Strana 2. i ubojnička podviga (Burno odobravanje i plje- skanje ruka), ubojnička podviga proti jednom RE PE RI, SANJA N olivan 60 meljnim zakonima osigurala slobodan razvitak i ravnopravnost (Živo pristajanje). Ali to bi bila i vječna sramota za evropsku civilizaciju, proti kojoj sramoti južni Slaveni morali bi se braniti do noža (Živo odobravanje). I pri toj obrani ostali bi oni 1 slavodobitni. (Poklici: Bravo! Bravo!) žavnika i dovikujem gospodinu zastupniku Do- Mnogobrojna živa upadanja. — Govorniku če- stitaja.) Srpsko-bugarski spor. (Brzoj izvješća primljena kroz sedmicu) Treća srpska nota. Pašićova domisija. Povraćaju se bugarski bjeguaci. Na bugarski odgovor na srpske note o de- i reviziji ugovora odgovorila je srp- ska vlada trećom notom kojom naglašava, da je neumjesna diskuslja o tome, koja je strana izaz- vala koncentraciju vojske; glavno je da Srbija traži da se smetnja mirnom raspravljanju ukloni, to jest, da se redukcijom ukloni koncentracija vojske. Uslovi Bugarske su zato neprihvatljivi. U noti se spor označava ovako: Srbija smatra ugo- vor ništetnim, Bugarska traži potpuno ispunjenje. Srbija smatra da ima sama pravo na okupaciju cijele sporne zone koju je osvojila samo njena vojska, a mješovita okupacija ima mjesta samo na terenu koji su zauzele obje vojske. Zahtjev Bu- garske na mješovitu okupaciju cijele sporne zone neprihvatljiv i onemogućuje demobilizaciju. Srpska vlada ostaje pri predlogu, da se od- mah pristupi bezuslovnoj redukciji vojske, da se predsjednici ministarstva saveznika sastanu što prije u Petrogradu radi pokušaja neposrednog sporazumka, a u slučaju neuspjeha, radi arbitraže na ovoj i staroj osnovi svih onih spornih pitanja koja se odnose na kondominijum a ne tangiraju životne interese Srbije, između Bugarske s jedne i ostalih balkanski saveznika s druge strane. Ova je nota predana još u petak; ona jasno izražava gledište Srbije, i Bugarska ima se odlučiti, ide li na sastanak u Petrograd uz ove uslove. Slični toi osešiio 3.45 ose Rusije na sastanak; da li će doći do njega još je posve neizvjesno. Ovom notom prilično su iscrpljena diplomatska sredstva Srbije. Odnosno daljnje taktike javilo se izvjesne diferencije i u samoj vladi i usljed ne. suglasica u krilu same vlade, kako se damas i zvanično javlja, Pašićev kabinet je predao kralju demisiju. Odluka o daljim mjerama stoji sada u ruci kraljevoj. — Prijestolonasljednik još uvijek u Beogradu. — Spalajković doputovao jutros u Beograd. — Pošto u posljednje vrijeme sve to veći broj bugarski vojnika prebjegava granicu, tako da ih imađe nekoliko stotina te će sutra doći ovamo iz Skoplja prvi transport od 200, to je vrhovna komanda odredila da se viš ne primaju bjegunci, jer je opasnost zaraze kolerom koja upravo bijesni u bugarskoj vojsci. Pašićevo ministarstvo ostaje. I ako se to zvanično ne objavljuje, ministar- ska kriza u toliko je aplanirana, što je riješeno, da ostane Pašićev kabinet sa svima članovima, uz promjenu ministra rata i pravosuđa, ako oni svakako budu htjeli ostati kod ostavke. Predstavnici su stranaka bili u dvoru i pred- sjednik narodne skupštine Nikolić je izjavio, da nema razloga otstupanju vlade, koju će skupština J. Bogllć: Crtice opće patologije (Nastavak) Ovaj se simptom opaža ponajviše kod žen- skinja neurednog pranja, ili ako su stupile u kri- tično doba. U jakim ognjicama osobito hroničkih nemoći, crvenilo obujmi lične jabučice. Ovo je crvenilo omeđašeno katkad na jednoj strani lica, i sprva se mislilo, da je ovaj fenomen u suglasju sa kakvom akutnom ili hronličnom afekcijom pluće, koja toj strani odgovara, na treba priznati, da mnogo. puta to crvenilo ovisio, položaju bolnika u boja karkteristička žutica, može se pojaviti i na licu, osobito na bjeločici prije nego drugđe, | tu CRVBNA HRVATSKA“. podupirati, dok ustraje kod stanovišta, izraženog u Pašićevom ekspozeju. Isto su izjavili predstav- nici samostalne i naprednjačke stranke. Kralj je na to pozvao Pašića i sa njime dugo konferirao Pašić je poslije posjetio ruskog poslanika Hartwiga, a ovaj je isto večeri kasno posjetio Pašića, Kaže se, da se je radilo o obaviještenju, kako Rusija shvaća konferenciju u Petrogradu i arbitražu. Protićeva okružnica. _Stojan Protić, ministar unutrašnjih poslova, razaslao je brzojavnu okružnicu oblastima, oblastima, kojom javlja kriza i kaže, da su lažni glasovi o kate- šla u susret Srbiji u mnogo nego što se nadalo. Bezuvjetna arbitraža Il rat. Povodom vijesti ,,Korespodenzbureau-a“ iz Sofije, da se čuje, da je ruski poslanik Nehljudov kralju Ferdinandu izjavio, da pričeka još nekolikko dana, jer ima izgleda, da će se Srbija riješiti, da prizna ugovor i arbitražu na osnovu objavljuje ,Samouprava“ saopćenje, koje koe: Taj glas skovan je u namjeri, da izazove zabunu u svijetu, kao i u svrhu, da prikrije onu stranu, koja je na pragu, ili da popusti ili ulazi u rat. Pitanje, da li ugovor važi u cjelini ili ne, ostalo je neriješeno i riješit će se ili arbitražom ili ratom. Trećega puta nema, Mi pristajemo, da car najprije riješi pitanje o ugovoru, dok su Bugari uslovili polazak u Petrograd time, da najprije doznadu, da li će car suditi samo na osnovu tačke ugovora ili na široj bazi. Međutim stigli su odgovori, da car ne želi, da primi uslove i želi, da svaka strana iznese sve svoje zahtjeve i poglede, a on će su- diti po savjesti. To zuači, da je bugarski zahtjev, da se sudi samo na osnovu druge tačke ugovora, odbijen. Srpska vlada ostaje na zahtjevu svoje pos- ljednje note Bugarskoj. koji zahtjev traže sasta- nak u Petrogradu sva četiri minstra predsjednika, a u slučaću nesporazuma arbitražu pa najširoj osnovi svih spornih pitanja, koja ne tangiraju životne interese Srbije, a koja su sporna između Bugarske i svih ostalih saveznika. Ovo saopćenje tumači se kao potvrda verziji, da Srbija na osnovu objašnjenja ruskih, ide u Petrcegrad i prihvaća arbitražu, a Bugarska ima birati ili rat ili bezuslovnu, što znači najširu arbi- tražu, dotično sporazum i da je stavljena ona pred neposrednu odluku o tome. Ako je Bugarska lansiranjem gornje vijesti htjela ispitati sadanje gledište Srbije, izjavljuju politički krugovi, da ga je sada doznala i napeto se očekuje daljnje od- ređenje Bugarske. Općenito se drži, da će Bugar- ska poći u Petrograd i arbitražu bezuslovno pri- miti. Vukotić u Beogradu. Crna Gora gotova da pomogne. U Beograd je otputovao crnogorski min. presjednik Vukotić i posjetio Pašića i kralja te izjavio novinarima, da će se dogovoriti odnosno polaska u Petrograd, a ako bukne rat doista je Crnagora gotova te u zaštitu interes« srpstva spremna podnijeti svaku žrtvu i podupirati Srbiju. Veći odredi crnogorske vojske na putu su k srp- skobugarskom fronta. Crnogorska pomoć do sada iznosi jednu brigadu. U Beogradu se očekuje sutra Venizelos, ako se šta međutim ne promjeni u situaciji, ministri su bili odlučili poći u Petrograd u subotu ili ne- djelju. Politički krugovi kažu, da sami sukobi i borbe na granici ne bi po sebi trebali smetati sljubnice suzaće, obrve, čelo, sljepočice, jabučice, nozdrve, ustne, brada, podušnjaci, ušesa itd. Kod zdrave osobe oči u srednje strše, vlažne su, žive, sjaju se, lako se kreću, te oba oka smje- raju u isti predmet, bjeločnica je gladka bez crta ih drugih kakvih boja, sjenice se brzo i jednako sužnju i šire, veđe su tanke, gibke, i jednako su u bdenju međs sobom udaljene, a u spavanju pokrivaju posve očnu jabučicu, obrve su malo ustignute. Kod bolesnika pak u očnim jabučicam i obrambenim djelovima zaatna promjena nastaje. Očni se izražaj često sudara sa izražajem ostalih ličnih djelova. Oči mogu biti blage, milostive, prijeteće, oštre, poplašene. U neuredzom pak je- kim ognjicama i cerebralnim flemazijama, njihov je izražaj u kontrastu sa izražajem ostalih djelova fisionomije. Izmjenične promenje kretenja očne jabučice, sublizu je uvjek u suglasju se primitiv- nom ili sekundarnom povredom enkefala (u glavi). U katalesiji (nagli gubitak samosvijesti) i u eke- tari (zanešenje) melahoničkih, oči stuje uprte. U dječijoj su idrokefaliti vode (voda u glavi) uzne- (gledanje poprijeko) polasku u ali se nezna hoće li se ti sukobi prometnuti u rat i treba odlukama počekati. Ponovni pritisak Rusljo. Ranka je slada pozorno posvaa preječnie balkanskih vlada da najvećom žurnošću odstrane spor, jer maloazijsko pitanje postaje sve akutnije, U Carigradu da se opet pripravlja pokret, koji ide za svrgnućem sultana. Buknuće jedae nove turske revolucije dovesti će do katastrofe turskog carstva i za to je neophodno nužno i žurno, da se prije toga uredi balkansko pitanje. Domaće vijesti. Hrvati | Slovenci | Teške prilike u kojima se nalazi hrvatsko i slovensko pučanstvo u Istri sili hrvatsku i slovensku omladinu iz Istre, da digne glas za spas ovih otuđenih i neosviještenih Pedeset je godina otkada je ova već napola ohladnjela gruda naše domovine počela da opet osjeća za materinsku riječ našeg velikog Hrvata i uzornarodnog pastira Jurje Dobrila; pet je već decenija, što su mnogi valjani istarski sinovi svoj rad, svoj imutak i svoj život dali u službu ovog Puka, za ovog kmeta i za njegov spas od janji- čarskih veriga u koji ga sapeše, pedeset je go- dina, ali on još nije osjetio srdžbu, da vidi, da je rob, i da će takav i ostati, dok bude on šutjeo na nepravde onoga, tko ga gazi i tko mu neda živjeti njegovim nacionalnim životom. Za njegov život, za hrvatstvo i slovenstvo, za njegov mnaci- jonalizam treba on mnogo i neprekidno duševne hrane, koju mu neće nitko pružati doli njegova djeca. Mi smo njegova djeca, mi hoćemo, da ka- žemo našim ocima, da je ovdje isti narod, koji i tamo niz sinje more, uz ono gorje gordo bal- kansko gorje, što krije osvetnike svoga jezika, svoje zemlje i da je ta zemlja nama jednako mila kao što i zemlja Prešerna i Stanka Vraza, čiju je domovinu strašna sudbina dosudila u grčeviti boj, na život i smrt, za svoju narodnost. Ta je sudba nama ista, jer smo mi braća i što njih boli i nas boli njihov spas i naš spas, njihov život i naš život! Goika je istina, ali moramo otvoreno reći : naš narod hrvatski i slovenski u Istri nazaduje propada: mnogo ga otkupismo ali je već izgubljeno šestdeset hiljada našega naroda u zadnjih pedeset godina. Veli nam statistika. Hrvati i Slovenci! prezrimo ovaj i ovaki život sebičnih interesa, zaljubimo naš narod, njegove običaje, njegov jezik i tu našu rodnu grudu, koju nam pohlepni tuđin, germanska na- vala sprema ugrabiti, nek nas ne mine velebna borba balkanske braće, koji istočiše krv svojih sinova za svoju domovinu. Njihova vjera 'a bu- dućnost nek ulije i u ove rasklimane redove na- šega naroda. U ovoj razorenoj Domovini novi plamen sa njihove vatre, a taj nek ujedini srca naših otaca i njihovih sinova u jedan zavjet: zavjet odmazde za narodnu budućnost! Hrvati i Slovenci! nek ovaj naš krik vapaja jednako dirne vaše srce kao šta ih je uznesao za balkansku braću ta ovdje se radi o biti i ne biti Vaše Istre i njenog zapuštenog naroda! Svaki i najmanji prinos, bilo u novcu ili u knjigama nek se šalje na adresu: posudilnica Pazin (ili Volosko) za hrv.«slov. ak. fer. dr. ,, Istra“ za Istru u Pazinu, odnosno knjižnicu. Ovo prosvjetno društvo jest jedino svoje vrsti, te uzdržava 12 pučkih knjižica, okuplja akademičare Hrvate i Slovence, a širi narodnu svijest pučkim zabavama i predavanjima a osim toga živo nastoji da raširi što većma ideju so- kolstva. Hrvatsko-Slovensko akad. društvo ,, Istra“ - Pazin. spojen sa komatoznim stanjem, mogao bi poroditi sumnju da se približa svrha života, a kad tamo bude sve protivno, bolnik se oporavi od toga stanja. U nekim upalnim ognjicama, osobito gdje je otešćan ili ometen obtok žilne krvi, u vratnim vasima, objem je očna jabučica povećan np. u teškim anginama, u apoplesije uslijed zadušenja itd., a kad na manje spada kolikoća staničnoga adipoznoga tkiva očnog dna, tad je objem uma- njen suviše, ako se nejednako neđe otvaraju, mogu čovjeka prevariti, da je jedno oko veće od drugoga. U svim ovim slučajevima objem je nji- hov sublizu jednak. Objem oka u istinu povećaje kod unutrnje upale oka i kod idroftalmije, a umanja se kod atrofije uslijed raznih nemoći ovoga uda, ili koje rane, ili uslijed operacija. Oko može biti jako vani izbočeno, a neimati veći objem, a to uslijed kojekakvog tumora, u dnu očnoga kolo- bara ili u lubanji, koji goni oko na izvan (enof- talmija). Jednak efekt porađa i upala staničnih kolobarevih tkiva. Njegova je boja u opće jed- cije omeđašene uvjek na sklerotiku (bjeločicu) i sljubnicu (conjumtvitu) koja ga pokriva, U hro- ničnim ili akutnim nemoćima često puta prije Broj 26. Zadružni Savez u Spljetu registrovana zadruga sa ogr. jamstvom pozivlje sve svoje članove na VI-u redovnu glavnu skupštinu, što će se obdr- žati u kazališta u Spljetu dne 27, juna 1913. Skupština će započeti u 9 sati prije podne. Svi zadrugari, kao i ostali prijatelji zadrugarstva, mogu da učestvuju na skupštini, a moći će po dorvoli učestvovati i pri raspravljanju, ali pravo odlučujućeg glasa imaju samro legitimi- rani izaslanici i punomoćnici zadruga-članica. Go- dišnji računi u smislu propisa čl. 41. pravilnika izloženi su na uvid u uredu Saveza, iz Veleluke: Dne 12. lipnja umro je u Ve- lojluci nakon dugog bolovanja Filip Marinović, privremeni učitelj u Blatu. Nesmiljena sinrt po- kosila ga je u cvietu mladosti, u 23, god. života. Pokojnik je bio mladić uzorna ponašanja, brižan nastavnik, obljubljen i poštovan od svakoga. Bio je oduševljen nacionalista, pristaše nove, progo- njene, srpskohrvatske omladine. Sprovod mu je bio upravo impozantan, jedan od najsjajnijih: spro- voda što Velelučani pamte. Osim mnogobrojnog naroda, svojte, prijatelja i znanaca, učestvovahu u sprovodu sva školska djeca iz Veleluke, sve učiteljstvo Veleluke i Blata, te mjesna društva i korporacije, zatim prestavnici mjesnih viasti i ureda. Na grobištu, pred pokojnikovim lijesom, ot- pjevalo je društvo ,Hum“ dirljivu nadgrobnicu, a posmrtne besjede izrekoše: nadučitelj iz Blata Marin Batistić u ime učiteljstva, predsjednik hrv. pjev.-tam. društva ,Hum“ Don Frano Vučetić, te Antun Farčić u ime prijatelja. Pokoj mu vječni, a ucviljenim roditeljima i tužnim sestrama i bratu naše duboko saučešće. Onijem koji misle ići u Srbiju. Primamo iz Beograda: U posljednje vrijeme osjeća se velika navala našeg svijeta iz austrougarske raznog za- nimanja u Srbiju, kamo dolaze radi dobivanja mjesta u raznim granama državne službe, kao učitelji, željezničari, poštari itd., u svrhe priva- tne , kao trgov. pomoćnici, radnici, zana- tlije itd., u silju otpočimanja većih poslova sa kapitalom, raznih preduzeća, i naposljetku u cilju naseljavanja, ekonomi i seljaci; osobito je veliki broj đaka koji dolaze bez ikakvih srestava sa namjerom da se ovdje školuju. Sva ta lica napuštaju svoja stara mjesta ne obavjestivši se prethodno o zakonima kod nas, o našim sadanjim prilikama; manje više su sva ovdje nepoznata, a ne donese ni nikakvih pre- poruka. Sudbina svije tih lica je ista. Svoja stara mjesta napuste ostavljajući da mjihove pozicije zauzme drugi. Iz zakonskih razloga ili nemogu- ćnosti što se sada nalazimo u nesređenom stanju ili što su nam ta lica nepoznata, ostaju i ovdje bez mjesta. To što ostanu i ovdje bez mjesta stvara kod njih razočaranje i tako je šteta od njihova dolaska dvostruka. Uza sve to padaju još i na teret raznim ovdašnjim ustanovama koji je potpuno nepotreban, a podnosi se sada u ratnim prilikama vrlo teško. Iz ovih razloga molimo Uredništvo da oba- vijesti svijet, da niko ni pod koju cijenu ne na- pušta svoje mjesto, a da se prethodno dobro ne obavijesti da li može u Srbiji naći službe ili zarade. Zabranjen , narodni blagdan“ u Spljetu. Ko- tarsko poglavarstvo u Spljetu zabranilo je pro- sluva narodnog blagdana. I to opet radi ,reda i mira!“ Za stanovnike otoka Mljeta. Zastupnik Bian- kini prikazao je u Carevinskom Vijeću prešan predlog za pripomoć iz oskudičnih sredstava sta- novnicima Mljeta, radi pretrpljenih elementarnih šteta. Osim pripomoći u predlogu se još traži uređenje puteva i voda na Mljetu. miopisan (mieinops) kratkovid, kadkad je manja oo normalnoga, izbočena pa i plosnata, i tad je refrakcija očne snage umanjena odavle presbitizam (presbitis star) vidi na daleku al ne blizu. Kreta- nje je zenice podloženo raznim alteracijama. Zje- nica u nekim slučajevima premda je izložena jakoj svjetlosti, ipak se mož; maogo raširiti, ili sasvim malo i lagahno sužiti, kao što se događa u komatoznim afekcijama. U nekim slučajevima kao np. kod unutrnje oftalmije i upala moždan- skih opana ona se sačuje. U emaurozi (magla) stoji uvjek malda ne nepomična, a katkad je ne jednake širine u oba oko, budi da je u njima nejednaka snaga, ili da postoji neku kom presija na jednoj strani moždana. U bolestnoje je šare- nici (iride) forma zjenice katkad nepravilna, a ova nepravilnost može slijediti uz ostalo i uslijed glištenih nemoći. U katarati (pad) je staklenina očna, i nje čahurica neprozirna, a u bolesti zva- noj i popius (pus pod rožnitom) i u glaucomi (zeleno dno očno) vodoni se i stakleni sokovi bojom povečavaju, Pronađen je jedan važni fo nomen po profesoru Sansonu, u pogledu dia- gnose, kod mnogo očnih nemoći. Postavimo li pred oko, samo ako je očna tekućina i hi ii jl g di