i tična stranka socijalistička od 5—6 ljudi, jer je većina uz Dorbića. Što će 3? Ljudi htjeli da svi budu generali i socijalizam u $83 8 ini tili ii še ii i dogođsji na Rivoltelli pro- vanu nacionalnu svijest ika, te pohvalom mo- , da su se naši radnici u im na prvom mjestu, a nada sve radnička omladina. Zauzima- ir il klub ,Velebit“ koji ima cilj da poradi oko osvješćivanja naših radnike. Ljudi koji su na čelu ovog društva, jamče pam, i do sada smo se mogli uvjeriti, da će ovo uspjeti. Već ima svoj no- gometni klub ,Sokol“ i tamburaški zbor, te će poučnim predavanjima i čitanjem naš radnik crpiti duševne hrane i neće zapast u tamu a oprijeće se napastovanjima sa raznih strana. I naši klerikalci imaju neko rad- ničko društvo kojemu na čelu stoji inž. Jozević, ali kako doznajem, osim klera, nekoliko pensioniraca i skuto- noša popovskih nema ni jednog svije- snog radnika. Kušali su da osnuju ne- kakove organizacije, pa su bili sazvali skupštinu, na koju su došli dvattri popa sa famoznim Dr. Alfirevićem, te tako naš inž. Jozević nije imao kome da govori o radničkim [organizacijama već Alfireviću et comp., pa stoga raz loga kažu da je odustao od namjere jer posao ne ide za rukom. nZenska Nar. Udruga“ se pokre- nula natrag nekoliko vremena. Između naših gospođa i gospođica je veliki in- teres, a svjedok su nam i česta pre- davanja, koje naše gospođe pohađaju u velikom broju. Sada se pokrenula namisao oko osnivanja , Dječjeg vrta“, što se nadam da će u najskorije vri- jeme poć za rukom. Ovdje sam iznio ove dvije potre- bite ustanove, koje ima Split, e da bi se i Dubrovnik poveo za Splitom, i poradio više oko nacionalnog osvješći- vanja među radništvom. Vrijeme da se i Dubrovnik probudi iz mrtvila, jer zadnji dngođaji mogu da nas uvjere što stanovita gospoda žele da postignu i kako hoće da nas utuku. r.n. Trogir, 20, VII. (Blamaža tuđih izmećara). Poslije sarajevske tragedije svakome su vrlo dobro poznata zvijerstva sa strane di- šperatnih nauckanih razbijača po na- šim krajevima. Nu u Trogiru na teret; velim na teret. načelnika Madirazze toga nije bilo, premda je desetorica odvisne kr- šćansko-socijalne dječurlije htjela da mavali i demolira naše hrvatsko dru- štvo , Berislavić“, premda kakav bi im bio uspjeh neznamo. Ali nije valjda u gradu bio Mikula i Frane pa stoga bijedni neznali kako bi. Organizirali se i organizirali, pa nikako. Jedino se neke večeri sakupiše njih desetak i ala po predgrađu, pa do žandarmarij- ske postaje: Doli Srbi, i t. d. Tim de- ranima nije se bilo ni čuditi, jer to im je egzistencija : jedan je gurnut na općinu u svojstvu opć. nadcestara o čemu ni pojma nema, a istodobno služi i u druge svrhe; drugi bačvar kod Ditte; treći, jer ima tri brata popa, sa još nekolicinom izmoždanih smušenja- ka, jedne te iste vrsti. Dakle ova doživljela ;blamaža re- kosmo tereti Mikulu u toliko, u koliko jedan lojalni Trogir nije mogao ništa, ma ništa, da porazbije. Nego što se pak još drugo dogodilo: da je naše redarstvo (naše pijano redarstvo) jedne večeri zatvorilo konobara ,,Centralne Restauracije“ nekog Srbina, bez ika- kvog razloga u zatvor, a to radi jed- nog šupljeg štapa koji je bio napunjen crnim vinom, a redari misleći da su unutri baline i prah, zaplijenili štap i odvezli ga u Madiračinu kuću, gdje Bog svoga nema. Kad je jutrom bio pušten pošao je u Split i tužio ih Drž. Odvjetništvu. Druga pak još zgodnija. Dan ka- šnje atentata, pred konfidentskim sa- stajalištem, čitajući ,,Slobodu“ visoko- položena osoba, zabasa kod istog dru- štvanca mladić Marin Madirazza, i te kako je isti došao, bio je od tajnika Ciganina insultiran riječima: ,i ovde je jedan Srb, što sluša“, ovaj mu se nasmješ: i sutradan bi pozvan na Op- ćinu radi preslušanja. Htjela mu se dakle stvorit, neka vrst , veleizduje“. Ali što se dogodilo? Bio je po- zvan opć. prisjednik g. Ante Bettizza koji to, da nije ni vidio ni čuo, a onaj koji je denuncirao nije imao obraza da dođe. Vidio je i sam svoju pogriješku, buduć mu je bio imendan, pa je do kasnijeg stao za stolom. Načelnik je optuženika stavio iz- među dva redara kao najgoreg razboj- nika, nu nije mu se moglo ništa da skroji, što je Mikula u velike žalio. Mikula tog istog dana otputuje za Beč, gdje se još nije povratio. U zlatnu je rudu za dobrobit "Trogira. Pa tako i treba. Drugih incidenata nije bilo, već strogo pazilo na zviždanje i smijanje, e bi ti kako mogli naprtit , veleizdaju“. Po Trogiru je vladao potpuni miik! Očevidac. Trgovačke vijesti Direktni Dalmatinski saobraćaj. Od mjesne trgovačko-obrtničke Komore primamo sljedeće : Sa valjanosti od 1. veljače 1914 bio je uveden cijenik za direktno po- šiljanje robe iz austrijskih stanica u dalmatinske luke preko Trsta, po moru. Ovaj cijenik sadržava snižene ci- jene za robu direktuo od unutrašnjih postaja u carevinskom vijeću zastupa- nih kraljevina i zemalja do nekoliko laka po Dalmaciju, s kojom uzdržavaju neprekinutu parobrodarsku službu, pa- robrodarsko društvo austrijskog Loyda, dubrovačko parobrodarsko i dioničko društvo ,, Dalmacija“. naterećene' u kola, nadalje tablice koje sadržavaju daljine do Trsta i dodatke za rok predaje i uapokon kao prilozi | IiH pravilničke odredbe za odpoši- ljanje po moru i cijenik za osjegura- nje koje izvršava parobrodarsko druš- tvo za pošiljanje robe preko mora. Obrasci cijenika mogu se dobiti kod trgovačke i obrtničke komore u Dubrovniku. Domaće vijesti Prometačine | hapšenja u Spljetu. I u Spljetu je izvršeno više premeta- čina. Zatvoren je Dr. Anđelinović, i urednik ,,Slobode“ g. Bartulović, te su kod njih kao i kod gg. Marina Šegvića i Andrlje Katalinića, koji su članovi uprave hrv. Sokola, izvršene preme- tačine. Hrvatski Soko je zatvoren a ključe uzela je vlast. Jugoslavija“. Prilikom Njegoševe proslave u Pragu zainteresovaia se je naša javnost u velikoj snazi a mnogi pojedinci pomogli 'su nam kako moral- nom tako i materijalnom potporom, te smo pred braćom Česima dostojno re- prezentovali i osvežili uspomenu na našeg Velikog Mislioca i genijalnog proroka naše jugoslavenske ideje. Mo- ralni uspjeh je neobično Velik; uče- stovanje ma zabavi kono naših tako i českih najjačih kulturnih i nacionalnih radnika dalo je ovoj našoj proslavi karakter retke sveslovenske svečanosti. Materijalni uspjeh je znatan, a time je osiguran najnoviji pokret ovd. jugo- slov. nac. omladine — izdavanje omla- dinske revije Jugoslavije“. Ovim putem zahvaljujemo svim našim prijateljima i plemenitim prila- gačima nadajuć će, da i nažalje možemo računati na njihovu pomoć. Jugoslavenska nacion. omladina. Prvi iskaz o ,Narodnom Blagdanu“ Ravnateljstvo Družbe sv. Ćirila i Me- toda za istru u Opatiji primilo je do sada izravno ove priloge u ime ,,Narod- nog 4, Općina Veleluka K 100. G. Ferdo Rešetar Požega K 5. G. Dr. Zdravko Kovačević, Slatina KN P. Kovačev, Šibenik K 20. G. Ivo Škarpa učitelj Mali Lošinj sakupljeno prigodom Narodnog Bladana“ K 341.70 Gos- pođica Zlatka Pošćić i Anka Kundić u Voloskom (imenik već javljen) K 612. G. Dr. Scherzer Adolf, kr, kotar- ski liječnik Senj K 30.G. 'Tosehich Mijo industrijalac Senj K 20. G. Anton Milovan Volosko naputnicom iz Viš- njana K 10. G. Gašpar Martinić, Ilok sabrao za , Narodni Blagdan“ K 338.66. G. Fran Stefanutti, Ika K 30. (jav- ljeno pogrješno već u prinose običnih darivača) G. A. Sterk kapetan Rijeka K 25. Gospojica Marija Fučić, Sušak sabranih za ,Narodni Blagdan“ K 59.20. G. Dr. Frano Gospodnetić Beč 43. sakupljenih za » Narodni Blagdan“ . D. blagaj. Miličić, Stj. Morega, Dr. M. Pintor, I, K. Švrljuga i N. Telisman, G. Ivo Ribarić, učitelj Grdoselo Pazin K 14.06., sakupljenih od djece pučke škole pri- godom ,, Narodnog Blagdana“, G. Ivan Rendulić ravn. učitelj Jastrebarsko K 30.50., sabranih po dječici njegove škole za , Narodni Blagdan“ G. Ivo Marašić, Vrbnik K 61., sakupljenih po abiturijentu Ivanu Trinajstić i Ivanu Dimimić, VI. o. g. Narodnom B danu“, Upraviteljstvo ,,Hrvatske taonice“ u Velim Nunama sabranih K 114.33, G. Braća Didolić, Selba K 20. G. I. T. Galzinja Rab K 10, G. Drug De Drato učitelj u Lovranu K 6.02., sabranih među školskom djecom. Gdja Ivana Sajević Lovran sabranih K 265.07., G. Niko Žugelj, župnik Ki- ringa K 5., sakupljenih od rodoljubnih Križanaca. Podružnica Družbina |Pod- K 60.66., Podružnica Družbina V. Lošinj K 72.88., Hrvatski Sokol Dobrinj K 33.51., G.đa Angela | Čedner, Dekani 52.32., G. I. Španjol Ičići uru- čio K 354., od ,Narodnog Blagdana“ u Ičićima. Ukupna svota ovog iskaza K 3243.91. Živili plemeniti darovatelji ! Naprijed za Družbu! Jednu zanimivu novost za djecu dijeli besplatno tvrtka Nestlć u Beču i to lutke, koje predstavljaju poznate figure iz priča, nacrtane potpuno umje- tnički. Ove lutke zabavljaju djecu u velike. Osim ove novosti šalje na želju i jednu kutiju Nestić-ova brašna za djecu na pokus posve besplatno : Henri Nestlć, Wien, 1., Biberstrasse. — 1 K Krali Wied poginuo? Dubrovnik, 24. jula. Sinoć se gradom raširila vijest, da su ustaše pogubile albanskog vla- dara Wieda. Vijest je privatna iz Albanije, a do večeras još nije bila sigurno potvrđena. Dubrovačke vijesti Premetačine. I u našem su gradu obavljene u utorak i u srijedu nekolike premetačine, ali, naravno, sa negativnim us- pjehom. Premetačine su izvršene sve u isto doba, a zato je došlo naročito pol. personala iz Zadra. Preme- tačine, kako saznajemo bile su izvršene propisno, zakonito a postupanje je bilo bez ikakve zamjerke. Samo, kako donosi zadnji Dubrovnik, iznimka je bila kod njegovog urednika. U čemu je ta iznimka, Dubrovnik je donio, ali je bio zato zapli- jenjen. U utorak su izvršene ove premetačine: Kod gg. Dr. Mata CRVENA HRVATSKA Br. 23. __.. Gracića, u Lapadu u njegovom stanu; Dr. Frana Kulišića, u stana; Đilda Joba, u stanu; Jova Tošovića, u stanu, knjižari i magazinima; Antonija Benussi, blagajnika Trg. Banke, u stanu i u blagajni; Mite Pušibrka, či- novnika ,Srpske Zore“, u stanu i u kancelariji ,Srpske Zore“; Krista Dominkovića, u stanu i uredništvu ,Dubrovnika“; a u srijedu u jutro bila je u stanu episkopa g. Dra Nikod. Milaša, koji je sada otsutan iz Dubrov- nika. Lične vijesti. Jutros je naš na- čelnik i nar, zastupnik g. Dr. Melko Čingrija otputovao u Karlsbad. Isto jutros je otputovao i donačelnik g. Dr. Antun Pugliesi. Čitulja. Na osvit utorka prer nula je u dubokoj starosti, u 93. god. života Mare ud. Mihajlović, baba našeg sugrađanina g. Iva Kuneš. Dobra sta- rica bila je izraziti tip prave Dubrov- kinje. — U srijedu po podne bi joj je vrlo lijep sprovod. Laka joj zemlja, a ožalošćenim naše iskreno saučešće. Sjednica. Sutra je sjednica trg. obrt. komore sa dnevnim redom koji smo donijeli u subotu. Odgođen slet. Hrvatska Sokol- ska Župa ,Gundulić“ javlja, da radi sadašnjih nepovoljnih prilika odgađa svoj II. slet za godinu 1915. Predavanje. Kako smo objavili, pretprošle subote ponovo je držao pre- davanje o hipnotizmu g. Pino Mora- wetz. Pogledom na ta predavanja do- nosimo danas Listak, koji nam je kasno stigao za prošli broj. Prva velika nogometna utak- mica. Početkom mjeseca augusta stići će u naš grad prvorazredni hrvatski Akademski športski klab iz Zagreba, te će prirediti nogometnu utakmicu sa ovdašnjim športskim udruženjem. Poz- navajući valjanost i dobar glas zagre- bačkog kluba nadati se je, da će igra biti vrlo zanimljiva. Pošto su ovakovi športski sastanci skopčani velikiu troš- kovima, nadat se je da će se građan- stvo odazvati u svoje doba pozivu priređivača. Dan igre i ostalo biti će javljeno posebnim plakatima. Dobrovoljci za Albaniju. U ponedjeljak je bilo na prolazu za Al. baniju preko stotinu rumunskih do- brovoljaca. Nekoliko ih je ostalo po- slije nego je parobrod otputovao. Oni se tuže, da nijesu onako plaćeni kako im je bilo obećano, i da s toga ne vole da proslijede. Koncerti na Pločama. Počeli sa koncerti u bašti hotela Odak na Pločama. U utorak je koncertovala gra- danska muzika. Također večeras u 8 sati koncertiraće u istoj bašti. Žalosno. | ako možda nesvijesno i s nepažnje, ali ipak žalosno, Ilustro- vani List, kojim upravljaja gospoda od Obzora, donio je slike demenstracija ore. Pod slikama je natpis, u kom se kaže, da su to domonstra- Iz POVIJESTI DUBROVAČKE Di- PLOMATSKE pare XVI. VIJEKA Prot. Dr. Šaš ošo Cvjetković. xu, udarsne na temelju onih iz god. 1538. Gundulić se odmah pobrine, da pošalje svojoj vladi sve tačke savezničkog ugovora uz ponosau primjetbu : ,Nelle dette Capitalationi le SS. V. V. Ill"* sono incluse cautsmente et con molto lor splendore, se bene li lor nemici si sono opposti gagliardamente“. (U rečene kapitulacije uneseno je Vaše presvijetlo Gospodstvo oprezno i sjajno i ako su se ne- prijatelji [Mlečani] jako opirali). Na ovaj način Dubrovnik uredi čisto i bistro svoj međunarodni položaj i spasi svoju neutral- nost, a možemo rijeti i slobodu. Sreća za Dub- rovnik, da je Pije V. razumio Republiku, da se ona ne smije odvratiti od osnovne sveze s cari- gradskim padišahom, pošto je danak Porti cijena sloboda. No srećan je bio Dubrovnik u ovome kritičnome času i u tome, što je Filip II. mrzio iz sve duše Mlečane, a i sam ćesar nije im mo- gao opros“ rrijeha pa trpiti njihovo ši- : inskim ma rot Liga pode Cipa+ zat a sa 100 bra 1570 pade grad Nikozija uza svu herojsku obranu Nikole Dandola. Vijest o padu ovog zna- menitog grada potrese kršćanskim svijetom. Ali savezničko brodovlje, koje je još moglo poduzeti uspješnu akciju proti rastrkanom turskom brodov- lju u ciparskim vodama, ostade bez ikakve akcije i vrnu se natrag. Markantonije Colonna, papin- ski admiral, udari da će put Rima. Ali je na putu bio vrlo slabe sreće, jer ga zahvati osučan broj oluja. Piibjegne pod Kotor i tu mu izgori|u admiralska lađa. Colonna nastavi svoj put na jed- noj mletačkoj galiji. No kod Molunta zahvati ga opet oluja te ga zatjera prema Cavtatu pa prema Mlinima u Žapi, gdje mu se brod i nasuka. Co- lonnu spasiše Župljani od brodoloma pa ga de pratiše do Dubrovnika, gdje bi primljen sa svima počastima. Svoj spas na dubrovačkim obalama kao i sjajan doček u Dubrovniku nije Colonna nikada zaboravio, a ovo je pomnožalo i ljubav Pija V. proma Dabrovčanima. Međutim se je na- stavilo kroz zimu podsjedanje Famagoste, koju je branio Markantonije Bragadin. Ovo tužno stanje Cipra nije zahtjevalo, da tamo bude turska flota, kojoj je bio kapudan-pašom (admiralom) Ali-paša. Ovaj zajedri u junu 1571 preko Krfa, na koji nije udario, prema sjevero-zapadu i dospije u dubrovačke i mletačke vode, Jer je savezničko brodovlje bilo sakupljeno u Messini, to su ja. dranske obale bile posvema izložene turskome bijesu i pljačkanja. Ovo su zadnje osobito dobro izvodili Ali-pašini ortaci i gusari naime Uladž- Alija, alžirski beglerbeg i Kara-Hodža. Ali- -paša redom osvajaše Ulcinj, Bar, Budvu pa jako pri- tisnu Kotor. Uludž-Alija i Kara. Hodža udare, dozvolom Ali-pašinog zamjenika i zapovjednika suhozemskih četa Pertat-Paše, na grad Korčulu, koji nijesu mogli osvojiti. Nato oni udare na Hvar, Brač i Vis, koje opljačkaše. Gusari imađahu u svome planu i Zadar, A i sama kajna Venecija uzdrhta pred ovim gusarskim pohodom. No gusari se vrnuše natrag ispod Zadra, da ne bi bili za- tvoreni u Jadranskome moru od savezničkog bro- dovlja, čija snugu nijesu poznavali. Dubrovčani se ma vrijeme orijentovaše prema ovoj provali turske mornarice u Jadransko more, Učine sve korake, da obezbijede svoje zemlje i brodove pa što većma omekšaju gorde turske morovođe, Dne 8. avgustu odašalje Republika u Novi odaslanstvo trojice vlastele i to Marina Bunića, Jera Kabogu i Ivana Restića. Ovi će pozdraviti u ime Repu- blike Pertat-pašu i čestitati mu, što je osvojio Plrbanaške“ gradove. Dubrovačka vlada ne pro- pušti što je najglavnije i što Tarčiu hoće, a to su darovi. Pertat-paši bijaše poslano 1500 zlatnih dukata, Ali paši 1000, a Uladž-Aliji 200 Kako se razabire iz navedenih brojaka, Dubrovčani su najvećma imali na vidu Pertat-pašo pa su ga najbolje i darovali, a to zato, jer je ox zapovi: jedao turskoj kopnenoj vojski, koja je mogla za- dati najjačih udaraca dubrovačkim zemljama, U tome cilju zamole dubrovački poslanici Pertat- pašu, pri izručivanju darova, da bi poštedio du- brovačke zemlje i brodove; neka bi zapovidi« podređenim, da respektiraju dubrovačku neutral- nost. Još se Dubrovčani založe za kršćansko roblje, koje je čamilo u turskim okovima pa uči- niše, da im je Ali-paša obećao, da će im što više pomoći pri otkupljivanju robova. Međatim Re- publika ne propusti, da i kod Visoke Kapije preporuči svoju zemlju i brodove. 'To je imao da uradi novosizabrani poslanik kod padišaha, An- drija Boada, koji dođe na mjesto Ivana Palmotića i Marina Restića, koji umriješe u Carigradu. Uza sav silni strah, što ga je Republika pretrpila pred ovom turskom najezdom ne propusti nimalo, da joj se krši neutralnost pa bilo n poslu naj- veće svoje neprijateljice, ljute Venecije, Kad je Kara-Hodža htio, da zarobi jednu mletačku lađu u dubrovačkoj luci, ne samo da mu to Republika nije dopustila nego ga je potjerala sa nekoliko hitaca sa tvrđave sv. Ivana. Slično je bilo i sa galijom Sante Trona, koja uteče ispred Uladž-Alije i uskoči u dubrovačku luku preskočivši verige te je zatvarahu. Sva nastojanja Uludž-Alije, da mu Dubrovčani izrače mletačko galija ostadoše bezuspješna. Alžirski beglerbeg bi lijepo darovan (Nastavil ce se)