Ra ŠA, Koe BA Broj. 22. "dati vježbe biti će po utivini pravilima strogo kažnjen. Pozivlju se članovi mjesnog prednjačkog zbora na izvanrednu sjednicu prednjačkog zbora žipe ,Gundulić“ u nedjelju 8 ov. mj. u 1, sat po podne na kojoj će se odrediti točan program vježbanja sa župski slet koji će se održati još ove godine, Naša muzika. Sinoć je ,Dubrovačka Gra- đanska Muzika“ izvršila pred općinskom kafanom lijepi koncerat, te je od publike bila nagrađena pljeskanjem. Program je bio ovaj: 1. Kutman: »Neustrašivo“ marš; 2. Bolldieu: Sinfonija opere »Bagdadski Kalif“; 3, Verdi: Scena i duet opere sla Traviata“: 4. Offenbach : Potpouri iz kom. opere , Hoffmanove priče“; 5. Muhvić: ,,Sletov- ka“ marš Koncerti na Pločama. Do malo dana u novom Hotel Odak na Pločama počeće u večer koncerti, i to, kako čujemo, tri puta nedjeljno. Porporela. U gradu je Porporela jedino mjesto gdje se može uživati u večer nu moru, u čistu vazduhu. Mjesto je lijepo i čisto držano, ali nešto bi trebalo još učiniti. Malo je naime sjeda- lica, pa bi bilo dobro da Društvo za poljepšanje Dubrovnika nastoji, da se još koja sjedalica pos- tavi. Nasadi na Boninovu. Hvalevrijednim dje- lovanjem društva za promicanje interesa Dubrov- nika i okolice izvan željeznih ograda na šetalištu na Boninovu posađeno je razno tropsko bilje za ukras onoga lijepoga šetališta. Divljačka ruka nije poštedila toga ukrasa, kako sve poboljšice bivaju uprav zločinački oštećene, tako je i ono bilje di- vljački nagrđeno, sijećeno i pokvareno. Pozna- vajući pitomost naših sugrađana, ne možemo vje- rovati da je to učinio kogod od naših, mora da to potiče od čeljadi zanemarena odgoja, di- vlje i surove. Smuči se gledati kako je sve izna- kaženo, i vidjeti udarce učinjene oštrim oružjem, bajunetom ili sličnim. Općinsko kupalište. Pred malo dana pi- sali smo, da će naša općina sagraditi još ove go- dine jedno kupalište od drva na onom mjestu kraj vojničkog kupališta. Projekt i sve ostalo bilo je gotovo, te je općina raspisala natječaj na grad- nju kupališta, za koga bi se po općinskom tre- bovniku moralo potrošiti 4000 kruna. U dražbe- nom oglasu bio je sa strane općine postavljen uvjet, da svaki natjecatelj mora da položi 10 % na preventiviranu svotu kao jamčevinu. Pošto ni- jedan od četiri natjecatelja nije htio da položi jamčevinu od 400 kruna, to radi pomanjkanja je- dnog od dražbenih uslova nije općina mogla da dosudi radnju nijednom od natjecatelja. Po tome ove godine neće se graditi drveno kupalište. a do godine — kako smo već javili —- općina će sagraditi lijepo kupalište iz cementa na dva kata. Rađi javne čistoće. Općina je na mnogim mjestima u građu dala postaviti nove tablice, ko- jima se oštro zabranjuje svako gnušenje. Bilo je i to potrebno, i ako se, za pravo reći, ne može- mo previše tužiti u pogledu čistoće grada. Opasno. Vidjeli smo, da neke kočije, pred večer kad je velika šetnja, prebrzo jure preko Ploča, upravo onuda gdje se raskopava kanaliza- cija, od vojničkog kupališta pa niz dolje, a gdje je put usljed tog raskopavanja uzak. To je vrlo opasno. Umjesna i potrebita zabrana. Općina je zabranila da kočije i kola prolaze preko Plaće u svetačne dane od 9 do 1 ure prije objeda i od 5 do 9 poslije podne. Ta je zabrana bila nužna. Djeca. Pravo je da se i djeca imaju gdje igrati. Razumijemo da se igraju i na Brsaljama, ali mislimo da bi trebalo zabraniti, da se djeca u večer, kad je već mrak a osobito kad je konce- rat, igraju, trče skaču i viču okolo stolova, te sme» taju onijem koji sjede pred kafanom., Za Družbu sv. Ćirila i Metoda. Da po- časte uspomenu pok, Kate Valenzin položiše obi- telji gg. Đura Sesse, i Iva Kukuljice po K 5. Kojiga na korist Družbe. G. Nikola Ki- sić nastanjen u Marocochs (Peri), a rodom iz Žape Dubrovačke, napisao je jednu malu knjigu pod naslovom ,Pera u svoj svojoj svjetlosti“. Knjižica je brošlrana, izašla je piščevom nakla- dom, a štampana je u Štampariji De Gialli i dr. U njoj je u kratko nanizana povjest republike Peri, njen ekonomski razvitak itd. U njoj ima poglavja o statistici, prirodopisa i mineralogiji. Na koncu knjige nalazi se, zgodna primjetba i putokas našim iseljenicima, koji idu u Južnu Ameriku, G. Kisić kao samouk učinio je dosta u nastojanju da upati naše iseljenike u onamošnjo prilike, koje su našem puku sasma nepoznate, jer o tome imamo malo ili ništa napisano. Kad pišemo o ovoj radnji g. Kisića, ne mo- šeto a da ne upremo prštom na patrictsku stra- nu, koja resi ovo djelo i dokazuje nam najbolje, da je g. Nikola S, Kisić i ako toliko godina u tuđini, ostao uvijek plemenit i dobar patriot, On je cijeli čisti prihod ove knjige — iza kako je sim platio sve troškove štampe — namijenio Dražbi sv. Ćirila i Metoda u Istri, Ovo rodolju- bno djelo zaslužuje svaku pohvalu i priznanje, U Odgovori uredništva, Ugl. Kroatische Korrespodenz“ u Beču. Na vaše skladno pismo koje ste nam pisali pod datumom 4. ov. mj. odgovaramo Vam: U po- sljednjem uvodnom članku našega lista nema ni- kakva falsifikata i ne možemo da se mnačudimo kako ste nam uopće onako mogli pisati. Vi našeg članka nijeste ni vidjeli a kamo li pročitali kad nam onako pišete, jerHrvatska korispodencija nije bila nigdje spomenuta, niti se na nju ciljalo. Mi se još više čudimo i pitamo, odkad Vi mislite da smo ciljali na Vašu korespodenciju? Ako ste Vi zbilja naš članak pročitali pa nam onda pisali pismo, onda mi ne znamo kako bismo Vaše pos- tupanje mogli nazvati. Ako nam podmećete bona fide mi Vam opraštamo. Ako pako Vi naš članak nijeste pročitali, onda Vas žalimo da nam onako umijete pisati. Vaše ćemo pismo sačuvati kao dra- gocjen dokumenat skladnosti. Praštamo Vam što ste se tako zaletjeli i pod- metnuli nam falsifikat na onako skladni način, jer mislimo, da ste u momentu nzbuđenosti ne- promišljeno napisali a prehitro sudili naš članak. Poručujemo Vam, da mi nećemo to odviše ozbiljno shvatiti, ali i da unaprijed ne sudite nepravedno naše članke i ne podmećete nam ono o čemu u njima nema ni spomena. Naš je članak ciljao na »Siidslawiscue Korresp. Jeste ii zadovoljni? BRZOJAVI. Sastanak balkanskih premiera u Solunu. Beograd 6 Odlučeno je da se za vo- đenje pregovora ministri predsjednici bal- kanskih država sastanu u Solunu nare- dne nedjelje. Eventualni sastanak u Petrogradu. Beograd 6 Ne dođe li na sastanku u So- lunu do povoljnog rezultata, slijediće sa- stanak balkanskih premiera u Petrogradu posredovanjem Sasonova, ruskog ministra vanjskih poslova. Opća želja u mirno riješenje sporova. Beograd 6 Opća je želja Srbije, Bugarske i Grčke, da se svaki spor ukloni i mirno riješi. Konferenca u Londonu. London 6 Konferenca ambasadora u Londonu od četvrtka imala je povoljne rezultate. Slijedeća je konferenca u po- nedjeljak. Rezultati konference. _ London 6 Na zadnjoj konferenci po- klisara odlučeno je, da većina Egejskih otoka pripane Grčkoj, a otok Taso Bu- garskoj. Na zadnjoj sjednici po prvi put se raspravljalo o internacijonalnoj želje- znici, koja će . omogućiti Srbiji izlaz na more. Književnost i umjetnost. Vojnovićev triumf u Biogradu. Primamo od našeg dopisnika iz Beograda : Beograd je 280g maja proslavio Vojnovića i sebe. Neopisivi aplauzi i klicanje slavnome našemu pje- sniku. I bilo je uzroka. Dubrovčanin je prvi za- počeo da oživotvori na pozornici dneve velikoga rata, prvi je iznio arnautsku okrutnost pod svje- tlom svjetskog suda, prvi je zatelalio fanfaru boj- nog ataka u drami našega naroda Lazarevo Vaskresenje je djelo velikog nada- hnuća i neopisive emotivne snage. Smjelim pole- tom Vojnović je iznio u 1** činu (koji je sam po sebi jedna potpuna, divotna drama :) sve što je trzalo i mučilo srpsku dušu u predvečerje velikog obračunanja, zatim u tri slijedeće slike upriličio je za pozornicu grozuu zgodu Lazareve majko, koja zatajujo: svoga mrtvog sina, da mu a djecu i krajinu, iili Smrti Majke Ju , potencirao je svoju uinjetnost i g ar Jugovički, koji je cijenimo još veći, je nedostižive snage u priprostoj formi karao se oske tragedije. Toliko ganuća i uzbuđenja no vi- dijesmo nikada u kazalištu. I nije za čuditi *e, On je u Stani, Lazarevoj majci, kako je ono samo u svom uvodu“ kazao, utjelovio- sve srpske msijke ,roditeljice pobjede“ izrekavši divno : .U jednoj majci sve su majke“ »U jednoj snazi — svi bolovi!“ Da privede tragediju Majke do praga kosov- ske osvete, on je u mrtvoj avliji Stanice kućarice objavio jevauđelje sadašnjosti. Prizori koji su nastali kad se je Ivo Vojno- vić pokazao nikada se no zaboravljaju. Kiša cvi- jeća pokrila je pozornica, a poredali se buketi, ox sjajniji od drugoga. itiji su ki universitetske omla- dine > lijepih ruža sa srpskom i hrvatskom vrp- com, dva velika lovor-vijenca od gospođa boo: gradskih i od građanstva i jedan od crvenih ruža od kola Srpskih sestara, NSA i ko M. CRVENA HRVATSKA: i . Mogu vas uvjeriti da je i ovo djelo našeg pjesnika i prvog dramskog pisca sve- uspjelo. Usprkos napetosti političkog po- ložaja govorilo se je svugdje i samo o Lazarevu Vaskresenju i njegovu pjesniku. _Ulmeđučinima navrvila su najmarkantnija lica beogradskog društva, da ga pozdrave. Ministri rata i prosvjete prisustvovali su s po- rođicama prestavi, pak smo vidjeli i gospara Iva u njihovim ložama. Prestava je bila izvrsna. Milutinović kao Lazar i Popovićeva kao Majka dostojni su velikih pozornica. Svi su se natjecali ko će bolje. Velik Gavrilović kao aga. cena s arnautima bila je izvanredna istiitošćua kostima i glumljenja. Veliki uspjeh imala je ggjica. Ban- dićeva, idealna Kosara. Prvi glumci prestavljali su najmanje uloge kao Stanojević, Todorović, i dr. Ovacije su kako vam brzojavno javih dostigle vr- pon Vojnovićeva je slava bila uprav narodna J. D. m na XX. redovitu glavna godišnju skup- štinu družbe sv. i Metoda za Istru koja će se držati u Nedjelju, dne 8. lipnja 1913, u Kr- šanu. Raspored: I. U 10 sati u jotro sv. misa. U. U 11 sati pr. p. družbina skupština sa slije- dećim dnevnim redom: 1. Pozdrav predsjednika ; 2. Čitanje zapisnika posljednje glavne skupštine. 3. Izvješće tajnika. 4. Izvješće blagajnika; 5. Iz- vješće nadzornog vijeća; 6. Možebitni predlozi. III. U 3 sata posl. pod. javni sastanak i slobodna zabava. Bosanska Vila. Izašao je 9. broj ,Bosanske Vile“ od (15. maja sa ovim sadržajem: Stihvi: utin M. Domjanić, Glicinije cvati, — Rikard Nikolić, Idol. Longfelo, Psalam života i San jed- nog roba, prevela M. Moračina. — Proza: Veljko Milićević, Gospodin Esperanto. — Lav Toljstoj, Bavo, preveo Jovan Maksimović. — Uvodni čla- nak: O poeziji od Dragutina Mrasa — Različiti članci: Sima Trojanović, Nešto o srpsko-vizantis- kim odnosima. — Vladislav Skarić, Čime se ba- vio srpsko-pravoslavni narod u Sarajevu u 17 i 18. vijeku. — Književna kronika: V. Čerina, Joza Ivakić hrvatski pripovjedač. — Iz naroda io na- rodu: O postanku imena Kolašin od St. M. Mi- jatovića. — Srpske-narodne umotvorine: Druga Trebješka razura 1789. godine, zabilježio A. La- burić, — Mujo jadoviti, zabilježio K. Kovačević. — Listak: Odjene i prikazi : Povodom jedne ocjene od Vladimira Čorovića. — Bilješke Različite. Telefoni u Svijetu. — God. 1912 bio je u svijetu 12 i po miliona telefonskih pretplatniha, a dužina pojedinh telefonskih linija iznosila je 47.500.000 kilonetara. Telefonske linije u Americi dugačke su preko 31 milion kilometara, i to naj- više linja pada na Sjedinjene Države, koje ima- ju 8 i po miliona pretplatnika. Sva Europa ima 15 i po miliona kilometara, linija i 3,239.000 pret- platnika. Cijela Azija ima 166.000 pretplatnika i 576.000 kilometara linija, Afrika 41.000 pretplat- nika i 232.000 kilometara linija, Australija pret- platnika 146.000 i 496.000 kilometara. Procentu- alno najviše telefena ima u varoši Los Anđelesu u Kaliforniji. Tamo na sto stanovnika dolaze če- trdeset četiri telefonska pretplatnika. U Štokholmu na sto stanovnika dolaze 2 telefonska prbtplatnika. Koliko se telefonskih razgovora vode ma ovim 47.500.000 kilometara dugim telefonskim linijama ? Računa se da je u prošloj godini vođeno 25 mi- lijardi telefonskih razgovora. Mrtvi u život. — Tu skoro učinjen je jedan odveć neobičan pokušaj u francuskoj. Dva ljekara — Brison i Rekli — našli su način da uskranu mrtve. o čemu su podnijeli izvještaj mediginskoj akademiji. Umro je na klinici poslije operacije jedan mlad čovjek od 24 godine i smrt stanja i ljekari su preduzeli nov način, koji sv oprobali na životinjama. Oni su otkrili o dok- tor Brison uzeo je u ruku slobodno ležeće pred njim smrce mrtvaca i počeo ga stiskati od 60 do 80 u minutu, Dogodilo se čudo, Manje nego je bilo dva minuta krv je pojurila po krvnim sudo- vima i srce počelo da radi. Mrtvac je otvorio oči, promeškolio glavu i poznao one oko njegu. Srce je već počelo da radi samo. Omo je radilo = ken iaianjott.oma počeli su bivati sve slabiji i rijeđi i najzad prestali sa svim; čovijek je umio po drugi put. Ali njega su još povraćali u život, i svaki put je bio ijesti i mogao je odgovarati na -pita- Ad B) Slovenski književni jezik je već tako sličan srpsko-hrvatskome, da se može smatrati starinskom varijantom istoga jezika. Mi se razu- mijemo bez učenja jezika i bez rečnika. Neke makedonske ili čakavske dijalekte teže nam je rđzumjeti nego li Slovenca. Slovenski tip knjiže- vnog jezika morao bi se dalje ražbijati na polju dagane beletristike. To ne bi ništa škodilo naci- jonalnom jedinstvu. Slično je u Italiji s dijalek- Za znanstvenu literaturu, žarnalistiku i viša beletristiku (isto tako za poslovni, trgovački sao- čim treba jedan književni jezik, jedna literatura, i jedna slova: po mojem mnijenju to mora biti sipska ekavština pisana latinicom. Ad B) Ne upuštajuć se u detalje, mislim da bi bilo potrebito i korisno, đa se Matica Sloven- ska, Matica Hrvatska i Srpska Književna Zadruga stope u jedno veliko i jako društvo pa da sva svoja izdanja izdavaju u zajedničkom jeziku: to bi bila prva osnovna gajedoička knji- ževnost. Brugi pokušaj mogao bi se učiniti s no- vinama, pa bi se moglo staviti na dneyni red ževno ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca. Po- sebice za Slovence je pitanje književnog jedinstva za Srbo-hrvatima, pitanje njihove napodne bađuć- nosti. U konkurenciji svjetskoj narod od 1%, mi- liona ne može odoliti masama od 80 mil. u 35 mil. (Njemaca i Talijana). ŠTAMPARIJA DE GIULLI | DRUG. - DUBROVNIK. Oglas. Društvo za i okolice rasprodavatiće na javnoj dražbi u djelu dao 8. Jani. € g. od 10 de 13. um prije u Bondinu Teatra slijedeće Du- brovačke Efektne Latrije, koji su ostali na druš- tvenu korist. Prvi glas biti će 40% ispod plaćene cijene: 1. 2. 3. 4 Bosanska tapita plaćena i 4. 10 Originalna Aquarela Prof. Lalića plaćena svaki po K 100. $ Dubrovnik, 5. Juna 1913. Za upravu "Društva za unapređenje Dubrovnika i okolice Predsjednik : M. ŠARIĆ Tajnik I PAPI. KONCESIJONARNO POGREBNO POUZEĆE Antun Arsenalić Dubrovnik - Gruž sa vlastitim mrtvačkim Kolima E. II. i HI. ra. zreda. Obratiti se u Dubrovniku kod brijačnice gosp. A. Triva — u Gružu kod g. Frana Faleoni. ,Nuisol“ Bergmann & Comp. u Tešenu na Klbi, jest i ostaje, prije i poslje uporabe . sredstvo za bojadisanje kose .