Strana 2. »CRVBNA HRVATSKA Beoj 17. drže, da situacija nije pogoršana, jer da pad Ska- dra neće promjoniti odluku velikih sila. U italiji. Pad Skadra Primljen je u Italiji velikim entuziazmom. Novine pišu velikom simpatijom prema Crnoj Gori. Službena štampa naglašava, da ipak treba u nekoliko zatajiti čuvstva i os- jećanje, radi težine položaja. Posljednji napor. Prenosimo ovaj veoma lijepi članak iz sara- »Naroda“, i to činimo više za vanjske pretplatnike nego li za grad, jer ga je naše gra- đanstvo i onako većim dijelom pročitalo : slavu pobjeditelja, ipak je u nama radost velika, neizmjerna, toliko veća, koliko je dugo čekala. : fatalna morala je doći, mi smo vjerovali da će doći počev od svih koji su znali koliko su mi! i topovi do onih koji su će Marko iz groba ustati. I taj po- bjednički koji je oživio i osokolio toliko srca završen je jednim triumfalnim činom, juna- čkim gestom zaljuljane nacije. O, mi se radujemo, mi smo nesravnjivo srećni što živimo u ovo vri- jeme marodne renesanse, čiji sa temelji mnoge kosti naše braće, Mi u ovome času svečanog o- u surim suknenim šinjelima pođoše od kuća, za- kićenim cvijećem, posljednjom milošćom svojih rođaka. I danas, naše je raspoloženje svečano. pobožno, nježno, opojno. Ovo je parada 'i crno, radost bez smijeha, bez brutalnog pocikivanja je svečanost ispunjena blagom nadom u avi- badućnost i dubokim pijetetom prema po- ti i poginuli, svjesni | dobri grobovima je danas naše ini bitoljske ravnice skadarskoj okolici jedno staro, opje- ne može, nikakvom poštovanje he- ijeme našu radost usljed pobjede, ne 3 ii ii: E Š +.__: i E saa u ii i H E f Hi će smjeti dirati, a kamo $ i I pao! magijska je rečenica koja o- pokoljenja i koja će biti jedna od ki litij i pi ši Bit; peti i li i Borci za autonomiju Alba- nije; ,hemoroidarci“ nazad & godina i danas. Pred malo dana donijela je bečka Zeit čla- nak pod naslovom ,Albanski šovinizam“. Ovaj vrlo zgodni članak prikazuje nam vjerno sadanje raspoloženje nekih bečkih aristokratskih krugova. Is tog članka prenosimo neke pasuse: i iii iii Hilie. i i srbe; — samo se ne smije ni jedne rđave riječi kazati protiv Albanije, koja već dvije hiljade go- dina živi, a da se ne razvija, koju strano gospod- stvo ugnjetava a da ga se ne može osloboditi, samo proti ove fosilne Albanije ne smije se ništa rđava kazati. ,Novaljala je jedna nacija“ itd., i mi imamo da sve naše postavimo za čast jedne tuđe nacije, albanske, naš novac na stotine mili- jona, naše vojnike na stotine hiljada!“ Karakterističan odraz tog istog raspoloženja nalazimo u proglasu odbora za Aiba- nije. U ovom +e proglasu pod krinkom humani- tarnosti tjera politička propaganda i hucka se na narode, koji imaju toliko svoje braće u ovoj državi. Mi se ne bismo osvrćali na taj proglas, da su ga potpisali samo ,izmožđeni hemoroidarci“ i gotapljeni aristokratske neznalice“, kako ih Zeit nazivlje, uz zloglasnog baruna Chlumeckog. Mi upozoravamo na to, da taj proglas nosi pot- pise i ove dvojice. Guverner Zemaljske Banke za Bosnu i Hercegovinu barun Pittner i predsjednik austr. Lloyda Dr. Derschatta. Neka naša javnost zna kakove prijatelje ima u tim društvima, koja žive od zarade s našim narodom, pa neka. se prama tome i vlada. Bilo bi već vrijeme, da sa našim protivnicima postupamo kako zaslužuju. U tome proglasu odbor zagovara državnu neovisnost Albanije, pozivljuć se na geslo ,,Balkan_ Balkan- skim narodima“, koje je, kako se u proglasu veli postalo lozinkom Evrope (poslije status quo !!). Proglas dalje traži, da se pomogne onim, kojim, kad oteše oružje, okrutno im ubijahu žene i djecu, izgoriše sela, oplijeniše crkve i ugnjetavaju slobodu savjesti oni, te su se latili oružja, da to- bože izbave kršćane od turskog jarma, mješte čega za Arbanase postaviše najgore ropstvo . . . . - it.d. proglas nastavlja u ovakovom tonu. Da raskrinkamo ,humanitarnost“ ovih šovi- nista, donosimo ovdje, što je jedan od najvećih boraca za autonomiju pisao o Albaniji i njenoj autonomiji pred samih pet godina. Bečka Arbei- ter Ziitung napominje nam ovo i piše: K najbi- jesnijim vikačima za ,autonomnom Albanijom“ pripada g. Leopold Chlumecky, kojemu je sad glavni posao oduševljenje za ,autonomnu Alba- nija“. Mi smo već upozorili na to, da je arbanaško zanesenjaštvo kod g. Chlumeckog veoma novog dituma. Danas hoćemo pak, da tome pridodademo jedan novi dokaz. Isti ovaj Chlumecky, koji je slobodnu i jaku autonomnu Albaniju uždigao 1 stavio je upored anstrijikoj državnoj nuždi, obje- lodanio, je u ,Oesterreichische Rundschan“ jedan članak u vrijeme Maaške konference septembra 1907, kojim je podvrgao najstrožoj kritici memo- randum, što ga je iznio u Haagu jedan arbanaški komit6. G. je Chlumecky tada pisao i tvrdio od riječi do riječi ovo: Kada god se vlasti u Evropi sastanu da vi- jećaju, Arbanasi podignu svoj glas i tuže se na nepravdu i nasilje turske uprave, te na loše poz- navanje njihovog prava na samostalnost. Dakako da oni, koji se ovako tuže i govore, nijesu Arba- nasi iz Albanije; to su gotovo samo oni Arbanasi, koji žive u inozemstvu i koji su se odavna otuđili svojoj domovini. Tako se samo da razjasniti, što i memorandum, koji je bio podnesen Haaškoj kon- ferenci, opisuje tako fantastično i neistinito pri- like u Albaniji .. . . Ili su pak možda ovi Arba- nasi iz Londona, Bruselja, Egipta i Kostance otkrili, jednu novu Albaniju za koja Evropa do sada nije znala? U ovome se memorandumu dava istini na- ivno i bezobrazno pljuska za pljuskom. U alba- niji, klasičnoj zemlji vjerske i konfesijo- nalne mržnje, koja svaki čas dovodi do krvavih sukoba — imadu da ostanu nepoznati vjerski ratovi! Pravoslavni, katolici i muslimani Arbanasi, biju među sobom takav boj da do krvavijeg ne bi mogla da dospije niti najveća rasna mržnja, a memorandum govori o njima, da su mirni, složni i svijesni svoje narodnosti! Arbanas je do sada krvavo od- bijao svaki pokušaj državnog auktoriteta, te je sačuvao zemlii užasno stanje, koje ide tako daleko da se turski fankcijoneri jedva usuđuju stupiti na arbanaško tlo. Zašto ostaju i dalje u ovom divljem barbarizmu ? Zažto se još uvijek ori pucnjava pušaka u arba- naškim brdima? Još nikad nijedan Arbanas, koji je u svijeta. postao bogat čovjek, nije se sjetio svoje bijedne domovine, pa da je osnovao jednu dobro- činsku zakladu, jednu 'školu, kakovu ustanovu u svrhu podizanja kulture, — Barun Chlumecky ovako zaključuje: ,Neka se Arbanasi ne dadu zavesti Autonomija bi bila danas i u skoro vri- jeme grob njihove slobode. Najprije se mora za nekoliko decenija raditi na podi- da nauči pojmove i š nam uz srce priljube kao predstražu Austrije i civilizovane Evrope na Balkanu! Dalje što piše Arbeiter Zeitug ne donosimo, da ne dademo povoda zapljeni i ako je članak bečkog lista prošao bečku cenzuru zdrav i čitav. — Ovih dana francuska Z' Dlustration dohosi članak amerikanskog novinara g. Paul Scott Mowrer, u kojemu objektivni Amerikanac razloži o nezrelosti Arbanasa za autonomiju. Je li ustav još na snazi? Pod ovim naslovom ,, Narodni List“ u br. 32. donosi članak iz koga prenosimo neke pasuse : Neka vas ne začudi gornji naslov. Pojave, koje nam se dnevno pred očima razvijaju, ovla- štuju nas na taj upit. Mi moramo da zapitamo, neka se stvari rasčiste. Neki dan smo javili naredbe raznih cc. kk. kot. poglavarstava, kojima se u Dalmaciji zabra- njuje kićenje zastavama i sagovima, rasvijetljiva- nje prozora, itd. Za tim su slijedila razna progonstva u Splitu i Dubrovniku, gdje su pojedinci radi pokliča ,Ži- vio crnogorski Skadar“, ili ,, Živio Balkanski sa- vez“, ili što sličnog, bili osuđeni po Bachovoj pa- tenti na 14 dana zatvora i suviše predani sudskoj vlasti, da postupa proti njima po $ 305 K. Z. Javili smo također, da je. za suđenje gosp. načelniku Splita V. Kataliniću, optuženu radi de- monstracije u Splitu (uvijek elastični & 305), de- legiran sud u Celovcu, što je očit znak, da se nema pouzdanja u pravednost sudaca u Dalmaciji, a ima u njemačke sudce u Celovcu! Javili smo i osudu e. k. sud. savjetnika Gri- sogona, koji je bio suđen na premještaj za to što je pročitao na jednoj skupštini za ,Crveni Krst“ umjerenu pjesmu za slavensku braću na Balkanu. Državni nadodvjetnik tražio je dapače svom že- stinom, da ga se radi toga svrgne sa službe! Doznajemo pak nove stvari: da je u Dnbro- vniku suspendiran od bilježništva, očitom povri- jedom zakona, marqui& Luko Bona, jer je i proti njemu upućena istrega radi govora na meetingu u Dabrovniku#40p. Ur. Ovdje preskačemo neke neosnovane, vijesti, o čem govorimo na drugom mjesta), A što da kažemo o postupku sa g. Jovom Perovićem u Dubrovniku? Njegov se otac dose- lio u Dubrovnik iz Hercegovine. Gosp. Jovo Pe- rović rodio se u Dubrovniku i tu je boravio već 40 godina. On je svršeni pravnik i posjednik. Ovih dana dobio je nalog, da mora kroz 3 dana ostaviti zemlje zastupane na carev. vijeću. Zašto? To nikomu, izvan policije, nije poznato, jer je u motivaciji samo rečeno: ,radi javnog reda“. On se je utekao na namjesništvo, ali mu je utok od- biven i on mora da seli iz svog rodnog kraja. Iz Dubrovnika uam javljaju, da nema skoro dana, a da nije mirno građanstvo bilo kako pro- vocirano i u napast dovedeno, Sama općina du- brovačka bila je primorana obratiti se zemaljskom odboru, da ju uzme u zaštita proti presizanju vojničke vlasti u njezin djelokrug. ija pak izazivlje okružnica, koju je ovih dana upravio zemaljski odbor općinama po Dalmaciji. Jasno je, da je nadležna strana“, koju spo- minje okružnica zemalj. odbora, samo c. k, na mjesništvo. Sad mi pitamo, kako se ovo stanovište c. k. vlade slaže s onim poznatim priopćenjem ,Smo- tre“ prigodom raspusta općina Splita i Šibenika : da ,vlada prijazno prati izjave i iskaze simpatije našega naroda u Dalmaciji prama narodima, koji na bojištima svoju krv liju za slobodu, za politi- čku i privrednu samostalnost svoje braće“. Mi ne znamo, kakav je to kriterij, kakova je to logika: da će se manifestacije protiv Crnegore smatrati , demonstracijama protiv vlastite drža- ve“!! Ko nama može da krati, da svojoj braći u Crnojgori izrazujemo svu svoju simpatiju, svoje udivljenje radi njihovog junačkog držanja i svoju želju, da njihovi nadčovječni napori urode dobrim plodom ? Time što mi počinjamo protiv vlastite državo? Mi smo dapače duboko uvjereni, da ono, što danas čini naša 'diplomacija, daleko je više ma štetu ove države nego li naši platonični izlijevi bratskih simpatija. Za interese naše državo bilo bi daleko probitačnije, da ona zadobije ljubav i naklonost balkanskih Slavena nego li da Albanija dobije Skadar. Ili naša vlada misli, da će ovakovim poli- Kratke vijesti. — Jedna studentkinja u u ponudila da će ih brijati u cijene. Po- se kolegama nuda je primljena, i ona lijepo zarađuje. — Službeno se demantuju vijesti o novom ugoooru između Srbije i Grčko. . — U gradovima u Maloj Aziji doluzi do ne- mira. ,_ — U milanskoj Scali svršila je sezona koja je počela 26. oktobra. Davano je 114 redstava, računajući 16 matinata i 13 poških. Lakongrin se davao 24 puta. — Papino zdravlje kreće nešto na bolje, — U London je stiglo 70.000 stranaca samo da de o matchu foot-balla između kluba Asthonville i Sunderlan, — Sufražetkinje nastavljaju bombama. — Po jednoj bugarskoj statistici gubici u bal- kanskom ratu, što mrtvih što ranjenih, iznose : B ka 84.000 ljudi, Srbija 23.000 Grčka 11.000, a Crna Gora 6000. — Dalaj Lama proglasio je Tibet za nezavi- snu državu. — Ruska je vlada mišljenja, da Albanija bude autonomna turska Boza R — Grčka povlači trupe s Hiosa. — Saveznici nijesu pristali na granice što ih Arbaniji žele postaviti vako sile. Domaće vijesti. Hrvatski kompas. Koliko neprilika i koliko zaprijeka u brzom i korektnom poslovanju prou- zročuje manjak jednog točnog i savjestno sasta- vljenog kompasa za Hrvatsku, znadu najbolje šte- dionice, banka i osiguravajuća društva, jednom riječju svi novčani zavodi u Hrvatskoj. Hrvatska novčana poduzeća upućena su danas lih na au- strijske i mađarske kompase u svom poslovanju, a podatci, koji su samo navedeni ili gu veoma mršavi i nedostotni ili su — što je još gore — za naše prilike neispravni. Da se tomu doskoči i da se hrvatskim nov- čanim zavodima dade točan i savjestno izrađeni kompas, odlučili su se bankovni činovnici gg. Adalbert Kunst, Dragan Fran Roszler i Donat markez Strozzi, da izdadu o svom trošku hrvat- ski kompas, u koji će biti uvrštena sva novčana i industrijalna poduzeća u Hrvatskoj, Slavoniji, Dalmaciji i Istri, a i veća novčana poduzeća svih jugo-slavenskih država, kao i neka austrijska, ma- đarska, franceska, engleska, belgijska, njemačka itd. Da ovu tešku zadaću što savjestnije i izda- šnije izrade, obraćaju se dotična gospoda na svo novčane zavode i industrijalna poduzeća, da im pripošalju svoje zadnje razmjerne (bilance) i šta- tute u hrvatskom i njemačkom jeziku, te im u- jedno dojave točna imena svih vijećnika, ravna- telja, prokurista i činovnika, te godinu osnutka i točnu protokolaciju u trg-registru. Ujedno se obraćaju na sve zavode, trgovcei poduzetnike, koji žele uspješnu reklamu, da to izdavačima uz priposlanje sastavka oglasa saop- ćaje. Kolege činovnici umoljavaju se zašto izdaš- niju potporu u ovom posla. Svi dopisi i bilance neka se šalju na naslov: Adalbert Kunst, bankovni činovnik, Zagreb, Gun- dulićeva ulica 20. II. kat. Hrvatski kompas će izaći još ove godine i to koncem listopada ili početkom studenoga. Uredovni imenik pictplatnika državnih tele- fonskih mreža u Dalwaciji koji je skoro izašao, zapada svaki primjerak 60 para i možo ga se do- biti kod telefonskih centrala u Dubrovniku, Spljeto i Zadru. Ujedinjenje. Pod tim naslovom izdavaće uje- dinjena nacionalistička omladina glasnik jugosla- venskih nacionalista. List će izlaziti, počevši dru- goga maja, svakoga petka na osam stranica. Štam- paće se u Spljetu, a imaće saradnika i dopisnika u svim zemljama; gdje živu Hrvati, Srbi i Slo- vonci. Pojedini će broj stajati 10 para; pretplata do konca godine za monarhiju pet kruna, za druge države šest kruna. Rukopisi i novac se šalju na redakciju i administraciju Ujedinjenja, Spljet. Dubrovačke vijesti. h