“predlog je kao uvjet odobrenom osnivanju tali- anske universe u Trstu. Infamlja. Bečki ,, Deutsches Volhsblatt“ jednom' članku tvrdi, da je milijun kruna, koji je bio po- slan vojnicima na granici, bio sastavljen samo od priloga što sa ih davali Nijemci. Naprotiv Sla- veni, dok su obilno doprinašali za balkanske dr- nijesu dali niti pare austrijskim vojnicima. est, mi se nijesmo pridružili sakupljanju ,fiir Deutschmeister“ i ,filr unsere Grenzsoldaten“, ali se je našim ljudima, koji bijahu u vojničkoj slu- žbi na granici direktno slalo novaca. Poštanske vijesti. Sa 1. ožujka 1913 uvađa se dnevna seoska pošta između Stona velikoga i Stona malog. o š Dopisi. Okolica Dubrovačka 13/1. 1913. Već je dugo vremena, da ova okolica oče- kuje boljitak u poštanskim svezama, što nam je od davnina i obećavano bilo, te je nešto doista i poduzeto, ali boljitka je tu veoma malo za ne reći gotovo nikakova, jer ako smo nešto u pri- manju pošte dobili sa onom trgovačko-poštarskom prugom Obalne Paroplovidbe u petak, to smo opet izgubili najbolju svezu od petka za opremanje pošte. Da bi se jepnom doskočilo i potrebama saobraćaja ove prostrane okolice, mi ćemo biti tako slobodni te iznijet neke preinake na današ- nji raspored parobr. pruga i jedan predlog, kog bi željeli da svi zanimani čimbenici i Općine ove okolice preuzmu na pretresanje pa svidi li im se da je praktičan, neka podnzmu zajedničku akciju da ga i provedu. Danas dakle imademo ove poš- tarske sveze. 4 puta na sedmicu poštansku prugu Ston- Gruž i obratno t. j. ponedjeljak, srijedu, četvrtak i subotu; 2 puta na sedmicu trg. pošt. prugu Dubrovnik i obratno t. j. utorak i petak, Od ovih pruga ona od Petka donosi često (ne uvijek) poštu od brzog Lloyda, ali ne hita ga na povratku. Ona od utornika pako ne donosi nikakovo pošte, a nema kome ni da odnosi jer ne hvata na povratku. von Prof. Dr. Ed. Brtckner. Wien und Leipsig. Frana Deuticke 1911. _ (Nos tavak) (20) Vaklja (vaklja) ili važka je vrsta haške, *_ Za kalpakom je i gkita feslidjena“ ili bosioka. U junaka je samur-kalpak, a CRVENA ARVATSKA“, Lloyda, ostale pako naše poštarske pruge odre- dilo ponedjeljkom, utorkom, četvrtkom i subotom, mi bi imali dnevni saobraćaj, dnevno primanje i opremanje pošte sa brzim parobrodima Lloyda i Ung. Croate i mogli biti zadovoljni. Sve te po- boljšice mogle bi jako malo zapasti vladu, pod- porom jedne nove trg. poštarske pruge u nedje- lju, jer napokon ta pruga bi mogla voditi nedje- ljom strance iz Dubrovnika da vide i okolica, pa eventualno i iz tog fonda nešto kanuti. Ravna- teljstvo Pošta iz Zadra moglo bi sazvati u Dab- rovnik jednu sjednicu zanimanih općina da se uvjeri o potrebi i shodnosti a i mogućnosti jedne ovakove pruge. Uprimo dakle! L. Kratke bilješke. — Delegacije će se sazvati 14. maja. — mCentral News“ javlja, da je Enver be ubijen. Ova vijest još nije potvrđena. »Sremdenblatt“, organ ministarstva vanj skih posala, donosi comuniquć u kojem kaže, su Balkanci gos; i Balkana i da će Balkanci dijeliti Balkan. — Tempora mutantur! — Službena »Rossija“ odgo- vara na pm PARANA s oj Politički p usije temelji se na dubokom uvjerenju, 2 uleti poluotokom moraju zieeža balkanske države, te da je Austrija uvijek tako zastupala deviza Balkan bal im narodima, do spora austro-ruskog ne bi u uopće nikada bilo o. došl — mCorriere della sera“ donosi dopis iz Ca- rigrada od Barzini-a, u kojem opisuje patnje bu- ih zarobljenika u Turskoj. Sve ratne stra- ote, koje su pretrpjeli nijesu ništa napram ovim jama. Umiru od glada i iznemogli pitaju mi- inj ih s vodom i sa dva helera kruha A] e. — mBRiječki Novi List“ Tr iz pera nar. zast. Lupisa nekoliko prevedenih izvadaka iz raznih engleskih revija i novina. Englesko novinstvo ve- likom simpatijom prati borbe i pobjede naše braće, te se najlaskavije izrazuju o srpskoj i bu- garskoj vojsci. — U Petrogradu je držan slavenski banket, skoga je poslan brzojavni podrav ruskom caru. U pozdravu se ističe saosjećanje rnskog naroda sa slavenskim balkanskim narodima. Car je sr- dačno odgovorio i zahvalio. Poluslužbeno Novoje Vremja kaže, da je ovo prvi put da car vlja čisto. politički sastanak. — Aleksandar Stolipin napisao je u Novom Vremenu članak o Skadru. U članku kaže da taj grad bude crnogorski. — 17. februara navršila se godišnjica smrtf grofa Aerenthala. U Beču je bio Seela: — Na 15. ov. mjeseca vršila se 100-godiš- njica rođenja Aleksandra Sergijevića Dargomjiž- še autora opere Rusaljka i dr. Rodio se 15/2. 1812, a umro je 18 jan, 1869. — Na 16. februara vršila se šesta obljetnica smrti talijanskog pjesnika Giosuč Cardueci. — Bunjevački Neven pretvorio se u politički list. — 4. ov. mj. umroje u Petrogradu Dr. Vladi- mir Podvišocki, profesor ekaperimentalne medicine. Njegova Opća žolslopija izašla je u 4 izdanje i prevedena je na mnogo jezika. — Iz statistike automobila, E januara ove godine, bilo je: U Fngleškoj .247 automobila, u Francuskoj 88.271, u Njemačkoj 70.006. — Ovih je dana opet buknuo u Carigradu — U utorak je Poincarč zauzeo mjesto pred- defeia francuske republike, običnim ceremoni- om i svečanostima. jak Miloš je pred Lazarom skinuo s glave samur s čelenke. Džafer-begovica ovako resi Grajicu No- vakovića : nA na glavu kalpak i čelonke, Jedan kalpak devet čelenaka deseto krilo okovano, iz njega do tri pera zlatna, Što kucaju Gruja po plećima, Valja krilo hiljadu dukata“, U junaka Gjura daničića krilo se na čekrk okreće, a to mu je plemićko zlamenje ili grb: > - "Oko glave pera i čelenke, okreće, Te kazuje koji vjetar puše“. Junak se u nevolji može prerašiti u kaluđersko ili prosjačko ruho, a da ga ne bi Gradske vijesti. Dubrovačko veče u Pragu. U nedjelju je bila u Pragu Dubrovačka večer pod pokrovi- teljstvom našeg načelnika Dra Melka je. Praška ,Narodni Politika“ i ,Narodni Listy“ donose članke i opširna izvješća. Ovoj večeri prisustvovahu najveće ličnosti Praga. Od nared- nih zastupnika spominjemo: Dr. Kramaš, Dr. Franta, prof. Hr&sky, Dr. Metelka, Nemec, Dr. Schuster i Dr. Viškovsky. Bila je zastupana o ćina Praga, Slovanski Klub, mnoge druge općine česke, jugoslavenska kolonija s Dr. Vodwafkom, društvo ,Hrvat“ i veliki broj ličnosti. Univ. prof. Dr. Frankenberg je srdačno pozdravio prisutne, te spomenuo čar Dubrovnika, gdje se čuti svaki čeh kao u sebe doma. Govorili su dalje Dr. Bjelovu- čić, univ. prof. Dr. Chytil, koji je govorio o Du- brovniku kao središtu slavenske kulture. Preko zabave se je pjevalo i sviralo. Poslani su iz na- šeg grada mnogi brzojavni pozdravi, među osta- lim pominjemo one Dra Pera Čingrije, Dra Melka Čingrije, naše općine, Trgovačke obr, Komore, : gos. Iva Vojnovića, Hrvatski Soko, Hrvatska mađ taonica, Beseda, Srpska Zora, gosp. O. Svoboda, Uredništva, Dubrovačka paroplo- vitba, i dr. Iz Beča je brzojavno pozdravio mi- istar Trnka, iz Praga načelnik Dr. Groš, te iz rzojavni pozdrav našem načelniku Dru Melku Čingriji. Braći Česima od srca hvala na ovolikoj pažnji spram našeg grada. Osobita hvala Odboru i dubr. českoj koloniji. Odlikovan, Gosp. Ugo Ancich, pokr. savjet. kod mjesnog suda, bio je ovo dana odlikovan od Nj. Velič. nazivom i karakterom savjetnika pri- zivnog Suda. Za dubrovačku prošlost. Odbor deveto- rice, kako najavismo u prošlom broju, držao je svoju prvu sjednicu u subotu poslije podne. Od- ilo se, da se osnuje društvo prijatelja dubro- vačke prošlosfi, a to će se pobrinuti da se počne izdavati smotru Dubrovački Arhiv. Taj arhiv bi po svoj prilici izašao već ove godine. Dvojici od- bornika bilo je povjereno da sastave društveni statut. Jučer po podne bila je opet sjednica od- bora gdje se pretresalo društveni statut. Predsjednikom zaklade i odbora imenovan je naš načelnik g. Dr. Melko Čingrija, a zamjenikom njegovim g. prof. Antun Vučetić. Jadranska banka u Trstu. Na bilančnoj sjednici Jadranske banke obdržavanoj dne 16. veljače o. g. zaključeno je predložiti glavnoj skup- štini, da se od dobitka za poslovnu godinu 1912, koji iznaša K 680.246.32 razdijeli 6 i 1% divi- dende (kao i prošle godine), dotira rezerve sa K 57.916.42, (koje će time narasti na K 350.000.—) a K 66.682.85 prenese na novi račun (prošle go- dine preneseno je K 22.573.36). Glavna će se skupština obdržati dne 30. ožujka o. g. Ovo je prvi put, da Jadranska banka prikazuje skupni račun sa Hrvatskom vjeresijskom bankom, s ko- jom je fuzijonirana, a samo još zbog nekih po- mrsenosti nijc već i registracija obnovljena. Plemeniti dar. Gospodin Otomar Svoboda poklonio je polovicu svoje tantieme, koju je pri- mio kao član odbora Dubrovačke električne že- ljeznice, društvu za potpomaganje bolesnih nam- ještenika Dubr. .lek. željeznice. Darovana svota iznaša kruna 167-78. Zamoljeni smo od namje- štenika tramwaya, da ovim putem toplo zahvalimo g. Svobodi na plemenitom daru. Drugu polovicu svoje taantieme (Kr. 16778) darovao je g Svoboda mirovinskom fondu redara naše općine. -- Iznosimo ove velikodušne darove, koji zaslužuju svako priznanje i pohvalu. Ovaki junaki hrabro dijeli megdan i spravan je poginuti, kako, ponosito pjeva pjesma : Za krst časni krveu proljevati I za svoju vjeru umrijeti“, Narodna pjesma i junačko odijelo uz- držalo je naš ponos uz vjekove, Bogu hvala, do dana današnjega, te nas pred bijelim svijetom prodičilo i proslavilo ... U Bogišićevoj zbirci su pjesme starije dobe, pa je tu dosta obilježja naše narodne viteške nošnje : »Ovud konja projezdi jedan ranjen Ugričiću, Na bedri mu oštra korda, sva u srebra okovana, Na glavi mu junaku kaciga i bijelo perje, Perje mu je prikrilo junačke široke pleći“, Na drugomu mjestu pjeva kako vihar s planine: »Mustaf-agi odnose kacigu i bijelo perje turčinu junaku“, Na str. 87 spomenute zbirko sestra kralja ugarskoga kaže o jednom junaku: Beoj 8. Velikodušna oporuka. Prošle subote pre- minuo je u Gražu g. Stijepo Lešević, Nekoliko dana prije smrti učinio je oporuku, kojom je i- menovao universalnom baštinicom cijelog ? svog pokretnog i nepokretnog imanja Općinu Dabro- vačku. Cijelo će pokojnikovo imanje vrijediti oko 80.000 kruna. Naša mu je općina priredila lijepi sprovod uz veliko saučešće građanstva. Oporukom se naređuje općini da gotov novac i prihod pro- datih pokretnina i nekretnina uloži u založnice Zemljišno Vjeresijskog Zavoda u Zadru. Od toga se ima otetupiti općini šipanjskoj 15.000 kruna, a sa ostalim će upravljat općina dubrovačka. Ci- jeli prihod imaju ove dvije općine namijeniti si- romasima, uzevši u obzir sramežljive siromahe, a ne iskijučujućini siromašne a sposobne đake, Q- sim toga mora naša općina napose administrirati 15.000 kruna za siromahe Gruža, te isplatiti dva u iznosu od 3000 kruna. Pokojnik je rođen na Šipanu. Dugo je vre- mena živio u Indiji, pa se je nazad nekoliko dina nastanio u Dubrovniku. Njegova se je opo- ruka najugodnije dojmila cijelog građanstva, jer odava rodoljubno i plemenito srce. Njegov će plemeniti zavještaj utrti mnogu siromašku suzu. Vječna uspomena ovom velikom dobročincu! Po- rr-a vječni i laka zemlja, koju je iskreno lju- o Y Stefanija Kalčić. Na 18 o. m. preminula je g. Stefanija Kalčić rodom Zaccaria, supruga g. Laja Kalčića. Pokoj joj vječni, a g. suprugu i svojti naše iskreno saučešće. 1 Andro Radić. Prošle je sedmice preminuo u našem građu g. Andro Radić. Bio je dugo vremena u Americi gdje je izučio mehanički zanat, a otrag nekoliko godina povratio se je u domovinu. Bio je priznat kao vrstan i darovit zanatlija. Pokoj mu vječni. a rodbini naše saučešće. Turski bjegunci. U utorak bilo je na pro- lasku 25 turskih bjegunaca i zarobljenika, koje Crnogorci bijahu zarobili u nekim bitkama. Svi su bugarske narodnosti, te putuju u svoju do- movinu, da se stave na raspoloženje bugarskoj vojaci. Izložba. Akad. slikar g. Marko Rašica u- priličio je iztožbu svojih radnja u Raprezenta- tivnom domu u Pragu. Izložba će trajati od 16 do 28 februara o. g. Našem sugrađaninu želimo najljepši uspjeh. Velika akademija. Srpska i Hrvatska omla- dina priređuje na 2. marta ove godine u Bon- dinu pozorištu velika akademiju u korist »Srp- ske Zore“ i ,Družbe Sv. Ćirila i Metoda“. Zau- zetni i požrtvovni rad naših omladinaca oko ove akademije jamči, da će uspjeh biti sjajan. Raču- najući pak, na rodoljubno čustvo našeg građan- stva, nadamo se, da će jednako biti sjajan i odaziv, te da će tako Dubrovćani nagraditi zaslužni i hvalevrijedni rad naše omladine. Preporučujemo građanima, da daruju kakav dar za latriju, koja će se odigrati prigodom ake- demije. Darove primaju gg. Miće Milišić i A. Standinger. Program će biti naknadno javljen, a za danas upozorujemo građanstvo samo na uspjelu Santićevn dramsku sliku ,Pod maglom“, koju će odigrati pozorišni diletanti. Pošto se šalje mnogo poziva, neka oproste svi Hrvati i Srbi, ako slu- čajno koji ne primi poziv, te neka se izvoli obra- titi g. Mići Milišiću (Ulica ,Između bačvara“.) Za Crv. Krst balk. kršć. naroda. Na počast uspomene pok. g.đe Stefe Kalčić udijelio je g. Dr. Milo Katić K 10. — Za , Crnogorski Crveni Krst“ udijelila je g.dica Vinka Knego K 5. Također mjesna Dubrovačka Trgovačka Banka opremila je crnogorskom Crvenom Krstu veliki Mađara kard kao naša korda. U nas se sada zove korda mesarska palošina. — Ćorda je d inja : . # krije oštru ćordu“, »1 daj meni kordu za'rdalu*, Žarkula se sada u Dubrovačkomu zove čaka (od tal. giacco), a \o je vojnička kapa. Bijelo perje koštratovo kažu, da je no. jevo. Još se spominje : Na glavi mu bijaše džarkula od suha zlata, Na diarkuli stajaše zlatna kruna od bisera, I na kruni nanizaeo sedamdeset pratenaka, — & Diarkulu sam dignuo sa njegove ruse glave, 1 nju sam ti stavio na moju na rusu glavu, Smoje glave džarkulu na njegovu postavio“, U Bogišićevoj zbirci ima mjesta i klo- buk kamilovac, što ga nosi od Sibinja Janko :' »I komu je na glavi kemilovać lijopi klobuk za klobukom alatno