pr sE. + KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU wumwe IZLAZI SVAKE SUBOTE, wueau CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO. DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED- BROJFN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. t=2 ZA PO I ČETVRT GODINE Gg. Pretplatnicima. Današnjem broju našega lista prilažemo poštarske čekove, da olakotimo našim pretplatnicima šiljanje pretplate. Molimo svu gos- podu pretplatnike, da čim prije obnove pretplatu za ovu godinu, a oni, te su sa pretplatom zao- stali, da to čim prije obave. Administracija ,Crv. Hrv.“ U Hrvatskoj. Dubrovnik. 10. januara. S Hrvatskom i u Hrvatskoj se već odavna eksperimentira na sve moguće načine. Dobroćudni i mukotrpni hrvatski narod sve te eksperimente prima već ne- kim naviknutim slijeganjem ramena i, u koliko sila trpljenja nije mu pomutila po- jam strpljivosti, usuđ..;e se nadati u ljepše dane, I nek se nada. Dok je narodna duša još nepokvarena, dok je srce naro- ' dnje još zdravo, i osjeća za narodno do- bro, narod se može i mora nadati u bo- lju svoju budućnost. Beč i Pešta postavljali su i još po- stavljaju narod u Hrvatskoj na sve mo- guće kušnje; pokušali su sve više, i drugo im i ne ostaje. Pokušali su proganjanjima, oduzimanjem svake slobode, tamnicama ; latili su se i jačih sredstava: apsolutisti- čkim sistemom, pa čak su pokušali, da taj mukotrpni narod i na križ raspinju a- postavili su Cuvaja. * Narod sve to podnosi Jobovom str- pljivošću. Pitanje je, koliko su odnosne vlade postigle takim mjerama. Mi odgovaramo : mnogo. Istina je, narodu je nanešeno mnogo“štete, financijski zemlja nazaduje do skrajnosti, jer se troši kako se zna i može, sve bez ustavnog tijela, bez sa- bora. Nanijelo se štete i narodnoj prosvjeti, i književnosti, i umjetnosti, jer sve za- staje i zastaje, utučen je polet za svaku višu stvar, utrnut smisao za svaki ple- menitiji rad. Sve kao da spava tvrđim snom pri- gnječeno, pridušeno, prikovano, Nešto je ipak što ulijeva utjehe na- rodnoj duši, a što pokazuje i Pešti i Beču, da su cilj promašili, To je: nato- dna spoznaja. Svi zavađeni, pritisnuti, priklopljeni i privezani otvoriše oči i upra- više ih jednim pravcem: narodnim. Svi upoznaše, da je u slozi spas, a u zajed- nici snaga. Tako je Cuvajeva ,gvozdena“ ruka stisla sve redove narodne u jednu lineu. To je što tješi. * i * Cuvaj je na dopustu, i glasa se, da se više ni povratiti neće, Imenovan je u Hrvatskoj podban, i čuje se, da se, malo po malo, misli uvesti ustavno stanje. Take smo glasove i suviše navikli slušati, U vedu li, opet će ukinuti, i obratno, a narodom se neprestano samo eksperimentiše. Dajte nam potpune ustavne slobode i manite se pokušaja; dajte nam slobodu, koju uživaju svi narodi, svuda po svijeta ; slobodu, ustavnu slobodu pravu i iskrenu a ne neistinitu i lažnn. Ili cam dajte, ili nam ostavite Cu- vaja, da se narodna sloga još bolje utvrdi, a ne igrajte se raznih enata. Dajte nam, što nas po pravdi i za. konu ide. CRVEN RAZMJERNO. : Dubrovnik, 11. januara 1913. a » Slavenski savez proti Tur- , cima pred 470 godina. Sada kad su sve balkanske slavenske države spojene proti Turčinu, malo će komu biti poz- nato, da je sličan savez postojao već pred skoro pet vjekova. O tome piše ugarski kroničar Kal- limach te po njemu Tomek, Jireček i Toužimski. Ovo je iz svih vjekova slavenske prošlosti naju- spjeliji izraz slavenske uzajamnosti. Godine 1440. bio je izabran .za kralja poljački kralj Vladislav, obično zvani Var- nenčik. Bosanski kralj Stjepan Tvrtko odašalje k njemu birano poslanstvo za pomoć proti Tur cima. Na Kosovu je polju već bilo propalo srp- sko carstvo i u Bugarsku su bili prodrli Turel, ali Bosna je bila još slobodna. Poslanici govo- rahu o zajedničkom slavenskom porijeklu i je- ziku, radi -te srodnosti krvi i jezika, da su du- žni potporovati u boju proti turskom porobu, Kralju so Vladislavu taj govor omilio te sabere veliku slavensku moć (1443), vojnike poljačke, hrvatske, ugarske Slavene i veliku vojsku češku. Čehe je vodio mimo ostalih kapetana glasoviti češki bojovaik Jan Vitovec iz Hrebena. Čas sti- goše sa husitskim velikim kolima, preveli se preko Dunava, a tu se š njima spojiše Srbi vo- gjeni od Gjura Brunkovića. Ša svih strana pri- dolazio je k njima narod bosanski, bugarski i srp- sko-hrvatski. Ovi spojeni vojnici prodriješe čak preko Balkana, i tu se sastali s Turcima. Čim su Turci vidjeli ratna kola češka, podigošć ogromnu galamu : Allah! Allah! Uz podraženi bijes i zloću udariše na kola. Česi odgovoriše husitskom pje- smom ,ko ste božji bojovnici“ te velikom bukom oružja i željezom. Turci bijahu poraženi. Tako dopriješe slavenske vojske pobjedonosno do Plov- diva. Glavna se bitka bila u klancu Kunovićkom. Turci su opet bili poraženi te sultan Murat II. moljaše kralja Vladislava za mir. Gjuru Bran- koviću bijaše vraćena Srbija, inače bijahu uvjeti mira Turcima veoma povoljni. S takovim uspje- hom rata malo ko kio je zadovoljan, a najmanje papa. Ovaj pošalje kralju kardinala Juliana, da ga vori na novi rat. Plemeniti kralj Vladi- rr a se na to navesti, sasvim tim, da su mu prilike u vojsci bile oslabile, te je udrio na Turke i došao sve do Varne, gdje je nesrećno poginuo. Niko nije znao, kako se kralju nesreća dogodila, ali niko takogjer nije više kralja ni mrtva ni živa našao. Kralj je isčeznuo. Vijerni poljski na- rod nije vjerovao u kraljevu smrt, te se tješio za dugo godina nadom. nadom, da se kralj negdje sakrio i da će se vratit. Po ,N. LJ. 0. Da se zna. Poluslužbeni list srpske vlade ,Samouprava“ donosi članak pod gornjim naslovom, u kojemu se i ovo kaže: ,Srbija je bila do sada vazda pažljiva i susretljiva prema čežnjama velevlasti i riješila je sve međunarodne obveze vrlo sdušno, podnijela je krivicu, učinjenu joj na berlinskom kongresu, poslije aneksione krize primila je sve uvjete za volju evropskoga mira, gledajući samo da stane na put istrebljivanju njenih suplemeni- ka u Staroj Srbiji. Miroljubivo je upozoravala Evropu i Tarsku i tražila, da se samo. ispune članci berlinskoga ugovora, a stupila je u rat tek, kada je turska izjavila, da no će da ispuni svoje obveze. Srpska je vojska slavno pobijedila i doprla do mora i velike sile dale su izjavu o desintere- sovanju na Balkanu, ali ipak stvaraju sada one same novu Albaniju, samo da sačuvaju mir i tako onemoguće Srbiji slobodan izlaz na more. Srbija i ma to pristaje i sada se radi samo jošo granici Albanije. No za čudo, radi se gada pri tom, da se od pobjedioca otmu zemlje i dadu pobjeđenome. Ma kakav bio optimizam onih, koji bi donijeli odluke u tom smislu, ipak bi trebali računati i sa očajanjem jednog naroda. Strpljenje srpskoga naroda i obazrivost na interese drugih je pri kraju. Narod, koji je pokazao uspjeha i u miru i ratu i ne traži drugo nego što je nekad bilo njegovo, sada ima pravo tražiti, da seio njemu vodi računa, Ružno je, opasno i neprave- dno titrati se sa očajanjem jednog takvog naro- da. Štetno je i današnjega . vremena nedostojno Mirovna konferenca. Na sjednici od pone- djeljka nije došlo do preloma pregovora, kako se je to nagovještalo. Dolegati balkanskih država izjavili su, da daljnje pregovore konferencije sma- traju suspendiranim. Ova se je sjednica zaklju- čila, a da se nije urekao rok za drugu sjednicu. Turski su delegati na sjednici od ponedjeljka stavili nove protupredloge delegatima balkanskih saveznika po novim istrukcijama koje primiše dan prije iz Cari U početku je Turska htjela pati cjeli Driaspdjski e De lisdnjim predlozima imalo bi Turskoj ostati pod- području imao bi Lozengrad s komadom drino- poljskog vilajeta pripasti Bugarima. Idućoj sje- dnici morao bi po redu da presjeda Rešid paša. Novine povoljno prosuđuju suspendiranje mirov- nih pregovora. Drži se, da će se naredna sjednica, koja bi se po nekim vijestima imala držati u ponedjeljak, naći pred važnim činjenicama, jer bi po predaji Jedrena kapitulirali Skadar i Janina. Fale antentične vijesti o posadi u Drinopolju, ali po svim vijestima stanje je, opsjednutom gradu strašno i beznadno. O suspenziji mirovne konfe- rence, službeni list engleske vlade ,, Westminster Gazette“, piše: Dok nije iznova buknuo rat, ima nade, da će se posredovanjem velevlasti pos- tići kompromis. Ne otkaže li nijedna od dviju stranaka primirje, to držimo, da se obadvije strane nadaju akciji velevalasti. Mi razumijemo shvaća- nje Turaka, da se od njih mnogo traži, ali to je zato jer su oni pobijeđeni. Neke vijesti iz Lon- dona javljaju, da će se naredna sjednica držati u petak (jučer) ili danas. Reunija poklisara. Jedno službeno izvješće poklisara sakupljenih u Foreigu Office kaže, da vlasti traže način za posredovanje u Carigradu u svrhu, da sklone Portu na približenje k uvjetima mira predloženim od balkanskih saveznika. U utorak su se poklisari ponovo sastali pod presje- danjem Edwarda Grey-a. Reuterova agencija jav- lja o toj sjednici: U pogledu stanovišta vlasti prama mirovnim pregovorima, poklisari čekaju još instrukcije njihovih vlada, koje imaju stići kao odgovor pitanjima postavljenim njihovim vla- dama poslije poklisarske sjednice od subote. Što se tiče Jedrena — javlja Reuter — drži se sigur- nim, da se poklisari ne protive cesiji Drinopolja Bugarskoj, te se dapače pripremaju da savjetaju Turskoj u tome smislu. Glede otoka izgleda, da vlasti nijesu tako sporazumne kao u pogledu Jedrene. Jednako javlja i ,Temps“. On piše, da su vlasti već davno složne u pitanju Jedrena, a to se je očitovalo još na 18. Decembra kad su ambasadori savjetovali Portu u tom pravcu. Ra- sija je o Božiću — nastavlja ,,Temps“ — učinila iste korake samo s puno većom cnergijom, izrazu- juć pri tome bojazan. da ona ne bi mogla ostati neutralna u slučaju kad bi se rat nastavio. Grey je predložio poklisarima neka ponovno poduzmu korake kod Porte i to u pitanjima Drinopolja, otoka i Krete, a kao konpenzaciju za ove terito- rijalne otstupe zajamčuje Grey ov predlog Tarskoj najizdašniju financijalnu pomoć. U istom momentu kad je Grey ovo predlagao. stigao je poklisara francunskom Poincarćov predlog, koji se u formi razlikuje od Grey-ova predloga, ali je sadržajan jednak. O ovim se dvama predlozima sad raspra- vlja u kabinetima Berlina, Beča, Petrograda i ma. Nasljednik Kinderien-Waochtera. Dosadanji njemački poslanik u Rimu Jagow imenovan je državnim tajnikom izvanjskog ureda. Berlinske novine zadovoljstvom pozpravljaju ovo imenova- nje, te spominju Jagowa kao okretnog i neutru- divog diplomata. Rilješke hk balkanskom rutu. Oproštaj s mrtvim slinom. — Sin grčkog Kaarisa, mlatli podporučnik Đorđe, uči- poručniku i naredio mu, da pripremi sve sa po- greb, pojahao konja, pa je na čelu svog štaba odjeadio na bojno polje. 2dravlca arhenaškog blekupa. Prema depeša- ma iz Lješa, katolički opiskop iz Namsadije Đorđo Kometi pohodio je u društvu svoje svite koman- danta dragog posiva drinske divizije pukovnika VATSKA Izdavatelj i odgovorni urednik: IVO ARSETE. Godina XXII. — Broj 2. NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SB NE VRAĆA niji i onda lometara. Najveća dubina mu je pod Krajinskim Gorama, 4 — 9 metara. Jezero se ne smrzava, a bogato je ribom, od koje se mnogo iznosi u Italiju i Srbiju. Skadarsko Jezero mnogo smeta, razvitku Crne Gore. Iz njega ističe Bojana koj plavi okolne krajeve. Rijeka Drim nim krakom u Bojanu. Kad Drim gova bujica zadrži vodu u Bojani, u jezero, koje se onda širi. Zbog poplavljen i Skadar, pa se samo čamcima. Kad bi se sp Bojanu, a korito fijeno i poplave te bi krajevi zemlju. Turska vlada je ali sve je ostalo samo na lazilo više puta do spora Turske. Zato Crna Gora mora dobiti će biti izvor njenom budućem bogatstvu, uredi tok Drima i Bojane. rode vinogradi, smokve, ruz, pšenica i. t, d. U iz Skadra hrana čak u Ri š : Fix Hi iii it s Hi Hz i jin polulii Ratna odšteta nik“ javlja, da će ratni iB siti do malog Božića 731 trošak moraće Turska ratne odštete. Naravski, tražiti odštetu. I i va. Sav taj ti Bugarskoj u ime će i ostali a: Domaće vijesti. Pomozimo Ujeviću. Pod ovim naslovom do- nosi zadnji Šibenski ,Napredniak“ apel na rodo- ljube, da pomognu Augustinu Ujeviću, jednom od majagilnijih i najiteligentnijih naših mladića, Ujević je uapšen u Mitrovici, te več preko mie- sec dana leži u zagrebačkim tamnicama, Po gla- sovima iz Zagreba njegovo je stanje uprav očajno. Zatvoren je i bačen u najledeniju, najtamniju i najprljaviju čeliju, te ga muče glađu. U ovom sasvim zgodnom apelu Centralnog Odbora Ujedinjene nacijonalističke Omladine po- zivlje se Zagrebčani Hrvati i Srbi, uglednici i đaci, književnici i novinari. te koalicija da pomognu Ujeviću, i da ga riješe okova. I ostali, kojima je — za Ujević nepoznat. ali koje Ujević sna, kojima Uje- vić zna, kojima Ujević nije pomagao, ali je 8 i | stvima naših sila, vaših i i mi da danas i sutra i u svoju dužnost časnog i Zbog nesretne Nacije š ž ši g gl ; ž i ž gli: pri iili ik: i i i i H #