ausau [IZLAZI SVAKE SUBOTE. GoBGG CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED- BROJFN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE t=; ZA PO I ČETVRT GODINE RAZMJERNO. Srbija i rat. Dubrovnik, 7. februara, Otpočeo je i drugi dio balkanskog rata za oslobođenje. Poslije prvog dijela u kom su savezne balkanske države po- kazale svoju odlučnost, snagu, i nacio- nalne i državničke, kao i strategične vr- line, te oslobodile svoju od vjekova po- djarmljenu i gnječenu braću, pristupilo se mirovnim pregovaranjima. Turska intran- sigentnost, naročito poslije mladoturskog prevrata u Carigradu, uzrokom je da su balkanski delegati ostavili Lonđon, pri mirje bilo otkazano i započela neprija- teljstva. I sada opet govore topovi; oni će i da odluče. Nije samo probabilno, nego je i sigurno da će saveznici i u ovom dijelu rata pobrati lovore, pa će pitanje s Jedrene preći bez sumnje na Carigrad. Naše bratske i iskrene simpatije prate i pratiće i u ovom dijelu rata junačke podvige, egzemplarnu požrtvovnost, je- dinstven samoprijegor naše braće Srba i Bugara, te njihovih saveznika Grka. * Srbija u balkanskom ratu pokazala se visoko na svom položaju u svakom po- gledu. Ona je sa svojim uspjesima poka- zala da je uređena i solidna država, svi- jesna svoga položaja i svoga zadatka. Pokazala je da ima moderno uređenu i bogato snabdjevenu vojsku, koja je či- nila prava ratna čudesa; pokazala je, da u njenoj vojsci vlada jedan duh, počam od generala do vojnika, duh čvrst i ne- utomiv, stvoren jakom nacionalnom svi- jesti, koja diše iz narodne duše, jedne, iste i jedine-i kod kralja i kod težaka. Nije samo to, I srpska vlada, srpski državnici i političari, srpska diplomacija — pokazaše se na visini zrelosti i savr- šenosti. Srbija se eto tako mudro i dov- stojanstveno izvukla iz vrlo teške situa- cije, prouzročene kojekakvim intrigama i podmetanjima; iz situacije, koja bi bila zadala ne male brige i glavobolje i dr- žavnicima i diplomaciji većih, starijih i »ovropskijih“ država. Pa se izvukla časno i čestito, pokazavši stranom svijetu, da je ona i u tom pogledu država dostojna svoga života. Srbija je, osim svega toga, pokazala i besprimjernu požrtvovnost u svom sa- vezničkom zadatku. Kao ikoja svoja sa- veznica pokazala je ona primjerenu sa- vezničku vjernost i odanost. Već krajem prvoga dijela rata Srbija je izvršila sve ono što je prema planu imala da izvrši, Izvršila je velikim žr- tvama, ali i ponosnim junaštvom, okru- njenim sjajnim pobjedama, Sada, u dru- gom dijelu rata, Srbija ne bi imala što više da ratuje, nego da čuva svoje gra- nice i pušti vojnike da uživaju na po- branim lovorima. Ali Srbija tako ne radi. Ona sprema nove žrtve i šalje svoje hra- bre kosovske osvetnike da pomognu svo- joj braći saveznicima. Koliko je Srbija malena, a koliko je velik njen patrioti- zam, njena požrtvovnost i plemenitost! " Srbija je u očima Evrope otskočila. Djelima je opomenula Evropu i naučila je kako ima da misli o njoj; Srbija je stekla priznanje i poštovanje, Ovom se prilikom sjećamo nečega iz Napoleonova života. Kad se Napoleon približavao Parizu, francuska je štampa tu kroniku bilježila na vrlo interesantan način. Napoleon je bio u njenim očima ljudožder, propalica, zao duh i bog zna što ješ. Od ljudoždera je postao s dana ; Dubrovnik, 8. februara 1913. na dan i vojnikom i — Napoleonom ; dan prije ulaska u Pariz bio je Napoleon, a sutridan kad je ušao u grad, bio je već ,Njegovo Veličanstvo Car Napoleon itd.“ — Tako se mijenjao Napoleon u samih osam dana, . Srbija, koju je Evropa prezirala i sva- kako je nazivala, svojim je djelima iza- zvala neminovnu promjenu; što se više Evropi pokazivala i približavala, to je Evropa drugo ime za nju nalazila. Danas je već Evropa priznaje, divi joj se i po- štuje. — Jer je Srbija svojom zam ušla u nju, . Nacijonalizam u Dalmaciji. Suzob između habsburške monar- hije i Srbije, do nžasa napet, kako ja vidim, nije u stvari sukob dvaju dr- žava, nego jedne države i jedne nacije, jedne veoma velike jake organizacije i jednog organizma koji nije nemoćno malen i koji nimalo nije bez ikakvog istorijsko-moralnog smisla. — Jeli moguć rat Srba protiv Srba, Jugoslavena protiv Jugoslavena, Slo- vena proti Slovena? — Za čim ide Austrija kad se sprema protiv Srbije i kako se to opravdava? Da li su se možda ljudi što su na via- sti zabrinuli da šest milijuna Srbo- Hrvata u buduće neće tako krotko slu- žiti — kao što sad u Zagrebu divno čine. Ivam Meštrović Sa takim riječima obratio se genijalni tumač kosovskih junaka i kosovskih osvetnika bečkom listu ,Zeit-u“ i drugim listovima. Veliki umjetnik osjetio se ne samo uvrijeđenim, nego i ozlojeđe- nim, kada je opazio kako srpski neprijatelji ne daju da iz mora izađe Markova sablja, da se ko- sovski jadi bar donekle ublaže. Ali taj plemeniti krik umjetnika izgleda da nije osamljen slučaj u njegovoj divnoj domovini, položenoj na plavom. Jadranu,.on je izražaj one ponosne dalmatinske duše koja, odrasla u slobo- doumnim i oslobodilačkim idejama današnje Ita- lije a danas obasjana svjetlošću' sjajnih pobjeda balkanskih naroda, diže se do uzvišenijeg i ide- alnijeg shvatanja nacijonalizma srpsko-hrvatskog. Ona u tome poletu osjeća da pravi nacijonalizam nije proizvod kratkovremenih kompromisa, poli- tičkih trikova i smicalica, nego jedna energična i ustrajna borba, puna samopregorenja i samo- požrtvovanja, osnovana na etičkomoralnim prin- cipima. To je borba roba da postane sam svoj gospodar, da sam svoju sudbinu opredjeljuje i dade joj svoj pečat, to je borba protiv svakoj mješavini, protiv svakoj iluziji o slobodi na te- melju jedne skinute alke u beočugu. Jednom ri- ječi to je težnja za potpunom, nefalzificiranom slobodom. Simpatični šibenski ,,Naprednjak“ i spljet- ska ,Sloboda“ koja za sobom ima već jedna lijepu prošlost, dobri su primjeri, i ako ne i jedini. Slobodoumnost i visoki nacijonalni ideal njihov je cilj ma kome grade i koji postavljaju pred širokim narodnim masama. I mi sa velikim simpatijama pratimo taj novi pravac u Dalmaciji, kome je najistaknutiji repre- zentanat genijalni Meštrović, čije gore riječi ispi- sasmo na čelu našega članka. Mi smo od zastupali tu čista nacio- nalnu ideju, bez ikakvih slažbenih primjesa, jer smo uvjereni bili da se samo tako možemo eman- cipovati i dobiti pravo ime maroda. Jedinstvo Srba i Hrvata mogli smo samo shvatiti kao iz- jednačenje duša narodnih a prema tome i njiho- vih idesla u budućnosti. Bez toga jedinstvo iz- gledalo nam je samo kao jedna zvučna politička kratkovremena fraza. Mi znamo dobro da tako shvatanje nailazi na teškoće kod Srba i Hrvata, i to iz mnogobrojnih razloga, koje bi bilo dugo nabrajati a koje svaki inteligentniji .poznaje, ali dubina ideje osigurava joj sigurnu pobjedu. Mla- ke i gnježdave treba prepustiti da se i dalje tope u raznim kompromisima i trikovima; jer da oni i priđu toj ideji, upropastili bi je sa svojim ne- salomljivim i nepromjenljivim navikama, neura- čunljivim ćodima. Mi tako razumijemo nove pojave u Dalma- ciji i držimo da se no varamo, jer osjećamo da se ne obmanjuje veliki umjetnik Meštrović - je oko zapazilo drhtanje narodne duše, koje će znati propagovati svojim velikim djelima, kao što je to i do danas čini, (Ia sarajevskog , Naroda“), CRVENA HRVATSKA = Izdavatelj | odgovorni urednik: IVO ARSETE. Godina XXII. — Broj 6 POJEDINI 8ROJ ZAPADA 20 PARA. PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A DOPISI_UREDNIŠTVU RAT NA BALKANU. Na dan Sv. Vlaha u 7 sati naveče opet se je nastavio balkanski rat. Ratni dopisnici nijesu prepušteni na bojište, te tako nema dovoljnih i autentičnih vijesti. Svakako sigurno je, da se bojevi biju oko Jedrene, Čataldže, Janine i Skadra. Na putu su sa bugarskog ratišta veliki transporti srpske pješadije, konjaništva i topništva. U Draču su se iskrcale jake iske čete, do preko Lješa krenu u po- pri opsjedanju Skadra. Crnogorcima Neke novine već javljaju da je Skađar pao, što do sada nije potvrđeno, te da zapovjednik Skadra nuđa predaju grada srpskoj vojsci. Pronose se također vijesti, da je komandant Skadra Rizabey ubijen od svojih vojnika. Opet idemo u susret velikim bojevima i prolijevanju krvi, ali po nekim vijestima izgleda, da ovaj na- stavljeni rat neće dugo potrajati. Turska vojna uprava izdala je vojsci zapovjed, da se drži u defenzivi, Po novinskim vije- stima Drinopolje je u dezolatnom stanju, tako da se ne će moći dugo vremena uspješno opirati navali saveznika. Padom Jedrene otpao bi jedan od najjačih raz- loga na kojeg su se Turci oslanjali za vrijeme mirovnih pregovora. Po vijestima iz Carigraba izgleda da je Drinopolje da- leko. od kapitulacije, jer ima dovoljno hrane i ratnog materijala. Međutim Da- nev izjavljuje, da se više ne radi o Dri- nopolju, već o Dardanelima i Carigradu, sada kada su ih Turci prisilili da se po drugi put maše oružja. Organ Bugarske vlade ,Mir“ ovako piše u uvodnome članku o nastavku rata: ,Mi smo zado- voljni, što nam se opet vratila podpuna sloboda akcije, pa iščekujemo, da nam sad niko više ne će naklapati o intere- sima, što iziskuju, da Carigrad ostane u turskim rukama i da sultan mora biti čuvar Dardanela. Mi ćemo jedanput za uvijek riješiti pitanje o Carigradu i Dar- danelima pri čem ćemo, naravno, imati na umu legitimne evropske interese. Mla- doturski je odgovor na naše zahtjeve bio zapravo poziv na naše čete, neka dođu u Carigrad. Naša će se vojska odazvati ovome pozivu“. Danev je izjavio uredniku ,Neue Freie Presse“ među ostalim i ovo: ,Evropa, izgleda, misli da nijesmo naumili ozbiljno voditi rat, što smo ga sad započeli, ali za nas je to isto kao i prvi rat za op- stanak, i Srbija | Bugarska. » Trgovinski Glasnik“ javlja, da je između Srbije i Bugarske postignut novi sporazum, po kojem će Srbija dobiti od Bugarske velike. terito- rijalne konpenzacije u Macedoniji radi pomoći, koju Srbija daje svojim brojnim četama Bauga- rima kod Drinopolja. Izjava Daneva. ple Temps“ donosi izjavu Daneva, koju je učinio jednom njegovom uredniku, Danev je iz- javio: Ako nakon preuzeća neprijateljstva ne pri- hvati Turska odma naše mirovne uvjete, posta- vit ćemo mi naknadne zahtjeve u teritorijalnom i financijalnom pogledu, Mi ćemo tražiti pristup na Marmarsko more i povisit ćemo ratnu odštetu. U ostalom, kakve god ponude učinila Turska, ne će više biti primirja. Izgubili smo već dva mje. seca, i mi ćemo zaustaviti našu vojsku, tek na- kon konačnog zaključka miira. Glede pregovora sa Rumunjskom rekao je Danev;: Mi smo učinili Rumunjskoj ponudu, da se ne ćemo utvrditi u našim tvrđavama, bez da joj zaniječemo pravo, da se ona učvrsti unutar svojih granica. Pristali 1 det porašimo utvrde Silistrije, koje i nijesu vašne. To će biti dokaz o našoj bona fide» i jedno djelomično pop' naših suvere- nitetnih prava značiti će, da mi prihvaćamo jednu mjesnu vojničku inferiornost. 'To će dokazati, da ne gojimo slih namjera. Ponudili smo Rumunj- skoj jedan teritorijalni odstup, i to dva trokuta, koja ulaze u Rumunjsku, kao i jedan komad zem- Ku- Mi lje uz obalu, južno od rumunjske Konačno smo pristali na sve covlaha u Macedoniji. Mi se nadamo, da ćemo na ovaj način stvoriti jedan novi patriotizam, i da će se Grci, Bugari, Srbi i Rumunji na Balkanu naći kao d srbrft jima se osigurava njihov i garski exarhat dozvolit će ustrojenje jedne vlaške biskupije, a kucovlaške škole biti potporu od Bukarešta. 4. trije moraju se sravniti di munjska dođe na taj način u položaj ratno luke Srpska pomoć za osvojenje Skadra. U Lješu je iskrcand 1300 srpskih da skupa sa Ornogorcima M navalu na Skadar. Opsjedanje Jedrene. Iz Sofije javljaju, da je bombardovanje ri rene trajalo u utorak na večer od 7 do 12',. N: stavilo se je u srijeda u jutro na 5 seti. Nakoji djelovi grada već su u plamenu. Turska vojska odgovara jakom vatrom. Be] na Čataldži. Londonska ,,Morning Post“ donosi, da se kod Čataldže od ponedjeljka večer čaje pucnjava topova. Više turskih pozicija je upaljeno, te sa se turske čete na mnogo mjesta povukle. i Bombardiranje Drinopolja. Vrhovna kssusinda je zaključila, da veliku opća navalu, što se može očekivati kroz 3-5 dana, i zato traje neprestano bombardiranje. Od orljave topova trese so zemlja sve do Musta- fapaše. U jedan dan palo je 149 granata i šrap- nela u sredinu grada, te je ubilo mnoštvo voj- nika i upalilo 60 kuća. Tarci pokušaše, da piro- vale iz tvrgjave, ali biše suzbijeni, pri čemu ih je poginulo mnogo stotina. Prestraže obiju vojska približile su se tako, da ih dijeli daljina od 200 m. Zrak je tako uzbiban uslijed neprestane or- ljave topova, da radio-telegrami ne mogu doseg- nuti više do tvrgjave. Jedan bugarski seroplan preletio je cijelo Drinopolje, bacajući s s aeroplana proklamacije, kojim se poziva građanstvo i gar- nizonu na predaju. Kod Čataldže traje još uvijek pobuna u vojaci. U međusobnim sukobima i tuč- njavama, palo je do sada 500 ljudi. Jedrena gori. Poklisari traže neutralnu zenu. Iz Drinopolja stižu vijesti, da Drinopolje gori na četiri strane. Kod Gallipola suzbiše Bugari turske čete svo do Merefte i Šarkivej. Kod Če- taldže nije još došlo do velike bitke. Poklisari evropskih država, tražit će u če- tvrtak od bugarske vlade, da odredi jedan neu. Domaće vijesti. manifestacije narodne sloge koja se je ispoljila za općinskih izbora u Šibeniku, o PI o govorili u zadajem broju našeg lista, očitovala so je ta sloga i u društvenom životu Šibenika. Tamo su dva društva: ,Kolo* i ,Soko*. U se okopljali pristaše hrvatske stranke i njaci, a u drugome pravaši. Ples ,Kola“, koji je održao prošle sedmice, bio je posjećen od i svih šibenskih Hrvata. Te je sjajnih pojava i manifestacija narodne pra hi i: i ili i seže š PREK i