IZLAZI SVAKE SUBOTE CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU. BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO0- DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO KAD MU A MINE — SE PRED- BROJEN za DOŠASTO POLUGODIŠTE RAZMJERNO. :-; m Dubrovnik, 25. Jula 1914. KRUNA v- — KO NE VRATI PRETPLAT:. SMATRA + ZA PO I ČETVRT GODINE POJEDINI BROJ ZAPADA 20 PARA. Sidinoviški 24. jula. Sistem izgona Taj sistem još uvijek postoji u Hrvatskoj. Ovih dana, među ostalim političkim izgonima, iz- vršena su dva koja su na sebe obratila pažnju, Jedan je g. Mi- lana Marjanovića, urednika ,,Na- rodnog jedinstva“, a drugi g. Demetrovića, isto publiciste i novinara, vođe socialne demo- kracije u Hrvatskoj. Ovi izgoni ne znamo koliko imaju smisla, i koliko su opor- imi, a osobito za slučaj gosp. Marjanovića, Polit. izgon mo- rao bi usljediti usljed toga što se odnosna ličnost koja se iz- goni, drži pogibeljnom. Dobro. Eno, g. Marjanović je pripadnik druge polovine monarhije, zavi- čajno mu je pravo u Istri, Ako je izagoan iz Zagreba, odnosno iz Hrvatske, otići će u svoj za- vičaj, gdje ima prava i odakle ga ne mogu izagnati, — a to je isto u monarhiji, u istoj dr- žavi. A kako g. Marjanović žive od književnosti i novinarstva, to će on, jer mora živjeti, isto od toga živjeti i u drugoj polo- vini monarhije, to jest: pisaće, izdavaće novine i drugo, Ako se, dakle, izgonom hoće odstra- niti jednu opasnu ličnost, to se ovakim izgonom ni najmanje ne postizava, jer ta ličnost ostaje isto u istoj državi, za koju, mi- sli se, da je od štete odnosno pogibli. Dakle, taj izgon je uslijedio, što u Hrvatskoj još postoji taj sistem izgona, koji je u drugom svijetu već davno pao u zabo- rav. Riječ je naime o ličnostima kao stranačkim vođama i ista- knutim publicistima, Takve, u drugom. svijetu, ako izgledaju sumnjivi ili čak opasni, uz po- štovanje, paze i vode izvjesnu kontrolu nad njihovim javnim radom; kazne ih, ako su zaslu- žili kaznu, ali ih ne izgone, i to još iz jedne te iste države opet u tu jednu te istu državu. Dani kušnje I kod nas su nastupili dani teške kušnje. Vrše se premeta- čine i apšenja po cijeloj Dalma- ciji. Premeče se, pritvara, za- tvara i raspuštaju se razna dru- štva, osobito sokolska. Tim je naš narod u Dalmaciji stavljen na jak kušnju, koju će, nada- mo se, izdržati, a i vlasti će se uvjeriti o neopravdanosti silnih denuncija gdje se hoće da nas se prikaže, pa čak i dokaže, da smo nelojalni. Stoga gledišta ni malo ne žalimo da se vrše pre- metačine, koje, napokon svrša- vaju sa negativnim resultatom, I u svakom slućaju, premetačine su najzad i opravdane, kad se u nekoga sumnja; to je zakon, i njemu se svi moramo pokora- vati, pa i nastojati da zakon bude poštivan i vršen, Moramo ga i braniti, jer zakon nas štiti, i nas i naše. Zato i premetačine moraju biti izvršavane onako kako zakon propisuje i naređuje. Više se puta događa, da se premetačine vrše na način, koji stavlja na grozne kušnje. Stoga kje svakome da te ušnje izdrži, jer i one će proći, a vlasti će se morati da uvjere, da nijesmo ,veleizdajaici“ kad vjerujemo u istoričku i etničku istiau, da su Hrvati, Srbi i Slo- venci jedan narod, i kad želimo, da u ovoj našoj državi, mi, ta tri plemena jednoga naroda, bu- demo složni i združeni. Francuska i Rusija Velik je dogođaj sastanak ruskog cara sa predsjednikom francuske re- publike. Novine o tom istoričkom sas- tanku mnogo kombinuju, a osobita se pažnja poklanja nazdravicama koje su izrekli najviši predstavnici ovih dviju država. Car Nikola je držao ovu nazdravicu: Gospodine presjedniče ! Dozvolite, da vam kažem, kako se cijenim sretnim, što Vam mogu nazvati ovdje dobro- došlicu. Glava prijateljske i savezne države može biti uvjek sigurna, da će u Rasiji biti najsrđačnije dočekana, ali danas je naše zadovoljstvo još veće, što možemo pozdraviti presjednika re- publike Francuske gpodvostručno za- dovoljstvo, što se susrećem sa starim znancem, s kojim sam se prije dvije godine upoznao. Vezani dulje vremena međusobnom simpatijom naroda i za- jedničkim interesima Erancoske i Iu- sije, skoro četvrt stoljeća, da laglje uzmognu težiti za zajedničkim ciljem, koji sastoji u čuvanju obostranih inte- resa i u uzdržanju ravnotežja i mira u Evropi. Ne dvojim niti najnanje, da će vrjeme ovom mirnom idealu, oslanja- jući se na prokušani savez kao što i na međusobno prijateljstvo, obje naše zemlje i nadalje uživati dobrobiti mira, koji se oslanja na snazi, time što će uznastojati da budu veze, koje ih vežu što tjesnije. S tom iskrenom željom dižem svoju čašu u vaše zdravlje, gospodine presjedniče, kao i na napredak i slavu Francuske. Presjednik Poincare je odgovorio : Sire! Zahvaljujem Vašem Veličan- stvu na tako srdačnom dočeku, te Vas molim, da budete uvjereni, da mi je bilo vrlo ugodno, što mogu danas po- novn« osjetiti uzvišenog vladara. pri- jateljskog i saveznog naroda, Vjeran predaji, koju su sljedili vjerni predša- snici, htio sam Vašem Veličanstvu i Rusiji donijeti svečani dokaz o čustvima, koja su sapolelc »biva u srcima svih Francuza. Prošlo je skojo 25 godina, od kako su naše zemlje ujedinjene nastojanjem diplomacije. Sretno djelovanje ovog trajnog ujedinjanja, osjeća se dnevno u ravnoteži svjeta. Alianca, koja je osnovana na za- jedničkim interesima, posvećena mi- rovnim nastojanjem obiju vlada, te koja se oslanja na vojnu snagu na moru i na kopnu, te time što su se oba naroda upoznala i bratimila, alianca, koja je pojačana drugim iskustvom, i potpunjena dragocjenim prijateljstvom, te kojoj su dali prvu iniciativu car Aleksandar III. i pokojni presjednik Carnort, dala je od onda uvjeke nove dokaze njezinog blagotvornog djelova- nja, i njezine nepokolebive čvrstoće. Vaše Veličanstvo može biti uvje- reno, da će Francuska raditi i sutra kao baš i danas u zajednici sa svojim saveznikom na djelu mira i civilizacije, na čemu objo vlade i oba naroda ne- umorno rade. Dižem moja čašu u čast Vašeg Veličanstva, Njezinog veličanstva carice, Njezinog Vqličanstva carice majke, Njegove carske visosti kneza prijesto- lonasljednika i čitave carske obitelji. Pijem u čast velike Iusije, »Danzers Armee Zeitung“, koja se smatra glasilom najviših, vojnih kru- gova, ovako piše: nPrve demostracije u Bosni i Hr- vatskoj bile su razumljivo ogorčenje nad životinjskom niskoćom atentata. Ali ovo kasnije proračunano iskorišći- vanje atentata u isključivo hrvatske stranačke svrhe mora se osuditi i sa ljudskog i sa političkog gledišta. Lo- jaloost Hrvata je stoljećima iskušana i krvlju zapečaćena, ali poštivanje ovog starog hrvatskog duha ne smije nas (RVEN lado i nemoguće ove milijune uploške napustiti kao nepousdane i manje vri- jedne. Baš sada treba da vlade nastoje radikalne elemente odijeliti od cjeline i ove izmete progoniti progoniti ognjem i ma- čem, a konservativne i ke o zoaiis i gomili Ih a Hrvatima“. Pregled Pravaši i frankovct prema (Od svećenika iz južne Dalmacije“). Stranka prava nema ništa zajednič- koga s divljačkim izgredima počinjenim protiv Srba u hrvatskim zemljama, a još manje ga u to ulazi katolički kler. Hrvatsko svećenstvo u svojoj velikoj većini, a tako i svi svijesni pravaši, ne samo što ne odobravaju ove izgrede, već ih odrešito osuđuju, me samo s ljudskog, već i s narodnog gledišta, buduć uvjereni da će oni nanijeti više moralne štete hrvatskoj misli i hrvat- skom imenu nego li materijalne štete srpstvu. Naše svećenstvo, dajbudi u ovom kraju, nikako se ne istovjetuje s haranguom koju neki listovi vode protiv Srba, pod firmom katoličanstva. Ako se pojedini svećenici političari tim poslom bave, velika većina našega klera i cijeli hrvatski i dalmatinski episkop drže se daleko od te nekrš- ćanske kampanje. Zato nas, kao sve- ćenike, boli kao teška nepravda što se radi držanja nekolicine, jedne male manjine, baca na cijeli katolički kler osvada da potpiruju vjerski, bratoabi- lački .rat. 'Tu osvadu najteže osjeća pravaško svećenstvo, koje je ispunjeno narodnim čuvstvom, ništa manje naprednoga građaostva, i ako drukčije sudi o SAMA hrvatstva prema srpstvu. Stranka prava nije protivna kul- turnom jedinstvu Hrvata i Srba, ali ona zastupa političko načelo da je u Habzburškoj monarhiji hrvatstvo jedini državotvorni faktor među južnim Sla- venima, i zato je njezin protivnik svatko, koji se protivi oživotvorenju hrvatske državne misli, U jugoslaven- skoj zajednici, kako god se ona uredila hrvatstvu se mora svakako osigurati dostojan položaj, na temelju priznanja i poštivanja historijskih i državoprav- nih tradicija. Svi koji ne dijele ove nazore, e0 ipso su protivnici pravaštva. Ali se pravaštvo ne vodi mržnjom protiv Srba, najmanje dalmatinsko krilo stranke prava, čiji je vodja Don Ivo Prodan uvijek ispovijedao misao ma- rodnog jedinstva Srba i Hrvati. I naš veliki učitelj Ante Starčević učio je da jedan narod prebiva od Triglava do Timoka, i da se domovina toga naroda prostire od 'Iirola do Makedo- nije. On je smatrao Srbe članovima hrvatskoga naroda, a pobijao je samo ime Srb sa svojih posebnih znanstve- nih razloga, koje je znanost međutim zabacila. Mržnja protiv imena Srb preostala je još za života Starčevićeva, a da je on doživio balkanski rat god. 1912, bio bi i sam gabacio veliki dio svojih teorija o srpstvu. Dočim pravaštvo ne goji mežaje protiv Srba. Jedna posve drugu stanka, koja je uzurpirala i ime stranke prava k , učinila je od ove mržnie temslj svoje stranačke politike. Ta je stranka iskvarila i Starčevićev kult hrvatskoga imena i Hrvatske. Starče- vić je bio apoštol hrvatske slobode i neustrašivi pobornik nezavisnosti Hr- vatske, a Frankovci i Šušteršićevi ljudi nadjaju se u službu svim ugnjetačima hrvatsko nezavisnosti i slobode, zava- ravajuć lakovjerni svijet poraznim isti- canjem hrvatskog imena, kojim oni pokrivaju svakovrane političke i pri- votno nepodobštine, neke stavke 0 Bill bismo pro KES u dii to ini daniješe druge novi te a i i su antipodi, i ako ima još dosta poš- tenih Hrvata, pravaša po odgoju i po uvjerenju koji sa — da tako rečem <— silom inercije bili zaneseni u pse pravaško frankovačko kolo, t: još ne smogoše dosta energije da ga se otresu. Nu proces čišćenja je već do- stran- | bro upućen i, ako svi znaci ne varaju, oviće najnoviji dogođaji samo pospješiti E štyi slon jesroskajh žita od frankovačkog kukolja. Tada će Iskreni prijatelji dostojnog i traj- nog sporazuma između hrvatstva i srpstva (koji se bez stranke prava ne može ostvariti), najviše škode toj ideji, kad identificiraju pravaštvo ili katoli- čki kler s frankovštinom, te kad radi ispada pojedinih svećenika, sljedbenika Šušteršićeve nemoralne politike, napa- daju cijelo katoličko svećenstvo. Položaj Dubrovnik, 23. jula. Položaj je opet mutan. To se da suditi barem po pisanju novina. Već su tri godine da Evropa preživljuje krizu za kri- zom. Obzorje se samo za neko vrijeme osvijetli, pa opet mutno. Do sada ovakve situacije su uvijek stvarale novine i no- vinske kampanje. Neprestana za- brinutost i uznemirenost ima i neugodne posljedice, a to su fi- nancijske krize. One pak nikako ne vode dobru. Narodi se finan- cijski iscrpljuju i ekonomski pro- padaju. * *«# Zadnje vijesti kažu, da je demarche u Beogradu sigurna stvar, i to u najkraćem vreme- nu. Položaj je shvaćen kao te- žak i kritičan. Bursa pada. Šef gen. stožera prekinuo je odsu- stvo, Vlada neizvjesnost, zabri- nutost i napetost. Progon M. Marjanovića »Narodno jedinstvo“. Progon M. Marjanovića iz Zagreba, neće ni u čemu zaustaviti dalje redovito izlaže- nje neodvisnog političkog lista ,,Narod- nog Jedinstva“ koje on izdaje i ure- đuje. List će u svakom slučaju i dalje redovito izlaziti i biti će vođen u do- sadanjem pravcu uz suradnju M. Ma- rjanovića te drugih političara i sarad- nika, u os'-lom i pitanjem samoga iz- gona M. kjanovića, određenog prije premetač ; obavljene u stanu i upravi lista, nije još definitivno riješeno, po- što su poduzeti koraci da se čitava afera pročisti. Do sada pak nije ni premetačina ni istraga iznijela ništa što bi moglo dati povoda za daljnja postupanja, a zapljenjeni je materijal već i od strane policije povraćen. Rezoluciju: kojoj ističe: »Hrvatska Akademska Omladina grada Splita bez razlike stranaka s gnušanjem odbija od Hrvatskog Naroda uvrodu nanešenu mu time, što se je par plaćene austrijanske višladi usudilo, đivati — izrabiv atentat u Sears" pod časnim hrvatskim imenom, prire- | so PRETPLATA 1 OGLASI e E VI, A DOPISI UREDNIŠTVU O, IZJAVE I JAVNE SE 1 OM. HITNO RETKA) 68 PAKA. A ZA GLASE i U STUPCU. OGLASI « POGODBI UZ POPUST PRAMA CIJENIKU. PUTA ŠTAMPANI A PISMA NE PRIMAJU RUKOPISI SE NE VRAĆAJU — odurne demostracije, skopčane s lupeštinama i krađama na štetu braće nam Srba u hrvatskim zemljama. Najodlučnije protestira proti toga, što su se ove plaćene demonstracije vodile pod hrvatskim imenom i odbija od svijetle uspomene Starčevića i Kva- ternika, što su se ovi austrijsko-kleri- kalni ispadi lopovski sakrivali iza nji- hovih velikih imena. Dalje, hrv. omladina ponosom konstatira, da je hrvatsko ime u his toriji bilo uvijek neokaljano i sinonim Izbori u Šibeniku Općinski izbori za III. tijelo izvršeni su na nečuven način. blokirani u kućama, tako da ni- jesu mogli ni izići među svoje izbornike. Misli se, da će izbor morati da bude poništen. Za I. i M. tijelo ima izgleda na uspjeh Kr- stelj-Stojićeva pa Treći slovenski avosokolski slet u Ljubljani. pješni, da se dobije dozvola za održa- vanje III. slovenskog svesokolskog sleta u Ljubljani. Kod zadnje intervencije dalo je ministarstvo unutarnjih poslova deci- niranu izjavu da ne dozvoljava naja- vljenog sleta, pa ni u najmanjem op- segu. Radi riješenja svih daljnjih pitanja,