Strana 2.

Na Balkanu.

Nema rata.

Vijesti iz Londona glase, da engleški diplo-
matski politički krugovi prosuđuju međunarodnu
situaciju vrlo optimistički, naglašuju da je uklonjena
svaka pogibelj europskog rata, te da će time biti
zapriječena i neomogućena svaka austrotalijanska
ekspedicija.

internacijenalna vojska okupirat će Skadar.

Poklisarska reunija zaključila je, da se zaje-
dnički iskrcaju internacionalne čete mornara, koji
će nakon odlaska Crnogoraca iz Skadra preuzeti
policajsku službu u Skadru i Albaniji. Admirali
glede ovoga već primiše odnosee instrukcije svo-
jih vlada, te će se za potanje uvjete staviti u
direktnu svezu sa crnogorskom vladom.

Odma nakon okupacije Skadra sa strane
internacionalnih četa, bit će dignuta blokada cr-
nogorske i sjevero albanske obale. Okupacija će
trajati tako dugo, dok albanske vlasti ne budu
potpuno organizirane.

Okupacija Albanije bezpredmetna.

Novine donose brzojave iz Berlina koji jav-
ljaju, da je okupacija Albanije sa strane Italije i
Austrije postala bezpredmetna, jer da je pokli-
sarska reunija u glavnome, na zahtjev trojnog
sporazuma zaključila iskrcanje internacionalnih
četa, uprav da se time zapriječi bilo koja pose-
bna akcija.

Nadalje, da se albansko pitanje mora sma-
trati već riješeno, te će sada velesile uložiti sav
trud i brigu, da čim prije dođe do mira između
Turske i halkanskih država.

Srpsko bugarski spor riješen.

Iz Sofije javljaju, da je Srpski poklisar Spa-
lajković imao prošle sedmice više konferencija sa
Gešovom. Spalajković je izradio zajedno sa Ge-
šovom kompromis glede srpskobugarskih spornih
pitanja po kojemu bi i Srbija i Bugarska bile
zadovoljne.

Uvjeti mira.

Poklisarska reunija u Londonu zaključila je
slijedeće uvijete mira, koje će velesile predložiti
Turskoj i balkanskim saveznicima.

1) Među ratujućčim strankama opet je us-
postavljen mir i prijateljstvo.

2) Turska ustupa teritorij na zapadu linijom
Midija-Enos.

3.) Ratujuće stranke pristaju, da sudbinu
egejskih otoka i Albanije riješe velesile.

4.) Kreta pripada Grčkoj.

5.) Gospodarstvena i financijalna pitanja ri-
ješit će pariška financijalna komisija.

Diplomatski krugovi očekuju, da će balkan-
ski saveznici prihvatiti ove uvjete, samo Grčka
zahtjeva neka osjeguranja odnosno egeiskih otoka
i epirske granice.

.  Domobillizacije.

Iz Beča javljaju, da bude li popuštanje na-
petosti internacionalnog položaja i dalje trajalo i
napredovalo otpustit će Austro-ugarska monarhija
tkoncem svibnja i rezerviste na južnoj granici i
o najprije starija godišta. Razoružavanje će tra-
jati najmanje 4 sedmice.

Nema ekspedicije u Albaniju.

Talijanska vlada je obustavila sve pripreme
za albansku ekspediciju.

Sjednica mirovne konference.

U četvrtak poslije Duhova se sastaje u Lon-
donu mirovna konferencija. Prva sjednica će se
baviti i potpisati zapisnik o preliminarnom miru
to su ga izradile velesile.

a
Narodno ruho, odora
1 t. d. u Srht 1 Hrvati.

(Nastavak)

gvotđe ljuto“,

Belenzuk ili belanzuka od turskoga bila-
zik (bilezik) = grivna.

Bukagije od turskoga bukagi ili bukagu
= okov na nogama.

Ovo sam već spomenuo, a sad mi je
isto prikričiti radi reda.

Junuk će kršćanin sužnja držati na tan-
čici kuli, dokle ga otkupi rodbina ili dokle
se pomire; ako su pak u teškoj zavadi, ako
je sužanj glavodužan, metnut će ga u tamnu
tamnicu, da ne vidi sunca ni mjeseca, da
proklinje svoje dane . ...

A u turčina je teško, te će proklinjati ju-
mak i kad se rodi u onoj izbi, bez vrata, gdje
jakrepe memla hrani, gdje se groze hladne
zmije, koko pjeva pjesnik. zmije će mu i
oči ispiti, noktima će zemlju kopati, & kose
će sterati ispod sebe, da mu budu jadna

Odlazak Srba iz Drača.

Iz Drača se javlja, da je odlazak srpskih četa
iz Albanije skoro kraju priveden. Čete koje su
bile u posadi po obalama otputovaše morskim
putem, a one iz unutarnjosti Albanije otidoše
pješice :po kopnu, a to djelom u Skoplju, djelom
u Djakovicu.

Rusija | slovenske kraljevine.

Petrogradska , Riječ“ javlja : Vlade kraljevina
Srbije i Bugarske izvijestilo su rusku vladu, da
će prema ugovoru pozvati Rasiju kao sudiju, ako
bude kakvih nesuglasica među njima. Ruska vlada
odgovorila je, da će se toga primiti samo pod
uslovom, da sud bide imao za obe kraljevine
obligatoran karakter. Na to je odmah pristala
Bugarska. Očekuje se isti odgovor i od Srbije.
Pregovori po toj stvari vodiće se u Petrogradu
u isto vrijeme, kad i pregovori mira.

Grčka izjava.

Atenska Agencija“ ovlaštena je da izjavi,
usuprot nekih talijanskih vijesti iz Brindizija, kao
da grčke trupe ugrožavaju Valonu, da su sve ove
vijesti neistinite i da grčka vojska nije prekora-
čila liniju, koju je u početku rata osvojila.

. Izjave Essad Paše.

Agencija Stefani javlja iz Drača, da je Essad
paša javio, da su njegove čete spremne, da se u
Draču ukrcaju i tražio je od porte, da mu stavi

* na raspoloženje potrebne transportne parobrode,

na kojima će se čete prevesti u Malu Aziju.

Essad paša izjavio je, da neistinite vijesti o
bojevima između njegovih četa i četa Džavid
paše

Raspoloženje u Srbiji.

Mjerodavni politički krugovi, koji su u opće
posljednjih dana pokazivali mirno uvjerenje da će
se posljednja faza međunarodnog spora mirno ri-
ješiti, sada izražavaju zadovoljstvo što je njihov
optimizam našao potvrdu; širi politički krugovi,
pa čak i uezavisna štampa govori mirno o obrtu
stvari. ,Pijemont“ inače danas kaže: nas je naj
noviji udarac u pitanju Skadra istina do srca za-
bolio, no mi nismo pustili ni bolu ni osjećajima
na volju. ,Samouprava“ kaže, da je Grejova na-
pomena- da sile ostaju složne u tom da Albanija
mora biti autonomna od velike vrijednosti. Po-
slije napomene naročito Italija dva put će se pre-
domisliti prije nego uđe u separatnu akciju. Ev-
ropa koja je znala nametnuti svoju volju Balkan-
cima dužna je da održi prema svakom svoje gle-
dište o Albaniji.

 Poklisarska reunija u Londonu.

,Neue Freie Presse“ javlja iz Londona: Au-
tro-Ugarska i Italija predložile su svoj nacrt sta-
tuta za Albaniju. Konferencija će ovaj naart u-
zeti ad referendum.

Sa odlukom o pitanju južne granice Albanije
i egejskih otoka, poklisari će odugovlačiti, koliko
to ikako bude moguće. Grčka izjavljuje, da neće
potpisati mirovnih preliminara, dok ne dobije ga-
rancija, da će njene želje u pitanju južne granice
Albanije i egejskih otoka biti ispunjene, ili bar
dok se ne odluči, da će ova pitanja riješiti sa-
veznici između sebe.

Poklisarska Konferencija odgođena.

Sjednica od četvrtka poklisarske konferencije
trajala je 2 i pol sata. Buduća sjednica ne će se
obdržavati prije 20. ov. mj. Sir Edward Grey
otišao je iz Londona i ne će se vratiti više dana.

Reuter doznaje, da na sjednici poklisarske
konferencije nije došlo do nikakvih važnih zaklju-
čaka. Sa strane a.-u. i talijanskog poklisara bio je
predložen nacrt statuta za Albaniju, ali poklisari
Opisao sam vas junački pusat (oružje)
od silaja, gdje noževi reže do zlatnih
dokoljenica i bakračlija, a sad mi je navesti
što je junaku od potrebe na putu, da se ne
kaže : '

Duga puta, kratke brašenice . .,*

Hladne je vode uz drum, fajda je (ko- *
rist) to putniku, to je zadužbina, kada si bu-
nar iskopao ukraj puta, a da se žedan put-
nik napije, našao si duši mjesta pred Bogom.

Kod bunara je binjak, gdje će konjanik
okročiti konja, kad se ponapio vode iz
sapldka (čaše), što je vazda nosi sobom.

i tasove, srebrne, pa i pozlaćene, otkle ispi-

jaju rujno vino, šerbet i smuselez, sko su

turci. Car je Stjepan potrošio za zlatnu čaša

tovar i p0 blaga, a skupocjen uistinu bio

je legjen u Kraljevića Marka:
Ne pije ga čim se vino pije,
voć logjenom od dvanaest oka“.
Polu pije, polu Šarcu daje“.

Legjen od persijskoga legen (ledžen),
sud. — Spominje i stara posuda pehar:
sKad mi dadu slatni pehar vina,
da napijem sreću sa udaju“.

Marko bre misli na put:

Pa natoči fuluminu (t vina,
da 20 EI
»Staše piti iz tuluma vino".

Zna deli- Marko viknuti krčanaricu:

»CRVBNA HRVATSKA“

miesu o njemu viećali, već su poslali nacrt svo:

jim vladama, da ga prouče. Sjednice konferencije
bile su odložene zbog toga, da se dade vladama
velikih sila vremena proučiti predloženi statut.

Konferencija se najviše bavila pojedinostima
predaje Skadra velikim silama, a pitanja granica
južne Albanije nije se dotakla.

 

Domaće vijesti.

Dalmatinski Skup u Trstu. Primamo iz Trsta:
Na zadnjoj redovitoj skupštini » Dalmatinskog
Skupa“ bio je izabran slijedeći upravni odbor:
Presjednik : Krstulović Dr. Krstin, Potpresjednik:
Kamenarović Čiro, Tajnik: Novak Tomislav, Bla-
gajnik: Karlović kap. Pero, Knjižničar : Mirković
pl. Niko, Gospodar: Giaconi Dr. Jusip, Odbor-
mici: Cubretavić prof. Stijepo, Pollich Hektor,
Topić Ante, Wollf Dr. Filip, Peručić Danijel.
Zamjenici: Cvitanić kap. Ivo, Vušković kap. Ivo,
Vlah Dr. Vjekoslav, Revizori: Mikuličić Drago,
Lucić-Rok, Dr. Marko i Vlaković Vinko.

Apšenja | premetačine u Spljetu. Čitamo u
,Slubodi.“, da je uapšen omladinac g. Augustin
Ujević i pravnik g. Bartalica. U stanu je
provedena premetačina. Uzrok bi ovih progona
bio brzojav poslan beogradskoj omladini na dan
proslave godišnjice Zrinjskog i Frankopana.

Štovatelj Rauchov u Dalmaciji. ,Sloboda“ do-
nosi, da je u Spljet stigao g. Milan Ogrizović da
sakupi gradivo za dramu iz Dioklecijanovih vre-
mena. , Banovića Strahinju“ posvetio je ogrizović
Rauchu. ,Sloboda“ dodaje, da će Ogrizović radi
dosljednosti posvetiti novu dramu komesaru Cu-
vaju. (Ne bi nas ni začudilo ni iznenadilo Op. Ur.)

 

Dubrovačke vijesti.

Lične vijesti. Juče poslije podne otputo-
vao je u Beč naš načelnik Dr. Melko Čingrija.

Za njegova otsutstva zamjenivaće kao obično
naš donačelnik Dr. Antun Pugliesi.

Ove sedmice stigao je u naš grad Dr. Milorad
Medini, pirsjednik Zemaljskog odbora. Došao je
na dopust, a zadržaće se oko dva mjeseca.

+* Ministar pravde. N. V. Crnogorski kralj
Nikola imenovao je g. Dra Luja Vojnovića mini-
strom pravde. Našem odličnom sugrađaninu od
srca čestitamo.

Promjena na Poglavarstvu. Dosadanji
kotarski poglavar g. Mato Skarić imenovan je
dvorskim savjetnikom i premješten u Zadar. Na
njegovo mjesto dolazi Dr. A. Renkin.

Zapljena! I zadnji broj našega lista bio
nam je zaplijenien. Za vanjske pretplatnike pri-
redili smo drugo izdanje. Zaplijenjen je telegram
iz Beograda o proslavi Zrinjsko-Frankopanskoj.
Naslov nije bio zaplijenjen, i ako je u njemu bila
i sadržina telegrama. Da udremo na stotinu muka
s izborom pisanja. Taj zaplijenjeni telegram bio
je dva puna dana, prije nego je izašao u listu,
izložen na Placi, a da nije bio zaplijenjen; doni-
jele su ga sve novine dalmatinske, pa nije bio
zaplijenjen; donijele su ga i sarajevske novine
koje prolaze kroz preventivnu cenzuru, i lje je
iznimno stanje, — pa ni tamo nije bio zabranjen
ni zaplijenjen, Naši vanjski pretplatnici, pa čak i
oni iz Bosne i Hercegovine, pročitali su ga; mje-
sni, više manje, također u izlogu, a ko to pro-
pustio, mogao je da u nezapljenjenom naslovu pro-
čita i sadržinu. Nevjerojatno, ali istimto. Pustih
li kriterija!

++ «Toči, Mare, za moje dinare!“

Pije se iz bardaka (krčaga), iz čmule,
čupa, gjuguma, testije, vrča, bokare, milojke,
majulike i t. d.

Kiipa se spominje mnogo u pjesmi :

krbanj je tikva vodenjača. U fučiji se nato-
vari slatke međovine, a to je najdraže piće
muslimanima, a zove se medica,
šerde :

nNalijeva vino i rakiju,

prisiplje im šerbet medovinu“.

S večere se vinom umivala,

u po noći slatkom medoviaom“,

be

Broj 19.

Razlozi zapljene. Dok smo razbijali glavu *
da saznamo, zašto je telegram o Zrinjsko-Fran-
kopanskom pomenu u Beogradu bio zaplijenjen
od dubrovačke cenzure (ponavljamo, samo dubro-
vačke u cijeloj Austro-Ugarskoj monarhiji!), pri-
skočio nam je u pomoć službeni dekret. Evo što
u dekretu, od riječi do riječi, stoji:

Razlozi.

Sa navedenim zapljenjenim člancima
hvale se i opravdavaju djela po zakonu
zabranjena, što sačinjava prestupak po $.
305 k. z. pak je stoga osuda opravdana.
Mislimo, da je suvišno i dalje o tome govoriti,
kad je sve ovo ovako lijepo rečeno. Gg. zastup-
nici neka sačuvaju ovaj primjerak.

Položio ispit. Naš sugrađanin g. Gjuro
Stipetz položio je ovo dana u Zagrebu rimski ri-
goroz s dobrim uspjehom. Čestitamo !

200 godišnjica katedrale. Ove se godine
navršuje dvijestogodišnja stolne crkve. Gospa je
bila sagrađena godine 1713.

Na znanje. Porezna Vlast 1. stepena pre-
lazi danom 14 ovog mjeseca iz sadašnje zgrade
na Bunićevoj Poljani u I. pod kuće br. 549 u
Kabožinoj ulici.

»Pogled na Dubrovnik“. U izlogu štam-
parije De Giulli i dr. izložena je lijepa slika
akademskog slikara Čeha g. Rudolfa Černy. Slika
nam prikazuje dobar dio Ploča sa svim onim li-
jepim agavama i pomama i grad. Slika lijego iz-
rađena, sa puno ukusa i finom niansom boje.

Riješen. Prošle nedjelje vodio se pred po-
krajinskim sudom u Zadru, koji je bio delegiran
za to, proces protiv g. Iva Biliškova na tužbu
drž. odvjetništva za zločin po $ 67 k. z. Do tu-
žbe je došlo ovako. Mjeseca decembra pr. g. žan-
dari vapsiše g. Biliškova, jer su ga vidjeli u bii-
zini nekih mornara ratne mornarice, te ga prija-
više, da je ispitivao jednog mornara o vojničkim
tajnama. G. Biliškov se je branio, da nije om
s mrnarom ni govorio, & svjedoci, tri Nijemca,
s kojim je on bio, jednako tvrđaha. Biliškov je
uprkos toga zatvoren i predan drž. odvjetništvu
i tužen radi uhodarstva na korist jedne tuđe
države.

Na raspravi g. Biliškov bio je riješen optužbe.
Predsjednik dvor. savjetnik Poli u obrazloženju
osude kazao je, da je bjelodano dokazano na ras-
pravi, da Biliškov nije s mornarom govorio, već
neki drugi Nijemac, a sve 'da je Biliškov i po-
stavio one upite, za koje ga se je tužilo, da ne
bi bio kriv, jer mu je falila namjera za zločin.

Tako se je istom poslije pet mjeseca doka-
zala istinitost navoda g. Biliškova pri uhapšenju,
pošto je odležao nekoliko u istražnom zatvoru, &
da nije bio u stanju da dade kauciju od K 40.000
bio bi cijelo to vrijeme nevin u tamnici pridržan.

Ovaj nas slučaj nuka, da preporučamo našem
građanstvu, da se pomno čuva i drži daleko svega,
što bi moglo dati i najmanjeg povoda raznim
organima, koji danas paze i nadzira svei sva
koga, da interveniraju. Vršiti strogo zakone, malo
govoriti, i brinuti se oko svojih posala, to će biti
najbolje što će moći svaki da čini u ova iznimna
vremena, koja u ostalom neće moći dugo da
potraju.

Prometni iskaz tramwaya. Kroz mjesec
april naš je tramwaj prevalio put od 14.103
kilometara, napram 14.166 kilometara lanjske go-
dine. Kroz prošli mjesec preneseno je 53.948
osoba. Od 1 januara do konca aprila bilo je pre-
neseno usve 213.142 osoba.

Spominje se cica museleza, & narodna
pjesma hoće i bačvu museleza :
— ,Ako li bi njemu malo bilo,

U Dubrovačkom kažu: ovo je vino sla-
kako muselez. Svakako nije varenik,