Broj 1. »CRVBNA HRVATSKA“ ona lijepa vremena, što smo ih uživali skoro tri Sjed od srijede mjeseca, U. srcu smo zimske sezone, a da zime SEP i: : još nijesmo osjetili. Jučer i prekjuče bilo je vrijeme O ovoj sjednici izdan je-slijedeći komunikej : malo kišovito, ali je temperatura dosta blaga. Iz- Presjedao je Venizelos. Turski su delegati podas- gleda,';da nećemo još tako brzo imati oštriju trli njihove protupredloge o kojima se rasprav- klimu. ljalo. U nekim su se tačkama sporazumili, dok so je opet rasprava o nekim drugim pitanjima Blektrično svijetlo. Postalo nam je već odgodila za nastajnu sjednicu. Kroz ovo će wri- da teko rečemol— smiješnim neprestano tuža'| jeme kako javlja MReuter saveznici međusobno kanje na našu električnu rasvjetu. Nulla dies šine raspravljati ta pitanja. Po vijestima Havasove linea, vazda se nešto događa, tako je sve to sa-\ agencije, na sjednici od 1 o. m. Turci su predlo- vršeno i u najboljem redu. Ima već mjesec dana, | žili posredovanje velevlasti, a saveznici su se da na Placi ne gore tri žarulje zato, što nemaju | tome protivili. Oni žele raspravljati direktno sa potrebitog materijala, da pokvareno izmjene. To | Turskom. Turski su delegati popustili u pitanjima liko se vremena htjelo, pa eto još nije stigao ma- Macedonije i Epira. terijal. Htjeli su kako tako da to isprave, pa su Opredijeljenje tursko-bugarske granice ima bili proveli nekakve žice i spojili snjima ona tri | još da se raspravi. Sjednica od srijede trajala je fenjera na Luži koja ne gore. To je bilo tako ne- | 4 gata, pa se je po tom odgodila 'za jučer u 4 estetično i kopalo je oči, da je naša općina nare-( gata po podne. Zastupnik ,Exhange Telegraph dila da se žice otstrane, i dobro je učinila. Ra- \ Company“ razgovarao je s jednim delegatom gr- dije, da one tri sijalice ne gore, nego li da stoje \čkim, te tvrdi, da su se na zadnjoj sjednici uči- oni geometrijski likovi od žica na sred Place kao |gili važni koraci naprijed. što su oni htjeli da bude. — Preksinoć/smo o stali u tami skoro čitavo po sata. Užegao se j trasformator u ulici sv. Nikole, te je trebalo a Književne vijesti. bro po sata da se svijetlo povrati. Ale a s rd e i t Kraljski Dalmalin (1806 - Mjesno dječje zaklonište najsmjernije za- = 7970), Izdala matica Dalmalinska, U e 1912. hvaljuje svoj P. N Gospodi, koja su ma bilo Cijena 4 Krune. kako razveselila siromašnu djecu prigodom mi- Vrlo korisna knjiga vrijednog pisca koji se nalih Božičnih blagdana darovima za Božićno geoma marljivo bavi istraživanjem naše literarne drvce. Milosrdno Djetešce neka svima stostruko istorije. Njemu moramo biti zahvalni za mnogo naplati. lijepih naučnih rasprava koje je štampao kroz ovo Skupština tramwaya. Sutra na 10 ura zadnjih deset godina, kao na primjer o Gundulićevu prije podne drži se konstituirajuća glavna skup. Osmanu po prijepisu Ludovika Ferovića, o najsta- ština ,Dubrovačke električne žaljeznice“ u općin- rijem uregjenju teksta Gundulićeva Osmana, o skoj vijećnici. Na ovu skupštinu mogu pristupiti vatikanskom rukopisu Gundulićeva Osmana, i dr. svi oni, koji su obavili uplatu ustanovljenu u $$ »Kraljski dalmatin“ su prve hrvatske novine 7 i 8 društvenog pravilnika. Dnevni je red su. u Dalmaciji, koje su prestale izlaziti već od pred trašnje skupštine bio već javljen u mjesnim li: stotinu godina. Ta je novina, što je i razumljivo stovima. postala velikom rijetkošću, a u njoj se odrazuje Izmjena kazališnog statuta. Prošle ne- javni život Dalmacije za doba francuske vladavine. djelje, održali su vlasnici loža Bondina teatra Iz toga lista dobije se lijep pogled k poznavanju sjednicu, na kojoj su među ostalim zaključili iz. Prilika, pokreta i stanja u Dalmaciji u vrijeme mjenu jednog $ kazališnog pravilnika. Do sada su kad je ovaj list izlazio. vlasnici loža mogli imenovati kao svog punomo- Karlić je u ovoj knjizi svako godište ,Kralj- ćnika koga god, da ih zastupa pri društvenim skog Dalmatina“ prikazao zasebno, jer je držao, sjednicama i skupštinama. Sada je promjenjen taj da je takova razdioba najpodesnija. Mi mislimo, paragraf u smislu, da vlasnika lože može zastu. da je najpodesnija samo stoga što je tako uzeta, pati opet samo jedan drugi vlasnik loža. jer razdioba tko uzeta nije nimalo praktično pre- gledna, i pisac je, kako i sam spominje, u raznim novi, da nefaljeno dođu na prijavu koja će se SEA s : a pa a ma s. držati u srijedu dne 8. o. mj, u 8 sati veče, te so promo, 2 m VN SN. REČE Je: 3 : : ._ mavljati, kao na primjer svečanosti, ,no bijahu sva- ih se upožoruje da u što većem broju pohađaju ko Godi o Ali aa 1 : : i . . g godišta u j oj mjeri“, još me znači da vježbe, radi akademija koje se iii držati. so nijesu mogle i morale svesti na jednu, prava Pohvalno. Prigodom smrti g. Faba Mati- mjeru, bez ponavljanja. Knjiga g. Karlića pre- jevića udijeli mjesnom dječjem zakloništu Mp. poručujemo. Don Petar Franulović 20 K, a o smrti g. Klima pl. Ghetaldi udijelio je g. Antun Arsenalić 2 K. Obitelj gos: Petra Raffaelli iz Ttrsta K 10. Dubrovnik zu balkansku braću = (Nastavak) (11) Iz Sokola. Pozivlju se braća izvršujući čla- Prigodom smrti Pera Miletića darovao je g. Miho Iveta Jubilarnoj zakladi za početnike u po- Dubrov. Hrvatska Čitaonica 50, Familja J- morstvu svotu od K 20. Lalić 10, Dr. Ivo De Giulli (u počast uspomeni Da počasti uspomenu svoga neprežaijenoga pok. Gjina Malešević) 20, Nikola And. Miloš domaćina gosp. kap. Faba Matijevića, ugl. obitelj (Zaton) 10, Luka Miloš (Zaton) 4, Gjuro Miloš pokojnikova darovala je Pučkoj Kuhinji K 200, (Zaton) 10. Vicko kp. Miloš (Zaton) 30, Gjivo da se ove zime razdijele objedi siromasima, na Njirić (Zaton) 20, Don. Baro Fantela (Zaton) 5, čemu joj Uprava dobrotvornoga zavoda toplo bla- Luko Dorčić (Zaton) 2, Giivo Milošević (Zaton) 2, godari. Dabrovačka Hrvatska Tiskara 20, Dr. Josip Mar- Gospodin savjetnik Ivo pl, Grisogono nami- čelić, biskup 50, Dom Danko Lepeš (Trsteno) 15, jenio je iznos od K 50 u počast smrti g. Klima Sakupljeno u Korčuli na oprosnoj večeri g. Na- pl. Ghetaldi, u korist fonda Hrvatskih sweučili- talije Belli (kod Singer Co.) 22, Marin Papi 100, šnih građana u Dubrovniku. Antun Barić 6, Silvo Goić 1, Niko bar. Nardelli 100, F. Koža predstavlja veoma različitih erukcija H. Ovim se simptomima vanjskog stanja ti- koje se nazivlju eksantemi, mjehirići pristići, pa- jela, mogu još nadodati i čiri (tumores) eskorija- pule, ljuške, tuberkola, mrlje. Zovu se eksentemi cija (guljenje kože) razpucanost, rane, ulcera, fis- neke mrlje veće ili manje crljene, stršaste ili ne, tole, jer se sve ove alteracije mogu pojaviti na razne po veličini ili formi, koje izčezavaju pod kojemu bilo dijelu tijela. Čiri (tumores) su djelo- pretiskom prsta. Mjehurići su malena napetost mično povećanje naravnoga voluma jednog dijela. kože, a sastoje od skupa neke sijerosne i proz- Razni su po formi, sijelu, objemu, vrsti narasti, račne, a katkad neprozračne tekućine. Bolle ili cvrštoće i dijela od koga postaju. Neki od ovih, fliteni razlikuju se od mjehurića po obsegu koji osobito pretiškom prsta nestaju u nekim slučaje- je kao zrno graška, a mjehurići su kao zrno prosa. vima. Kod drugih se pod prstom opaža neko Prištići (pustole) to su mali tumori puni pusa, a kretanje, ili talasanje tekućine koju sadrže. Neki razvijaju se na površini mukoznog upaljenog ti- su podignuti kao što biva kod emorojdijalnih jela. Pupule su male solidne narastice bes teku- zliježda. Eskorijacija se zove, lagahna alteracija ćine, ali su podložne ulceraciji. Ljuške su neke kože bez epidermide (gornja koža) i stratifikacije kožne laminete (epidermoidalne) veće ili manje superficijalni korija, a to se često događa u teškim suhe, bjelkaste, prhke, koje stoje poviše malih nemoćima, i običaje biti predteča formacije eskara narastica kao papulozne. Pod imenom su tuber- (krasta). Zove se parotina (fessura) neko preki- koli označeni u patologiji neki dirići, tumorići, nuće kontinuiteta na nekim djelovima, te odnosno tvrdi, omeđašeni stalni, koji se mogu ulcerirati nihove forme uske ili produljene, rek bi da su (oranaviti) na vrhu, ili se napose cijediti supuri- postale iz prevelike tensije kože. Obično postaju rati, goojiti, Mrlje su pak obojeni ili ne obojeni od sifilitičnog virusa, ili erpeta, i nahode se kat- uvjek neki djelovi kože, ili cijelog involucra koš- kad na rukama, a češće na mijestima gdje je kon- e a da se i ne poremeti ehonomija. tinuitet kože sa mukoznim opnama np. na nozdr- G. Odijela ili pokrivači u tjesnomu odnošaju vama, ustnama, na sisnoj bradavki, na zadnjici. sa kožom mogu poroditi mrštine nabore, kod Ulcera su pak prekinuće kontinuiteta, koga porađa adravih e Ovi su nabori (pieghe) površni, neki beteg unutrnji ili mjestni. Različiti su glede ružičasti i brzo nestaju, a u nekim su nemoćima njihovih naraslina okrajaka, glede ranave površine dublji i trajniji, crvenkasti, ljubićasti a katkad i glede općih fenomena koji ih prate, Što se pak ogrljeni. Modrice (vibices) mogle bi se pobrkati tiče fistola one postaju u akci dentalnim cijenama sa naborima, premda u nekim slučajevima nijesu ili kanalima, kroz koje luče van tvari (materiju) ka ortikari cijevima Vicko Njirić (Zaton) 2, Tomo Vodnica (Zaton) 1, Dum. Vice Medini 5, Mato Knego 2, Cvijeto Šarac 3, Ivo Kuneš 10, Dr. Antun Pugliesi (nak- nada za trošak) 2.—20, Jakob Triva 10, Kamila Brognara 3, N. N. 1, N. N. 1, Perica Grbić 6, Kate Galić 2, Ugo Gjivović 5, Dom. Spasoje Fabris 3, Obitelj pok. Stijepa Vragolov (Cav- tat) 30, A. M. Valle (Gruž) 20, Niko Marinović 3, Kate ud. Petra Kraljevića 2, N. N. 20, Obitelj Šapro (u počast uspomene pok. Nike ud. Klaić) 3, ovnici općine debrovačke (Dr. N. pl. Ghetaldi, P. Mussap, L. Medini, I. Pjevac, M. Kosić, 1. Nardelli, I. Jakobušić i Antun Car) 200, Obitelj Iva Pjevca 5, Josip Jović 6, Karlo Marinović 5, ŠTAMPARIJA DE GIULLI I DRUG. BE NATJEČAJ tu Raspisuje se natječaj na mjesto knjigovogje »Kotarske Bolesničke Blagajne“ sa mjeseč- * mom platom od K. 150: — zatim na mjesto bla- gajnika sa mjesečnom platom od K. 120; — te na mjesto kontrolora za grad i Gruć sa mjeseč. nom platom sa K. 120: — i ne mjesto poslužnika sa mjesečnom platom od K. 100: — Blagajnik dužan je položiti kauciju prama uvigjavnosti Uprave. Rok natječaja je do 26. Januara 1913 a na- stup u službu sa danom 1. Februara 1913, —* Dubrovnik 2. Januara 1913. UPRAVITELJSTVO ,KOT. BOL. BLAGAJNE“ Fay's prave Sodener mineralne pastile pri- pripravljaju se iz izvora III. i XVIII. općinskog kupališta Soden na Tauni, koj& se vanredno po- kazaše od stotina godina kod kašlja, promuklosti Bronhialkatara uspjesima. Patvorine ne primajte. Cijena K 1.25 po kutiji, a može se svagdje dobiti. Generalno zastupstvo za Austro-Ugarsku W Th. Guntzert e. k. Dvorski Dobavljač. Wienl V/I Grosse Neu-gasse 17. Svila za ples od K 1:15 po metru pa unaprijed u svim bojama. Franko i sa već plaćenom carinom sa dostavom u kuću. Bogati izbor uzoraka odmah. ) € Š OGLAS. _ 5 Z Čast mi je obznaniti poštovano općin- ( Đ stvo da sam obskrbljen sa najboljim. izborom 4 i crevalja svake vrsti, muških i ženskih, od g najboljih tvornica Austro-Ugarske, Njemačke, t Q Amerike i Engleske. — Opskrbljen sam sa 1 č vrstima crevalja kao u najvećim modernim ( d gradovima. Q? Cijene umjerene i sasvim snižene. 2 Bilježim se ( g s poštovanjem Ž pm Vučetić. —-| a. “ww wMEeEnEwEwew i Hatvanski“ ——— paromlinovi od Borsod Misk. i Debrec. Istvan- , skog Dioničkog društva. Mlinovi po najmodernijem sustavu rekostruirani i povećani. — Dnevna produkcija 70 vago- na brašna. Dionički kapital K 7,000.000. Najveće mlinsko poduzeće u monarhiji. Proizvađa najbolje vrsti pšeničnog brašna. Glavno zastupstvo i skladište za Trst, Istru, Dal. maciju i Bosnu i Herceg. kod tvrdke Ivan Lentić, Trst. lt | GLAVNA | mlina lonaca agencija za patovnje Božo Banaz b u DUBROVNIKU. : Za prevoženje parobrodom i željeznicom za svakijem društvom iz Dubrovnik za | New-York i Kaliforniju preko Havre Ham- € burg Trsta i Fiume 1 is Dubrovnika za Montevideo ; i Buenos-Ayres| Preko A Di i SA LAK e e . - Punta-Arena . » » _ Valparaiso Genove s . . » Iquque 8 š » o Auckland | | 200. 5 Novđeimi Bara tio & » o Austrelij -% BOS ESA "| Napoli | Ze putno karto iz jelo Dalmacije te Ž pobliže obavijesti treba se obratiti- istoj | Agenciji. ih AVA $ o eine ARTO A ta We Ot PINE a, ki ZANE +% Strana 3. NIM ==" ==r]flt m E S želji dat ćemo ovdje sašiti gospodska odijela. 0SOBICOST MASIVNOG NAMJEŠTAJA kod M. SEZ | SIN. :-: DUBROVNIK :-: VELIKI IZBOR: Putnih kovčega ======Šivaćih strojeva oranstur pshačenstit oriasnetoioaiat PRVA SISAČKA RUKOTVORNICA TAMBURA ) STJEPUŠIN, SISRK, 3 Ova zadruga prima uz povoljne uvjete sli- jedeće vrsti «siguranja: 1. Na NE život: NE glavnica za slučaj do- 8 osi a X mira; renta ; 2. Protiv šteta od požara : SI * dućanske stro- va, itd.); 3 Grgura plodina (žila. sijena itd.); 3 3. Staklenih ploča protiv razlu- panja. Ce m i K 2,713.67%.13 Od na glavnica . K so dia. | SER stupio o ee, Gruž | okolicu svoj E RENE OV fimitt li m Namještaji za transport | trunsmi- ija. cojan je ooo građevina. Karl Stanzi žen a mio | del pod, i o Varašdinske Toplice.