Strana 2.

»Dušan Silni“ u Priboju. Na predlog
komandanta mjesta Priboja g. Svetozara J. Ha-
dića pješ. kapetana I. klase sazvano je građan-
stvo mjesta Priboja 1. februara na dogovor radi
osnivanja gimnastičkog društva ,,Dušan Silni“,

Na taj poziv, odazvali su se svi, a što nas

najviše veseli da nijedan od muslimana nije izo-

stao.
Prostorije hotela ,Priboj“ bile su dupkom
pune. Komandant gosp. Hađić pozdravio je
goste zahvalivši se njihovom mnogobrojnom od-
zivu, te je ocrtao značaj i potrebu pomenutog
društva.

Poslije govora gosp. Hađića; a na predlog
nekolicine uglednih građana, izabran je odmah
upravni i nadzorni odbor. Izabran je za predsjed-
nika: gosp. Sulejman ef. Pašović trgovac, za pod-
predsjednika gosp. Mihajlo Borisavljević trgovac.

Nakon konstituisanja odbora gosp. Sulejman
Pašović zahvalio se vrlo umjesnim govorom, na
datoj mu predsjedničkoj časti, te je pozvao sve
prisutne, da se upišu za članove, što je veliki
broj odmah i učinio, te sa najvećim zadovoljstvom
konstatujemo, da se odmah upisala za pomažuće
članove njih 85, a za izvršujuće muških 25 a žen-
skih 6.

Istu veče palo je dobrovoljnih priloga preko
250 dinara.

Kada su čuli za ovo u ostalim mjestima
Novo-Pazarskog Sandžaka pozdravljen je vrijedni
komandant iz svih mjesta brzojavno, želeći mu
ustrajnost u započetom radu.

Sve potrebne stvari za vježbanje naručene
su odmah kod glavnog odbora u Beogradu, već
odmah se počelo sa radnjama prostih vježba.

Nadamo se, da će na sokolskom sletu koji
će biti u Ljubljani ove gođine biti zastupljen i
mali srpski Priboj barem od 10 dobro izvježba-
banih sokola.

Spomenik Kosovskim osvetnicima. U
Jagodini je ustanovljen privremeni odbor za sa-
kupljanje priloga za spomenik Kosovskim osve-
tnicima. Ovaj će odbor raditi dok se ne ustanovi
u Beograda glavni odbor. Mi apeliramo na sve
rodoljube Hrvate i Srbe, da pripomognu svojim
darom ostvarenju ovog uzvišenog djela.

 

Kratke bilješke.

»Glas Crnogorca“ od 13 februara po starom,
donosi memorandum, što su ga crnogorski delegati
na konferenciji mira u Londonu predali Ser E.
Grey-u i poklisarima velikih sila. Na memoran-
dumu su potpisani: L. Mijušković, Dr. L. knez
Vojnović i Jovo Popović.

Charles Loiseau nastavlja svoje članke ,,Au-
tour du Balkan“. Parižka ,,£' Information“ od
22 februara donosi nastavak serije članaki pod
naslovom : ,Le role de |' Italie“.

Engleske novine javljaju, da su Turci bili
strašno poraženi na jugu Bulaira.

Velika je dezorganizacija u turskoj vojsci.
Na Čataldži. je došlo do krvava sukoba između
Mladoturaka i pristaša ubijenog Nazim paše.

Bugarska je vlada izjavila, da je mir moguć
jedino ako Turska pristane, da buduće granice
budu Midija i Rodosto, da isplati ratnu otštetu,
te da kroz 15 dana otpusti vojsku.

Bugarska je pristala, da velevlasti posreduju
u rumunjsko-bugarskom sporu.

Crna Gora i Bugarska odbile su ponudu
austrijskog Crvenog Krsta.

— Ustanovljen je program za proslavu 300-
godišnjice kuće Romanova.

— Kapelnik Brodyl umro je. Poznat je kao
dobar kompozitor srpskih zašeloih melodija.

— U turskoj vojsci opet je došlo do pobune
između mladoturaka i pie staroga režima.

— Akademik Emil Faguet držao je preda-
vanje o La Fontaineovu nosu.

— Rostandov Cyrano de Bergerac davaće se
u Americi kao opera. Rostand je nezadovoljan,
jer da je komad iskvaren.

— Aviatičar Widmer kojemu su vlasti za-
7 vi letjeti iz Trsta u Mletke, letjeće, ali iz
Lida.

— U Messini i Teggio Calabria bilo je ovih
dana manjih potresa. Stete nikakove, ali u narodu
velika panika.

=— Filosofska kritika bavi se u zadnje vri-
jeme imnogo sa novim Meterlinkovim djelom La
Mort.

— Grci su proširili blokadu sve do Drača.

— Ruska Duma glasovala je po miliona ru-
balja_zaž proslava jubileja carske kuće.

— Ruski aviatičar Slavorov preduzeo je let
iz Milana/u Rim.

— Revue des deux Mondes donosi veoma za-
nimivu i važnu raspravu iz pera poznatog publi-
cistagičenć Pinoa. Naslov je: ,L' Autriche et la
guerre balkanique“.

— Džavid bivši ministar financija,
sjetića glavne ki Evrope, Poslan je od Še
ske vlale u jednoj političko-financijskoj misiji,

— Ruski je car posluo Poincarć-u odlikova.
nje roda sv. Andrije popraćeno vlastoračnim pi-
sinom, kojem ačnim i to! lim riječima spo-
minje, rusko-francuski savez Poincar6-a nazivlje
velikim i dobrim prijateljem. Poincarć mu je od-
E a naslov je brzojava: dragi i veliki pri-

ju.

— Novim fr&ncaskim poklissrom na raskom
dvoru Sva je Dolonssć M m.
star. Moš : pššdim nštoše i

od rasa i amo jo

»CRVBNA HRVATSKA“

4.“ . “
Jamoapra“ i s Smetnje“
novine a i ,Srpska Riječ“
uzrujane su s banditskog ocrnjivanja prehrabre
_ srbijanske vojske sa strane ,, Hrvatskog Dnevnika“.

Shvaćamo potpuno njihovo gnjušanje a teško
da Srbina to zabolje jače neg Hrvata. Nu, mi bi
smo htjeli da nas čuju u Beogradu i u Sarajevu:

U-nas kao i svugdje ima u pšenici korova;
ima novine čestitih a ima onih koje takove nijesu;
ima novinara, koji služe poštenju i narodu a ima
i onijeh koji se klanjaju drugim božanstvima.
Gdje ima ljudi, tu je i neljudi: gdje slatka meda
tu i... mu

Cijeli izobraženi pravedni svijet divi se ne-
sravnjivom junaštvu divnih stradalaca na Kuma-
novu, Prilipu i Mrdarima. Vitezovi ginu za slo-
bodu braće. Vitezovima se vas svijet klanja, al
nečovjek, čije se junaštvo okušalo tek o lizanje
gospodarevih tabana, misli da ima pravo da se
na junaka blatom baca. Pa to i jest pravo kuka-
vic&: Hefialti i Herostrati od vajkada su dušmani
Leonida i Themistokla. Svakomu svoje: jednima
viteški mač, drugima kosti dobačene s gospada-
reve sofre a trećima . ., otrovno pero.

Nu, pitamo mi, što znači onakovo osamljeno
lajanje suprot divne sloge ostalih hrvatskih no-
vina? Koju važnost dati onim poganim izmeti-
nama kad ih omjeriš o svesrdni, svagdašnji, sve-
opći poziv hrvatske nacionalne duše, koji se je-
dnako oduševljeno ispoljuje i u na križ propetoj
Hrvatskoj, i u pritisnutoj Dalmaciji, i na užare-
nim pustarama afričkim, i na obalama predaleke
Ćile i Sjeverne Amerike, gdjegod ima još Hrvata?
Koji glasovi bratski, koje poruke divne, koje ruke
blagodarne! — Čudesna li neumrlog pojava!

Što može žučljivi hysterizam ,H. D.“ suprot
plejade bogodanih hrvatskih pjesnika, suprot je-
dnog Vojnovića, jednog Tresića, jednog Kriletića,
jednog Carića, jednog Kapića?

Što je ono pisanje kirijaško suprot onog
odličnog broja hrvatskih liječnika, koji sve svoje
batališe da okrvavljenoj brući priteku u pomoć?

A zar nijesu dosta progovorile i omladina
naša i gradovi naši od pravaškog Šibenika do
naprednjačkog Splita i* našeg drevnog Dubro-
vnika? A društva naša, a naše općine sve, a za-
stupnici svi zar nijesu u jedan glas iz jedne duše
bratskoj duši bratski poljubac dali ?

Ako igda, a ono u ovim nezaboravnim ča-
sovima, kada je srpstvo slavno vaskrsnulo, hr-
vatska je duša narodna elementarnom snagom iz
umjetnih prepona divno provalila i doviknula
svima, a ma svima baš: što Srbina boli, boli
Hrvata; što Srbina veseli, veseli Hrvata — Je-
dinstvo, a ne tek sloga, pečatana ovakovim pe.
čatom ne boji se papirnatog otrova ,,Hrvat-
skog Dnevnika“. e

A to je ono što gospodara ,H. D.“ boli, pak
on baš zato i sada mora najviše da se krivi:

»Konja veži, gdje gospodar hoće“,
»Kud gospodar okom, tamo slugan skokom“,

 

Domaće vijesti.

Kuhanje | ukonačivanje. Ministarstvo za javne
radnje odobrilo je, da se godine 1913 obdrži u
Dubrovniku tečaj za kuhanje i strukovni tečaj
za ukonačivanje i obskrbu stranaca. Za te tečaje
postavljen je jedino uvjet, da zemaljski odbor
odobri svotu od 1000 K za udieljivanje štipen-
dija pohađaocima, dok će sve ostale troškove
podmiriti ministarstvo za javne radnje. Tečaje će
prirediti zanatlijsko-umjetnička škola te će se dr-
žati jedino ako se prijavi najmanje 10 pohadja-
laca ili pohadjateljica.

Rezolucija bosansko-hercegovačke akademske
omladine, — Cjelokupna akademska omladina bos.-
hercegovačka u Beču usvojila je jednoglasno na
skupštini držanoj dne 22 februara ovu rezoluciju :

1.) Akademska omladina Bosne i Hercego-
vine, srpska i hrvatska, muslimanska, katolička
i pravoslavna svih pravaca i partija, svjesna o
tom, da nam je svima krajnji ideal isti, da su
nam jednako sveta osjećanja naroda obadva ime-
na, da su nam jednako dragocjena oba imena
kao i ostala narodna obilježja, stečena krvlju i
znojem naših pradjedova, simboli njihovih najta-
nanijih osjećanja i njihova požrtvovanja, zahtijeva
od narodnih poslanika isto poštovanje. Traži od-
bacivanje svih separatističkih, partijskih i ličnih
obzira i interesa, i potpunu jednodušnost i istraj-
nost u obrani najosnovnijih nacionalnih prava.

2.) Smatra pitanje narodnog jezika primar-
nim nacionalnim pitanjem, pitanjem narodne časti,
prvim i najglavnijim, u kom ne smije biti kom-
promisa. Drži ga tako važnim, da odlučno stavlja
na g. g. poslanike zahtjev, da budu nepopustljivi;
smatra ga važnijim, ne samo od pitanja posla-
ničkih mandata, nego i od opstanka sabora u
opšte.

Brza pruga Trsat - Gruž - Bari (Italija). Danom
4 marta o. g. uvagja Dubrovačka parobrodska
plovidba novu direktnu sveza Trst—Bari. Paro-
brod će odlaziti u srijedu 8 sati pr. p. te će do
Dubrovnika držati se istog plovidbenog reda, što
do sad vrijedio za brzu pruga Trst—Kotor a.
Gružu će istom nastati promjena, te će paro-

brod mješte da plovi put Kotora, otputovati u
četvrtak u 10 sati na večer put Bari. Iz Bari
vraća se parobrod ravno u Dubrovnik, odakle će
opet u subotu u 8 sati pr. p. otputovati put
Trsta držeć se dosadašnjeg plovidbenog reda,
s tom neznatnom promjenom, da se dotiče Hvara,
kao i na polasku. Pošto će u pruzi biti novi
društveni parobrod ,Lovrjenac“ to će ta sveza
biti vrlo podesna za one te idu na putovanje u
južnu Italiju.

Poštanske vijesti. Kod c. k. poštanskog i
brzojavnog ureda u Metkoviću uvadja se danom
1. ožajka 1913 seoska pošta tri puta sedmično,
biva utorkom, četvrtkom i subotom za sve česti
sela Dobranje i Vidonje.

Ponovno povišenje glavnice Gjuro Schich dion.
društva u Aussigu. U zadnjoj sjednici upravnog
odbora Gjuro Schicht d. d. zaključeno je sazvati
izvanrednu glavnu skupštinu i predložiti, da se
zatraži državna dozvola za povišenje sadanje
glavnice od K 20,000.000 sa daljih K 20,000.000,
dakle na K 40,000.000, koje će povišenje biti
prema potrebi izvršeno. Za sada je previdjena
uplata od 10,000.000 K. Ovo umnoženje glavnice
je nuzno, jer je proširenjem poslova i poskuplje-
njem sirovina znatno povišena potreba novca.

Gjuro Schicht d. d. postoji kao takovo od

. 1906; osnovna glavnica iznašala je tada
K 10,000.000. God. 1910. povišena je glavnica
od 10,000.000 na K 20,000.000.

Što je danas potrebno već i dalje povišenje,
ćazlog je taj, što su svi ,Schicht“ proizvodi radi
njihove izvanredne kakvoće sve više i više obljub-
ljeni, o čemu je najbolji dokaz niže navedeno
izvanredno povišenje prometa. Vrijednost prodane
»Schicht“ robe iznašala je u poslovnoj godini:

, 1908/09... . . . . K 37,000.000
MMO s. K 48,000.000
1910/11. . 2... . K 60,000.000
NEG. Gi K_76,000.000

a u tekućoj godini dostići će stasitu visinu od
skoro K 90,000.000.

Potrošnja Schicht-robe (,Schichtsapun“, ,,Ce-
res“ mast za jelo, ,Apollo-svijeće“, ,,Elvira-parfi-
merije“, lužina pŽenska Hvala“, ,,Solarine“ sred-
stvo za čišćenje kovina ,,Ceres“ voćni sokovi,
»Visan“ i ,Domino“ margarin, razna ulja i uljane
pogače, firnis itd. itd.) iznaša prema tom skoro
K 2— po osobi, računajući stanovništvo austro-
ugarske monarkije. Količina ovih proizvoda pre-
vazilazi već 130,000.000 kg. godišnje.

 

Gradske vijesti.

Zahvala dubrovačkom građanstvu. Naš
načelnik i nar. zastupnik Dr. Melko Čingrija pri-
mio je ovo pismo:

Gospodine Načelniče!

Neocjenive su usluge, koje Dubrovčani u ovim
momentima učiniše Crnoj Gori. Oni među pr-
vima, po objavi rata, pohitiše svojoj braći u po-
moć, ne žaleći ni sredstava ni truda, tek da u-
blaže rane onih, koji se bore za slobodu svoje
podjarmljene braće. Oni to učiniše i ovom prili-
kom, te na poziv ovoga Društva odmah poslaše
svoje ljekare, da svojim radom što više žrtava
rata spasavaju od smrti i povrate ih u naručje
domovine i svojih milih. Sve su ovo djela, koja
oličavaju veličinu duše građana od vazda ponos-
noga grada, kojemu ste Vi načelnik i koji ste u
svemu ovome uzimali inicijativa na prvome mje-
sta.

Ovo Društvo nema riječi, kojima bi moglo
ocijeniti sve te dobrote, koje miu učiniste, ali
sve što može to je, da Vas umoli, Gospodine
Načelniče, da sa građanima grada Dubrovnika
primite izraze njegove zahvalnosti i osobitoga po-
štovanja.

Predsjednik
Društva Crnogor, Crv. Krsta
Mitropolit
Mitrofan s. r.

Gospođa sa suncokretom. Ova sretna
drama našega dramaturga biće prikazana iza Us-
krsa kao prva predstava Osječkog Kazališta“, a
imaće kao glavne prestavljače g. pl. Raića i g.cu
Markovićevu od zagrebačke drame. -- Ovih se
duna prikazala prvi put i u Temešvaru s velikim
uspjehom, te je auktor primio čestitanja Uprave
tamošnjega pozorišta ,Ferencz Josef Varos Szin-
haz-a“, — Mjeseca će Aprila pak Gospođa sa
Suncokretom doživjeti svoju pravu i definitivnu
pinkarnaciju“ u Krakovu, jer će najveća slavenska
glumica, Irena Solska, ona koju nazvaše Slaven-
skom Duse, prikazati prvi put ,Gospogju“ u
poljskom jeziku na pozornici znamenitog ,,Mijer-
skog Teatra“ u Krakovu. Obratili smo se na g. auk-
tora, da nas obavijesti, što je o toj vijesti, a on
nam vas veseo reče: ,lstina je! Imaću sreću da
vidim onu ,Gospođu“ koju sam imao uvijek na
pameti kad sam je pisao i za koju sam faktično
napisao moja dramu. Za nesreća je slavna polj-
ska umjetnica Irena Solska bila pošla u Ameriku,

i engleskom

Broj 9.

se Gospođa sa suncokretom davati sa Irenom Sol-
skom mjeseca Aprila o. g. u Krakovu“.

Na dalnje naše pitanje: smije li se znati
što je s Vašom novom balkanskom dramom? od-
govorio nam je naš gospar Ivo: ,radim i dovr-
šujem je. Nadam se da ćete biti zadovoljni. Na-
slov joj je: Jer šu Velesile tako htjele! — a sa-
držaj joj je junaštvo Laze Kujundžića, slavnog
srpskog komite i majke mu. Prikazaće se u isto
vrijeme u Beogradu, Zagrebu i Pragu gdje sam
našao idealnu umjetnicu za ulogu majke: Mariju
Hiibnerovu. Drama mora biti gotova do Uskrsa“.
— A Dubrovnik, zapitasmo ga, hoće li imati
sreću da čuje iz Vaših usta djelo što ga napisa-
ste u hladu njegovih bora? — Gospar Ivo nam
ne odgovori nego jednim: ,do viđenja!“ — Dakle
nadajmo se.

Sutra priređuje krvatskosrpska omladina ve-
liku akađemiju s igrankom u Bondinu pozorištu
za Družbu sv. Ćirila i Metoda, iza prosvjetno-
privredno društvo ,Srpsku Zora“. Nadamo se,
da će naše građanstvo iskazati svoj patriotizam
ovom prigodom, da će na dostojan način posjetiti
ovu akademiju i priložiti svoj obol ovim  narod-
nim našim ustanovama. Još jednom preporačujemo
latriju, koja će se odigrati prigodom akademije.
Ako ko slučajno nije dobio poziv, neka se izvoli
obratiti g. Mići Milišiću.

Program :
1. Dio.

1) Proslov

2) V. Novak — ,Hrvatskoj“ pjeva muški hor.

3) S. Kranjčević — ,Slavenska lipa“ deklamacija

4) Narodni guslar pjeva uz gusle Kumanovsku
bitku

5) St. Mokranjac — ,X. Rukovet“ pjeva mje-
šoviti hor.
6) A. Šantić — ,Pod maglom“ predstavljaju
diletanti.
U. Dio igranka.
Preko igranke svira orhestar g. I, vit, Čižeka.
Početak na 8 sati.

Dubrovački umjetnik u Pragu. Na sami
dan kad se svetkovalo u Pragu Dubrovačko veče,
izložio je u sjajnim dvoranama Općinskoga Doma,
naš sugrađanin g. Marko Rašica svoje nove sli-
karske radnje. Kolik je interes za tu izložbu, vidi
se osobito odatle što je krasan praški ilustrovani
list Češki Svet donio portret autora i reproduk-
ciju mnogih mu slika. Isti je list prikazao na naj-
laskaviji način našega vrloga umjetnika istaknuvši
mu sjajne vrline i karakterišući niegov originalni
način slikanja, Ta ne samo Česka žarnalistika,
nego i njemačka je vrlo laskavo progovorila o
umjetninama g. Marka Rašice tako je n. p. ,A-
bendblatt“ donio ocjenu u kojoj se naš mladi du-
brovački umjetnik nazivlje ,ženijalnim slikarom,
punim duha i fantazije.“ — Radujemo se na-
pretku i uspjehu našega zemljaka!

Tristogodišnjica rođenja Stijepa Gra-
dića. Ove se godine navršuje :ristota obljetnica
rođenja velikog dubrovčanina Stijepa Gradića.
Ovom će prilikom Jugoslavenska Akademija u
Zagrebu izdali u svojoj trideset i četvrtoj knjizi
»Starina“ prijepis pisama Gradićevih zejedno
s uvodom. Osim toga držaće historičko-filologički
razred Akademije, na dan Gradićeva rođenja 6.
marta, javnu sjednicu, u kojoj će Dr. Gjuro Kor-
bler čitati raspravu o Stijepu Gradiću, Ovim či.
nom želi Akademija svečano označiti dan šestog
marta.

Jugoslavenska akademija zamolila je našu
Općinu, da uveliča ovu javnu sjednicu time, da
po mogućnosti napose izašalje svoje odaslanstvo.

Za Crveni Krst balk. kršć. naroda priložio
je g. Gjivo Njirić iz Zatona 20 K da počasti
uspomenu pok. Pavle Pugliesi.

Građanstvu na znanje. Po gradu ide i
traži milodare za bečku djecu nekakva dumna
koja govori samo njemački. Kad joj je neko pri-
mjetio, da mi imamo sirote djece za pomagati i
djece ranjene braće na Balkanu, bezobzirno je
dumna ustala protiv toga, nazivajući to škandalom.
Mi mislimo, da bi ovu ,milosrdnu“ sestru trebalo
poslati tamo otkud je i došla, a nekmo li joj da-
vati novaca.

Što je s mjesnom Podružnicom ? U n-
šoj podružnici družbe ,Čirila i Metoda“ nastao
je potpuni zastoj, te uopće ne znamo i postoji li
još. Nova se uprava odavna nije izabrala, a stara
ne daje nikakvog znaka života. Mi ne smijemo
dozvoliti da ova rodoljubna ustanova radi nemara
propane, već u interesu plemenite svrhe zahtje-
vamo, da se dosadašnje neprilike što brže sređe.

Pozivlju se gg. članovihrvatskog demokrat-
skog udracenžja ,, Sloboda“, da izvole doći satra u 11
sati prije podne u prostorije Hrvatskog Sokola na
redovitu glavnu godišnju skupštinu.

Iz Sokola. Dne 23 o. mj. obdršavala so