i i ' š8 ! E H i : H k i i i | š 5 i B i š Francuski ratni ministar Millerand podnio je ostavku, koja je bila primljena. Uzrok je tomu, što je na svoju ruku bez dogovora s ostalim čla- novima kabineta reaktivirao pukovnika Du Pati de Clama, koji je bio upleten u svoje vrijeme u Dreyfus-ovu aferu. Francuska radikalna štampa oštro je radi toga navalila na ministarstvo. Mille- rova O o na sebe sva odgovornost, pri- znao la je učinio sve na svoju raku bez savje- tovanja sa ostalim članovima kabineta, te je ka- valjerski odstupio. Ovaj je Millerand-ov postupak prošlih dana u izborno vrijeme iskorišćen proti kandidatu Poi u. Ministrom rata imenovan je dosadanji ministar kolonija Lebrun, a državni inik Bernard imenovan je ministrom za ko- lonije. Prilikom ove afere piše »Figaro“, da je Millerand, zaokupljen velikim djelom reorganiza- cije francuske vojske, pogriešio u toliko, što nije i jim kabi im drugovima onaj nje- gov korak. On nije ni za čas posumljao u kakovu pogibeli baca time cijeli kabinet, a izlaže osobito predsjednika republike, čiji je potpis bio na dek- reta. Ovo je jedina krivnja, koju je Millerand kavaljerski okajao. ,La petite republique“ kaže, da je vlada pokazala da se zna suprotstaviti i najvećim teškoćama tim, što je sretno i na brzu ruku riješila jednu ovakovu kriza. - Situacija. Delegati balkanski država u Londonu, stvo- rili su u zadnji čas zaključak, da će ujedno sa notom velevlasti (kojom se savjetuje Turskoj da popusti), odasiati Porti zajedničku notu saopčujuć joj prelom mirovnih pregovora. Nota će biti sas- tavljena u tonu, da će se pregovor i smatrati pre- kinutim u slačaju, ako Porta ne posluša savjet velevlasti. Delegati su odma obavjestili svoje vlade o primljenom zaključku. Ako se razbije primirje, rat bi započeo do 4 dana. Ovo su zad- nje vijesti, što ih donosi Reuterova agencija iz Londona. Danev intervistiran od jednog novina- ra o sadržaju note, držao se reservirano, te nije te nije htio ništa da dodade gornjem službenom saopćenju. Po vijestima iz Carigrada, veliko vi- nje je u Carigradu veoma kritično. Cijela je posada u pripremi, a jake straže čuvaju pa- laču bivšeg sultana. Od dulje vremena pronose se Carigradom vijesti, da se je na Čataldži raz- mahao veliki pokret u prilog bivšem sultanu, pa e radi toga vjerski poglavica odaslao u logor na entente pledlaže, da Rasija i Austro-Ugarska uki- nu svoje iznimne vojničke mjere prije nego li reunija poćne raspravljati o granicama buduće Ar- banije. Rusija je prihvatila ovaj predlog uz uvjet — piše Daily Telograph“ — da i Austro-Ugar- ska isto učini. Austro-Ugarska je međutim odbila predlog, te je tako nastupio kritični položaj. — Bugarsko-rumunjski spor ješ nije riješen, vijesti o pregovorima su vrlo protuslovne. Kako je poznato spor je nastao usljed toga što, pod formulom retificacije jušne granice Dobrudže, Ru- manjska vindicira sa sebe kojih 3000 četvornih kilom«tara, teko da bi se linija sadašnje granice kod Oltenice, od Oltenice novim smje- logom, da zatraži posredovanje Rasije akla- panja mira i u sporu 4% Rumunj- ministar Teke Jonescu izjavio je jednom do- »CRVBNA HRVATSKA“, star Misciu. Po svim izjavama Joneeco-vim izgleda, da će pregovori dobro svršiti. ,Daily Telegraph“ donosi vijest iz Bukarešta, da je onamošnji bugarski poslanik izjavio sakupljenom ministarstvu, da će njegova vlada skoro doći u susret zahtjevima Rumunjske. Bugarska bi imala napustiti utvrđe- nja i 18 općina, te sadržati pod svojom vlasti Silistriju uz gbećanje, da ja neće utvrditi. Turi računaju na potporu Nustrie Piccolo“ donosi po pariškom ,Matin-a“ pri- vatne brzojave Hilmi paše, turskog poslanika u Beču, koje je ,Matin“ primio od njegova dopi- snika u Carigradu. U jednom takovom telegramu turski poslanik u Beču brzojavlja : ,Berehtold mi je rekao, odlučite se brzo za rat ili za mir. Au- stro-Ugarska i njezine saveznice ići će i dalje istim putem. Nije koristno ni u interesu monar- hije ni turskog carstva, da se produljuju prego- vori. Manevar je već poznat cijelom o Trojni je savez pripravan da podupre Tursku“. — U drugom brzojavu Hilmi paša poručuje; ,U razgovoru, što sam ga imao sinoć sa grofom Ber- chtoldom, dobio sam ubijeđenje, da Trojni Spo- razum nastoji, da se ne pretresa o Skadru pri riješavanju balkakanskog pitanja. Tarska mora da bude energična u ovoj stvari. Austro-Ugarska i njene saveznice pristaće jedino na to, da Skadar bude arbanaški. To traži opći interes Trojnog Sa veza i da spasi Drinopolje, Turska ne sinije u ovome popustiti“. — U trećem telegramu Hilmi paša javlja: »Nastavljaju se izmjene nazora za prijateljsko posredovanje u pogledu riješenja bal. kanskog pitanja. Grof Berchtold rekao mi je sinoć, da na to riješenje neće pristoti Austrija i njene saveznice. Austro-Ugarska će vlada podnpirati uvijek tursko stanovište glede otoka, te neće pri- stati da Skadar bude crnogorski. Skadar mora sačinjavati autonomnu Arbaniju. Austro-Ugarska je prepravna da okupira Novopazarski Sandžak, ako se i dlaka arbanaškog teritorija prepusti sa- veznicima. Austrija će podupirati tursku vladu u pogledu Jedrene i otoka na kunferenci kao i u slučaju ponovnog rata“. Rumuniska i Austrija. Pod ovim naslovom donijela je bečka Arbeiter Zeitung u broju 13, od 14 januara, veoma zani- miv članak iz kojeg neke tačke prenosimo. Najnovija balkanska afera odigrava se, po spoljašnosti, samo između Bugarske i Rumunjske. Ali za rumunjskim zastorom krije se kao pod- strekač . . .. opet bečki kabinet, kome, izgleda, nije dosta što je zapletaje i pogibli potpirivao na om Balkanu, nego mu ,se hoće i pa istočnom. Također i tok rumunjsko-bugarskog spora pokazuje srodnu sličnost sa austro-srpskim konfliktom. .......-. Sličnost događaja poka- zuje se čak u pojedinostima. Kako ovdje, tako i ovamo iskaču laži, intrige, krivotvorenje i škan- dal ..... Nenadno ie iskočilo neko tobožnje ručno pismo ramunjskom ministru predsjedniku. Ne treba nego samo okolnosti pojave i sadržaj toga pisma uočiti, pa da se uvidi, da se radi o jednom prostom_ krivotvorenju. (eine plumpe Fiilschung.) U spomenutom članku ima još mnogo inte- resantnijeh tačaka, kojim se pokazuje na one koji sve ovake situacije stvaraju i podržavaju, ali ih no prenosimo i stoga razloga, što ne znamo u koliko se razlikuju pogledi cenzure bečke od naše. Domaće vijesti. Konferenca hrv.-slov. kluba u Opatiji. O kon- ferenci egzekutivnog odbora hrvatskog-slovenskog kluba, koja je dne 10 o. m. vijećala u Opatiji, izdan je ovaj komunikej ; venski iz- zvršujući odbor držao je danas dno 10. siječnja svoju redovitu sjednicu u dvorani hotela ,Ste- phanie“, Sjednica je započela u 10 sati u jutro. Pristupili su oba pre«jednika : Dr. Mile Starčević i dr. Ivan Šlišteršić, oba tajnika: dr. Breje i Cezar Akačić, za Štajersku dr. Janković, za Istru Spinčić i dr. Laginja, za Dalmaciju dr. Krstelj. Član iz Bosne i onaj iz Gorice brzojavno se is- pričaše nenadno zapriečeni. Osim toga iz Bano- vine bijahu dr. Banjavčić i Stj. Zagorac, Raspravljalo se o položaju hrvatsko-sloven- naroda obzirom na vanjske i unutarnje pri- like u monarkiji i poprimili su se shodni jedno- dušni zaključci. Sjednica se je nastavila i poslie podne i svršila kasno u noći. Poprimljeni zaključci nijesu još za javnost. Rad Dra. Hinkovića. Poznato jo kako je Dr. progona da seli iz Hrvat- velikoj francuskoj, engleškoj i amerikanskoj štampi zagovara slavensku a napose jugoslavensku stvar. Njegovi članci i interwiev.i su rasijani po svim revijama i novinam svjetskim. Pokret u Hrvatskoj. Dne 10 ov. m. boravili su u Zagrebu svi predstavnici i zastupnici koali- cije, te su sa zagrebačkim članovima-obdržavali konferenciju, na kojoj se vijećalo o držanju koa. licije prama najnovijim političkim dogođajima u Hrvatskoj. Dan prije konferencije, uoči sastanka pravaša u Opatiji, vijećali su koalicijoni opuno- moćenici sa predstavnicima stranke prava. Glede držanja koalicije prihvaćena je rezolucija, sugla- sna onoj pravaša. Brzojav na Koločepu. Na 2. siječnja bila je predana prometu brzojavna služba kod c. k. po- štanskog ureda u Koločepu. Rumunjska politika naših talijana. Ovih je dana bila u Beču deputacija dalmatinskih tali- jana da — kako oni u svojim komunikacijama javljsja — podnesu žalbe proti kršenju j-zične naredbe. Zar je deputacija morala poći baš u ovo vrijeme, kada se o nama Hrvatima i Srbima sva- kojako misli, piše i referira, baš sada kažemo, kada je cijelom monarhijom zavladalo poznato mišljenje o nama ,nepouzdanim elementima“, te kada je cijela monarhija zaplovila protujugosla- venskom strujom, ustaju naši zemljaci talijanskog jezika, da uhvate ovu priliku i izvuku štogod u svoju korist. Iz svih ovih činjenica izgleda, da je svrha ovoj deputaciji veoma prozirna. Talija- naši su proniknuli, da bi ko mogao to predvi- djeti, pa brže bolje u svom komunikcju javljaju, da bi oni bili pošli u Beč još lanjske godine, ali da ih je u tome smela bolest ministra Stiirgha. Od bolesti Stilrghove prošlo je toliko mjeseca, čekalo se je toliko vremena, pa nijesu gospoda talijani mogli počekati još koje vrijeme dok se utišaju i raščiste malo ove prilike i onda kre- nuti u Beč? Gornje im je opravdanje veoma la- bavo. Oni su uvidjeli da je sad momenat, pravi momenat, i pošli su. Pod naslovom PN čas“ donosi ,Sloboda“ vrlo lijep članak, u kome poručuje talijanima, da bi morali biti toliko le- alni, pak da priznaju i sva ona kršenja, koja se pri uporabljivanju jezične naredbe čine i ua štetu našeg hrvatskog ili srpskog jezika, te koja su tako mnogobrojna i teška, da pred njima iščeza- vaju sve njihove žalbe. Sva bi se ta kršenja s je- dne i s druge strane dala odalečiti smalo dobre volje, iskrenosti i lojalnosti, jer od takovih krše- nja ne prijeti nikakova pogibelj ni našem ni ta- lijanskom jeziku. Opasnost po naš i njihov jezik dolazi s treće strane, što rekbi da talijani ne vide. Njemački jezik, koji dnevno sve više prodire i istiskiva naš i njihov jezik. To oni me vide ni za to ne mare isto kao što su činili njihovi su- plemenjaci u Trstu, gdje sad gospodari njemački jezik na prvom mjestu na štetu talijanskog a i slavenskog jezika. Ako su naši zemljaci, piše ,Sloboda“, talijan- janskog jezika mislili da moraju razviti stanovitu jednu akciju na zaštitu jezične naredbe, i ako je jedino to jezično pitanje bila svrha njihove ak- cije, imali su lojalno i otvoreno, svestrano i pot- puno iznijeti sve zloporabe i sva kršenja, ma sa koje strane dolazila. Ooi su morali ministrima prikazati i prijaviti sva kršenja jezične naredbe, bez obzira_na čiju štetu slijede. Imali su upozo- riti gospodu ministre u Beču, kako centralne vla- sti nose najvišu [krivnju za sva kršenja jezične naredbe, jer uvađajući dir ktno ili indirektno u urede njemački jezik sjedne strane sile sve či- novnike u Dalmaciji da svim mogućim srestvima brane i šire granice uporabi materinskog im je- zika, a sdruge strane pristaju da se mi amo doli glođemo o svim poznatim mrvicama, formularima i riješenjima znajući vrlo dobro, da zaposleni tim sitnim borbama puštamo s vida ,Drang“, koji se preko naših glava ano spušta i udo- mljuje. Da su ti naši zemljaci to učinili, pak da su iznijeli sve ono što se u jezičnom pitaaju griješi bilo skoje strane, mi bi otvoreno odobravali nji- hovoj akciji, uvjereni da je ona poduzeta na o- branu naše zemlje proti svakom trećem uticaju i Drangu“. Ovako nasuprot mora svaki objekti- vno misleći promatraoc naših prilika pitati se, nijesu li zar oni naši zemljaci htjeli samo ispi- pati, da li i koliko se u ovim mutnim vreme- nima nutarnje i varijske političke krize može u mutnome loviti ne na korist talijanaškog jezika i kulture, već za eventualno političko povišenje kursa stanovitih akcija na štetu hrvatskog-srpskog naroda Dalmacije. Dopisi. Velaluka, početkom siječnja 1913. Broj 3. Trgovcima je ipak to neugodno, možda u istoj mjeri, kao i posjedniku, ali trgovci znaju to iz- rabiti, pomoći se kakogod, — upotrebiti i time za buduće poslove postaviti temelje i uvjete, te solidni ije pomoća pribavljenih iskustva podati re- proračunanim i nasamaruje. Jedan se je takav slučaj dogodio u Blatu, a jer to zasijeca u velelučke, kao i u blatske inte- rese. — ja ga iznosim neka doživi prezir i neka dušu i da svoj zanat vrši, kao čovjek i kao — mješćanin. i Neki ,mešetar“, kojem neću da iznosim ime, udostojio sc je upraviti nekim trgovcima pisma, gdje hoće da izrabi prigodu i javlja im, da se u ove kraje može kupiti vina za cijeno, dapače ispod cijene (sic), jer da su ljudi bez novca, pre- strašeni općom krizom i. t. d. Još je bilo koješta, što nas je teretilo i što nam je omalovažalo vino, ubijalo naš glas, i prestavljalo nas, kao desperatere. Sve, sve to samo, da jedna suha duša pri rastenju zazub- nica, izvuče koju krunu, — a da nama svima manese ogromnu štetu, jednu krupnu mrlju i obezćašćenje imena našega vina, koje je do sada slovilo, kao veoma dobro, među prvima, i koje je bilo traženo, skupo plaćeno, i. t. d. Svakako niska namjera ,mešetara“ naišla je na — osujećenje, jer trgovci znadijahu i prije famozne informacije, ovamošnje prilike, a što je još duhovitije poznavahu neke ... svoje lažne, svirepe agente! Znano im je ,mešetarstvo“ ,me- šetara od fiorin&“, a poznato im je i vino bez posredovačke kvalifikacije nekih, pak poznata im je i jakost i sve ono što je taj vajni i požudni gospodin htjeo onako čankolizno prikazati. Za ovo javno iznosenje ovoga škandala. umo- lili su me neki moji mješćani, koji su oćatili la- gano taj žig, susjedneg nam ,mešetara“. I iznio sam samo jezgru, izažimak, te se nijesam htjeo upuštati u detalje onoga, što se još šapuće i što ide ležerno kao ... tradicija Na oprez ljudi, jer se ovdje radi o našem vinu, našoj egzistenciji i našem naprezanju! Za dobrobit i korist mjesta pozvani smo svi, da po- radimo i da trutoye, parasite sviju pasmina izo- liramo, te da ih svima predstavimo u svojoj vjer- noj i naravnoj golotinji duše i srca, — a da letk j g i brižno pazimo. njihova ći q u ' I “ Kratke bilješke. — Jedna japanska novina donosi intervju s jednim odličnim japanskim političarom, koji se izjavio, da Japan velikim zanimanjem prati bal- kanske događaje i njihov razvitak. Taj je politi- čar izjavio, da će Japan, u slučaju da bude Ru- sija napaduuta, pri očiti joj u pomoć, jer ga za to vezuje jedan tajni rusko-japanski ugovor. — Aviatičar Bjelovučić se sprema preletjeti Alpe. — Poznati francuski publicista g. Charles Loiseau napisao je u posljednja dva broja uvaže- ne pariške ,L' information“ dva vrlo lij i simpatična članka o Balkanskom savezu i i Slavenima. G. Loiseau je stari prijatelj našega naroda, kojemu je posvetio do sada velik broj svojih vrijednih i uvaženih radova. _ — Pariška ,,Union“ donosi u jednom od svo- I tina brojeva vrlo važan članak o Ar- iji i Arbanasima. — Dr. Milan Rešetar, universitetski profe- gor u Beču napisao j€ tu skoro u Dubrovniku“ dva članka o ,našim Muslimanima“, kako ovi naime ne mogu da budu Turci, Srbi i Hr- vati. Veleučeni profesor ističe da balkanski rat ji: : tač : istes i no i , Rešetar je u ,Dubrovnika“ opet od- govorio braneći svoje ispravno stajalište. igla u Petrograd j mon- dekreta. Jednim jaju predstave u crkvi, a d čavle prenave scene, pa bile svete ili ozne sad DO ra eh i — Dueli grofa Tiszo su na Boška Neue Freie Presse donijela je ovih o U Budimpešti u sjednici Pi