Strana 2. »Dušan Silni“ u Priboju. Na predlog komandanta mjesta Priboja g. Svetozara J. Ha- dića pješ. kapetana I. klase sazvano je građan- stvo mjesta Priboja 1. februara na dogovor radi osnivanja gimnastičkog društva ,,Dušan Silni“, Na taj poziv, odazvali su se svi, a što nas najviše veseli da nijedan od muslimana nije izo- stao. Prostorije hotela ,Priboj“ bile su dupkom pune. Komandant gosp. Hađić pozdravio je goste zahvalivši se njihovom mnogobrojnom od- zivu, te je ocrtao značaj i potrebu pomenutog društva. Poslije govora gosp. Hađića; a na predlog nekolicine uglednih građana, izabran je odmah upravni i nadzorni odbor. Izabran je za predsjed- nika: gosp. Sulejman ef. Pašović trgovac, za pod- predsjednika gosp. Mihajlo Borisavljević trgovac. Nakon konstituisanja odbora gosp. Sulejman Pašović zahvalio se vrlo umjesnim govorom, na datoj mu predsjedničkoj časti, te je pozvao sve prisutne, da se upišu za članove, što je veliki broj odmah i učinio, te sa najvećim zadovoljstvom konstatujemo, da se odmah upisala za pomažuće članove njih 85, a za izvršujuće muških 25 a žen- skih 6. Istu veče palo je dobrovoljnih priloga preko 250 dinara. Kada su čuli za ovo u ostalim mjestima Novo-Pazarskog Sandžaka pozdravljen je vrijedni komandant iz svih mjesta brzojavno, želeći mu ustrajnost u započetom radu. Sve potrebne stvari za vježbanje naručene su odmah kod glavnog odbora u Beogradu, već odmah se počelo sa radnjama prostih vježba. Nadamo se, da će na sokolskom sletu koji će biti u Ljubljani ove gođine biti zastupljen i mali srpski Priboj barem od 10 dobro izvježba- banih sokola. Spomenik Kosovskim osvetnicima. U Jagodini je ustanovljen privremeni odbor za sa- kupljanje priloga za spomenik Kosovskim osve- tnicima. Ovaj će odbor raditi dok se ne ustanovi u Beograda glavni odbor. Mi apeliramo na sve rodoljube Hrvate i Srbe, da pripomognu svojim darom ostvarenju ovog uzvišenog djela. Kratke bilješke. »Glas Crnogorca“ od 13 februara po starom, donosi memorandum, što su ga crnogorski delegati na konferenciji mira u Londonu predali Ser E. Grey-u i poklisarima velikih sila. Na memoran- dumu su potpisani: L. Mijušković, Dr. L. knez Vojnović i Jovo Popović. Charles Loiseau nastavlja svoje članke ,,Au- tour du Balkan“. Parižka ,,£' Information“ od 22 februara donosi nastavak serije članaki pod naslovom : ,Le role de |' Italie“. Engleske novine javljaju, da su Turci bili strašno poraženi na jugu Bulaira. Velika je dezorganizacija u turskoj vojsci. Na Čataldži. je došlo do krvava sukoba između Mladoturaka i pristaša ubijenog Nazim paše. Bugarska je vlada izjavila, da je mir moguć jedino ako Turska pristane, da buduće granice budu Midija i Rodosto, da isplati ratnu otštetu, te da kroz 15 dana otpusti vojsku. Bugarska je pristala, da velevlasti posreduju u rumunjsko-bugarskom sporu. Crna Gora i Bugarska odbile su ponudu austrijskog Crvenog Krsta. — Ustanovljen je program za proslavu 300- godišnjice kuće Romanova. — Kapelnik Brodyl umro je. Poznat je kao dobar kompozitor srpskih zašeloih melodija. — U turskoj vojsci opet je došlo do pobune između mladoturaka i pie staroga režima. — Akademik Emil Faguet držao je preda- vanje o La Fontaineovu nosu. — Rostandov Cyrano de Bergerac davaće se u Americi kao opera. Rostand je nezadovoljan, jer da je komad iskvaren. — Aviatičar Widmer kojemu su vlasti za- 7 vi letjeti iz Trsta u Mletke, letjeće, ali iz Lida. — U Messini i Teggio Calabria bilo je ovih dana manjih potresa. Stete nikakove, ali u narodu velika panika. =— Filosofska kritika bavi se u zadnje vri- jeme imnogo sa novim Meterlinkovim djelom La Mort. — Grci su proširili blokadu sve do Drača. — Ruska Duma glasovala je po miliona ru- balja_zaž proslava jubileja carske kuće. — Ruski aviatičar Slavorov preduzeo je let iz Milana/u Rim. — Revue des deux Mondes donosi veoma za- nimivu i važnu raspravu iz pera poznatog publi- cistagičenć Pinoa. Naslov je: ,L' Autriche et la guerre balkanique“. — Džavid bivši ministar financija, sjetića glavne ki Evrope, Poslan je od Še ske vlale u jednoj političko-financijskoj misiji, — Ruski je car posluo Poincarć-u odlikova. nje roda sv. Andrije popraćeno vlastoračnim pi- sinom, kojem ačnim i to! lim riječima spo- minje, rusko-francuski savez Poincar6-a nazivlje velikim i dobrim prijateljem. Poincarć mu je od- E a naslov je brzojava: dragi i veliki pri- ju. — Novim fr&ncaskim poklissrom na raskom dvoru Sva je Dolonssć M m. star. Moš : pššdim nštoše i od rasa i amo jo »CRVBNA HRVATSKA“ 4.“ . “ Jamoapra“ i s Smetnje“ novine a i ,Srpska Riječ“ uzrujane su s banditskog ocrnjivanja prehrabre _ srbijanske vojske sa strane ,, Hrvatskog Dnevnika“. Shvaćamo potpuno njihovo gnjušanje a teško da Srbina to zabolje jače neg Hrvata. Nu, mi bi smo htjeli da nas čuju u Beogradu i u Sarajevu: U-nas kao i svugdje ima u pšenici korova; ima novine čestitih a ima onih koje takove nijesu; ima novinara, koji služe poštenju i narodu a ima i onijeh koji se klanjaju drugim božanstvima. Gdje ima ljudi, tu je i neljudi: gdje slatka meda tu i... mu Cijeli izobraženi pravedni svijet divi se ne- sravnjivom junaštvu divnih stradalaca na Kuma- novu, Prilipu i Mrdarima. Vitezovi ginu za slo- bodu braće. Vitezovima se vas svijet klanja, al nečovjek, čije se junaštvo okušalo tek o lizanje gospodarevih tabana, misli da ima pravo da se na junaka blatom baca. Pa to i jest pravo kuka- vic&: Hefialti i Herostrati od vajkada su dušmani Leonida i Themistokla. Svakomu svoje: jednima viteški mač, drugima kosti dobačene s gospada- reve sofre a trećima . ., otrovno pero. Nu, pitamo mi, što znači onakovo osamljeno lajanje suprot divne sloge ostalih hrvatskih no- vina? Koju važnost dati onim poganim izmeti- nama kad ih omjeriš o svesrdni, svagdašnji, sve- opći poziv hrvatske nacionalne duše, koji se je- dnako oduševljeno ispoljuje i u na križ propetoj Hrvatskoj, i u pritisnutoj Dalmaciji, i na užare- nim pustarama afričkim, i na obalama predaleke Ćile i Sjeverne Amerike, gdjegod ima još Hrvata? Koji glasovi bratski, koje poruke divne, koje ruke blagodarne! — Čudesna li neumrlog pojava! Što može žučljivi hysterizam ,H. D.“ suprot plejade bogodanih hrvatskih pjesnika, suprot je- dnog Vojnovića, jednog Tresića, jednog Kriletića, jednog Carića, jednog Kapića? Što je ono pisanje kirijaško suprot onog odličnog broja hrvatskih liječnika, koji sve svoje batališe da okrvavljenoj brući priteku u pomoć? A zar nijesu dosta progovorile i omladina naša i gradovi naši od pravaškog Šibenika do naprednjačkog Splita i* našeg drevnog Dubro- vnika? A društva naša, a naše općine sve, a za- stupnici svi zar nijesu u jedan glas iz jedne duše bratskoj duši bratski poljubac dali ? Ako igda, a ono u ovim nezaboravnim ča- sovima, kada je srpstvo slavno vaskrsnulo, hr- vatska je duša narodna elementarnom snagom iz umjetnih prepona divno provalila i doviknula svima, a ma svima baš: što Srbina boli, boli Hrvata; što Srbina veseli, veseli Hrvata — Je- dinstvo, a ne tek sloga, pečatana ovakovim pe. čatom ne boji se papirnatog otrova ,,Hrvat- skog Dnevnika“. e A to je ono što gospodara ,H. D.“ boli, pak on baš zato i sada mora najviše da se krivi: »Konja veži, gdje gospodar hoće“, »Kud gospodar okom, tamo slugan skokom“, Domaće vijesti. Kuhanje | ukonačivanje. Ministarstvo za javne radnje odobrilo je, da se godine 1913 obdrži u Dubrovniku tečaj za kuhanje i strukovni tečaj za ukonačivanje i obskrbu stranaca. Za te tečaje postavljen je jedino uvjet, da zemaljski odbor odobri svotu od 1000 K za udieljivanje štipen- dija pohađaocima, dok će sve ostale troškove podmiriti ministarstvo za javne radnje. Tečaje će prirediti zanatlijsko-umjetnička škola te će se dr- žati jedino ako se prijavi najmanje 10 pohadja- laca ili pohadjateljica. Rezolucija bosansko-hercegovačke akademske omladine, — Cjelokupna akademska omladina bos.- hercegovačka u Beču usvojila je jednoglasno na skupštini držanoj dne 22 februara ovu rezoluciju : 1.) Akademska omladina Bosne i Hercego- vine, srpska i hrvatska, muslimanska, katolička i pravoslavna svih pravaca i partija, svjesna o tom, da nam je svima krajnji ideal isti, da su nam jednako sveta osjećanja naroda obadva ime- na, da su nam jednako dragocjena oba imena kao i ostala narodna obilježja, stečena krvlju i znojem naših pradjedova, simboli njihovih najta- nanijih osjećanja i njihova požrtvovanja, zahtijeva od narodnih poslanika isto poštovanje. Traži od- bacivanje svih separatističkih, partijskih i ličnih obzira i interesa, i potpunu jednodušnost i istraj- nost u obrani najosnovnijih nacionalnih prava. 2.) Smatra pitanje narodnog jezika primar- nim nacionalnim pitanjem, pitanjem narodne časti, prvim i najglavnijim, u kom ne smije biti kom- promisa. Drži ga tako važnim, da odlučno stavlja na g. g. poslanike zahtjev, da budu nepopustljivi; smatra ga važnijim, ne samo od pitanja posla- ničkih mandata, nego i od opstanka sabora u opšte. Brza pruga Trsat - Gruž - Bari (Italija). Danom 4 marta o. g. uvagja Dubrovačka parobrodska plovidba novu direktnu sveza Trst—Bari. Paro- brod će odlaziti u srijedu 8 sati pr. p. te će do Dubrovnika držati se istog plovidbenog reda, što do sad vrijedio za brzu pruga Trst—Kotor a. Gružu će istom nastati promjena, te će paro- brod mješte da plovi put Kotora, otputovati u četvrtak u 10 sati na večer put Bari. Iz Bari vraća se parobrod ravno u Dubrovnik, odakle će opet u subotu u 8 sati pr. p. otputovati put Trsta držeć se dosadašnjeg plovidbenog reda, s tom neznatnom promjenom, da se dotiče Hvara, kao i na polasku. Pošto će u pruzi biti novi društveni parobrod ,Lovrjenac“ to će ta sveza biti vrlo podesna za one te idu na putovanje u južnu Italiju. Poštanske vijesti. Kod c. k. poštanskog i brzojavnog ureda u Metkoviću uvadja se danom 1. ožajka 1913 seoska pošta tri puta sedmično, biva utorkom, četvrtkom i subotom za sve česti sela Dobranje i Vidonje. Ponovno povišenje glavnice Gjuro Schich dion. društva u Aussigu. U zadnjoj sjednici upravnog odbora Gjuro Schicht d. d. zaključeno je sazvati izvanrednu glavnu skupštinu i predložiti, da se zatraži državna dozvola za povišenje sadanje glavnice od K 20,000.000 sa daljih K 20,000.000, dakle na K 40,000.000, koje će povišenje biti prema potrebi izvršeno. Za sada je previdjena uplata od 10,000.000 K. Ovo umnoženje glavnice je nuzno, jer je proširenjem poslova i poskuplje- njem sirovina znatno povišena potreba novca. Gjuro Schicht d. d. postoji kao takovo od . 1906; osnovna glavnica iznašala je tada K 10,000.000. God. 1910. povišena je glavnica od 10,000.000 na K 20,000.000. Što je danas potrebno već i dalje povišenje, ćazlog je taj, što su svi ,Schicht“ proizvodi radi njihove izvanredne kakvoće sve više i više obljub- ljeni, o čemu je najbolji dokaz niže navedeno izvanredno povišenje prometa. Vrijednost prodane »Schicht“ robe iznašala je u poslovnoj godini: , 1908/09... . . . . K 37,000.000 MMO s. K 48,000.000 1910/11. . 2... . K 60,000.000 NEG. Gi K_76,000.000 a u tekućoj godini dostići će stasitu visinu od skoro K 90,000.000. Potrošnja Schicht-robe (,Schichtsapun“, ,,Ce- res“ mast za jelo, ,Apollo-svijeće“, ,,Elvira-parfi- merije“, lužina pŽenska Hvala“, ,,Solarine“ sred- stvo za čišćenje kovina ,,Ceres“ voćni sokovi, »Visan“ i ,Domino“ margarin, razna ulja i uljane pogače, firnis itd. itd.) iznaša prema tom skoro K 2— po osobi, računajući stanovništvo austro- ugarske monarkije. Količina ovih proizvoda pre- vazilazi već 130,000.000 kg. godišnje. Gradske vijesti. Zahvala dubrovačkom građanstvu. Naš načelnik i nar. zastupnik Dr. Melko Čingrija pri- mio je ovo pismo: Gospodine Načelniče! Neocjenive su usluge, koje Dubrovčani u ovim momentima učiniše Crnoj Gori. Oni među pr- vima, po objavi rata, pohitiše svojoj braći u po- moć, ne žaleći ni sredstava ni truda, tek da u- blaže rane onih, koji se bore za slobodu svoje podjarmljene braće. Oni to učiniše i ovom prili- kom, te na poziv ovoga Društva odmah poslaše svoje ljekare, da svojim radom što više žrtava rata spasavaju od smrti i povrate ih u naručje domovine i svojih milih. Sve su ovo djela, koja oličavaju veličinu duše građana od vazda ponos- noga grada, kojemu ste Vi načelnik i koji ste u svemu ovome uzimali inicijativa na prvome mje- sta. Ovo Društvo nema riječi, kojima bi moglo ocijeniti sve te dobrote, koje miu učiniste, ali sve što može to je, da Vas umoli, Gospodine Načelniče, da sa građanima grada Dubrovnika primite izraze njegove zahvalnosti i osobitoga po- štovanja. Predsjednik Društva Crnogor, Crv. Krsta Mitropolit Mitrofan s. r. Gospođa sa suncokretom. Ova sretna drama našega dramaturga biće prikazana iza Us- krsa kao prva predstava Osječkog Kazališta“, a imaće kao glavne prestavljače g. pl. Raića i g.cu Markovićevu od zagrebačke drame. -- Ovih se duna prikazala prvi put i u Temešvaru s velikim uspjehom, te je auktor primio čestitanja Uprave tamošnjega pozorišta ,Ferencz Josef Varos Szin- haz-a“, — Mjeseca će Aprila pak Gospođa sa Suncokretom doživjeti svoju pravu i definitivnu pinkarnaciju“ u Krakovu, jer će najveća slavenska glumica, Irena Solska, ona koju nazvaše Slaven- skom Duse, prikazati prvi put ,Gospogju“ u poljskom jeziku na pozornici znamenitog ,,Mijer- skog Teatra“ u Krakovu. Obratili smo se na g. auk- tora, da nas obavijesti, što je o toj vijesti, a on nam vas veseo reče: ,lstina je! Imaću sreću da vidim onu ,Gospođu“ koju sam imao uvijek na pameti kad sam je pisao i za koju sam faktično napisao moja dramu. Za nesreća je slavna polj- ska umjetnica Irena Solska bila pošla u Ameriku, i engleskom Broj 9. se Gospođa sa suncokretom davati sa Irenom Sol- skom mjeseca Aprila o. g. u Krakovu“. Na dalnje naše pitanje: smije li se znati što je s Vašom novom balkanskom dramom? od- govorio nam je naš gospar Ivo: ,radim i dovr- šujem je. Nadam se da ćete biti zadovoljni. Na- slov joj je: Jer šu Velesile tako htjele! — a sa- držaj joj je junaštvo Laze Kujundžića, slavnog srpskog komite i majke mu. Prikazaće se u isto vrijeme u Beogradu, Zagrebu i Pragu gdje sam našao idealnu umjetnicu za ulogu majke: Mariju Hiibnerovu. Drama mora biti gotova do Uskrsa“. — A Dubrovnik, zapitasmo ga, hoće li imati sreću da čuje iz Vaših usta djelo što ga napisa- ste u hladu njegovih bora? — Gospar Ivo nam ne odgovori nego jednim: ,do viđenja!“ — Dakle nadajmo se. Sutra priređuje krvatskosrpska omladina ve- liku akađemiju s igrankom u Bondinu pozorištu za Družbu sv. Ćirila i Metoda, iza prosvjetno- privredno društvo ,Srpsku Zora“. Nadamo se, da će naše građanstvo iskazati svoj patriotizam ovom prigodom, da će na dostojan način posjetiti ovu akademiju i priložiti svoj obol ovim narod- nim našim ustanovama. Još jednom preporačujemo latriju, koja će se odigrati prigodom akademije. Ako ko slučajno nije dobio poziv, neka se izvoli obratiti g. Mići Milišiću. Program : 1. Dio. 1) Proslov 2) V. Novak — ,Hrvatskoj“ pjeva muški hor. 3) S. Kranjčević — ,Slavenska lipa“ deklamacija 4) Narodni guslar pjeva uz gusle Kumanovsku bitku 5) St. Mokranjac — ,X. Rukovet“ pjeva mje- šoviti hor. 6) A. Šantić — ,Pod maglom“ predstavljaju diletanti. U. Dio igranka. Preko igranke svira orhestar g. I, vit, Čižeka. Početak na 8 sati. Dubrovački umjetnik u Pragu. Na sami dan kad se svetkovalo u Pragu Dubrovačko veče, izložio je u sjajnim dvoranama Općinskoga Doma, naš sugrađanin g. Marko Rašica svoje nove sli- karske radnje. Kolik je interes za tu izložbu, vidi se osobito odatle što je krasan praški ilustrovani list Češki Svet donio portret autora i reproduk- ciju mnogih mu slika. Isti je list prikazao na naj- laskaviji način našega vrloga umjetnika istaknuvši mu sjajne vrline i karakterišući niegov originalni način slikanja, Ta ne samo Česka žarnalistika, nego i njemačka je vrlo laskavo progovorila o umjetninama g. Marka Rašice tako je n. p. ,A- bendblatt“ donio ocjenu u kojoj se naš mladi du- brovački umjetnik nazivlje ,ženijalnim slikarom, punim duha i fantazije.“ — Radujemo se na- pretku i uspjehu našega zemljaka! Tristogodišnjica rođenja Stijepa Gra- dića. Ove se godine navršuje :ristota obljetnica rođenja velikog dubrovčanina Stijepa Gradića. Ovom će prilikom Jugoslavenska Akademija u Zagrebu izdali u svojoj trideset i četvrtoj knjizi »Starina“ prijepis pisama Gradićevih zejedno s uvodom. Osim toga držaće historičko-filologički razred Akademije, na dan Gradićeva rođenja 6. marta, javnu sjednicu, u kojoj će Dr. Gjuro Kor- bler čitati raspravu o Stijepu Gradiću, Ovim či. nom želi Akademija svečano označiti dan šestog marta. Jugoslavenska akademija zamolila je našu Općinu, da uveliča ovu javnu sjednicu time, da po mogućnosti napose izašalje svoje odaslanstvo. Za Crveni Krst balk. kršć. naroda priložio je g. Gjivo Njirić iz Zatona 20 K da počasti uspomenu pok. Pavle Pugliesi. Građanstvu na znanje. Po gradu ide i traži milodare za bečku djecu nekakva dumna koja govori samo njemački. Kad joj je neko pri- mjetio, da mi imamo sirote djece za pomagati i djece ranjene braće na Balkanu, bezobzirno je dumna ustala protiv toga, nazivajući to škandalom. Mi mislimo, da bi ovu ,milosrdnu“ sestru trebalo poslati tamo otkud je i došla, a nekmo li joj da- vati novaca. Što je s mjesnom Podružnicom ? U n- šoj podružnici družbe ,Čirila i Metoda“ nastao je potpuni zastoj, te uopće ne znamo i postoji li još. Nova se uprava odavna nije izabrala, a stara ne daje nikakvog znaka života. Mi ne smijemo dozvoliti da ova rodoljubna ustanova radi nemara propane, već u interesu plemenite svrhe zahtje- vamo, da se dosadašnje neprilike što brže sređe. Pozivlju se gg. članovihrvatskog demokrat- skog udracenžja ,, Sloboda“, da izvole doći satra u 11 sati prije podne u prostorije Hrvatskog Sokola na redovitu glavnu godišnju skupštinu. Iz Sokola. Dne 23 o. mj. obdršavala so