ausau [IZLAZI SVAKE SUBOTE. GoBGG

CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU-
BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO-
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU
PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED-
BROJFN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE
t=; ZA PO I ČETVRT GODINE RAZMJERNO.

Srbija i rat.
Dubrovnik, 7. februara,

Otpočeo je i drugi dio balkanskog
rata za oslobođenje. Poslije prvog dijela
u kom su savezne balkanske države po-
kazale svoju odlučnost, snagu, i nacio-
nalne i državničke, kao i strategične vr-
line, te oslobodile svoju od vjekova po-
djarmljenu i gnječenu braću, pristupilo se
mirovnim pregovaranjima. Turska intran-
sigentnost, naročito poslije mladoturskog
prevrata u Carigradu, uzrokom je da su
balkanski delegati ostavili Lonđon, pri
mirje bilo otkazano i započela neprija-
teljstva. I sada opet govore topovi; oni
će i da odluče. Nije samo probabilno,
nego je i sigurno da će saveznici i u
ovom dijelu rata pobrati lovore, pa će
pitanje s Jedrene preći bez sumnje na
Carigrad.

Naše bratske i iskrene simpatije prate
i pratiće i u ovom dijelu rata junačke
podvige, egzemplarnu požrtvovnost, je-
dinstven samoprijegor naše braće Srba i
Bugara, te njihovih saveznika Grka.

*

Srbija u balkanskom ratu pokazala se
visoko na svom položaju u svakom po-
gledu. Ona je sa svojim uspjesima poka-
zala da je uređena i solidna država, svi-
jesna svoga položaja i svoga zadatka.
Pokazala je da ima moderno uređenu i
bogato snabdjevenu vojsku, koja je či-
nila prava ratna čudesa; pokazala je, da
u njenoj vojsci vlada jedan duh, počam
od generala do vojnika, duh čvrst i ne-
utomiv, stvoren jakom nacionalnom svi-
jesti, koja diše iz narodne duše, jedne,
iste i jedine-i kod kralja i kod težaka.

Nije samo to, I srpska vlada, srpski
državnici i političari, srpska diplomacija
— pokazaše se na visini zrelosti i savr-
šenosti. Srbija se eto tako mudro i dov-
stojanstveno izvukla iz vrlo teške situa-
cije, prouzročene kojekakvim intrigama i
podmetanjima; iz situacije, koja bi bila
zadala ne male brige i glavobolje i dr-
žavnicima i diplomaciji većih, starijih i
»ovropskijih“ država. Pa se izvukla časno
i čestito, pokazavši stranom svijetu, da
je ona i u tom pogledu država dostojna
svoga života.

Srbija je, osim svega toga, pokazala
i besprimjernu požrtvovnost u svom sa-
vezničkom zadatku. Kao ikoja svoja sa-
veznica pokazala je ona primjerenu sa-
vezničku vjernost i odanost.

Već krajem prvoga dijela rata Srbija
je izvršila sve ono što je prema planu
imala da izvrši, Izvršila je velikim žr-
tvama, ali i ponosnim junaštvom, okru-
njenim sjajnim pobjedama, Sada, u dru-
gom dijelu rata, Srbija ne bi imala što
više da ratuje, nego da čuva svoje gra-
nice i pušti vojnike da uživaju na po-
branim lovorima. Ali Srbija tako ne radi.
Ona sprema nove žrtve i šalje svoje hra-
bre kosovske osvetnike da pomognu svo-
joj braći saveznicima. Koliko je Srbija
malena, a koliko je velik njen patrioti-
zam, njena požrtvovnost i plemenitost!

"

Srbija je u očima Evrope otskočila.
Djelima je opomenula Evropu i naučila
je kako ima da misli o njoj; Srbija je
stekla priznanje i poštovanje,

Ovom se prilikom sjećamo nečega iz
Napoleonova života. Kad se Napoleon
približavao Parizu, francuska je štampa
tu kroniku bilježila na vrlo interesantan
način. Napoleon je bio u njenim očima
ljudožder, propalica, zao duh i bog zna
što ješ. Od ljudoždera je postao s dana

; Dubrovnik, 8. februara 1913.

na dan i vojnikom i — Napoleonom ;
dan prije ulaska u Pariz bio je Napoleon,
a sutridan kad je ušao u grad, bio je
već ,Njegovo Veličanstvo Car Napoleon
itd.“ — Tako se mijenjao Napoleon u
samih osam dana,

. Srbija, koju je Evropa prezirala i sva-
kako je nazivala, svojim je djelima iza-
zvala neminovnu promjenu; što se više
Evropi pokazivala i približavala, to je
Evropa drugo ime za nju nalazila. Danas
je već Evropa priznaje, divi joj se i po-

štuje. — Jer je Srbija svojom zam

ušla u nju, .

 

Nacijonalizam u Dalmaciji.

Suzob između habsburške monar-
hije i Srbije, do nžasa napet, kako ja
vidim, nije u stvari sukob dvaju dr-
žava, nego jedne države i jedne nacije,
jedne veoma velike jake organizacije
i jednog organizma koji nije nemoćno
malen i koji nimalo nije bez ikakvog
istorijsko-moralnog smisla. —

Jeli moguć rat Srba protiv Srba,
Jugoslavena protiv Jugoslavena, Slo-
vena proti Slovena? —

Za čim ide Austrija kad se sprema
protiv Srbije i kako se to opravdava?
Da li su se možda ljudi što su na via-
sti zabrinuli da šest milijuna Srbo-
Hrvata u buduće neće tako krotko slu-
žiti — kao što sad u Zagrebu divno
čine.

Ivam Meštrović

Sa takim riječima obratio se genijalni tumač
kosovskih junaka i kosovskih osvetnika bečkom
listu ,Zeit-u“ i drugim listovima. Veliki umjetnik
osjetio se ne samo uvrijeđenim, nego i ozlojeđe-
nim, kada je opazio kako srpski neprijatelji ne
daju da iz mora izađe Markova sablja, da se ko-
sovski jadi bar donekle ublaže.

Ali taj plemeniti krik umjetnika izgleda da
nije osamljen slučaj u njegovoj divnoj domovini,
položenoj na plavom. Jadranu,.on je izražaj one
ponosne dalmatinske duše koja, odrasla u slobo-
doumnim i oslobodilačkim idejama današnje Ita-
lije a danas obasjana svjetlošću' sjajnih pobjeda
balkanskih naroda, diže se do uzvišenijeg i ide-
alnijeg shvatanja nacijonalizma srpsko-hrvatskog.
Ona u tome poletu osjeća da pravi nacijonalizam
nije proizvod kratkovremenih kompromisa, poli-
tičkih trikova i smicalica, nego jedna energična
i ustrajna borba, puna samopregorenja i samo-
požrtvovanja, osnovana na etičkomoralnim prin-
cipima. To je borba roba da postane sam svoj
gospodar, da sam svoju sudbinu opredjeljuje i
dade joj svoj pečat, to je borba protiv svakoj
mješavini, protiv svakoj iluziji o slobodi na te-
melju jedne skinute alke u beočugu. Jednom ri-
ječi to je težnja za potpunom, nefalzificiranom
slobodom.

Simpatični šibenski ,,Naprednjak“ i spljet-
ska ,Sloboda“ koja za sobom ima već jedna
lijepu prošlost, dobri su primjeri, i ako ne
i jedini. Slobodoumnost i visoki nacijonalni ideal
njihov je cilj ma kome grade i koji postavljaju
pred širokim narodnim masama.

I mi sa velikim simpatijama pratimo taj novi
pravac u Dalmaciji, kome je najistaknutiji repre-
zentanat genijalni Meštrović, čije gore riječi ispi-
sasmo na čelu našega članka.

Mi smo od zastupali tu čista nacio-
nalnu ideju, bez ikakvih slažbenih primjesa, jer
smo uvjereni bili da se samo tako možemo eman-
cipovati i dobiti pravo ime maroda. Jedinstvo
Srba i Hrvata mogli smo samo shvatiti kao iz-
jednačenje duša narodnih a prema tome i njiho-
vih idesla u budućnosti. Bez toga jedinstvo iz-
gledalo nam je samo kao jedna zvučna politička
kratkovremena fraza. Mi znamo dobro da tako
shvatanje nailazi na teškoće kod Srba i Hrvata, i
to iz mnogobrojnih razloga, koje bi bilo dugo
nabrajati a koje svaki inteligentniji .poznaje, ali
dubina ideje osigurava joj sigurnu pobjedu. Mla-
ke i gnježdave treba prepustiti da se i dalje tope
u raznim kompromisima i trikovima; jer da oni
i priđu toj ideji, upropastili bi je sa svojim ne-
salomljivim i nepromjenljivim navikama, neura-
čunljivim ćodima.

Mi tako razumijemo nove pojave u Dalma-
ciji i držimo da se no varamo, jer osjećamo da
se ne obmanjuje veliki umjetnik Meštrović -
je oko zapazilo drhtanje narodne duše, koje će
znati propagovati svojim velikim djelima, kao što
je to i do danas čini,

(Ia sarajevskog , Naroda“),

CRVENA HRVATSKA =

Izdavatelj | odgovorni urednik: IVO ARSETE. Godina XXII. — Broj 6

POJEDINI 8ROJ ZAPADA 20 PARA.
PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A
DOPISI_UREDNIŠTVU

RAT NA BALKANU.

Na dan Sv. Vlaha u 7 sati naveče
opet se je nastavio balkanski rat. Ratni
dopisnici nijesu prepušteni na bojište, te
tako nema dovoljnih i autentičnih vijesti.
Svakako sigurno je, da se bojevi biju
oko Jedrene, Čataldže, Janine i Skadra.
Na putu su sa bugarskog ratišta veliki
transporti srpske pješadije, konjaništva i
topništva. U Draču su se iskrcale jake
iske čete, do preko Lješa krenu u po-

pri opsjedanju Skadra.

Crnogorcima
Neke novine već javljaju da je Skađar

pao, što do sada nije potvrđeno, te da
zapovjednik Skadra nuđa predaju grada
srpskoj vojsci. Pronose se također vijesti,
da je komandant Skadra Rizabey ubijen
od svojih vojnika. Opet idemo u susret
velikim bojevima i prolijevanju krvi, ali
po nekim vijestima izgleda, da ovaj na-
stavljeni rat neće dugo potrajati. Turska
vojna uprava izdala je vojsci zapovjed,
da se drži u defenzivi, Po novinskim vije-
stima Drinopolje je u dezolatnom stanju,
tako da se ne će moći dugo vremena
uspješno opirati navali saveznika. Padom
Jedrene otpao bi jedan od najjačih raz-
loga na kojeg su se Turci oslanjali za
vrijeme mirovnih pregovora. Po vijestima
iz Carigraba izgleda da je Drinopolje da-
leko. od kapitulacije, jer ima dovoljno
hrane i ratnog materijala. Međutim Da-
nev izjavljuje, da se više ne radi o Dri-
nopolju, već o Dardanelima i Carigradu,
sada kada su ih Turci prisilili da se po
drugi put maše oružja. Organ Bugarske
vlade ,Mir“ ovako piše u uvodnome
članku o nastavku rata: ,Mi smo zado-
voljni, što nam se opet vratila podpuna
sloboda akcije, pa iščekujemo, da nam
sad niko više ne će naklapati o intere-
sima, što iziskuju, da Carigrad ostane u
turskim rukama i da sultan mora biti
čuvar Dardanela. Mi ćemo jedanput za
uvijek riješiti pitanje o Carigradu i Dar-
danelima pri čem ćemo, naravno, imati
na umu legitimne evropske interese. Mla-
doturski je odgovor na naše zahtjeve bio
zapravo poziv na naše čete, neka dođu
u Carigrad. Naša će se vojska odazvati
ovome pozivu“.

Danev je izjavio uredniku ,Neue Freie
Presse“ među ostalim i ovo: ,Evropa,
izgleda, misli da nijesmo naumili ozbiljno
voditi rat, što smo ga sad započeli, ali
za nas je to isto kao i prvi rat za op-
stanak, i

Srbija | Bugarska.

» Trgovinski Glasnik“ javlja, da je između
Srbije i Bugarske postignut novi sporazum, po
kojem će Srbija dobiti od Bugarske velike. terito-
rijalne konpenzacije u Macedoniji radi pomoći,
koju Srbija daje svojim brojnim četama Bauga-
rima kod Drinopolja.

Izjava Daneva.

ple Temps“ donosi izjavu Daneva, koju je
učinio jednom njegovom uredniku, Danev je iz-
javio: Ako nakon preuzeća neprijateljstva ne pri-
hvati Turska odma naše mirovne uvjete, posta-
vit ćemo mi naknadne zahtjeve u teritorijalnom
i financijalnom pogledu, Mi ćemo tražiti pristup
na Marmarsko more i povisit ćemo ratnu odštetu.
U ostalom, kakve god ponude učinila Turska, ne
će više biti primirja. Izgubili smo već dva mje.
seca, i mi ćemo zaustaviti našu vojsku, tek na-
kon konačnog zaključka miira. Glede pregovora
sa Rumunjskom rekao je Danev;: Mi smo učinili
Rumunjskoj ponudu, da se ne ćemo utvrditi u
našim tvrđavama, bez da joj zaniječemo pravo,
da se ona učvrsti unutar svojih granica. Pristali
1 det porašimo utvrde Silistrije, koje
i nijesu vašne. To će biti dokaz o našoj bona
fide» i jedno djelomično pop' naših suvere-
nitetnih prava značiti će, da mi prihvaćamo jednu
mjesnu vojničku inferiornost. 'To će dokazati, da
ne gojimo slih namjera. Ponudili smo Rumunj-

skoj jedan teritorijalni odstup, i to dva trokuta,
koja ulaze u Rumunjsku, kao i jedan komad zem-
Ku-

Mi

lje uz obalu, južno od rumunjske
Konačno smo pristali na sve
covlaha u Macedoniji. Mi se nadamo, da ćemo
na ovaj način stvoriti jedan novi patriotizam, i
da će se Grci, Bugari, Srbi i Rumunji
na Balkanu naći kao d

srbrft

jima se osigurava njihov i

garski exarhat dozvolit će ustrojenje jedne
vlaške biskupije, a kucovlaške škole
biti potporu od Bukarešta. 4.
trije moraju se sravniti

di

munjska dođe na taj način u položaj
ratno luke
Srpska pomoć za osvojenje Skadra.

U Lješu je iskrcand 1300 srpskih
da skupa sa Ornogorcima M
navalu na Skadar.

Opsjedanje Jedrene.

Iz Sofije javljaju, da je bombardovanje ri
rene trajalo u utorak na večer od 7 do 12',. N:
stavilo se je u srijeda u jutro na 5 seti. Nakoji
djelovi grada već su u plamenu. Turska vojska
odgovara jakom vatrom.

Be] na Čataldži.

Londonska ,,Morning Post“ donosi, da se
kod Čataldže od ponedjeljka večer čaje pucnjava
topova. Više turskih pozicija je upaljeno, te sa
se turske čete na mnogo mjesta povukle.

i

Bombardiranje Drinopolja.
Vrhovna kssusinda je zaključila, da

veliku opća navalu, što se može očekivati kroz
3-5 dana, i zato traje neprestano bombardiranje.
Od orljave topova trese so zemlja sve do Musta-
fapaše. U jedan dan palo je 149 granata i šrap-
nela u sredinu grada, te je ubilo mnoštvo voj-
nika i upalilo 60 kuća. Tarci pokušaše, da piro-
vale iz tvrgjave, ali biše suzbijeni, pri čemu ih
je poginulo mnogo stotina. Prestraže obiju vojska
približile su se tako, da ih dijeli daljina od 200
m. Zrak je tako uzbiban uslijed neprestane or-
ljave topova, da radio-telegrami ne mogu doseg-
nuti više do tvrgjave. Jedan bugarski seroplan
preletio je cijelo Drinopolje, bacajući s s aeroplana
proklamacije, kojim se poziva građanstvo i gar-
nizonu na predaju. Kod Čataldže traje još uvijek
pobuna u vojaci. U međusobnim sukobima i tuč-
njavama, palo je do sada 500 ljudi.

Jedrena gori. Poklisari traže neutralnu zenu.

Iz Drinopolja stižu vijesti, da Drinopolje gori
na četiri strane. Kod Gallipola suzbiše Bugari
turske čete svo do Merefte i Šarkivej. Kod Če-
taldže nije još došlo do velike bitke.

Poklisari evropskih država, tražit će u če-
tvrtak od bugarske vlade, da odredi jedan neu.

Domaće vijesti.

manifestacije narodne sloge koja se je ispoljila
za općinskih izbora u Šibeniku, o PI o
govorili u zadajem broju našeg lista, očitovala so
je ta sloga i u društvenom životu Šibenika. Tamo
su dva društva: ,Kolo* i ,Soko*. U
se okopljali pristaše hrvatske stranke i
njaci, a u drugome pravaši. Ples ,Kola“, koji
je održao prošle sedmice, bio je posjećen od
i svih šibenskih Hrvata. Te je
sjajnih pojava i manifestacija narodne
pra

hi
i:
i ili
i
seže š
PREK

i