Strana 2.

i ubojnička podviga (Burno odobravanje i plje-
skanje ruka), ubojnička podviga proti jednom
RE PE RI, SANJA N olivan 60
meljnim zakonima osigurala slobodan razvitak i

ravnopravnost (Živo pristajanje). Ali to bi bila i
vječna sramota za evropsku civilizaciju, proti
kojoj sramoti južni Slaveni morali bi se braniti
do noža (Živo odobravanje). I pri toj obrani ostali
bi oni 1 slavodobitni. (Poklici: Bravo! Bravo!)

žavnika i dovikujem gospodinu zastupniku Do-

Mnogobrojna živa upadanja. — Govorniku če-
stitaja.)

 

Srpsko-bugarski spor.

(Brzoj izvješća primljena kroz sedmicu)
Treća srpska nota. Pašićova domisija. Povraćaju
se bugarski bjeguaci.

Na bugarski odgovor na srpske note o de-
i reviziji ugovora odgovorila je srp-
ska vlada trećom notom kojom naglašava, da je
neumjesna diskuslja o tome, koja je strana izaz-
vala koncentraciju vojske; glavno je da Srbija
traži da se smetnja mirnom raspravljanju ukloni,
to jest, da se redukcijom ukloni koncentracija
vojske. Uslovi Bugarske su zato neprihvatljivi. U
noti se spor označava ovako: Srbija smatra ugo-
vor ništetnim, Bugarska traži potpuno ispunjenje.
Srbija smatra da ima sama pravo na okupaciju
cijele sporne zone koju je osvojila samo njena
vojska, a mješovita okupacija ima mjesta samo na
terenu koji su zauzele obje vojske. Zahtjev Bu-
garske na mješovitu okupaciju cijele sporne zone
neprihvatljiv i onemogućuje demobilizaciju.
Srpska vlada ostaje pri predlogu, da se od-
mah pristupi bezuslovnoj redukciji vojske, da se
predsjednici ministarstva saveznika sastanu što
prije u Petrogradu radi pokušaja neposrednog
sporazumka, a u slučaju neuspjeha, radi arbitraže
na ovoj i staroj osnovi svih onih spornih pitanja
koja se odnose na kondominijum a ne tangiraju
životne interese Srbije, između Bugarske s jedne
i ostalih balkanski saveznika s druge strane. Ova
je nota predana još u petak; ona jasno izražava
gledište Srbije, i Bugarska ima se odlučiti, ide li
na sastanak u Petrograd uz ove uslove. Slični
toi osešiio 3.45 ose Rusije na sastanak;
da li će doći do njega još je posve neizvjesno.
Ovom notom prilično su iscrpljena diplomatska
sredstva Srbije. Odnosno daljnje taktike javilo se
izvjesne diferencije i u samoj vladi i usljed ne.
suglasica u krilu same vlade, kako se damas i
zvanično javlja, Pašićev kabinet je predao kralju
demisiju. Odluka o daljim mjerama stoji sada u

ruci kraljevoj.
— Prijestolonasljednik još uvijek u Beogradu.

— Spalajković doputovao jutros u Beograd.

— Pošto u posljednje vrijeme sve to veći
broj bugarski vojnika prebjegava granicu, tako
da ih imađe nekoliko stotina te će sutra doći
ovamo iz Skoplja prvi transport od 200, to je
vrhovna komanda odredila da se viš ne primaju
bjegunci, jer je opasnost zaraze kolerom koja
upravo bijesni u bugarskoj vojsci.

Pašićevo ministarstvo ostaje.

I ako se to zvanično ne objavljuje, ministar-
ska kriza u toliko je aplanirana, što je riješeno,
da ostane Pašićev kabinet sa svima članovima,
uz promjenu ministra rata i pravosuđa, ako oni
svakako budu htjeli ostati kod ostavke.

Predstavnici su stranaka bili u dvoru i pred-
sjednik narodne skupštine Nikolić je izjavio, da
nema razloga otstupanju vlade, koju će skupština

J. Bogllć: Crtice opće patologije

(Nastavak)

Ovaj se simptom opaža ponajviše kod žen-
skinja neurednog pranja, ili ako su stupile u kri-
tično doba. U jakim ognjicama osobito hroničkih
nemoći, crvenilo obujmi lične jabučice. Ovo je
crvenilo omeđašeno katkad na jednoj strani lica,
i sprva se mislilo, da je ovaj fenomen u suglasju
sa kakvom akutnom ili hronličnom afekcijom pluće,
koja toj strani odgovara, na treba priznati, da
mnogo. puta to crvenilo ovisio, položaju bolnika u

boja karkteristička žutica, može se pojaviti i na
licu, osobito na bjeločici prije nego drugđe, | tu

CRVBNA HRVATSKA“.

podupirati, dok ustraje kod stanovišta, izraženog
u Pašićevom ekspozeju. Isto su izjavili predstav-
nici samostalne i naprednjačke stranke. Kralj je
na to pozvao Pašića i sa njime dugo konferirao
Pašić je poslije posjetio ruskog poslanika Hartwiga,
a ovaj je isto večeri kasno posjetio Pašića, Kaže
se, da se je radilo o obaviještenju, kako Rusija
shvaća konferenciju u Petrogradu i arbitražu.
Protićeva okružnica.

_Stojan Protić, ministar unutrašnjih poslova,
razaslao je brzojavnu okružnicu oblastima, oblastima, kojom

javlja kriza i kaže, da su lažni glasovi o kate-

šla u susret Srbiji u mnogo
nego što se nadalo.

Bezuvjetna arbitraža Il rat.

Povodom vijesti ,,Korespodenzbureau-a“ iz
Sofije, da se čuje, da je ruski poslanik Nehljudov
kralju Ferdinandu izjavio, da pričeka još nekolikko
dana, jer ima izgleda, da će se Srbija riješiti, da
prizna ugovor i arbitražu na osnovu
objavljuje ,Samouprava“ saopćenje, koje koe:

Taj glas skovan je u namjeri, da izazove
zabunu u svijetu, kao i u svrhu, da prikrije onu
stranu, koja je na pragu, ili da popusti ili ulazi
u rat. Pitanje, da li ugovor važi u cjelini ili ne,
ostalo je neriješeno i riješit će se ili arbitražom
ili ratom. Trećega puta nema,

Mi pristajemo, da car najprije riješi pitanje
o ugovoru, dok su Bugari uslovili polazak u
Petrograd time, da najprije doznadu, da li će car
suditi samo na osnovu tačke ugovora ili
na široj bazi. Međutim stigli su odgovori, da car
ne želi, da primi uslove i želi, da svaka strana
iznese sve svoje zahtjeve i poglede, a on će su-
diti po savjesti. To zuači, da je bugarski zahtjev,
da se sudi samo na osnovu druge tačke ugovora,
odbijen.

Srpska vlada ostaje na zahtjevu svoje pos-
ljednje note Bugarskoj. koji zahtjev traže sasta-
nak u Petrogradu sva četiri minstra predsjednika,
a u slučaću nesporazuma arbitražu pa najširoj
osnovi svih spornih pitanja, koja ne tangiraju
životne interese Srbije, a koja su sporna između
Bugarske i svih ostalih saveznika.

Ovo saopćenje tumači se kao potvrda verziji,
da Srbija na osnovu objašnjenja ruskih, ide u
Petrcegrad i prihvaća arbitražu, a Bugarska ima
birati ili rat ili bezuslovnu, što znači najširu arbi-
tražu, dotično sporazum i da je stavljena ona pred
neposrednu odluku o tome. Ako je Bugarska
lansiranjem gornje vijesti htjela ispitati sadanje
gledište Srbije, izjavljuju politički krugovi, da ga
je sada doznala i napeto se očekuje daljnje od-
ređenje Bugarske. Općenito se drži, da će Bugar-
ska poći u Petrograd i arbitražu bezuslovno pri-
miti.

Vukotić u Beogradu. Crna Gora gotova da

pomogne.

U Beograd je otputovao crnogorski min.
presjednik Vukotić i posjetio Pašića i kralja te
izjavio novinarima, da će se dogovoriti odnosno
polaska u Petrograd, a ako bukne rat doista je
Crnagora gotova te u zaštitu interes« srpstva
spremna podnijeti svaku žrtvu i podupirati Srbiju.
Veći odredi crnogorske vojske na putu su k srp-
skobugarskom fronta. Crnogorska pomoć do sada
iznosi jednu brigadu.

U Beogradu se očekuje sutra Venizelos, ako
se šta međutim ne promjeni u situaciji, ministri
su bili odlučili poći u Petrograd u subotu ili ne-
djelju. Politički krugovi kažu, da sami sukobi i
borbe na granici ne bi po sebi trebali smetati

sljubnice suzaće, obrve, čelo, sljepočice, jabučice,
nozdrve, ustne, brada, podušnjaci, ušesa itd.
Kod zdrave osobe oči u srednje strše, vlažne
su, žive, sjaju se, lako se kreću, te oba oka smje-
raju u isti predmet, bjeločnica je gladka bez crta
ih drugih kakvih boja, sjenice se brzo i jednako
sužnju i šire, veđe su tanke, gibke, i jednako su
u bdenju međs sobom udaljene, a u spavanju
pokrivaju posve očnu jabučicu, obrve su malo
ustignute. Kod bolesnika pak u očnim jabučicam
i obrambenim djelovima zaatna promjena nastaje.
Očni se izražaj često sudara sa izražajem ostalih
ličnih djelova. Oči mogu biti blage, milostive,
prijeteće, oštre, poplašene. U neuredzom pak je-
kim ognjicama i cerebralnim flemazijama, njihov
je izražaj u kontrastu sa izražajem ostalih djelova
fisionomije. Izmjenične promenje kretenja očne
jabučice, sublizu je uvjek u suglasju se primitiv-
nom ili sekundarnom povredom enkefala (u glavi).
U katalesiji (nagli gubitak samosvijesti) i u eke-
tari (zanešenje) melahoničkih, oči stuje uprte. U
dječijoj su idrokefaliti vode (voda u glavi) uzne-
(gledanje poprijeko)

polasku u ali se nezna hoće li se ti

sukobi prometnuti u rat i treba odlukama počekati.
Ponovni pritisak Rusljo.

Ranka je slada pozorno posvaa preječnie

balkanskih vlada da najvećom žurnošću odstrane

spor, jer maloazijsko pitanje postaje sve akutnije,

U Carigradu da se opet pripravlja pokret, koji

ide za svrgnućem sultana. Buknuće jedae nove

turske revolucije dovesti će do katastrofe turskog

carstva i za to je neophodno nužno i žurno, da

se prije toga uredi balkansko pitanje.

 

Domaće vijesti.

Hrvati | Slovenci | Teške prilike u kojima se
nalazi hrvatsko i slovensko pučanstvo u Istri sili
hrvatsku i slovensku omladinu iz Istre, da digne
glas za spas ovih otuđenih i neosviještenih

Pedeset je godina otkada je ova već napola
ohladnjela gruda naše domovine počela da opet
osjeća za materinsku riječ našeg velikog Hrvata
i uzornarodnog pastira Jurje Dobrila; pet je već
decenija, što su mnogi valjani istarski sinovi svoj
rad, svoj imutak i svoj život dali u službu ovog
Puka, za ovog kmeta i za njegov spas od janji-
čarskih veriga u koji ga sapeše, pedeset je go-
dina, ali on još nije osjetio srdžbu, da vidi, da je
rob, i da će takav i ostati, dok bude on šutjeo
na nepravde onoga, tko ga gazi i tko mu neda
živjeti njegovim nacionalnim životom. Za njegov
život, za hrvatstvo i slovenstvo, za njegov mnaci-
jonalizam treba on mnogo i neprekidno duševne
hrane, koju mu neće nitko pružati doli njegova
djeca. Mi smo njegova djeca, mi hoćemo, da ka-
žemo našim ocima, da je ovdje isti narod, koji
i tamo niz sinje more, uz ono gorje gordo bal-
kansko gorje, što krije osvetnike svoga jezika,
svoje zemlje i da je ta zemlja nama jednako mila
kao što i zemlja Prešerna i Stanka Vraza, čiju
je domovinu strašna sudbina dosudila u grčeviti
boj, na život i smrt, za svoju narodnost. Ta je
sudba nama ista, jer smo mi braća i što njih
boli i nas boli njihov spas i naš spas, njihov
život i naš život! Goika je istina, ali moramo
otvoreno reći : naš narod hrvatski i slovenski u
Istri nazaduje propada: mnogo ga otkupismo ali
je već izgubljeno šestdeset hiljada našega naroda
u zadnjih pedeset godina. Veli nam statistika.

Hrvati i Slovenci! prezrimo ovaj i ovaki
život sebičnih interesa, zaljubimo naš narod,
njegove običaje, njegov jezik i tu našu rodnu
grudu, koju nam pohlepni tuđin, germanska na-
vala sprema ugrabiti, nek nas ne mine velebna
borba balkanske braće, koji istočiše krv svojih
sinova za svoju domovinu. Njihova vjera 'a bu-
dućnost nek ulije i u ove rasklimane redove na-
šega naroda. U ovoj razorenoj Domovini novi
plamen sa njihove vatre, a taj nek ujedini srca
naših otaca i njihovih sinova u jedan zavjet:
zavjet odmazde za narodnu budućnost!

Hrvati i Slovenci! nek ovaj naš krik vapaja
jednako dirne vaše srce kao šta ih je uznesao za
balkansku braću ta ovdje se radi o biti i ne biti
Vaše Istre i njenog zapuštenog naroda!

Svaki i najmanji prinos, bilo u novcu ili u
knjigama nek se šalje na adresu: posudilnica
Pazin (ili Volosko) za hrv.«slov. ak. fer. dr. ,, Istra“
za Istru u Pazinu, odnosno knjižnicu.

Ovo prosvjetno društvo jest jedino svoje
vrsti, te uzdržava 12 pučkih knjižica, okuplja
akademičare Hrvate i Slovence, a širi narodnu
svijest pučkim zabavama i predavanjima a osim
toga živo nastoji da raširi što većma ideju so-
kolstva.

Hrvatsko-Slovensko akad. društvo ,, Istra“ - Pazin.

spojen sa komatoznim stanjem, mogao bi poroditi
sumnju da se približa svrha života, a kad tamo
bude sve protivno, bolnik se oporavi od toga
stanja. U nekim upalnim ognjicama, osobito gdje
je otešćan ili ometen obtok žilne krvi, u vratnim
vasima, objem je očna jabučica povećan np. u
teškim anginama, u apoplesije uslijed zadušenja
itd., a kad na manje spada kolikoća staničnoga
adipoznoga tkiva očnog dna, tad je objem uma-
njen suviše, ako se nejednako neđe otvaraju,
mogu čovjeka prevariti, da je jedno oko veće od
drugoga. U svim ovim slučajevima objem je nji-
hov sublizu jednak. Objem oka u istinu povećaje
kod unutrnje upale oka i kod idroftalmije, a
umanja se kod atrofije uslijed raznih nemoći ovoga
uda, ili koje rane, ili uslijed operacija. Oko može
biti jako vani izbočeno, a neimati veći objem, a
to uslijed kojekakvog tumora, u dnu očnoga kolo-
bara ili u lubanji, koji goni oko na izvan (enof-
talmija). Jednak efekt porađa i upala staničnih
kolobarevih tkiva. Njegova je boja u opće jed-

cije omeđašene uvjek na sklerotiku (bjeločicu) i
sljubnicu (conjumtvitu) koja ga pokriva, U hro-
ničnim ili akutnim nemoćima često puta prije

Broj 26.

Zadružni Savez u Spljetu registrovana zadruga
sa ogr. jamstvom pozivlje sve svoje članove na
VI-u redovnu glavnu skupštinu, što će se obdr-
žati u kazališta u Spljetu dne
27, juna 1913. Skupština će započeti u 9 sati
prije podne. Svi zadrugari, kao i ostali prijatelji
zadrugarstva, mogu da učestvuju na skupštini, a
moći će po dorvoli učestvovati i pri raspravljanju,
ali pravo odlučujućeg glasa imaju samro legitimi-
rani izaslanici i punomoćnici zadruga-članica. Go-
dišnji računi u smislu propisa čl. 41. pravilnika
izloženi su na uvid u uredu Saveza,

iz Veleluke: Dne 12. lipnja umro je u Ve-
lojluci nakon dugog bolovanja Filip Marinović,
privremeni učitelj u Blatu. Nesmiljena sinrt po-
kosila ga je u cvietu mladosti, u 23, god. života.
Pokojnik je bio mladić uzorna ponašanja, brižan
nastavnik, obljubljen i poštovan od svakoga. Bio
je oduševljen nacionalista, pristaše nove, progo-
njene, srpskohrvatske omladine. Sprovod mu je
bio upravo impozantan, jedan od najsjajnijih: spro-
voda što Velelučani pamte. Osim mnogobrojnog
naroda, svojte, prijatelja i znanaca, učestvovahu
u sprovodu sva školska djeca iz Veleluke, sve
učiteljstvo Veleluke i Blata, te mjesna društva i
korporacije, zatim prestavnici mjesnih viasti i
ureda.

Na grobištu, pred pokojnikovim lijesom, ot-
pjevalo je društvo ,Hum“ dirljivu nadgrobnicu,
a posmrtne besjede izrekoše: nadučitelj iz Blata
Marin Batistić u ime učiteljstva, predsjednik hrv.
pjev.-tam. društva ,Hum“ Don Frano Vučetić,
te Antun Farčić u ime prijatelja.

Pokoj mu vječni, a ucviljenim roditeljima i
tužnim sestrama i bratu naše duboko saučešće.

Onijem koji misle ići u Srbiju. Primamo iz
Beograda: U posljednje vrijeme osjeća se velika
navala našeg svijeta iz austrougarske raznog za-
nimanja u Srbiju, kamo dolaze radi dobivanja
mjesta u raznim granama državne službe, kao
učitelji, željezničari, poštari itd., u svrhe priva-
tne , kao trgov. pomoćnici, radnici, zana-
tlije itd., u silju otpočimanja većih poslova sa
kapitalom, raznih preduzeća, i naposljetku u cilju
naseljavanja, ekonomi i seljaci; osobito je veliki
broj đaka koji dolaze bez ikakvih srestava sa
namjerom da se ovdje školuju.

Sva ta lica napuštaju svoja stara mjesta ne
obavjestivši se prethodno o zakonima kod nas,
o našim sadanjim prilikama; manje više su sva
ovdje nepoznata, a ne donese ni nikakvih pre-
poruka. Sudbina svije tih lica je ista. Svoja stara
mjesta napuste ostavljajući da mjihove pozicije
zauzme drugi. Iz zakonskih razloga ili nemogu-
ćnosti što se sada nalazimo u nesređenom stanju
ili što su nam ta lica nepoznata, ostaju i ovdje
bez mjesta. To što ostanu i ovdje bez mjesta
stvara kod njih razočaranje i tako je šteta od
njihova dolaska dvostruka. Uza sve to padaju
još i na teret raznim ovdašnjim ustanovama koji
je potpuno nepotreban, a podnosi se sada u ratnim
prilikama vrlo teško.

Iz ovih razloga molimo Uredništvo da oba-
vijesti svijet, da niko ni pod koju cijenu ne na-
pušta svoje mjesto, a da se prethodno dobro ne
obavijesti da li može u Srbiji naći službe ili
zarade.

Zabranjen , narodni blagdan“ u Spljetu. Ko-
tarsko poglavarstvo u Spljetu zabranilo je pro-
sluva narodnog blagdana. I to opet radi ,reda
i mira!“

Za stanovnike otoka Mljeta. Zastupnik Bian-
kini prikazao je u Carevinskom Vijeću prešan
predlog za pripomoć iz oskudičnih sredstava sta-
novnicima Mljeta, radi pretrpljenih elementarnih
šteta. Osim pripomoći u predlogu se još traži
uređenje puteva i voda na Mljetu.

miopisan (mieinops) kratkovid, kadkad je manja
oo normalnoga, izbočena pa i plosnata, i tad je
refrakcija očne snage umanjena odavle presbitizam
(presbitis star) vidi na daleku al ne blizu. Kreta-
nje je zenice podloženo raznim alteracijama. Zje-
nica u nekim slučajevima premda je izložena
jakoj svjetlosti, ipak se mož; maogo raširiti, ili
sasvim malo i lagahno sužiti, kao što se događa
u komatoznim afekcijama. U nekim slučajevima
kao np. kod unutrnje oftalmije i upala moždan-
skih opana ona se sačuje. U emaurozi (magla)
stoji uvjek malda ne nepomična, a katkad je ne
jednake širine u oba oko, budi da je u njima
nejednaka snaga, ili da postoji neku kom presija
na jednoj strani moždana. U bolestnoje je šare-
nici (iride) forma zjenice katkad nepravilna, a
ova nepravilnost može slijediti uz ostalo i uslijed
glištenih nemoći. U katarati (pad) je staklenina
očna, i nje čahurica neprozirna, a u bolesti zva-
noj i popius (pus pod rožnitom) i u glaucomi
(zeleno dno očno) vodoni se i stakleni sokovi
bojom povečavaju, Pronađen je jedan važni fo
nomen po profesoru Sansonu, u pogledu dia-
gnose, kod mnogo očnih nemoći. Postavimo li
pred oko, samo ako je očna tekućina

i
hi
ii
jl
g
di