Broj ?. ,CORVBNA HRVATSKA“ Strana 5. Predsjedništvo za god. 1913 bi birano per ac- Kinematograf. Dana» i sutra je u kinema. — Neue Preie Presse“ od ponedjelnika o omnes clamationem ono isto od 1912, i to: predsjednik tografu ovaj program: 1. Međunarodni avijatički uvodni does u kome među ostalim veli, da je J Zahvalnost. 8. Gjivić, podpresjednik Jovo Radivović, privre- sastanak u Beču; 2. Dionizija, komedija u 2 čina; Politika dijeljenja Balkana poslije posljednih do+ * sia i i 4 meni predsjednik Miho Čakelja. — Svi konačni 3. Beoncelli i susjedova kći, šaljivi prizor sje propala, Balkan se više ne može dijeliti, Israzujemo ovim putem, jer drukčije 2emo+ računi Komore i zaklada bijahu odobreni, kako on pripada Bal guće, svijem Uglednijem K ljama, * go od predsjedništva sastavljeni. — Revizorima ra- čuna za god. 1913 bijahu izabrani Otomar Svo- boda i Miće Milišić, — Predsjednik izvješćuje o isplati nagrade iz zaklade ,,Franjo Josip I“ udi- jeljene N. M. Gjivanović god, 1911. — Za usta- novljenje zakonite ove zaklade bira se osobiti odbor. — Isto tako bira se osobiti odbor za pro- mjenu mirovinskog ustava Komore. — Bi odo- brena potpora udijeljena od predsjedništva J. J. iz Korčule i udijeljena potpora V. C. iz Korčale. —- Za člana carinarskog vijeća u Beču za osmu periodu bi izabran članom gosp. Lujo Milić pok. Antuna iz Slanoga a članom zamjenikom gosp. Otomar Svoboda iz Dubrovnika. — Na dopis za- darske posestrime glede uvedenja kumulativne vozarine za Dalmaciju odgovorila je Komora, da je spravna u predmetu sarađivati i nastojati, da se po mogućnosti to već jednoć izvojšti. Za Crveni Krst balk. kršć. naroda. Da počaste uspomenu pok. gđice. Pavle Pugliesi udjelili su: Gda. Marija ud Pugliesi Rabricius i gđa. Maruška Haller K 60,a za ,Crnogorski Cr- veni Krst“ Gospoda: Dr. Melko Čingrija K_- 20, Dr. Ivo De Giulli K 20, Stijepo Gjivić K 20. — Voslali su iz Osima (Jakin) Gospoda Niko Gjaja i sinovi: Mato, Vlaho, Ivo i Mirko Gjaja kruna 96.17. Sa suda. Prošle subote vodila se pred ko- tarskim sudom na optužbu Držav. odvj. kazne na parnica proti Tomu Goredarici radniku iz Hercegovine radi prekršaja po $ 335 K.z. što je dne 8 pr. m. za vrijeme glazbene premenade ne- opreznom vožnjom sa natovarenim kolima naletio na Ludwiga Altsbacha nadporučnika mjesne Puk Br: 52 i zadao mu tako tešku ozledu na desnoj ruci, da su mu se morala odcijepiti oba glavna prsta radi česa mora da napusti časničku službu. Optuženik bio je osuđen na neznatnu kazan od 10 dana zatvora, jer mu je oštećenik oprostio i jer se je ispostavilo, da nije osoba baš pri pot- punoj svijesti da apsolutno odgovara za počiajeni učin. Moramo opaziti, da se kod nus na žalost vrlo često događaju ovakove fatalne nezgode, jer vlasnici lakoumno povjeravaju pogibeljne službe nesposobnim osobama, što = se moralo već jednom energično i egžemplarno providjeti. Pozorišni diletanti. Ovoga drugoga mje- seca, pred dolaskom osječkog kazališta, prirediće, kako čujemo, mjesni [dubrovački pozorišni dile- tanti zajedno sa diletantima hrvatske pozorišne družine predstavu u Bondinu kazališta. Nadaino se, da će i ova zajadnička predstava naših po- zorišnih diletanata proći dobrim uspjehom i oda- zivom sa strano našega općinstva. Pokušana krađa. U noći između subote i nedjelje pokušali su nepoznati lopovi da provale u kancelariju gg. braće Banac. Provalnici su ušli kroz plavna vrata, koja su otvorili otpiračem. Najprije su pokušali da otvore blagajnu u čemu nijesu uspjeli, Zastalno su se zadržali dulje vre- mena, jer na blagajnici ima znakova bušenja. O provali je obaviješteno redarstvo, koje se je dalo u potraga za zločincima. Nađene su: 4 novčarke, a u svakom po nekoliko novaca i drugih predmeta, 1 založnica za zlatne predmete založene kod mjesne Zalaga- onice, i 1 zeleni šeširi, i 1 zlatni ženski sat. Ko je izgubio, neka se prijavi na općinski Vrijeme. Ove sedmice je studeno. U srijedu je noću duvao strašan sjevor, Studen traje. Zaklada za ispitivanje dubrovačke pro- šlosti. Kako smo javili u prošlome broju lista, u subotu se nekoliko građana sastalo, na poziv g. načelnika, da_vijećaju i izmjene misli, kako bi se najzgodnije upotrijebila ova zaklada. Pitanje se dosta pretresalo, ali je bilo konstatovano, da je kapital još malen da bi se moglo raditi onako kako bi uprav trebalo. Izabran je odbor koji će se pobrinuti da sastavi program fada, naravno, u skromnim granicama, koliko do sada sredstva dopuštaju. O odbor su izabrata ova gospoda: Dr. Božo prof. Cvjetković, prof. Gjuro Dević, prof. Antun Kiiletić, Dr. Frano Kulišić, Antun kan. Lijepopili, Ivo pl. Saraka, O. Urban Talija, Ivo conte Vojnović i prof. Antun Vučetić. Danas poslije podne, u 5 sati, sastajo so odbor u Općinskoj Vijećnici na svoju prvu sjed- nicu. Ljudevit Gaj“, Hrvatsko prosvjetno druš- tvo Ljudevit Gaj imalo je ove sedmice svoju redovitu glavnu godišnju skupštinu, na kojoj so je između ostalog izabrala uprava za ovu godina. Skupština potvrdila dosadanju upravu, koja se sastoji od članova: g. Antun piof, Kriletić, g. Ivo de Gri Dr. Milo Katić, Dr, Božo Cvjetković i g. Melko Stanković. Općinski Pošto je, kako javljamo na drugom mjestu, Dr. Martecchini otputovao u Crnu Goru da pruži pomoć ranjenicima, to će za vrijeme njegova otsustva vršiti službu općinskog liječnika u gradu Dr. Miho Papi, koji se je do- brovoljno stavio na raspoloženje. Pohvalno. Prigodom smrti gosp. Mata Si- miniati udjelili su mjesnom dječjem i po K 10; Ugl. Obitelj Nasso, obilelj Noweller, -- | obitelj Dević, Herman pl. Mirošević-Sorgo, Cav. Antonio Martechini, po K 6: Obitelj Lonza i Abramo Tolentino, p. n. g. činovnici c, k. Kotar, finane, ravnateljstva K 14., Mirko Domić c. k. fin. stražar K 2, Ubaldo Vučetić, c. k. preglednik fine. straže K 1, Doimo Galzigna K 2, ugl. braća Siminiati iz Visa K 20, p. n. g. činovnici c. k. Porezne Vlasti i c. k. Poreznog Ureda u Dabro. vniku K 15. — Prigodom blage uspomene gđice Paoline Pugliesi udjelili su g. Sp. Famiglia di Giovanni Jelich K 20, Sig. Fratelli Banaz K 10. — Gosp. Antun degl' Ivellio C, K. Dvorski Savjetnik darovao je Sirotinjskom Vijeću u Du- brovniku kruna deset (10) na počast uspomene pokojnog gospodina Mata Siminiatti. — Da počaste uspomenu g. Mata Siminiati, priložio je Mato Knego za Dražbu sv. Ćirila i Motoda K 2. — Da počaste uspomenu g. Mata.:Siminiatti g. Pero Banac darovao je ,Srpskoj Zori“ K 10, a istom prilikom darovala je g. Marija Giadrov fonda ,,Sofije“ K 5. — Da počasti uspomenu blagopokojne Povle Pugliesi prilaže Ivo de Grisogono kr. 15 na ko- rist ,Crnogorskog Crvenog Krsta. — Gosp. Ilija Miletić da počasti uspomenu pok. gđice. Pavle Pugliesi udjelio je ,,Kat. dru- štvau“ , Bošković“ K 5. — Gosp. Frano Szitarich darovao je Pučkoj Kuhinji K 10 da se razdijele besplatni objedi siromasima, a prigodom uspomene pok. g. Mata Siminiatti priložiše u isti fond gg. Emilia ud. Siminiatti iz Trsta K 10, Ema pl. Zamagna K 15, Adalgisa Večeralo K 5, Antun Bellan K 15, Ivo pl. Saraca K 15; a u isti fond prigodom smrti gdice. Pavle Pugliesi darovaše gg. braća Banaz K 10, Ivo pl. Saraca K 10. — U uspomene pok. gđice. Pavle Pugliesi priložiše u fond Zakloništa Domus Christi g. Antun Linardovich K 20, a prigodom smrti g Mato Siminiatti u isti fond priložio je g. Dr. Ljudevit Marotti K 10, Poruke nredništva. G. M. V. Katavich — Auckland. Primili smo u redu 18 kruna, primite pozdrav. G. V. T. Š. — Velaluka. — Žalimo, ali nemamo pro- stora za duge dopise. s Kratke bilješke. — Bečka ,,Die Information“ u jednom članku' gdje govori o carevom pismu kaže, da je ona u stanju ustvrditi da je car pismom htio zahvaliti caru Nikoli na nastojanjima što ih je činio da se održi mir za vrijome balkanske krize. Dalje piše, da Austro-Ugarska nije nikada pomišljala na rat. Krivo se je mislilo — piše ,Information“ — da je austro-ugarska mobilizacija bio agresivni čin proti Rusiji. Pobija zatim pisanje novina da u Austo-Ugarskoj postoji neka ratna stranka. Hoćemo jednom uništimo te lažne vijesti — kaže — oje ne zaslužuju da im se vjeruje. rof. Carlo Catarani napisao je brošoru: pod naslovom ,ltalija na balkanu u ovom času“, Cataram je bio šef talijanske ekspedicije Crvenog Krsta u Crnoj Gori. Brošura zauzimlje stanovište proti skoro cijeloj talijanskoj štampi, koja se je rila za autonomiju Albanije. Na jednom mjestu piše Catarani: ,Ja koji poznajem Albaniju s kraja“ na krai, uvjeren sam, da je najgora sudbina što je može zadesiti, autonomija ili nezavisnost u današnjim njenim primitivnim prilikama“. Na drogom mjestu piše: »Po jednom slučaju, koji mojim mladićima sanitarne ekspedicije pruži u ruku vrlo važne dokumente, koje sam ja bio prinuđen da predam kome je trebalo, lično sam se uvjerio, da se u Arbaniji grozničavo radilo, da se potakne fiktivni nacionalni pokret zvečećim turskim sterlingama, koje nijesu dolazile iz otomanskih kasa“. Pisac ističe ravnodušnost Eorope prama po- koljima koji su se kroz vjekove vršili nad krića. nima, a danas se podiže protiv kršćanske civili zacije koja ih je oslobodila ! — Ovih dana navršila je 70-godišnjicu rođe- nja Ađelina Patti. — Robert Scott dostignuo je ma južni pol. Na powratku pao jo žrtvom strašno snježane mećave. — Umrla je Rosa Sarto, sestra Pia X. —- Italija namjerava anektirati BRhodos, — Turska se opet obraća velovlastima za posredovanje za mir. — Rumunjska traži zani Trojnog Saveza u bugarsko-ramunjskom sporu. — U Meksiku je revolucija. — , Zeit“ od 13 o. m. donosi značajan članak, kojim ozbiljno opominje monarhiju, da se ne sa uzimlje premnogo za Albaniju, jer ako ona ne bude isključena iz balkanskog suveza — U Meksiku je bunula revolacija prošle subote. Pobunjeni vojnici zauzeli . : Dar Srni o neviie i ma kuću predsjednika. Između revolucionaraca i vla- dinih četa došlo je do krvavih bitaka. Ima mno- go stotina mrtvih i ranjenih. U borbama je pogi- nuo i ministar rata. — Turska je vlada protjerala cari isnika ,Matin-a“, radi tobožnjih Dr gro štaja što ih je slao svome listu iz Carigrada. — Ministar predsjednik Lukacs bio je primljen od kralja u odalja audijencu, — Poljacii Rusini wa napravili kompromis u pitanja izborne reforme za sabor Galicije. Ru- sini će dobiti 62 zastupnika. — Kći cara Vilima, princesa Viktorija Luiza, zaručila se je sa princom Cumberlandom. — Schumayer, socijalno demokratski zastupnik u Beču, kada se jo vraćao sa jedne skupštine, umoren je. Ubojica Kunschek izjavio je, ga je ubio iz osvete. Ou je kršć. socialist. — U Carigrada je policija proguala do 200 uglednih; Grka. PETI Rat na Balkanu. _ Od kada je istekao rok primirja na Balkanu se biju ljuti krvavi bojevi. Na ldži su turske čete nastojale više puta da pređu u ofenzivu. Svi turski o- fenzivi pokušaji bili su od Bugara suzbi- jeni, pri čemu su Turci imali velikih gu- bitaka. U svim ovim bitkama odlikovalo se je bugarsko topništvo, konjaništvo i pješaštvo, a bugarski aeroplani mnogo su doprinijeli uspjesima. Bombardovanje Drinopolja traje neprestano. Turci su po- kušavali ru iz opkoljenog grada, ali su svaki put bili suzbijeni od zajedničke bu- garske i srpske vojske, Nesigurno je ka- kvo je stanje u Drinopolju. Po turskim vijestima izgleda, da ima još dosta hrane, te da nije blizu kapitulacije. Saveznici su svratili osobitu pozornost na Galipoli- ski poluotok, jer on gospoduje Helespon- tom i Dardanelima, te kad bi ga Bugari zauzeli imali bi slobodan put na Mar- marsko more i Carigrad. Turci su uvi- đeli da bi pad poluotoka Galipolja mo- gao biti po njih koban, to jo tamo otpu- tovao Euver bey sa 30.000 vojske, tako da če ukupno turska vojska na poluo- toku iznašati oko 80.000 vojnika. Kod Galipolja je bilo žestokih bojeva, gdje su Bugari iznijeli sjajnih pobjeda. Turski se gubitci računaju preko 10.000 ljudi. I kod Bulaira imali su Turci strašnih gubi- taka. Oko Skadra se bije također ljuti boj. Za osvojenje Bardanjola crnogorci su izgubili 2500 ljudi, dok su turci imali 4)00 mrtvih. Zarobljeni Turci pripovije- daju, da je Hasan Riza, iko Ska- dra, ubijen, te da u Skadru nema mnogo hrane, ali municije izobilja. Crnogorci su već zauzeli veliki i mali Bardanjol, Musurline i Gajtane. U svim ovim boje- vima palo je 3000 mrtvih Crnogoraca, dok broj poginulih Turaka još nije u- stanovljen, ali je mnogo veći. Sklopljeno je bilo dvodnevno primirje, da kroz to vrijeme ratujuće stranke pokopaju svoje mrtvaca. Dok ovo pišemo, nijesmo sa Ce- tinja još dobili nikakove zvanične pot- vrde o poginulim. Turci iz Carigrada ra- zašilju za njih lijepe vijesti, međutim tur- ski poklisar u Londonu moli Grey-a, da posreduje kod velevlasti za mir. Grey je izjavio, da će potaknuti inicijativu kod velevlasti, ako mu Turska podnese tačno sastavljenu molbu. i Želja Rusije. Rusija želi, da vojske saveznika zauzmu Dardanele. Odredi srpskih armija iskrcali su se sa grčkih brodova na obali Saroskog zaliva. * Srbija | Vatikan. »Echo de Pariz“ javlja, da će vlada kralje- vine Srbije i Vatikan povesti ove ne&djelje pre- govore o konkordatu. Delegat Srbije predaće papi svoje ručno pismo kralja Petra, Osvajanje Skadra. Prema telegramu što ga je jutros primilo ministarstvo sa Cetinja, preksinoć su pokušali Osobita harnost budi gg. liječnicima Dr. F. Smolčiću, Dr. F. Trošiću i medicinaru Vici T'ro- janoviću, pak gospodi sveštenicima Dom D. Le- pešu, Dom I. Matiću i Dom V. Radeckome. Badi vječita hvala N. P. gosp. Niku barunu Nardelli, g. Vita pl. Basegli Goaze, g. načelniku Laju Vlajki, dragim sumješćanima, brsečanima, orašćanima, oružničkoj postaji i Niku Gjivovića, koji vanrednim načinom svi iše uspomenu dragog pokojnika. U Trstenomu, 7. veljače 1913. Ožalošćena Mozara za se i za ostalu svojtu. Zahvala. Iz dubine teško ojagjelog srca najtoplije za- faljojemo svojti, prijateljima i znancima, koji pri- godom smrti našeg premilog i nezaboravnog su- pruga, odnosno oca, i djeda = Mata Siminiatti e. k. Višeg Poreznog Nagornika u. m. nastojahu da nam ublaže bol, i iskazaše nam njihovo saučešće u našoj golemoj tuzi. Srdačna hvala svim dižavnim i autonomnim Vlastima, Prečusnome kaptolu Stolne Crkve, Slav- nome Općinskome Upraviteljstvu našim milm su- Cota Ši oil leša i-političkog osvje-- dočenja, ja, koji mrtve ostanke premilog nam pokoj- nika jspratiše do vječnog počivališta. pravljaju se iz izvora IH. i XVIII. i kupališta Soden na Tauni, koje se i kazaše od stotina godina kod kašlja, Bronhialkatara uspjesima. Patvorine ne Cijena K 1.25 po kutiji, a može se svagdje dobiti.