pr

sE.

+ KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU

 

wumwe IZLAZI SVAKE SUBOTE, wueau

CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU-
BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO.

DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO

 

PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED-
BROJFN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE.
t=2 ZA PO I ČETVRT GODINE

Gg. Pretplatnicima.
Današnjem broju našega lista
prilažemo poštarske čekove, da
olakotimo našim pretplatnicima
šiljanje pretplate. Molimo svu gos-
podu pretplatnike, da čim prije
obnove pretplatu za ovu godinu,
a oni, te su sa pretplatom zao-

stali, da to čim prije obave.
Administracija ,Crv. Hrv.“

 

U Hrvatskoj.

Dubrovnik. 10. januara.

S Hrvatskom i u Hrvatskoj se već
odavna eksperimentira na sve moguće
načine. Dobroćudni i mukotrpni hrvatski
narod sve te eksperimente prima već ne-
kim naviknutim slijeganjem ramena i, u
koliko sila trpljenja nije mu pomutila po-
jam strpljivosti, usuđ..;e se nadati u ljepše
dane,

I nek se nada. Dok je narodna
duša još nepokvarena, dok je srce naro-

' dnje još zdravo, i osjeća za narodno do-

bro, narod se može i mora nadati u bo-
lju svoju budućnost.

Beč i Pešta postavljali su i još po-
stavljaju narod u Hrvatskoj na sve mo-
guće kušnje; pokušali su sve više, i drugo
im i ne ostaje. Pokušali su proganjanjima,
oduzimanjem svake slobode, tamnicama ;
latili su se i jačih sredstava: apsolutisti-
čkim sistemom, pa čak su pokušali, da
taj mukotrpni narod i na križ raspinju
a- postavili su Cuvaja.

* Narod sve to podnosi Jobovom str-
pljivošću.

Pitanje je, koliko su odnosne vlade
postigle takim mjerama. Mi odgovaramo :
mnogo. Istina je, narodu je nanešeno
mnogo“štete, financijski zemlja nazaduje
do skrajnosti, jer se troši kako se zna i
može, sve bez ustavnog tijela, bez sa-
bora.

Nanijelo se štete i narodnoj prosvjeti,
i književnosti, i umjetnosti, jer sve za-
staje i zastaje, utučen je polet za svaku
višu stvar, utrnut smisao za svaki ple-
menitiji rad.

Sve kao da spava tvrđim snom pri-
gnječeno, pridušeno, prikovano,

Nešto je ipak što ulijeva utjehe na-
rodnoj duši, a što pokazuje i Pešti i
Beču, da su cilj promašili, To je: nato-
dna spoznaja. Svi zavađeni, pritisnuti,
priklopljeni i privezani otvoriše oči i upra-
više ih jednim pravcem: narodnim. Svi
upoznaše, da je u slozi spas, a u zajed-
nici snaga. Tako je Cuvajeva ,gvozdena“
ruka stisla sve redove narodne u jednu
lineu.

To je što tješi.

* i *

Cuvaj je na dopustu, i glasa se, da
se više ni povratiti neće, Imenovan je u
Hrvatskoj podban, i čuje se, da se, malo
po malo, misli uvesti ustavno stanje. Take
smo glasove i suviše navikli slušati, U vedu
li, opet će ukinuti, i obratno, a narodom
se neprestano samo eksperimentiše.

Dajte nam potpune ustavne slobode
i manite se pokušaja; dajte nam slobodu,
koju uživaju svi narodi, svuda po svijeta ;
slobodu, ustavnu slobodu pravu i iskrenu
a ne neistinitu i lažnn.

Ili cam dajte, ili nam ostavite Cu-
vaja, da se narodna sloga još bolje utvrdi,
a ne igrajte se raznih enata.
Dajte nam, što nas po pravdi i za.
konu ide.

CRVEN

RAZMJERNO. : Dubrovnik, 11. januara 1913.

a

»

Slavenski savez proti Tur-
, cima pred 470 godina.

Sada kad su sve balkanske slavenske države
spojene proti Turčinu, malo će komu biti poz-
nato, da je sličan savez postojao već pred skoro
pet vjekova. O tome piše ugarski kroničar Kal-
limach te po njemu Tomek, Jireček i Toužimski.
Ovo je iz svih vjekova slavenske prošlosti naju-
spjeliji izraz slavenske uzajamnosti.

Godine 1440. bio je izabran .za
kralja poljački kralj Vladislav, obično zvani Var-
nenčik. Bosanski kralj Stjepan Tvrtko odašalje k
njemu birano poslanstvo za pomoć proti Tur
cima. Na Kosovu je polju već bilo propalo srp-
sko carstvo i u Bugarsku su bili prodrli Turel,
ali Bosna je bila još slobodna. Poslanici govo-
rahu o zajedničkom slavenskom porijeklu i je-
ziku, radi -te srodnosti krvi i jezika, da su du-
žni potporovati u boju proti turskom porobu,
Kralju so Vladislavu taj govor omilio te sabere
veliku slavensku moć (1443), vojnike poljačke,
hrvatske, ugarske Slavene i veliku vojsku češku.
Čehe je vodio mimo ostalih kapetana glasoviti
češki bojovaik Jan Vitovec iz Hrebena. Čas sti-
goše sa husitskim velikim kolima, preveli se
preko Dunava, a tu se š njima spojiše Srbi vo-
gjeni od Gjura Brunkovića. Ša svih strana pri-
dolazio je k njima narod bosanski, bugarski i srp-
sko-hrvatski. Ovi spojeni vojnici prodriješe čak
preko Balkana, i tu se sastali s Turcima. Čim su
Turci vidjeli ratna kola češka, podigošć ogromnu
galamu : Allah! Allah! Uz podraženi bijes i zloću
udariše na kola. Česi odgovoriše husitskom pje-
smom ,ko ste božji bojovnici“ te velikom bukom
oružja i željezom. Turci bijahu poraženi. Tako
dopriješe slavenske vojske pobjedonosno do Plov-
diva. Glavna se bitka bila u klancu Kunovićkom.
Turci su opet bili poraženi te sultan Murat II.
moljaše kralja Vladislava za mir. Gjuru Bran-
koviću bijaše vraćena Srbija, inače bijahu uvjeti
mira Turcima veoma povoljni. S takovim uspje-
hom rata malo ko kio je zadovoljan, a najmanje
papa. Ovaj pošalje kralju kardinala Juliana, da
ga vori na novi rat. Plemeniti kralj Vladi-
rr a se na to navesti, sasvim tim, da su mu
prilike u vojsci bile oslabile, te je udrio na Turke
i došao sve do Varne, gdje je nesrećno poginuo.
Niko nije znao, kako se kralju nesreća dogodila,
ali niko takogjer nije više kralja ni mrtva ni
živa našao. Kralj je isčeznuo. Vijerni poljski na-
rod nije vjerovao u kraljevu smrt, te se tješio za
dugo godina nadom. nadom, da se kralj negdje
sakrio i da će se vratit. Po ,N. LJ. 0.

 

Da se zna.

Poluslužbeni list srpske vlade ,Samouprava“
donosi članak pod gornjim naslovom, u kojemu
se i ovo kaže: ,Srbija je bila do sada vazda
pažljiva i susretljiva prema čežnjama velevlasti i
riješila je sve međunarodne obveze vrlo sdušno,
podnijela je krivicu, učinjenu joj na berlinskom
kongresu, poslije aneksione krize primila je sve
uvjete za volju evropskoga mira, gledajući samo
da stane na put istrebljivanju njenih suplemeni-
ka u Staroj Srbiji. Miroljubivo je upozoravala
Evropu i Tarsku i tražila, da se samo. ispune
članci berlinskoga ugovora, a stupila je u rat tek,
kada je turska izjavila, da no će da ispuni svoje
obveze.

Srpska je vojska slavno pobijedila i doprla
do mora i velike sile dale su izjavu o desintere-
sovanju na Balkanu, ali ipak stvaraju sada one
same novu Albaniju, samo da sačuvaju mir i
tako onemoguće Srbiji slobodan izlaz na more.
Srbija i ma to pristaje i sada se radi samo jošo
granici Albanije. No za čudo, radi se gada pri
tom, da se od pobjedioca otmu zemlje i dadu
pobjeđenome. Ma kakav bio optimizam onih, koji
bi donijeli odluke u tom smislu, ipak bi trebali
računati i sa očajanjem jednog naroda. Strpljenje
srpskoga naroda i obazrivost na interese drugih
je pri kraju. Narod, koji je pokazao uspjeha i u
miru i ratu i ne traži drugo nego što je nekad
bilo njegovo, sada ima pravo tražiti, da seio
njemu vodi računa, Ružno je, opasno i neprave-
dno titrati se sa očajanjem jednog takvog naro-
da. Štetno je i današnjega . vremena nedostojno

 

Mirovna konferenca. Na sjednici od pone-
djeljka nije došlo do preloma pregovora, kako se
je to nagovještalo. Dolegati balkanskih država
izjavili su, da daljnje pregovore konferencije sma-
traju suspendiranim. Ova se je sjednica zaklju-
čila, a da se nije urekao rok za drugu sjednicu.
Turski su delegati na sjednici od ponedjeljka
stavili nove protupredloge delegatima balkanskih
saveznika po novim istrukcijama koje primiše dan

prije iz Cari U početku je Turska htjela
pati cjeli Driaspdjski e De
lisdnjim predlozima imalo bi Turskoj ostati pod-

području imao bi Lozengrad s komadom drino-
poljskog vilajeta pripasti Bugarima. Idućoj  sje-
dnici morao bi po redu da presjeda Rešid paša.
Novine povoljno prosuđuju suspendiranje mirov-
nih pregovora. Drži se, da će se naredna sjednica,
koja bi se po nekim vijestima imala držati u
ponedjeljak, naći pred važnim činjenicama, jer bi
po predaji Jedrena kapitulirali Skadar i Janina.
Fale antentične vijesti o posadi u Drinopolju, ali
po svim vijestima stanje je, opsjednutom gradu
strašno i beznadno. O suspenziji mirovne konfe-
rence, službeni list engleske vlade ,, Westminster
Gazette“, piše: Dok nije iznova buknuo rat,
ima nade, da će se posredovanjem velevlasti pos-
tići kompromis. Ne otkaže li nijedna od dviju
stranaka primirje, to držimo, da se obadvije strane
nadaju akciji velevalasti. Mi razumijemo shvaća-
nje Turaka, da se od njih mnogo traži, ali to je
zato jer su oni pobijeđeni. Neke vijesti iz  Lon-
dona javljaju, da će se naredna sjednica držati u
petak (jučer) ili danas.

Reunija poklisara. Jedno službeno izvješće
poklisara sakupljenih u Foreigu Office kaže, da
vlasti traže način za posredovanje u Carigradu u
svrhu, da sklone Portu na približenje k uvjetima
mira predloženim od balkanskih saveznika. U
utorak su se poklisari ponovo sastali pod presje-
danjem Edwarda Grey-a. Reuterova agencija jav-
lja o toj sjednici: U pogledu stanovišta vlasti
prama mirovnim pregovorima, poklisari čekaju
još instrukcije njihovih vlada, koje imaju stići
kao odgovor pitanjima postavljenim njihovim vla-
dama poslije poklisarske sjednice od subote. Što
se tiče Jedrena — javlja Reuter — drži se sigur-
nim, da se poklisari ne protive cesiji Drinopolja
Bugarskoj, te se dapače pripremaju da savjetaju
Turskoj u tome smislu. Glede otoka izgleda, da
vlasti nijesu tako sporazumne kao u pogledu
Jedrene. Jednako javlja i ,Temps“. On piše, da
su vlasti već davno složne u pitanju Jedrena, a
to se je očitovalo još na 18. Decembra kad su
ambasadori savjetovali Portu u tom pravcu. Ra-
sija je o Božiću — nastavlja ,,Temps“ — učinila
iste korake samo s puno većom cnergijom, izrazu-
juć pri tome bojazan. da ona ne bi mogla ostati
neutralna u slučaju kad bi se rat nastavio. Grey
je predložio poklisarima neka ponovno poduzmu
korake kod Porte i to u pitanjima Drinopolja,
otoka i Krete, a kao konpenzaciju za ove terito-
rijalne otstupe zajamčuje Grey ov predlog Tarskoj
najizdašniju financijalnu pomoć. U istom momentu
kad je Grey ovo predlagao. stigao je poklisara
francunskom Poincarćov predlog, koji se u formi
razlikuje od Grey-ova predloga, ali je sadržajan
jednak. O ovim se dvama predlozima sad raspra-
vlja u kabinetima Berlina, Beča, Petrograda i

ma.

Nasljednik  Kinderien-Waochtera.  Dosadanji
njemački poslanik u Rimu Jagow imenovan je
državnim tajnikom izvanjskog ureda. Berlinske
novine zadovoljstvom pozpravljaju ovo imenova-
nje, te spominju Jagowa kao okretnog i neutru-
divog diplomata.

Rilješke hk balkanskom rutu.

Oproštaj s mrtvim slinom. — Sin grčkog
Kaarisa, mlatli podporučnik Đorđe, uči-

 

poručniku i naredio mu, da pripremi sve sa po-
greb, pojahao konja, pa je na čelu svog štaba
odjeadio na bojno polje.

2dravlca arhenaškog blekupa. Prema depeša-
ma iz Lješa, katolički opiskop iz Namsadije Đorđo
Kometi pohodio je u društvu svoje svite koman-
danta dragog posiva drinske divizije pukovnika

VATSKA

Izdavatelj i odgovorni urednik: IVO ARSETE. Godina XXII. — Broj 2. NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SB NE VRAĆA

niji i onda

lometara. Najveća dubina mu je pod Krajinskim
Gorama, 4 — 9 metara. Jezero se ne smrzava,
a bogato je ribom, od koje se mnogo iznosi u
Italiju i Srbiju. Skadarsko Jezero mnogo smeta,
razvitku Crne Gore. Iz njega ističe Bojana koj
plavi okolne krajeve. Rijeka Drim
nim krakom u Bojanu. Kad Drim
gova bujica zadrži vodu u Bojani,
u jezero, koje se onda širi. Zbog
poplavljen i Skadar, pa se
samo čamcima. Kad bi se sp
Bojanu, a korito fijeno i
poplave te bi krajevi
zemlju. Turska vlada je
ali sve je ostalo samo na
lazilo više puta do spora
Turske. Zato Crna Gora mora dobiti
će biti izvor njenom budućem bogatstvu,
uredi tok Drima i Bojane.

rode vinogradi, smokve,
ruz, pšenica i. t, d. U
iz Skadra hrana čak u Ri

š

:
Fix

Hi
iii

it

s
Hi

Hz
i jin
polulii

Ratna odšteta
nik“ javlja, da će ratni iB
siti do malog Božića 731
trošak moraće Turska
ratne odštete. Naravski,

tražiti odštetu.

I
i

va. Sav taj
ti Bugarskoj u ime
će i ostali

a:

 

Domaće vijesti.

Pomozimo Ujeviću. Pod ovim naslovom do-
nosi zadnji Šibenski ,Napredniak“ apel na rodo-
ljube, da pomognu Augustinu Ujeviću, jednom
od majagilnijih i najiteligentnijih naših mladića,
Ujević je uapšen u Mitrovici, te več preko mie-
sec dana leži u zagrebačkim tamnicama, Po gla-
sovima iz Zagreba njegovo je stanje uprav očajno.
Zatvoren je i bačen u najledeniju, najtamniju i
najprljaviju čeliju, te ga muče glađu.

U ovom sasvim zgodnom apelu Centralnog
Odbora Ujedinjene nacijonalističke Omladine po-
zivlje se Zagrebčani Hrvati i Srbi, uglednici i
đaci, književnici i novinari. te
koalicija da pomognu Ujeviću, i da ga riješe
okova. I ostali, kojima je — za
Ujević nepoznat. ali koje Ujević sna, kojima Uje-

vić zna, kojima Ujević nije pomagao, ali
je

8
i

|

stvima naših sila, vaših i
i mi da danas i sutra i u
svoju dužnost časnog i

Zbog nesretne Nacije

š

ž
ši
g gl

;

ž

i

ž

gli:
pri

iili

ik:

i
i

i
i

H

#