju — uzgaja u vlastitoj kući na- šoj odrode narodno, koji će u svojoj zreloj dobi služiti tuđoj misli na štetu i propast hrvatskog roda i doma. , Hrvatska Narodna Straža“ i ,, Dru- žba sv. Ćirila i Metoda“ prikupljaju sve narodne sfle u jedno čvrsto kolo da se što dostojnije odupre tim tuđinskim prohtjevima i čine se u ugroženim krajevima ono isto, što i nasrtljivi tu- điaac: dižu škole, kupuju škol. djeci odjeću i obuću, nabavljaju knjige i sve što je potrebno, da se suzbije tuđinski rad u zametku. i pomoći za ovaj uzvišeni svehrvatski , rad? Gdje drugdje, nego u onom na- , soda, koji je vjekovima svojim prsima _ zaštićivao kao neprobojni zid i nepre- . dobivi bedem cijeli europski sjever i . zapad; u onome narodu, koji je primio svoju prosvjetu baš od dva muža, kojih uspomenu skopčasmo sa kulturnim tež- njama hrvatskog naroda — pomoć traži- mo i iščekujemo od svoga naroda hrvats- kog, da je i opet njemu samome podamo! Pokroviteljstvo nad ovom sveopćom proslavom preuzeo je metropolita svih Hrvata — preuzvišeni gospodin Dr. Ante Baner. Hrvati i Hrvatice! Na dan 5. srpnja treba da dokažemo snagu narodne misli; treba da pokažemo, da smo svijesni velikih narodnih potreba, kojima smo dužni svi priskočiti u pomoć! Toga dana treba da svi živom akcijom u najširim slojevima naroda našega raširimo veliku misao naše na- rodne snage i potrebu narodne obrane, te da potsjetimo svakog Hrvata o sve- toj njegovoj dužnosti, da se sam do- brovoljno podvrgne narodnom porezu. »Hrvatska Narodna Straža“ i »Družba sv. Ćirila i Metoda“ pozivlju i staro i mlado i muško i žensko i bogato i siromašno, da u toj akciji sudjeluje, da se prodičimo shvaćanjem svoje svete narodne dužnosti! lrvatska Hartdaa Straža i Družba sr. Čirila i Metoda. Narodni je blagdan kod nas od- gođen do jeseni. Furtimaški fijasko u Kotoru Kotorski furtimaši htjeli su prošle nedjelje, da_po primjeru furtimaša u nekim drugim mjestima, prirede pro- tusrpske izgrede. U ta svrhu dovedoše a grad nekoliko Škaljara i Muljana, a ostali dio čete trebali su da sačinjavaju nekoliko arhanasa i probisvjeta. Ali, i ako već sakupljeni, ne uspješe i ne u- činiše ništa, jer se — prepadoše. Bio se raznio glas, da dolaze seljaci iz Gr blja na obranu građana koji. su imali biti napadnuti, te se delije brzo ma. naše naumljenog plana. 1 komesari i žandari išli su do Škaljara i uokolo sve do Trojice, ne bi li našli gdje Gr- bljane. I tako sve svršilo fijaskom, — od straha. Sokolstvo Ljubljanski slet definitivno zabranjen Nastojanja da se digne zabranu sokolskog sleta u Ljubljani, barem za sokolstvo u monarhiji, ostala su sa- svim bezuspješna, Zastupnik Dr. Ri- barž mnogo se zauzeo, jer da na nj neće doći sokoli iz inostranstva, te je u tu svrha posredovao kod ministra umu. trašnjih poslova. G. Ministar je izjavio, da uvažuje veliku štetu što će je Lju- bljana pretrpjeti zbog neodržanja sleta, ali da slet nikako ne može dozvoliti. —it. ORVENA HRVATSKA Br. 22. ____ ' Misli se, da je razlog ovoj zabrani agitacija slovenačkih klerikalaca pod vodstvom Sošteršića, kojima kako je poznato, ne samo u Sloveniji nego posvuda, ne miriše sokolska ideja, pa su i na nju bacili svoje denuncijantske Sokolsko slavi u Trstu. Onomadne vršio se na Općinah kod Trsta četvrti slet tršćanske župe. Prije podne su vježbe članova svih društava poslije podne u 3 i po sati vršila se povorka, kod koje je sudjelovalo 700 sokola. Na vježbalištu nastupilo 72 gombača kod prostih a dvije stotine kod redovnih vježba. Naraštaja koji je nastupio bilo je preko 400 stotine a sokolica blizu stotina, Viđelo se, kako se u tršćanskoj sokolskoj žapi sistematički goji tjelo- vježba. Na vježbalištu bilo je prisutnog do 10.000 naroda, koji je davao bur- nim pljeskom izraza svom zadovoljstvu. Tršćanska sokolska župa ima danas 14 sokolskih društva sa 1200 članova. Domaće vijesti 5. srpnja. Kako je već javljeno, proslava narodnog blagdana odgađa se radi smrti g. prijestolonasljednika i njegove supruge. Družbino je Iavna- teljstvo odredilo međutim, da se već 9. ov. mj. počinje sabirati prinose, a zabave u korist Družbe da se prenesu na koji drugi dan. Ove odredbe vrijede osobito za Istru i Dalmaciju, dok je akcija hrvatskim zemljama preuzela u sporazumu s našom Družbom ,Hrvat- ska Narodna Straža“ u Zagrebu. Naša Družba polagala je sve svoje nade u ovogodišnji narod. blagdan. Po pripremama u Istri i Dalmaciji moglo se je slatiti, da će idući narodni blag- dan donijeti našoj Istri obilnog blago- slova. Užasna sarajevska tragedija ne dopušta nam, da iduće nedjelje prosla- vimo, naš narodni blagdan kako bi to dolikovalo, ali nas ne priječi, da za našu ubogu istarsku djecu učinimo već sada, što nam je u ovim prilikama najviše moguće. Naši neprijatelji Talijani upotrebili su i ova zgodu, da naše časno hrvat- sko ime ocrne među neukim a na ža- lost i nesvijesnim narodom. Najcrnije klevete šire ti klevetnici protiv nas Hrvata s namjerom, da od nas odviate onu našu siromašnu braću. Hrvati i Hrvatice! odgovorimo na njihove crne spletke načinom dostojnim kulturnoga naroda! Sabirajmo već sada živo za našu Družbu sv. Ćirila i Metoda za Istru, uznastojmo, kako bismo što iz- dašnijim prinosima osujetili talijanske zločinačke namjere a naše uboge ljude u Istri okrijepili svijetlom prosvjete i ojačati u njima svijest, da u danima, kad ih bude hrvatska majka trebala budu svijesni svoga poziva i svoje velike zadaće! Građevna zadruga ,Naš dom“ u Trstu. Slovenska građevna zadruga za radničke stanove ,Naš dom“ u Trstu imala je pretprošlu nedjelju, 5. o. m. vanrednu glavnu skupštinu na kojoj su se zaključile nekoje promjene za družnih pravila. Zadruga zgradila je do sada šest kuća sa jednim stanom, a je kupila do danas u svem 1.83 četvornih zem- ljišta za gradnju novih kuća. Projek- tovanih imade sada 4 nove velike kuće 850 stanova i 15 kuća sa jednim sta- nom. Zadruga broji 271 člunova, te imade 23.000 kruna vlastitog kapitala što je svakako premalo za uspješan rad. Ovimi malenim sredstvima, koje imade zadruga na raspologua, ravnateljstvo pravi čuda. Gradski magistrat čini za- drugi sve možne poteškoće, a i vlada je ne podupire m dostatnoj mjeri. Rad talijanskog društva , Unione economica nazionale“. koje imade svr- hu, da podupira naseljivanje talijanskih radnika u Trst, osnovaće zadrugu za gradnju malih stanova u slovenskom predgrađu Skrdenj. Kupila je već ne- koja zemljišta te se grade još u ovoj , godini dvije kuće, svaka s više malih stanova. Potrebne su kapitale dali imu- čni Talijani. Među našimi imućnim nema takovih mecena. Abituriontima ma znanje! Hrvatsko akad. veterinarsko društvo u Beču upo- zorava ovim ovogodišnje kol. abituri- jente, da informacije o studiju na bečkoj visokoj veterinarskoj školi daje tijekom cijelih praznika: Martin Me- tzinger, stud. met. vet., Vinkovci (Sta- vnija) Preradovićeva ul, 15. Zadrugarski tečajevi. Kod Zadruž- nog Saveza u Spljetu obdržat će se od 3. do 8. kolovoza o. g. knjigovod- stveni tečaj za seoske blagajne (raif- foisenovke), a od 10. do 15. kolovoza o. g. tečaj za potrošno- obrtne zadruge. Tko želi pohađati ove tečajeve, neka se prijavi Zadružnom Savezu u Spljetu najdalje do 31. o. m. Izdanja Skerlićevih knjiga. Gospođa Klara Jov. Skerlića povjerila je Gg. Bogdanu Popoviću, vlasniku ,, Srpskog Književnog Glasnika“, Slobodanu Jo- vanoviću, profesoru Universiteta, Pavla Popoviću, uredniku ,,Srpskog Književ- nog Glasnika“, Milanu Grola, uprav- niku Narodnog Pozorišta, i Dr. Voji- slava Jovanoviću, stalnom docentu Univerziteta, dužnost da se staraju o zaštiti i izdavaju književne ostavine njenoga pokojnog muža Dra Jovana Skerlića. Gg. Urednici, izdavači, knji- žari i tako dalje, moliće da se za sve pregovore o izdavanju i preštampava- nju obrate na jednoga od više pome- nute gospode. Analfabetizam u Italiji. 'Ualijanska državna statistička centrala objeloda- nila je ovih dana izkaz o pučanstva Kraljevine Italije dne 31. prosinca 1910. Po ovom iskazu bilo je u Italiji svršetkom 1910 godine 29,459,268 sta- novnika i to 14,371.044 muškarca, te 14,088.224 ženskih. Analfabeta bilo je prosjećeno u cijeloj kraljevini 37:6 po sto. Najviše analfabeta je u Kalabriji, i to 70 po sto, a najmanje u Pijemontu, to jest 11 po sto, Ove brojke nijesu baš osobito ugodne i nema Italija ni najmanje povoda da se š njima ponaša. Nautička akademija u Tratu. Na- utička akademija u Trstu zakjučila je ovih dana š. g. U baš prošloj školskoj Iz POVIJESTI DUBROVAČKE DI- PLOMATSKE RADNJE XVI. VIJEKA Napisao Prof. Dr. Božo Cvjetković. XI od njih pretrpjeti nijedno zlo“. Punomoćnici Filipa II. prihvate ovu formnlu bez protivljenja. Nije isto uradio mletački odaslanik Soriano; štoviše, on se digne protiv nje uprav kelerično. Ali cijela njegova filipika proti Dubrovačkoj Republici nije koristila ništa. Bi mu odgovoreno, da je to pa pina želja i da drukčije ne može da bude. Kad je Soriano opazio, da ne će istisnuti ovu formula iz “punktaciji savezničkog ugovora, uze da je oslabi vrlo oštrim umecima, koji će se udariti zajedno uz klauzola. Ovi bi umeci bili: 1. Dub- ravšani ne će pomagati Turke, kako su to do sada činil i čine, bilo to u oružju ili ratnim spravama, kovinema i drugim stvarima. 2. Također ne će javljati Turcima o namjerama kršćanskog svijeta, a naosob onih, što su u Svetoj Ligi i koji će u istu stupi. 3. U svrhu ovog saveza doprinijet će i Dubrovčani novaca, vesala ili brodova. Ovaj Sorianov protupredlog unicam je u diplomatskoj povijesti Evrope, vato izgleda, kako se je upravo Soriano i usudio iznijeti ga pred španske i papinske poslanike; on je, naime, bio vrlo do- bro informiran o osobitoj brizi, koju vode papa [i Wilip II. o Dubrovnik. S druge strane kaže ovaj protupredlog jetku žuč, u kojoj se je kuhala kajna Venecija proti Dubrovniku pa smijelost, koja je graničila sa mahnitosti, S kojegod strane ispitivali ovaj protupredlog uvijek će izaći, da se je u njemu htjelo prikazati Dubrovnik kao douš- ničko gnijezdo Turaka, koje u svemu pomaže nekrsta: bilo to depešama o svemu te se priprav- lja u kršćanskome svijetu proti '"Tarcima, bilo ratnim priborom. Ovako s jedne strane. S druge strane bilo je očito nastojanje Mlečani, da prisile Dubrovčane, te stupe u Svetu Ligu davanjem novaca, vesali i brodovi. Na taj će se način Du- brovčani ogriješiti o neutralnost i izvrgouti gnjevu Osmanlija. "lako će dospjeti u vrtlog između Scile i Haribde pa će u njemu i zaglaviti. No papa nije htio ni da čuje te pusti Dubrovnik, da ovako grdno nastrada. Štoviše, on opomene Sori- ana, da gleda Venecija te ne srči pravdu božju; može im se dogoditi kao ouome tiraninu, koji se je zagrozio sv. Vasiliju, biskupu u Kapadokiji, da će na povratku sraziti njegov grad sa zemljom ; ali mu se je dogodilo, da je sam bio poražen i pogubljen. Papa protumači Sorianu zašto on toliko štiti Dubrovčane. On to čini zato, jer su Dubrov- čani jako katolički narod, vrlo odan papi i po- slušan u stvarima inkvizicije. Soriano je na ovo nadometnuo, da Dubrovčane ne treba ni spomi- njati u savezničkome ugovoru, kad jedamput u nj ne ulaze. No papa ostane pri svojoj odluci, da se Dubrovčani spomenu u ugovoru prema izne- senoj formuli, bez ikakvih obveza sa strane Du- brovčana, koji su vrlo ugroženi od Turaki. Papa ipak nadoda, da nije isključeno te Dubrovčani stupe po vremenu u savez. Ali Mlečani ne gube nadu. Oni uzmu da i dalje sumnjiče Dubrovčane i iznose neke stvari, koje su gdjekad bile i isti- nite. Tako prijave papi, da Dubrovčani pomažu Turke u Novome; poslali su im već nekoliko tona praha, maogo vesala i jednog Židova, lje- kara. Soriano javi veselo svojoj vladi, da je ovom optužbom svratio pozornost sv, Oca. Njegova je radost još porasla kad je čuo, da je papa naredio te odmah dođe preda nj dubrovački poslanik. Ali je Soriano i ovaj put slabo nišanio i nije ništa polučio protiv Republike sv. Vlaha. Gundulić je i ovaj put spasio svoja domovinu, što je, po svemu izvidu, papa i želio, No da ae bačena od Mlečana mrlja posvema opere, savjetova Gundulić senat, da se obrati u ovome poslu direktnim listom na papu, jer će tako biti jasno, da su njegovi izvodi bili istiniti. Ovo je senat i učinio. Ali je papa bio, i bez ovog direktnog pisma dubrovačkog senata, posvema uvjeren o istinitosti izvoda Frana Gun- dalića. U tome poslu pođe plemeniti Pije V. toliko daleko, da je kazao u brk Sorianu, da su njegove inkriminacije protiv Dabrovačke IRepu- blike ueistinite, Dubrovniku je u ovome poslu i to jako pomoglo, što je obećao papi, da će po- tajno učestvovati u ratu proti Turcima sa trideset navi. Kad je usto stvar tako daleko po- šla, da je za Dubrovčane osobito istupila i Špa- nija pa i sam njemački ćesar, koji nije želio, da se Mlečani još većma rašire na moru, jer bi to bilo proti njegovim interesima, Mlečani popuste u svojoj tvrdokornosti. Pristana da se unese i Dabrovnik među punktacije savezničkog ugovora i ako u nešto promijenjenoj formi no je to bilo prije predloženo od pape. To je bio XV. članak savezničkog ugovora i glasio je: ,ltem Ragusium cum universo ejus territorio, locis, rebusque om- nibus, nullo damno, molestiave a confederatis eorum copiis maritimis vel terrestribus affici, neque aliquod ab eis detrimentum pati debeat, nisi ex aliqua justa causa S3. D. N. ejusque successoribus viđebitur“.') Na ovaj način pobijedi napokon pravica i Dubrovačkoj Republici bi pot- puno zagarantovana neutralnost i neagresivnost njesinog teritorija kao uopće svih interesa i uko pod kontrolom rimske stolice, Na 19. maja 1571 uto saveznici sporazum i poprimiše punktacije, ovša | asnesirivaa oda od ovih pomorskih [ko nom da bi Kijog Zpovdarog rologu sreo Provo 8 Gospodja 10.3 poje EN (Nastavit 4 80) y 4) Dubrovnik svim stvarima nn. veznika i i