Strana 2. ženjem primaju sve dobre savjete svojih prijatelja Francuske i Rusije, ali su primorani u svoje opravdanje reći ovo: Srbi su doprinjeli sve moguće žrtve za savez poslušali su do sada sve savjete sila u interesu mira, doprinjeli svaku žrtvu i umjesto ugovorom obaveznih 150,000 boraca, poslala je Srbija na bojno polje preko 300.000 boraca, dakle je pod- nijela više nego podvojeno žrtava u novcu i u krvi za dobro saveza. su Bugari glavne svoje operacije pre- nijeli na Traciju, što nije bilo predviđeno ugo- vorom, mjesto da traži od Bugarske ugovorenih 100.000 momaka za macedonsko bojište, S: bija je sitma svršila sav svoj zadatak i još je na zahtjev Bugara poslala preko ugovora na Jedrene dvije. divizije i brojnu opsadnu artiljeriju. Srbija g. želju Bugarske produžila rat, koje je produženj njoj nanijelo političke i novčane žrtve i žrtve u ljadima. Srbija je pomagala i Crnoj Gori i sve to dokazuju, da je ona djelima dokazala, da se zna žrtvovati za savez. Pa ipak Srbiji nije ni malo žao, što će poslije rata Bugarska imati /150 hi- ljada kvadrat. kilometara zemljišta, a Srbija samo 84.000 kvadratnih kilometara. Njoj nije žao ni to, što će se i Grčka uvećati, ali Srbija nakon svega toga ima pravo tražiti barem neke obzire spram svojih neobhodnih potreba državnoga obezbie- đenja i obstanka. Potisnuta iz Albanije, smatra, da može očekivati od saveznika, da će joj izaći u susret. Srbija smatra nepravdom, kada se sa bugar- ske strane pozivaju na ugovor, koji su ratne operacije po zahtjevu samih Bugara promijenile, i mimo kojega je ona opet na zahtjev Bugaske udvostručila svoje žrtve. Srbiju ne vodi megalomanija; u njoj ima mnogo svijesti i uvjerenja o važnosti saveza i volje, da najvećom predanošću radi dalje i žrtvuje se za savez. Ali nitko nema prava tražiti u ime još kako velikih ciljeva saveza, da Srbija abdicira samo zbog neuviđavnosti drugih na uslove svoje podpune državne samostalnosti i sigurnosti svojih skupo stečenih posjeda. Najmanje može Srbiju natjerati na takovo uniženje ugovor, zaključen na osnovci, koju je druga strana izmjenila po svo- joj želji; oslobađajuć se svojih obveza, a name- čući Srbiji dvaput veće obveze, a takovoj se ne- pravdi Srbija bez velike nevolje ne može pokoriti. Odlučan stadij spora. Prema sadašnjem stanju stvari može se ka- zati, da srpsko-bugarski spor tek sada stupa u odlučnu formu. Srpski poslanik dr. Miroslav Spalajković for- malno je saopćio bugarskoj vladi opširno motivi- rano gledište Srbije, koje je označio kao definitivno. U prošli petak primio je kralj Ferdinand bugarskog poslanika kod beogradskog dvora To- ševa, koji je poslije toga imao razgovor sa Gešo- vom. U Sofiji opet su bile obdržavane ministar- ske konferencije. Prema vijestima iz Sofije. izazvali su tamo izvještaji Toševa zabrinutost. Ministar predsjednik Pašić pozvao je k sebi šefove svih stranaka i sporazumio se s njima od- nosno držanja u skupštinskoj debati o položaju. Pašić će naime tokom ove sedmice, držati opširan eksposej o položaju. On ne će odgovarati samo ns interpelaciju vođe nacionalista Ribarca o od- nosima između Srbije i Bugarske, nego je oda- brana forma ekspozea, jer vlada želi, da se izjasni e čitavom položaju i o držanju Srbije. Vladina izjava već je stilizirana na posljed- njim ministarskim konferencijama, koje su se obdržavale u toku prošle sedmice. Izjava će biti opširnije motivirana i u glavnim pltanjima posve decidirana. Srpsko gledište bit će precizirano, ali ujedno dovedeno u najtjesniju vezu sa potrebom opstanska i solidnosti balkanskog saveza. Vladina zijava očekuje se najvećom napetošću. Govor Nikole Pašića u Narodnoj om. Na sjednici Narodne Skupštine je predajednik ministarskog savjeta Nikola Pašić na podnesene interpelacije o spoljašnjoj politici. Pašić je ocrtao razvoj političkog stanja prije rata i ma osnovu kog Saveza Uzroel rata, — Kako su Mladotarci bili ne- sposobni da učine kraj žalosnom stanju Hrišćana u Turskoj i poprave vjerske i socijalne prilike, a pokret Arnauta rom je sa simpatijama iz- učiše balkanske države, da ,"CRVBNAHRVATSKA“, pred kategoričkim zahtjevom Austro-Ugarske, Sei priznade samo pristanište na njenu zemljištu. Londonska konferencija ambasadora pristade na želje A.-Ugarske i Italije, usljed čega Srbija dođe u težak položaj. Velike sile uzeše Srbiji i pokraj izjave nezainteresovanosti negda srpske, i privredno neophodno potrebne krajeve. Srbiji je valjalo ili ispuniti volju velikim silama ili po- vesti borbu s opunomoćenim predstavnicima sila. Stoga Srbija izjavi, da se dobrovoljno pokorava, ali da očekiva odštetu. Albansko pitanje. — U brigu baca što su velike sile primile predlog Austro-Ugarske o Arbaniji i time se odrekle konačnog riješenja balkanskog pitanja i izazvale stanje, koje će za dugo biti vrelo zabrinutosti. Austro-Ugarska pro- pusti prilika da sebi osigura simpatije balkanskih naroda i privredno prvenstvo na Balkanu. Razdor među saveznicima. — Konačnim za- ključenjem s Turskom ne će se riješiti sva pi- tanja. Međusobna razgraničenja balkanskih država vilo su teška. Vlada kraljevine Srbije nastojaće da brani srpske interese i u isto vrijeme održi Balkanski Savcz. Taj cilj može se postići samo pravednom podjelom osvojenih krajeva prema prinesenim žrtvama. S Crnom Gorom teškoće su ponajmanje. Sporne tačke samo su Đakovica i Pljevlje. U slučaju potrebe riješenje će se postići glasanjem naroda. Razgraničenje Arbanije izvršile su velike sile s etnografskih stanovišta. Male na- seobine rastavljene planinama od etnografskih središta, bile bi na taj način osuđene na smrt, tako na primjer Krasnički kraj i Ljumska oblast. Nadamo se da će izaslanici velikih sila ukloniti ove teškoće. Spor s Bugarskom. — S Bugarskom smo u prijateljskim odnosima. Saveznički ugovor drža- vna je tajna a zaključen je na osnovu izvjesnih pretpostavki. Kako su se prilike izmijenile, mora se obaviti: Revizija ugovora. — Saveznički ugovor s Bu- garskom cilja je odbrana i uzajamno čuvanje in- teresa obiju država. Ugovor tačno određuje prava i dužnosti saveznika. Ratni događaji znatno pre- koračiše granice srpsko-bugarskog ugovora. Vlada kraljevine Srbije vjerno je ispunila svoja savezničku dužnost. Prema tekstu ugovora nadležni su svi osvojeni krajevi objema državama, a prema stvarnom stanju ti krajevi ne pripadaju samo dvojici već sve četvorici saveznika. 'Tuma- čenje i upotreba ugovora ne tiču se toliko ne- suglasice među Srbijom i Bugarskom, već pi- tanje, važi li više ugovor, jer u stvari ni- jesu ispunjene mnoge obveze. Prema tekstu ugovora, Srbija je imala rno pravo na jadransko primorje, koje velike sile zahtjevaju za Arbaniju. Da je Srbija zbog tog zagazila u rat s Austro-Ugarskom i Italijom, rat s Turskom svr- šio bi kobno, usljed čega bi sigurno došli u pi- tanje svi postignuti uspjesi balkanskih država. Tako je Srbija žrtvovala interesu svojih saveznika Jadransko primorje, koje joj pripada prema ugo- voru i time je stekla pravo na odštetu od strane Bugarske. Veličina srpskih uspjeha u Maćedoniji ne može nadoknaditi gubitak, što ga je Srbija imala na zapadu u političkoj i privrednoj nezavisnosti. 'Ta najveća, nepredviđena izmjena ugovora mora se uzeti kao force majeur i obzir u podjeli osvo- jenih krajeva. Drugu bitnu izmjenu ugovore izazva nasta- vak rata poslije prvog primirja, jer se Bugarska no htjede odreći Jedrena i Trakije. Dok Srbija prema ugovoru imala prava na Jadransko pri- morje, Bugarska prema ugovoru nije imala prava na Jedrene i Trakija. U prkos tome Srbija je pomogla Bugarskoj s najtežim žrtvama u dobroj vjeri, da će joj Bugarska dati odštetu, I dok ve. like sile postaviše etnografski princip, kada Sr biju potiskoše iz osvojenih krajeva, napustiše taj princip, kad se radilo o povećanju Bugarske pri- sajedinjenjem Trakije, što joj je strana po jeziku, Bugarska je ugovorom bila obvezana, da na vardarsko ratište pošalje sto hiljada vojske, ali je prije početka rata molila, da se oprosti te oba- veze, jer nije bila tačno procijenila svoje vojne sile. Srbija pristade i svoju vojsku morade povi- siti na 360.000, docnije na 400.000. I to dade Srbiji prava da traži odštetu. Još Bugarskoj po- mogosmo sa 50.000 vojske i modernim opsadnim topovima, zbog čega se Bugari mogoše održati na Čataldži i poraziti Turke kod Jedrena. Za tu pomoć Srbija nije bila obvezana ugovorom. Ovo sa glavni razlozi ii o reviziji ugovora. Raskol u stranci prava. Frankovluk opet iskače na površina. Izmilio Starčević u svome pismu — zapleteni i kompro- mitirani u aferama , Jadrana“ i ,, Balkana“, a Dru Milobaru dokazano savezništvo s Markovim Trgom i izdavanje stranačkih tajna Pešti i njenoj ekspo- zituri u Hrvatskoj. Prenosimo ovo iz pisma Dra a jer je u ovo par riječi uzrok i cijela težina Mađari uvidješe, da u Hrvatskoj ne ništa napraviti od kada je koalicija sklopila o sa pravašima. Kad Khuenu nije uspjelo da razbije ovu narodnu slogu, poslao je Cuvaja da Hrvatsku pumiri“, Od tada je započelo rovarenje franko- vaca i fartimaša proti paktu, te pošto im bijahu zatvoreni stupci ,, Hrvatske“ pisali su u — ,,Reich- postu“ i ,Pester Lloydu“! Mađarima se je žurilo, da se do nekog raskola dođe, jer se ove godine ima pokušati obnova financijalne nagodbe. Međuto su izašle na javnost činjenice da su Dr. I. Frank, Dr. Horvat i Dr. Sachs upleteni u poznate afere prevarnih udruga ,Jadrana“ i ,, Balkana“. Horvat i Sach bili su radi toga u istražnom zatvoru nekoliko mjeseca, pa uz intervenciju njihovih poijetele Elegovića i dr. kod Cuvaja, bijahu puš- teni na slobodu*uz ogromnu kauciju, koja je za samog Horvata iznosila 50.000 kruna. Najednom iznenada drž. odvjetništvo, koje je direktno pod- ređeno banu, odustaje od progona Horvata i Sachsa. Ne puno vremena poslije ovoga dolazi do preloma u stranci, i ova družina otimlje ,Hr- vatsku“, Kad je ovo bilo gotovo nastupile su interviste, pohodi Raucha, Tomašića i dr. u Peštu za uređenje hrvatskog pitanja. Ponavlja se eto opet neprestana rabota pokojnog Franka, samo sad to čine njegovi učenici. Sad će započeti na- novo operiranje sa ,čitam hrvatstvom“, s ujedi- njenom i slobodnom Hrvatskom“, a naravski neće uzmanjkati ni ,srpska pogibelj“. Otvara se zas- tor.iste nekadašnje pozornice sa istom mise en scena, samo s nekim novim glumcima, Hoće li se ta nova stranka zvati frankovačka ili katolička, to je indiferentno. Ona već sada uživa veliku bla- gonaklonost Beča i Pešte. Pravi, nezavisni pra- vaši evolacijonirali su se vremenom i zadnjim dogođajima na Balkanu. Milinovci su promjenili svoje uvjerenje o Srbima, a sa kongresa u Opa- tiji pozdravili su pobjedu bratskog oružja. Oni koji ovako ne misle i koji su oruđe u rukama trećih bolje da su otpali. Naša je narodna svijest dosta jaka, a da bi se dalo sve ono inscenirati i provađati kao u eri pok. Francka. Svaki razbo- riti Hrvat ili Srbin na čistu je s tim, da ne pri- jeti nikakova pogibelj ni Hrvatima od Srba ni Srbima od Hrvata. Sloga narodna trn je u oku našim narodnim neprijateljima; ono što nije mo- gao da učini u zadnje vrijeme komesarijat, eto nekoliko čistokrvnih Hrvata, da po nalogu poku- šaju opet staru igra. Idemo da vidimo kako će se stvari r = šiati. Teško će se moći operisati sa istim foru. sama i frazam, ako se ne stvore nove krilatice. U ovim teškim vremenima nas ovaj rask.1 ne rastužuje. Ono što je gojilo moralo je da otpane. Drukčije nije moglo da bude. Domaće vijesti. Našim prijateljima | sumišljenicima! Danas, ojačani pobjedama svoje braće i svijesni svoje volje i snage, u ovo kritično doba htjedosmo po- kazati da živimo, da trpimo i osjećamo. Htjeli smo, da prionuvši uz geslo pjesnika mlade Jugo- slavije ,Nejunačkom vremenu u prkos!“ zaklik- ćemo i mi Pean pobjede, cik radosti, da poka- žemo napon svoga života posvećena Ujedinjenju i samo Ujedinjenju mile nam Nacije. I počeli smo da izdajemo ,Ujedinjenje“. Izi- šla su 2 broja, i Vijećna Komora c. k. Okružnog Suda ,našla je shodnim“ da nam obustavi daljnje izlaženje lista. Iznijet ćemo mu u kratko životo- pis, a ustežemo se od ikakvog komentara, jer je potpuno suvišan, bolje nego sve drugo ilustrira položaj u našoj Dalmaciji, gdje iznimno stanje nije bilo proglašeno, Napadna je činjenica, da je par dana iza kako je bilo najavljeno izlaženje ,Ujedinjenja“, bio zatvoren Ujević i Bartulica, koji još i danas u zatvoru čekaju da ih se izvede pred sud i sudi za počinjena zlodjela. Ipak, iza više neprilika sa strane.c. k. Po- glavarstva, prvi je broj izišao 8. svibnja. Umače nekako modroj olovci i bi sav razgrabljen, tako da nam nije bilo moguće da se svim naručbama odazovemo. Drugi je broj, kako je bilo najavlje- no, izišao redovito, još u petak 16. svibnja. Bio je nemilo okljaštren i nastale su po gradu senza- cije. Traženja, pretraživanja, plijenjenja, Nije se moglo odma da tiska II. izdanje, jer Poglavarstvo zapečatilo slog u štampariji i nije se znalo što je zaplijenjeno, sve do sabote u 4 sati _po podne. Broj 22. Sada je pak i odgovorni urednik i jedan naš prijatelj optužen zbog prestupaka zakona o štampi, i bi uručen zaključak, kojim se obustavlja izlaže- nje ,Ujedinjenja“, i to kad je treći broj bio već uređen i složen. Izričito je također bilo zabra- njeno i opremanje II. izdanja drugoga broja. Od početka izlaženja pa do danas, sve što je dolazilo na »Ujedinjenje“ , bilo novci, rukopisi ili naručbe, sve je prolazilo kroz rake poglavarstve- nog komesara i drž. odvjetništva. 'Toliko do znanja našim prijateljima, sumi- šljenicima, saradnicima i pretplatnicima, kojima se preporučemo za unapred. Nas nijesu ubili, i neće, mi živimo jače, žilavije, snažnije nego ikad. Vjerujemo u sebe i u svoje ideale, a doć će vri- jeme i dokazat ćemo. Oni naši prijatelji, koji nam poslaše pretplatu, a žele ju dobiti natrag, nek nam se pismeno obrate, pa ćemo im poslati; sami ne možemo, jer nemamo knjige administracije i pretplata. Split, 20. svibnja 1913. Ujedinjena nacijonalistička Omladina. Uredništvo i Administracija ,Ujedinjenja“. Primanje pitomaca u kadetsku školu u Kame- niel. U prvi se razred pješačke kadetske škole u Kamenici kod Petrovaradina primaju aspiranti od 14. do 17. godine, koji su barem dostatnim us- pjehom apsolvirali četiri niža razreda realke ili gimnazije. Nedostatni uspjeh u latinskom i gr- čkome jeziku ne uzimlje se u obzir, Molbenice treba da su opskrbljene domovnicom, svjedodž- bom vojničkog liječnika, školskim svjedodžbam školske godine 1911/12. te svjedodžbam školske godine 1912/13. Ako bi se aspirant imao podvrći kakovom opetovnom ispitu, onda neka molbenici priključi privremenu svjedodžbu. Molbenice se imaju najkasnije do 12. srpnja 1913. upraviti na zapovjedništvo najbliže kadetske škole. Nepotpune molbenice, ili molbenice, koje se ne bi podastrle putem školskog zapovjedništva, najzad molbenice, koje bi prekoračile utanačeni rok; ne uzimlju se u obzir. U molbenici se osim potpisa mora bez- uvjetno navesti stališ (zvanje) i adresa molitelja. Prijamni se ispit polaže polovicom rujna. Dozvo- ljeno je aspirantima, eda lakše dokažu svoju spo- sobnost, polagati ispit i u materinskom jeziku. Njemački jezik moraju u tolikoj mjeri znati, da budu kadri shvaćati predavanje iz onih predmeta, koji se u njemačkome jeziku predavaju. Jezik predavanja je njemački i hrvatski. Za sve daljnje potankosti treba se obratiti na zapovjedništvo škole. Novi list. U Beču je počeo da izlazi novi list pod naslovom ,Siidslavische Rundschau“, slaven- ski list na njemačkom jeziku. Pokrenuo ga je do- bar Slaven, a poznati publicista Dr. Kramer. Ovaj je list * dobrim rukama, te je dostojan svake pa- žnje 1 tople preporuke, Osuđeni omladinci. U subotu je bila rasprava proti omladincima Augustinu Ujeviću i Milosti- slava Bartulici radi osnivanja tajnih društava. Rasprava je bila tajna, nije bila prepuštena jav- nost. Optuženike su branili Dr. Josip Smodlaka i Dr. Ivo Tartaglia. Rasprava je trajala od 9 sati u jutro do 2 sata poslije podne. Oba dva optu- ženika su osuđena na dva mjeseca strogog za- tvora, te su pridržana u zatvoru i odmah nastu- pili kaznu. Osuđeni su radi osnivanja tajnog dru- štva ,Narodnog Ujedinjenja“. Žigice ,Hrvatske narodne straže“. Tvornica žigica ,Drava“ u Osijeku izdaje novu vrst žigica sa oznakom ,Hrvatska narodna straža“ u hrvat- skim narodnim bojama i hrvatskim 'grbom, koje nose nadpis ,Prosvjetom k slobodi“. Pet po sto od utrška ovih žigica daje tvornica u korist ,Hr- vatske narodne straže“ u Zagrebu. Pošto su ži- gico izvrstno kvalitite, te obzirom na patriotičnu svrha, s kojom je e ova prodaja prepo- ručujemo agoi, 4 se služi i ovim žigi- cama. Dubrovačke vijesti. Lične vijesti. Ovo dana stigli su u naš grad odlični česki gosti i to: g, A. Pruha reda- ktor uvaženog českog lista ,Pravo Lidu“ i g. Fr. Bechynje socialistički zastupnik na carevin- skom _ vijeću. Premijera Vojnovićeve drame u Beo- gradu. U srijedu je bila premiera u beogradskom narodnom pozorištu Vojnovićeve nove drame Lazarevo Vaskresenje. Primili smo nekoliko brzo- java o uspjehu koji je bio sjajan. Auktor je bio ea cvijećem i priređene su mu velike ovacije, a pozorište je bilo prepuno. Iz Dubrovnika je poslato piscu nekoliko telegrafskih čestitaka. Od srca se radujemo g. Vojnoviću na uspjesima koje s dana na dan sve više pobire svojim atmenim knji- ževnim radom. Iskreno mu se veselimo, dok emo i Ul loi šaman u ama jožanjima Matioo luke 4. Doba " oxrstao ida, vj ije ro ur m m: mm m mmm m —=m—m5mm_ Fiteiai