i
i
'

š8
!
E
H
i

:
H
k
i
i

i
|

š
5
i
B
i
š

 

Francuski ratni ministar Millerand podnio je
ostavku, koja je bila primljena. Uzrok je tomu,
što je na svoju ruku bez dogovora s ostalim čla-
novima kabineta reaktivirao pukovnika Du Pati
de Clama, koji je bio upleten u svoje vrijeme u
Dreyfus-ovu aferu. Francuska radikalna štampa
oštro je radi toga navalila na ministarstvo. Mille-
rova O o na sebe sva odgovornost, pri-
znao la je učinio sve na svoju raku bez savje-
tovanja sa ostalim članovima kabineta, te je ka-
valjerski odstupio. Ovaj je Millerand-ov postupak
prošlih dana u izborno vrijeme iskorišćen proti
kandidatu Poi u. Ministrom rata imenovan
je dosadanji ministar kolonija Lebrun, a državni

inik Bernard imenovan je ministrom za ko-
lonije. Prilikom ove afere piše »Figaro“, da je
Millerand, zaokupljen velikim djelom reorganiza-
cije francuske vojske, pogriešio u toliko, što nije

i jim kabi im drugovima onaj nje-
gov korak. On nije ni za čas posumljao u kakovu
pogibeli baca time cijeli kabinet, a izlaže osobito
predsjednika republike, čiji je potpis bio na dek-
reta. Ovo je jedina krivnja, koju je Millerand
kavaljerski okajao. ,La petite republique“ kaže,
da je vlada pokazala da se zna suprotstaviti i
najvećim teškoćama tim, što je sretno i na brzu
ruku riješila jednu ovakovu kriza.

-

Situacija.

Delegati balkanski država u Londonu, stvo-
rili su u zadnji čas zaključak, da će ujedno sa
notom velevlasti (kojom se savjetuje Turskoj da
popusti), odasiati Porti zajedničku notu saopčujuć
joj prelom mirovnih pregovora. Nota će biti sas-
tavljena u tonu, da će se pregovor i smatrati pre-
kinutim u slačaju, ako Porta ne posluša savjet
velevlasti. Delegati su odma obavjestili svoje
vlade o primljenom zaključku. Ako se razbije
primirje, rat bi započeo do 4 dana. Ovo su zad-
nje vijesti, što ih donosi Reuterova agencija iz
Londona. Danev intervistiran od jednog novina-
ra o sadržaju note, držao se reservirano, te nije
te nije htio ništa da dodade gornjem službenom
saopćenju. Po vijestima iz Carigrada, veliko vi-

nje je u Carigradu veoma kritično. Cijela
je posada u pripremi, a jake straže čuvaju pa-
laču bivšeg sultana. Od dulje vremena pronose
se Carigradom vijesti, da se je na Čataldži raz-
mahao veliki pokret u prilog bivšem sultanu, pa
e radi toga vjerski poglavica odaslao u logor na

entente pledlaže, da Rasija i Austro-Ugarska uki-
nu svoje iznimne vojničke mjere prije nego li
reunija poćne raspravljati o granicama buduće Ar-
banije. Rusija je prihvatila ovaj predlog uz uvjet
— piše Daily Telograph“ — da i Austro-Ugar-
ska isto učini. Austro-Ugarska je međutim odbila
predlog, te je tako nastupio kritični položaj.

— Bugarsko-rumunjski spor ješ nije riješen,
vijesti o pregovorima su vrlo protuslovne. Kako
je poznato spor je nastao usljed toga što, pod
formulom retificacije jušne granice Dobrudže, Ru-
manjska vindicira sa sebe kojih 3000 četvornih
kilom«tara, teko da bi se linija sadašnje granice

kod Oltenice, od Oltenice novim smje-

logom, da zatraži posredovanje Rasije akla-
panja mira i u sporu 4% Rumunj-
ministar Teke Jonescu izjavio je jednom do-

»CRVBNA HRVATSKA“,

star Misciu. Po svim izjavama Joneeco-vim izgleda,
da će pregovori dobro svršiti. ,Daily Telegraph“
donosi vijest iz Bukarešta, da je onamošnji bugarski
poslanik izjavio sakupljenom ministarstvu, da će
njegova vlada skoro doći u susret zahtjevima
Rumunjske. Bugarska bi imala napustiti utvrđe-
nja i 18 općina, te sadržati pod svojom vlasti
Silistriju uz gbećanje, da ja neće utvrditi.

 

Turi računaju na potporu Nustrie

Piccolo“ donosi po pariškom ,Matin-a“ pri-
vatne brzojave Hilmi paše, turskog poslanika u
Beču, koje je ,Matin“ primio od njegova dopi-
snika u Carigradu. U jednom takovom telegramu
turski poslanik u Beču brzojavlja : ,Berehtold mi
je rekao, odlučite se brzo za rat ili za mir. Au-
stro-Ugarska i njezine saveznice ići će i dalje
istim putem. Nije koristno ni u interesu monar-
hije ni turskog carstva, da se produljuju prego-
vori. Manevar je već poznat cijelom o
Trojni je savez pripravan da podupre Tursku“.
— U drugom brzojavu Hilmi paša poručuje; ,U
razgovoru, što sam ga imao sinoć sa grofom Ber-
chtoldom, dobio sam ubijeđenje, da Trojni Spo-
razum nastoji, da se ne pretresa o Skadru pri
riješavanju balkakanskog pitanja. Tarska mora da
bude energična u ovoj stvari. Austro-Ugarska i
njene saveznice pristaće jedino na to, da Skadar
bude arbanaški. To traži opći interes Trojnog Sa
veza i da spasi Drinopolje, Turska ne sinije u
ovome popustiti“. — U trećem telegramu Hilmi
paša javlja: »Nastavljaju se izmjene nazora za
prijateljsko posredovanje u pogledu riješenja bal.
kanskog pitanja. Grof Berchtold rekao mi je sinoć,
da na to riješenje neće pristoti Austrija i njene
saveznice. Austro-Ugarska će vlada podnpirati
uvijek tursko stanovište glede otoka, te neće pri-
stati da Skadar bude crnogorski. Skadar mora
sačinjavati autonomnu Arbaniju. Austro-Ugarska
je prepravna da okupira Novopazarski Sandžak,
ako se i dlaka arbanaškog teritorija prepusti sa-
veznicima. Austrija će podupirati tursku vladu u
pogledu Jedrene i otoka na kunferenci kao i u
slučaju ponovnog rata“.

 

Rumuniska i Austrija.

Pod ovim naslovom donijela je bečka Arbeiter
Zeitung u broju 13, od 14 januara, veoma zani-
miv članak iz kojeg neke tačke prenosimo.

Najnovija balkanska afera odigrava se, po
spoljašnosti, samo između Bugarske i Rumunjske.
Ali za rumunjskim zastorom krije se kao pod-
strekač . . .. opet bečki kabinet, kome, izgleda,
nije dosta što je zapletaje i pogibli potpirivao
na om Balkanu, nego mu ,se hoće i pa
istočnom. Također i tok rumunjsko-bugarskog
spora pokazuje srodnu sličnost sa austro-srpskim
konfliktom. .......-. Sličnost događaja poka-
zuje se čak u pojedinostima. Kako ovdje, tako i
ovamo iskaču laži, intrige, krivotvorenje i škan-
dal ..... Nenadno ie iskočilo neko tobožnje ručno
pismo ramunjskom ministru predsjedniku. Ne
treba nego samo okolnosti pojave i sadržaj toga
pisma uočiti, pa da se uvidi, da se radi o jednom
prostom_ krivotvorenju. (eine plumpe Fiilschung.)

U spomenutom članku ima još mnogo inte-
resantnijeh tačaka, kojim se pokazuje na one koji
sve ovake situacije stvaraju i podržavaju, ali ih no
prenosimo i stoga razloga, što ne znamo u koliko
se razlikuju pogledi cenzure bečke od naše.

 

Domaće vijesti.

Konferenca hrv.-slov. kluba u Opatiji. O kon-
ferenci egzekutivnog odbora hrvatskog-slovenskog
kluba, koja je dne 10 o. m. vijećala u Opatiji,
izdan je ovaj komunikej ; venski iz-
zvršujući odbor držao je danas dno 10. siječnja
svoju redovitu sjednicu u dvorani hotela ,Ste-
phanie“, Sjednica je započela u 10 sati u jutro.
Pristupili su oba pre«jednika : Dr. Mile Starčević
i dr. Ivan Šlišteršić, oba tajnika: dr. Breje i
Cezar Akačić, za Štajersku dr. Janković, za Istru
Spinčić i dr. Laginja, za Dalmaciju dr. Krstelj.
Član iz Bosne i onaj iz Gorice brzojavno se is-
pričaše nenadno zapriečeni. Osim toga iz Bano-
vine bijahu dr. Banjavčić i Stj. Zagorac,

Raspravljalo se o položaju hrvatsko-sloven-

naroda obzirom na vanjske i unutarnje pri-
like u monarkiji i poprimili su se shodni jedno-
dušni zaključci. Sjednica se je nastavila i poslie
podne i svršila kasno u noći.

Poprimljeni zaključci nijesu još za javnost.

Rad Dra. Hinkovića. Poznato jo kako je Dr.
progona da seli iz Hrvat-

velikoj francuskoj, engleškoj i amerikanskoj štampi
zagovara slavensku a napose jugoslavensku stvar.
Njegovi članci i interwiev.i su rasijani po svim
revijama i novinam svjetskim.

Pokret u Hrvatskoj. Dne 10 ov. m. boravili
su u Zagrebu svi predstavnici i zastupnici koali-
cije, te su sa zagrebačkim članovima-obdržavali
konferenciju, na kojoj se vijećalo o držanju koa.
licije prama najnovijim političkim dogođajima u
Hrvatskoj. Dan prije konferencije, uoči sastanka
pravaša u Opatiji, vijećali su koalicijoni opuno-
moćenici sa predstavnicima stranke prava. Glede
držanja koalicije prihvaćena je rezolucija, sugla-
sna onoj pravaša.

Brzojav na Koločepu. Na 2. siječnja bila je
predana prometu brzojavna služba kod c. k. po-
štanskog ureda u Koločepu.

Rumunjska politika naših talijana. Ovih je
dana bila u Beču deputacija dalmatinskih tali-
jana da — kako oni u svojim komunikacijama
javljsja — podnesu žalbe proti kršenju j-zične
naredbe. Zar je deputacija morala poći baš u ovo
vrijeme, kada se o nama Hrvatima i Srbima sva-
kojako misli, piše i referira, baš sada kažemo,
kada je cijelom monarhijom zavladalo poznato
mišljenje o nama ,nepouzdanim elementima“, te
kada je cijela monarhija zaplovila protujugosla-
venskom strujom, ustaju naši zemljaci talijanskog
jezika, da uhvate ovu priliku i izvuku štogod u
svoju korist. Iz svih ovih činjenica izgleda, da
je svrha ovoj deputaciji veoma prozirna. Talija-
naši su proniknuli, da bi ko mogao to predvi-
djeti, pa brže bolje u svom komunikcju javljaju,
da bi oni bili pošli u Beč još lanjske godine, ali
da ih je u tome smela bolest ministra Stiirgha.
Od bolesti Stilrghove prošlo je toliko mjeseca,
čekalo se je toliko vremena, pa nijesu gospoda
talijani mogli počekati još koje vrijeme dok se
utišaju i raščiste malo ove prilike i onda kre-
nuti u Beč? Gornje im je opravdanje veoma la-
bavo. Oni su uvidjeli da je sad momenat, pravi
momenat, i pošli su. Pod naslovom PN
čas“ donosi ,Sloboda“ vrlo lijep članak, u kome
poručuje talijanima, da bi morali biti toliko le-
alni, pak da priznaju i sva ona kršenja, koja se
pri uporabljivanju jezične naredbe čine i ua štetu
našeg hrvatskog ili srpskog jezika, te koja su
tako mnogobrojna i teška, da pred njima iščeza-
vaju sve njihove žalbe. Sva bi se ta kršenja s je-
dne i s druge strane dala odalečiti smalo dobre
volje, iskrenosti i lojalnosti, jer od takovih krše-
nja ne prijeti nikakova pogibelj ni našem ni ta-
lijanskom jeziku. Opasnost po naš i njihov jezik
dolazi s treće strane, što rekbi da talijani ne vide.
Njemački jezik, koji dnevno sve više prodire i
istiskiva naš i njihov jezik. To oni me vide ni
za to ne mare isto kao što su činili njihovi su-
plemenjaci u Trstu, gdje sad gospodari njemački
jezik na prvom mjestu na štetu talijanskog a i
slavenskog jezika.

Ako su naši zemljaci, piše ,Sloboda“, talijan-
janskog jezika mislili da moraju razviti stanovitu
jednu akciju na zaštitu jezične naredbe, i ako je
jedino to jezično pitanje bila svrha njihove ak-
cije, imali su lojalno i otvoreno, svestrano i pot-
puno iznijeti sve zloporabe i sva kršenja, ma sa
koje strane dolazila. Ooi su morali ministrima
prikazati i prijaviti sva kršenja jezične naredbe,
bez obzira_na čiju štetu slijede. Imali su upozo-
riti gospodu ministre u Beču, kako centralne vla-
sti nose najvišu [krivnju za sva kršenja jezične
naredbe, jer uvađajući dir ktno ili indirektno u
urede njemački jezik sjedne strane sile sve či-
novnike u Dalmaciji da svim mogućim srestvima
brane i šire granice uporabi materinskog im je-
zika, a sdruge strane pristaju da se mi amo doli
glođemo o svim poznatim mrvicama, formularima
i riješenjima znajući vrlo dobro, da zaposleni
tim sitnim borbama puštamo s vida ,Drang“,
koji se preko naših glava ano spušta i udo-
mljuje.

Da su ti naši zemljaci to učinili, pak da su
iznijeli sve ono što se u jezičnom pitaaju griješi
bilo skoje strane, mi bi otvoreno odobravali nji-
hovoj akciji, uvjereni da je ona poduzeta na o-
branu naše zemlje proti svakom trećem uticaju i
Drangu“. Ovako nasuprot mora svaki objekti-
vno misleći promatraoc naših prilika pitati se,
nijesu li zar oni naši zemljaci htjeli samo ispi-
pati, da li i koliko se u ovim mutnim vreme-
nima nutarnje i varijske političke krize može u
mutnome loviti ne na korist talijanaškog jezika i
kulture, već za eventualno političko povišenje
kursa stanovitih akcija na štetu hrvatskog-srpskog
naroda Dalmacije.

 

Dopisi.

Velaluka, početkom siječnja 1913.

Broj 3.

Trgovcima je ipak to neugodno, možda u istoj
mjeri, kao i posjedniku, ali trgovci znaju to iz-
rabiti, pomoći se kakogod, — upotrebiti i time
za buduće poslove postaviti temelje i uvjete, te
solidni ije pomoća pribavljenih iskustva podati re-

proračunanim i

nasamaruje.

Jedan se je takav slučaj dogodio u Blatu, a
jer to zasijeca u velelučke, kao i u blatske inte-
rese. — ja ga iznosim neka doživi prezir i neka

dušu i da svoj zanat vrši, kao čovjek i kao —
mješćanin. i

Neki ,mešetar“, kojem neću da iznosim ime,
udostojio sc je upraviti nekim trgovcima pisma,
gdje hoće da izrabi prigodu i javlja im, da se u
ove kraje može kupiti vina za cijeno, dapače
ispod cijene (sic), jer da su ljudi bez novca, pre-
strašeni općom krizom i. t. d.

Još je bilo koješta, što nas je teretilo i što
nam je omalovažalo vino, ubijalo naš glas, i
prestavljalo nas, kao desperatere. Sve, sve to
samo, da jedna suha duša pri rastenju zazub-
nica, izvuče koju krunu, — a da nama svima
manese ogromnu štetu, jednu krupnu mrlju i
obezćašćenje imena našega vina, koje je do sada
slovilo, kao veoma dobro, među prvima, i koje
je bilo traženo, skupo plaćeno, i. t. d.

Svakako niska namjera ,mešetara“ naišla je
na — osujećenje, jer trgovci znadijahu i prije
famozne informacije, ovamošnje prilike, a što je
još duhovitije poznavahu neke ... svoje lažne,
svirepe agente! Znano im je ,mešetarstvo“ ,me-
šetara od fiorin&“, a poznato im je i vino bez
posredovačke kvalifikacije nekih, pak poznata im
je i jakost i sve ono što je taj vajni i požudni
gospodin htjeo onako čankolizno prikazati.

Za ovo javno iznosenje ovoga škandala. umo-
lili su me neki moji mješćani, koji su oćatili la-
gano taj žig, susjedneg nam ,mešetara“.

I iznio sam samo jezgru, izažimak, te se
nijesam htjeo upuštati u detalje onoga, što se
još šapuće i što ide ležerno kao ... tradicija

Na oprez ljudi, jer se ovdje radi o našem
vinu, našoj egzistenciji i našem naprezanju! Za
dobrobit i korist mjesta pozvani smo svi, da po-
radimo i da trutoye, parasite sviju pasmina izo-
liramo, te da ih svima predstavimo u svojoj vjer-
noj i naravnoj golotinji duše i srca, — a da

letk j g i brižno pazimo.

njihova ći q
u '

I

“

 

Kratke bilješke.

— Jedna japanska novina donosi intervju
s jednim odličnim japanskim političarom, koji se
izjavio, da Japan velikim zanimanjem prati bal-
kanske događaje i njihov razvitak. Taj je politi-
čar izjavio, da će Japan, u slučaju da bude Ru-
sija napaduuta, pri očiti joj u pomoć, jer ga za
to vezuje jedan tajni rusko-japanski ugovor.

— Aviatičar Bjelovučić se sprema preletjeti
Alpe.

— Poznati francuski publicista g. Charles
Loiseau napisao je u posljednja dva broja uvaže-
ne pariške ,L' information“ dva vrlo lij i
simpatična članka o Balkanskom savezu i i
Slavenima. G. Loiseau je stari prijatelj našega
naroda, kojemu je posvetio do sada velik broj
svojih vrijednih i uvaženih radova.

_ — Pariška ,,Union“ donosi u jednom od svo-
I tina brojeva vrlo važan članak o Ar-
iji i Arbanasima.

— Dr. Milan Rešetar, universitetski profe-
gor u Beču napisao j€ tu skoro u Dubrovniku“
dva članka o ,našim Muslimanima“, kako ovi
naime ne mogu da budu Turci, Srbi i Hr-
vati. Veleučeni profesor ističe da balkanski rat

ji: : tač :  istes

i no
i , Rešetar je u ,Dubrovnika“ opet od-
govorio braneći svoje ispravno stajalište.
igla u Petrograd j mon-

dekreta. Jednim jaju
predstave u crkvi, a d čavle prenave
scene, pa bile svete ili ozne sad
DO ra eh i
— Dueli grofa Tiszo su na Boška
Neue Freie Presse donijela je ovih o
U Budimpešti u sjednici

Pi