IZLAZI SVAKE SUBOTE

CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU.
BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO0-
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO

KAD MU

A MINE — SE PRED-
BROJEN za DOŠASTO POLUGODIŠTE
RAZMJERNO. :-;

m Dubrovnik, 25. Jula 1914.

KRUNA v- — KO NE VRATI
PRETPLAT:. SMATRA

+ ZA PO I ČETVRT GODINE
POJEDINI BROJ ZAPADA 20 PARA.

Sidinoviški 24. jula.
Sistem izgona

Taj sistem još uvijek postoji
u Hrvatskoj. Ovih dana, među
ostalim političkim izgonima, iz-
vršena su dva koja su na sebe
obratila pažnju, Jedan je g. Mi-
lana Marjanovića, urednika ,,Na-
rodnog jedinstva“, a drugi g.
Demetrovića, isto publiciste i
novinara, vođe socialne demo-
kracije u Hrvatskoj.

Ovi izgoni ne znamo koliko
imaju smisla, i koliko su opor-

imi, a osobito za slučaj gosp.
Marjanovića, Polit. izgon mo-
rao bi usljediti usljed toga što
se odnosna ličnost koja se iz-
goni, drži pogibeljnom. Dobro.
Eno, g. Marjanović je pripadnik
druge polovine monarhije, zavi-
čajno mu je pravo u Istri, Ako
je izagoan iz Zagreba, odnosno
iz Hrvatske, otići će u svoj za-

vičaj, gdje ima prava i odakle

ga ne mogu izagnati, — a to
je isto u monarhiji, u istoj dr-
žavi. A kako g. Marjanović žive
od književnosti i novinarstva,
to će on, jer mora živjeti, isto
od toga živjeti i u drugoj polo-
vini monarhije, to jest: pisaće,
izdavaće novine i drugo, Ako
se, dakle, izgonom hoće odstra-
niti jednu opasnu ličnost, to se
ovakim izgonom ni najmanje ne
postizava, jer ta ličnost ostaje
isto u istoj državi, za koju, mi-
sli se, da je od štete odnosno
pogibli.

Dakle, taj izgon je uslijedio,
što u Hrvatskoj još postoji taj
sistem izgona, koji je u drugom
svijetu već davno pao u zabo-
rav. Riječ je naime o ličnostima
kao stranačkim vođama i ista-
knutim publicistima, Takve, u
drugom. svijetu, ako izgledaju
sumnjivi ili čak opasni, uz po-
štovanje, paze i vode izvjesnu
kontrolu nad njihovim javnim
radom; kazne ih, ako su zaslu-
žili kaznu, ali ih ne izgone, i
to još iz jedne te iste države
opet u tu jednu te istu državu.

 

Dani kušnje

I kod nas su nastupili dani
teške kušnje. Vrše se premeta-
čine i apšenja po cijeloj Dalma-
ciji. Premeče se, pritvara, za-
tvara i raspuštaju se razna dru-
štva, osobito sokolska. Tim je
naš narod u Dalmaciji stavljen
na jak kušnju, koju će, nada-
mo se, izdržati, a i vlasti će se
uvjeriti o neopravdanosti silnih
denuncija gdje se hoće da nas
se prikaže, pa čak i dokaže, da
smo nelojalni. Stoga gledišta ni
malo ne žalimo da se vrše pre-
metačine, koje, napokon svrša-
vaju sa negativnim resultatom,
I u svakom slućaju, premetačine
su najzad i opravdane, kad se
u nekoga sumnja; to je zakon,
i njemu se svi moramo pokora-
vati, pa i nastojati da zakon
bude poštivan i vršen, Moramo
ga i braniti, jer zakon nas štiti,
i nas i naše. Zato i premetačine
moraju biti izvršavane onako
kako zakon propisuje i naređuje.

Više se puta događa, da se
premetačine vrše na način, koji
stavlja na grozne kušnje. Stoga
kje svakome da te

ušnje izdrži, jer i one će proći,
a vlasti će se morati da uvjere,
da nijesmo ,veleizdajaici“ kad
vjerujemo u istoričku i etničku
istiau, da su Hrvati, Srbi i Slo-
venci jedan narod, i kad želimo,
da u ovoj našoj državi, mi, ta
tri plemena jednoga naroda, bu-
demo složni i združeni.

 

Francuska i Rusija

Velik je dogođaj sastanak ruskog
cara sa predsjednikom francuske re-
publike. Novine o tom istoričkom sas-
tanku mnogo kombinuju, a osobita se
pažnja poklanja nazdravicama koje su
izrekli najviši predstavnici ovih dviju
država.

Car Nikola je držao ovu nazdravicu:

Gospodine presjedniče ! Dozvolite,
da vam kažem, kako se cijenim sretnim,
što Vam mogu nazvati ovdje dobro-
došlicu. Glava prijateljske i savezne
države može biti uvjek sigurna, da će
u Rasiji biti najsrđačnije dočekana, ali
danas je naše zadovoljstvo još veće,
što možemo pozdraviti presjednika re-
publike Francuske gpodvostručno za-
dovoljstvo, što se susrećem sa starim
znancem, s kojim sam se prije dvije
godine upoznao. Vezani dulje vremena
međusobnom simpatijom naroda i za-
jedničkim interesima Erancoske i Iu-
sije, skoro četvrt stoljeća, da laglje
uzmognu težiti za zajedničkim ciljem,
koji sastoji u čuvanju obostranih inte-
resa i u uzdržanju ravnotežja i mira
u Evropi.

Ne dvojim niti najnanje, da će
vrjeme ovom mirnom idealu, oslanja-
jući se na prokušani savez kao što i
na međusobno prijateljstvo, obje naše
zemlje i nadalje uživati dobrobiti mira,
koji se oslanja na snazi, time što će
uznastojati da budu veze, koje ih vežu
što tjesnije.

S tom iskrenom željom dižem
svoju čašu u vaše zdravlje, gospodine
presjedniče, kao i na napredak i slavu
Francuske.

Presjednik Poincare je odgovorio :

Sire! Zahvaljujem Vašem Veličan-
stvu na tako srdačnom dočeku, te Vas
molim, da budete uvjereni, da mi je
bilo vrlo ugodno, što mogu danas po-
novn« osjetiti uzvišenog vladara. pri-
jateljskog i saveznog naroda, Vjeran
predaji, koju su sljedili vjerni predša-
snici, htio sam Vašem  Veličanstvu i
Rusiji donijeti svečani dokaz o čustvima,
koja su sapolelc »biva u srcima svih
Francuza.

Prošlo je skojo 25 godina, od kako
su naše zemlje ujedinjene nastojanjem
diplomacije. Sretno djelovanje ovog
trajnog ujedinjanja, osjeća se dnevno
u ravnoteži svjeta.

Alianca, koja je osnovana na za-
jedničkim interesima, posvećena mi-
rovnim nastojanjem obiju vlada, te
koja se oslanja na vojnu snagu na
moru i na kopnu, te time što su se
oba naroda upoznala i bratimila, alianca,
koja je pojačana drugim iskustvom, i
potpunjena dragocjenim prijateljstvom,
te kojoj su dali prvu iniciativu car
Aleksandar III. i pokojni presjednik
Carnort, dala je od onda uvjeke nove
dokaze njezinog blagotvornog djelova-
nja, i njezine nepokolebive čvrstoće.

Vaše Veličanstvo može biti uvje-
reno, da će Francuska raditi i sutra
kao baš i danas u zajednici sa svojim
saveznikom na djelu mira i civilizacije,
na čemu objo vlade i oba naroda ne-
umorno rade.

Dižem moja čašu u čast Vašeg
Veličanstva, Njezinog veličanstva carice,
Njezinog  Vqličanstva carice majke,
Njegove carske visosti kneza prijesto-
lonasljednika i čitave carske obitelji.
Pijem u čast velike Iusije,

»Danzers Armee Zeitung“, koja
se smatra glasilom najviših, vojnih kru-
gova, ovako piše:

nPrve demostracije u Bosni i Hr-
vatskoj bile su razumljivo ogorčenje
nad životinjskom niskoćom atentata.
Ali ovo kasnije proračunano iskorišći-
vanje atentata u isključivo hrvatske
stranačke svrhe mora se osuditi i sa
ljudskog i sa političkog gledišta. Lo-
jaloost Hrvata je stoljećima iskušana i
krvlju zapečaćena, ali poštivanje ovog
starog hrvatskog duha ne smije nas

(RVEN

 

 

lado i nemoguće ove milijune uploške

napustiti kao nepousdane i manje vri-

jedne. Baš sada treba da vlade nastoje

radikalne elemente odijeliti od cjeline

i ove izmete progoniti progoniti ognjem i ma-
čem, a konservativne i

ke o zoaiis i gomili Ih a

Hrvatima“.

Pregled
Pravaši i frankovct prema
(Od svećenika iz južne Dalmacije“).

Stranka prava nema ništa zajednič-
koga s divljačkim izgredima počinjenim
protiv Srba u hrvatskim zemljama, a
još manje ga u to ulazi katolički kler.
Hrvatsko svećenstvo u svojoj velikoj
većini, a tako i svi svijesni pravaši, ne
samo što ne odobravaju ove izgrede,
već ih odrešito osuđuju, me samo s
ljudskog, već i s narodnog gledišta,
buduć uvjereni da će oni nanijeti više
moralne štete hrvatskoj misli i hrvat-
skom imenu nego li materijalne štete
srpstvu. Naše svećenstvo, dajbudi u
ovom kraju, nikako se ne istovjetuje
s haranguom koju neki listovi vode
protiv Srba, pod firmom katoličanstva.
Ako se pojedini svećenici političari tim
poslom bave, velika većina našega
klera i cijeli hrvatski i dalmatinski
episkop drže se daleko od te nekrš-
ćanske kampanje. Zato nas, kao sve-
ćenike, boli kao teška nepravda što se
radi držanja nekolicine, jedne male
manjine, baca na cijeli katolički kler
osvada da potpiruju vjerski, bratoabi-
lački .rat. 'Tu osvadu najteže osjeća
pravaško svećenstvo, koje je ispunjeno
narodnim čuvstvom, ništa manje
naprednoga građaostva, i ako drukčije
sudi o SAMA hrvatstva prema
srpstvu.

Stranka prava nije protivna kul-
turnom jedinstvu Hrvata i Srba, ali
ona zastupa političko načelo da je u
Habzburškoj monarhiji hrvatstvo jedini
državotvorni faktor među južnim Sla-
venima, i zato je njezin protivnik
svatko, koji se protivi oživotvorenju
hrvatske državne misli, U jugoslaven-
skoj zajednici, kako god se ona uredila
hrvatstvu se mora svakako osigurati
dostojan položaj, na temelju priznanja
i poštivanja historijskih i državoprav-
nih tradicija. Svi koji ne dijele ove
nazore, e0 ipso su protivnici pravaštva.

Ali se pravaštvo ne vodi mržnjom
protiv Srba, najmanje dalmatinsko krilo
stranke prava, čiji je vodja Don Ivo
Prodan uvijek ispovijedao misao ma-
rodnog jedinstva Srba i Hrvati. I naš
veliki učitelj Ante Starčević učio je
da jedan narod prebiva od Triglava
do Timoka, i da se domovina toga
naroda prostire od 'Iirola do Makedo-
nije. On je smatrao Srbe članovima
hrvatskoga naroda, a pobijao je samo
ime Srb sa svojih posebnih znanstve-
nih razloga, koje je znanost međutim
zabacila. Mržnja protiv imena Srb
preostala je još za života Starčevićeva,
a da je on doživio balkanski rat god.
1912, bio bi i sam gabacio veliki dio
svojih teorija o srpstvu.

Dočim pravaštvo ne goji mežaje
protiv Srba. Jedna posve drugu stanka,
koja je uzurpirala i ime stranke prava

k , učinila je od ove mržnie
temslj svoje stranačke politike. Ta je
stranka iskvarila i Starčevićev kult
hrvatskoga imena i Hrvatske. Starče-
vić je bio apoštol hrvatske slobode i
neustrašivi pobornik nezavisnosti Hr-
vatske, a Frankovci i Šušteršićevi ljudi
nadjaju se u službu svim ugnjetačima
hrvatsko nezavisnosti i slobode, zava-
ravajuć lakovjerni svijet poraznim isti-
canjem hrvatskog imena, kojim oni
pokrivaju svakovrane političke i pri-
votno nepodobštine,

 

 

neke stavke 0
Bill bismo pro

 

KES u dii to ini daniješe druge novi te

 

a

i
i

su antipodi, i ako ima još dosta poš-
tenih Hrvata, pravaša po odgoju i po
uvjerenju koji sa — da tako rečem
<— silom inercije bili zaneseni u pse

pravaško frankovačko kolo, t: još
ne smogoše dosta energije da ga se
otresu. Nu proces čišćenja je već do-
stran- | bro upućen i, ako svi znaci ne varaju,
oviće najnoviji dogođaji samo pospješiti
E štyi slon jesroskajh
žita od frankovačkog kukolja. Tada će

Iskreni prijatelji dostojnog i traj-
nog sporazuma između hrvatstva i
srpstva (koji se bez stranke prava ne
može ostvariti), najviše škode toj ideji,
kad identificiraju pravaštvo ili katoli-
čki kler s frankovštinom, te kad radi
ispada pojedinih svećenika, sljedbenika
Šušteršićeve nemoralne politike, napa-
daju cijelo katoličko svećenstvo.

Položaj

Dubrovnik, 23. jula.

Položaj je opet mutan. To
se da suditi barem po pisanju
novina. Već su tri godine da
Evropa preživljuje krizu za kri-
zom. Obzorje se samo za neko
vrijeme osvijetli, pa opet mutno.
Do sada ovakve situacije
su uvijek stvarale novine i no-
vinske kampanje. Neprestana za-
brinutost i uznemirenost ima i
neugodne posljedice, a to su fi-
nancijske krize. One pak nikako
ne vode dobru. Narodi se finan-
cijski iscrpljuju i ekonomski pro-
padaju.

 

*

*«#
Zadnje vijesti kažu, da je
demarche u Beogradu sigurna

stvar, i to u najkraćem vreme-
nu. Položaj je shvaćen kao te-
žak i kritičan. Bursa pada. Šef
gen. stožera prekinuo je odsu-
stvo, Vlada neizvjesnost, zabri-
nutost i napetost.

 

Progon M. Marjanovića

»Narodno jedinstvo“. Progon M.
Marjanovića iz Zagreba, neće ni u
čemu zaustaviti dalje redovito izlaže-
nje neodvisnog političkog lista ,,Narod-
nog Jedinstva“ koje on izdaje i ure-
đuje. List će u svakom slučaju i dalje
redovito izlaziti i biti će vođen u do-
sadanjem pravcu uz suradnju M. Ma-
rjanovića te drugih političara i sarad-
nika, u os'-lom i pitanjem samoga iz-
gona M. kjanovića, određenog prije
premetač  ; obavljene u stanu i upravi
lista, nije još definitivno riješeno, po-
što su poduzeti koraci da se čitava
afera pročisti. Do sada pak nije ni
premetačina ni istraga iznijela ništa
što bi moglo dati povoda za daljnja
postupanja, a zapljenjeni je materijal
već i od strane policije povraćen.

 

Rezoluciju:

kojoj ističe:

»Hrvatska Akademska Omladina
grada Splita bez razlike stranaka s
gnušanjem odbija od Hrvatskog Naroda
uvrodu nanešenu mu time, što se je
par plaćene austrijanske višladi usudilo,

 

đivati — izrabiv atentat u Sears"

 

 

pod časnim hrvatskim imenom, prire- |

so PRETPLATA 1 OGLASI e
E

VI, A DOPISI UREDNIŠTVU
O, IZJAVE I JAVNE

SE 1 OM.

HITNO RETKA) 68 PAKA. A ZA GLASE i
U STUPCU. OGLASI «
POGODBI UZ POPUST PRAMA CIJENIKU.

PUTA ŠTAMPANI

A PISMA NE PRIMAJU
RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

— odurne demostracije, skopčane s
lupeštinama i krađama na štetu braće
nam Srba u hrvatskim zemljama.

Najodlučnije protestira proti toga,
što su se ove plaćene demonstracije
vodile pod hrvatskim imenom i odbija
od svijetle uspomene Starčevića i Kva-
ternika, što su se ovi austrijsko-kleri-
kalni ispadi lopovski sakrivali iza nji-
hovih velikih imena.

Dalje, hrv. omladina ponosom
konstatira, da je hrvatsko ime u his
toriji bilo uvijek neokaljano i sinonim

 

Izbori u Šibeniku

Općinski izbori za III. tijelo
izvršeni su na nečuven način.

blokirani u kućama, tako da ni-
jesu mogli ni izići među svoje
izbornike.

Misli se, da će izbor morati
da bude poništen. Za I. i M.
tijelo ima izgleda na uspjeh Kr-
stelj-Stojićeva pa

 

Treći slovenski avosokolski slet u
Ljubljani.

pješni, da se dobije dozvola za održa-
vanje III. slovenskog svesokolskog sleta
u Ljubljani.

Kod zadnje intervencije dalo je
ministarstvo unutarnjih poslova deci-
niranu izjavu da ne dozvoljava naja-
vljenog sleta, pa ni u najmanjem op-

segu.
Radi riješenja svih daljnjih pitanja,