oOztkInJGN Hettiilacs — = CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED BROJFN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. <: ZA PO 1 ČETVRT GODINE RAZMJERNO. :- Dubrovnik, 29. marta 1913. Događaji posljednjih dana.: '- Sa Srbije na Crnu Goru. — S Prohaske na Palića. — Afera Skodrom. Napetost. — Ultimatum. — Poslije ultimatuma. Dubrovnik, 28. marta. Glasovita afera s konsulom Proha- skom svršila je onako kako nijesu željeli oni koji su je inscenirali. Ona ista štampa koja je toj aferi pripisivala najveće zna- čenje, udarila je na kraju po prstima ini- ciatorima i pokazala svu blamažu čitave kampanje. Način kako je afera bila po- dignuta i podržavana, rezul- tati te jedinstvene afere svoje vrste, dali su mogućnosti javnome mišljenju da povjeruje, e se slični skandali više ne mogu ponoviti. Ali u ambijentu gdje vla- daju najveće mogućnosti najvećih nemo- gućnosti, to sve nije značilo ništa. Ko se navikne blamažama, blamaže će da ra- čuna za uspjehe. * I zbilja, kod današnje diplomacije te- ško se snaći; mučno je kod nje saznati: što je uspjeh, a što je blamaža. Mi vje- rujemo, da diplomacija radije i češće kruni svoj rad s potonjim. To nam potvrđuju i događaji posljed- njih dana. Crna Gora je povrijedila međunarodno pravo! Zamislite: ubila je fratra, nasilno konvertira, ugrožava život kapetanu Sko- dre, i — bombarduje Skadar. Pitanja, koja dovedoše do konflikta kojim se bavi cijela Evropa. Crnoj Gori se predbacilo, da je u Djakovu nasilno konvertirala ka- toliko i muslimane na pravoslavje, i da je fratar Palić, zbog opiranja tome, bio ubiven, Jedna strašna, ali ne neobična afera. Tako se raširio glas, a u ime hu- manosti podigla se vika, kuka i motika. No i tu: mnogo vike ni za što. Događaj je takav, kakav se događa i može dogo- diti i u ,najevropskijoj“ državi. Fratar Palić bunio je narod protiv vlasti. Našao je smicalicu, da vlasti. na silu konvertiraju narod na pravoslavlje, Bilo ih je koji su htjeli da okrenu vje- rom. To se crnogorskoj vladi nije sviđalo, pa je zamolila nadbiskupa prizrenskog neka bi on odvraćao katolike od toga. Nadbiskup je zbilja i uspio, Ali to ne bilo po čudi fratru Paliću, jer više nije imao čim da obijedi crnogorske vlasti, pa se dao na još veće bunjenje, Zatečen u toj akciji, bio je uapšen. Ali pobjegne; te ne htijući se zaustaviti na poziv žan- darmarije, bio je pogođen. Eto povijesti te strašne afere, Pitanje je: zašto je Pa- lić radio protiv crnogorske vlasti i protiv svoga nadbiskupa? Tu možda nije teško dati odgovora. Posljednje vijesti kažu, da je »Palić“ bio samo po odijelu fratar, & inače ne, O aferi s parobrodom Skodrom bolje je i ne govoriti, jer je preveć tugaljiva. U ime humanosti ustati protiv humanog zahtjeva da se spašava utopljenike, nije nimalo humano. Novoje Vremja kaže, da je trebalo zatvoriti onoga koji je ispričao, kako je morao biti prisiljavan da spašava utopljenike, jer je to bio dužan i sam učiniti. U Dubrovniku se zna, da je ta afera iskrsla u javnosti tek dvije sedmice poslije događaja, i da _je u gradu bila poznata stvar dvije sedmice prije, i to onako malo drukčije. Zašto je pako afera docnije iskrsla i još u malo izmjenjenoj versiji, to će znati oni koji su je raz- vikali. . Arbeiter Zeitung jodini je list u monar- hiji koji ovim i ovakim aferama ističe pravo značenje, Kad bismo mi znali, da bi nas stigla samo sudbina censorove olovke, mi bismo donijeli što piše taj uvaženi bečki list, ali, znajući iz iskustva, da smo mi podvrgnuti drugim zakonima štampe nego li su oni u Beču, ustežemo se da išta prenesemo iz bečkoga lista. # Usljed svih tih afera podignuta je gr- dna kampanja u bečko-peštanskoj štampi.: I malo po malo došlo se i opet do na- petih odnošaja. Traži se od srpsko-crno- gorske vojske da prestane bombardovati Skadar dok ne izađe iz grada pučanstvo; ne prestane li, slijediće vojna sila. Crna Gora je podigla protiv toga protest i po- slala notu velesilama. Treba znati, da je Crna Gora, u svoje vrijeme, još prije sama ponudila da pučanstvo izađe iz grada, ali nije htjelo izaći. Sada, ono što je ona prije sama ponudila, sile je, Crna Gora je na to pristala: dopustila je neka pučanstvo izađe kroz 50 sati. Ali Essad- paša neće da dozvoli izlaz. Može li se sada očekivati ultimatum i Essad-paši? Koliko bi se još pitanja moglo posta- viti!! Ali je nemoguće dobiti logičan odgovor! Službena vijest Crnegore. Službeni ,,Glas Crnogorca“ piše; Bečki ,Ko- respondenz-Bureau“ dostavio nam je ,indignaciju“ (gnušanje) berlinske prese protivu ,,nasilnih kon- versija katoličkih Arbanasa“ u okupiranim kraje- vima od strane Crnogoraca. Ovu prostu klevetu mi odbijamo s još većom indignacijom, žaleći što je berlinska presa vjero- vala mutnim izvorima u ovim sudbonosnim časo- vima Crne Gore u kojoj nema niti je bilo reli- giozne intolerancije ni kad su bili Mitropoliti njeni Gospodari. Naprotiv, odmah poslije okupacije Peći i Đa- kovice našim trupama, prijavljivali su se našim vlastima i katolici i muhamedanci sa željom da prijeđu u pravoslavlje ; ali su ih naše vlasti od- bijale, govoreći im, da se ustrpe, dok nastupe re- dovne prilike. Taj se pokret ipak širio u narodu, koji nije mogao razumjeti, zašto mu se zabranjuje povra- ćati u vjeru svojih predaka, tim više, što su i do danas sačuvali neke obrede te vjere po svojim domovima; i tek, kad su tu svoju odluku izjavili pred rimokatoličkim Arcibiskupom iz Prizrena, Presvijetlim Gospodinom Midijem, koji je, dozvo- lom naših vlasti, bio prošle nedjelje došao u Đa- kovicu, njihova se želja ispunila. Ovo je istina, a nasilna konversija“ je zlonamjerna izmišljotina“, Austrija, Italija i Arbanija. Bečka Zeit piše ovako: ,Ima još jedna ve- lika sila, kojoj je još više u interesa nego Austro- Ugarskoj, da podigne jednu jaku i veliku arba- našku državu i da arbanaška obala ostane slobo- dna od srpskih osvajača. To je Italija, i ona do danas nije za arbanašku stvar ni najmanjim pr- stom maknula, to je nama prepustila i navukla nam mržnju južnih Slovena za naše snove o Al- banezima. Mi smo, što se nas tiče, čak toga mi- šljenja, da naša vlada kao u prošlosti tako i u sadašnjosti, a i u budućnosti u Arbaniji samo za talijanskog kralja radi. Sa našeg stanovišta držimo opasnim podizanje silne snage diplomatske, a možda i vojničke, na što se, kako se čini, u ko- rist arbanaške stvari naša vlada odlučila. Tim energičnije moramo zahtjevati, da se naša vlada, mjesto što za Arbaniju poduzima naporne i bes- mislene korake kod Rusije, obrati na Italiju, da u svojoj rođenoj i kako mi mislimo svojoj isklju- čivoj stvari u najmanju s nama kooperiše i di- plomatski i vojnički, prema tome kako ustreba, a također s nama podjeli i mržnju južnih Slovena. O tom moramo već' danas biti na čistu. Inače se može desiti, kad se već prilično uvučemo u ar- banašku pustolovinu, da se također i naše prija- toljstvo s Italijom, kojim smo mi puno žrtvovali, čak i naše preče pravo na Albaniju, pokaže kao sudbonosan, uzaludan posao naše diplomacije“, _ Pariški Temps o ovim novim aferama između Crne Gore i Austrije piše: CRVENA HRVATSKA ZMJERAN POPUST. A PISMA Izdavatelj i odgovorni urednik; IVO ARSETE. Godina XXIII, — Broj 13. = NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA »U svakom slučaju ovdje se radi o tome, da se pripravi javno mnijenje na jednu moguću oru- žanu intervenciju monarhije, bazirajuć je na mo- tive humanitarnosti, a ne na prostu političku am- bicija traženja jedne nove Bosne i Hercegovine u Albaniji“, » Isti Temps u uvodnome članku od 23. o. m. među ostalim piše: Koja su to djela, koja su po- goršala položaj katolika u Skadru? Austro-Ugar. ska nam štampa to tačno ne dokaznije. Nu da pojednostavnimo raspravljanje, predpostavlmo, da sa katolici Skadra u pogibelji. Ima li ova pogi- bao. karakter anormalni i izvanredni? Nikako. .je grad opsjednati, gdje vlada 'ratno sta- nje. Usljed toga su ljudi i dobra izloženi neiz- kosti. Može se željeti, da neutralne osobe ju ovlast da izađu, te da Crnagora sli- jodi primjer Bugarske. Ali na ovakav zahtjev nije uovlašćena jedna sama velevlast, već Evropa. Francuska i Rasija imaju prama kršćanima Istoka prava i dužnosti protekcije jednaka onima, koja hoće da ima austro-ugarska spram arbanaških ka- tolika. Ovi su štićenici francuski ili ruski bili od rata u pogibelji jednakoj onoj u kojoj su sad štićenici Austro-Ugarske. Mi se ne spomi- njemo međutim, da su ni Francuska ni Rusija držale svojom dužnosti da se posluže demonstra- cijom brodovlja. S općeg gledišta, zaštitničko pra- vilo Evrope za vrijeme krize bilo je u tome, da se izbjegne svakoj intervenciji na samom ratištu. Evropa je izbjegla kolektivne intervencije, a radi jačeg razloga izbjegla je i jednostrane interven- cije. Ovo je eto ono što daje Austro-Ugarskoj de- monstraciji iznimni karakter. Kad bi austrijsko brodovlje kojim slučajem pošlo da demonstrira proti Cunoj Gori, više je nego jasno, da Rusija ne bi mogla da ostane neinteresovana. Austro- ruski konflikt, kojega se je smatralo riješenim buknuo bi opet i to teže. Niko u Beču ne bi že- lio da se to dogodi. Napokon izolirani čin austro- ugarske mogao bi da pomuti odnošaje dvaju dr- žava, na čiji se je sporazum pozivalo da se opravda stvaranje autonomne Albanije. Ovaj se je sporazum temeljio na potpuno jednakoj apsti- nenciji Austro-Ugarske i Italije. Da li bi vrijedio ovaj sporazum onda kada bi naustro-ugarsko bro- dovlje krstarilo uz arbanaške obale? Na kraju članka Temps izriče bojazan, koju mu ulijeva ova demonstracija, pa kaže, da Evropa nije još si- gurna za ono što bi se moglo sutra dogoditi. Izjave Crne Gore. Službeno se javlja: Vlada Crne Gore predala je poslanicima sila notu, u kojoj ulaže protest zbog zahtjeva Austro-Ugarske da se obustavi bombardovanje, dok građanstvo ne ostavi Skadar. Isto tako vlada Crne Gore ulaže protest protiv prijetnje i nasilnih mjera, što će ih preduzeti Austro-Ugarska, ako Crna Gora ne ispuni zahtjev susjedne monarhije. Crna Gora izjavljuje, da taj zahtjev Austro-Ugarske smatra za povredu neu- tralnosti. Crnogorska vlada pored protesta, izjavljuje da je iz osjećaja čovječnosti i želje da učini si- lama po volji, učinila u Skadru potrebne korake, da se Skadranima omogući izlaz iz grada. Zbog tog je otišao u Skadar jedan parlamentar, da pre- govara s komandantom grada. Ali Esad-paša neće ponipošto da dopusti ni- kome izlaz iz grada. Arbanasi traže savez sa Srbijom. »Rusko Slovo“ javlja, da je u Carigradu bio kongres arbanaških prestavnika iz srednje i južne Albanije. Učesnici su izjavili, da je za Arbanase nesreća, ako Arbanija ne budo nezavisna nego samo autonomna, jer će postati poprištem intriga, za to će, vele, poraditi da, ako ne može biti ne- zavisnosti, Albanija sklopi realnu uniju sa Srbi- jom. — Kaže se, da je predsjednik kongresa Aris Sikmet otišao WU Srbiju da stavi taj predlog, a kongres je izradio memorandum u tom smisla za ambasadore sila u Londonu. List Srpske vlade o austrijskoj politici. »Samouprava“, govoreći o pitanjima amustro- ugarskim, kaže da je čudno, što se isto mjere, kao za stanovništvo Skadra, ne traže i za Jed. # a « POJEDINI BROJ ZAPADA 20 PARA RETPLATA I OGLASI ŠALJU i PI SE UPRAVI, A ; ZA PIROPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 20 PARA. OGLASI VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI wz RA- kapetan i pomorac nije se smio nećkati,“ da ide denja, te je saveznoj vojsci uspjelo da navaljiva- njem probije utvrđene linije. Kavalerija, koja je sastavljena pretežno od srpskih vele ušla je prva u varoš. dao je zapaliti u varoši sve kasarne i magazine. Pred velikom vatrom stanovništvo bezglavo bježi na polje. Srpska | bugarska vojska ulazi u Drinopolja. očajnije, a Turci bombarduju djelove varoši; pre- ma drugim vijestima, jedrenska posada je već kapitalirala. Granice Albanije. Napadaj na Skadar. Beograd, 26. — Srpska vlada nije još nično obavještena od velikih sila o njihovom razumu odnosno Albanije, ali je dobila od nika obavijest, da sa ambasadori riješili, da kovica, Peć, Prizren i Dibar ostanu Srbiji, Skadar ima pripasti Albaniji. Crna Gora svu okolicu Skadra i cijelo primorje Napadaj na Skadar će se ipak, kako javljaju, poduzeti. Mir nije daleke. ri ; da Beograd, 26. — Mir će vjerovatno biti brzo ' zaključen netom velesile dobiju od Porte i od sa- veznika odgovor, koji je zakasnio. zbog pogreba Beograd, 27. — Jedrene su osyojene. Žes- toke borbe trajale su četiri dana. Jučer je savezna osvojila utvrđenja i ušla n varoš. Kako zvanično javljaju Šukri-paša, jučer u tri sata po podne i ' h t Entuzijazam u Bugarskoj. Sofija, 27. — Radi pada Jedrena po cijeloj zemlji vlada veliko veselje, naročito u Sofiji, gdje dolazi do velikih pred po- 1 Džavid paša prodao s0. Beograd, 97. — s na rijeci Skumbi srpskoj vojsci sa 15,000 vojnika. General Gojković primio je ta 70.000 vojske zarobljene.