8

*
s

*  uit

. > k bo

CIJENA. JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU
BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO-
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU
PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED
BROJFN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE-
<; ZA PO I ČETVRT GODINE RAZMJERNO. :-

SRBI Vjeme. MRVATI

U času, kada je naša nacjonalna svi-
jest, — u vidu slave pobjedonosnog oru-
žja naše rase i mirisanju osvetničke krvi,
koja se poput žrtve k nebu diže, kao za-
log bolje i ljepše budućnosti — imala,
da propupči najljepšim cvijetom i donese
slatka ploda našem dvoimenom narodu;
mora teške kušnje pala je na grudi naše
i onako izmorene domaje i prijeti, da joj
oduzme i posljednji trag života, narod-
nog bistvovanja.

Odasvud, a najvećma tamo, ispod
Učke planine, na obalama našeg plavet-
nog Jadrana, čuju se pozivi i prošnje,
da u ovim crnim danima, pomognemo
obraniti materinsku riječ narodu svome.
Na prošnje i dozivanje ovo — tko da se
ne odazove!

Dužnost je, da se u radu za obranu
svoje svete riječi nađu i slože svi Hrvati
i Srbi, bez razlike staleža i stranaka na
jedan dan i jednaki način.

Za taj dan, ne imamo doista ljepše
prigode, nego li je

Dan 5. srpnja

kad slavimo uspomenu na naše slavenske
apoštole sv. ĆIRILA i METODA, koji
su ušli među naš narod s našom riječi
na ustima i usadili u djedove naše, lju-
bav spram jezika našeg i kulture naše i
koji su, hrabro se boreći, stekli i za naš
jezik pravo, da se u njem nauča riječ
Božja.

Za to je potrebno, da dan 5. Srpnja,
bude u svakolikom našem narodu pravi

Narodni blagdan

koji nas ima ojačati, da čuvamo i učvr-
šćujemo temelje narodnog opstanka, dan,
na koji ćemo biti sjedinjeni u ljubavi i
požrtvovnosti za spas ugroženih dije-
lova otadžbine Hrvatske.

SUGRAĐANI !

s pouzdanjem stupamo pred Vas, da Vam
preporučimo svetu stvar. Stari Dubrovnik,
grad slobode, treba da se i u ovoj pri-
godi pokaže, kako osjeća za ostale dije-
love naroda svoga i da se radosno oda-
zove pozivu naše ,Družbe sv. Ćirila i
Metoda“ za Istru koja pod devizom ,Pro-
svjetom k slobodi“, radi na osviješćenju
i narodnom podignuću našeg naroda.

Brza pomoć, dvostruka je pomoć i
stoga će 5. Srpnja pokazati koliko i
kako osjećaju Dubrovčani prema svojoj
djeci i njihovom kulturnom podizanju.

Pozivljemo sve Hrvate i Srbe, da nam
budu pri ruci pri skupljanju priloga za
Narodne škole.

Svatko nek priloži barem jednu paru
na oltar prosvjete, a radost naše istarske
djece i skora nacjonalna pobjeda u Istri,
biće nam najbolja hvala — najslađi plod
našeg rada za narod.

»Naprijed za Družbu“.
Dubrovački dabar za proslava Narodnog Mlagdana“.

Dubrovnik, 5. juna 1913.

izvede svoju nadmoć nad rasturenim sa-
vezom, zahtjevajući od Srbije da na os-
novi nevršenja, izmjenjena ugovora pri-
stane na srpsku nemoć pred bugarskom
nadmoći. To hoće da izvede Bugarska,
a ne utvrđenu i pojačanu trajnu moć
pobjedonosnoga saveza. Bijedno izgleda
pred svijetom ovaj savez, u koji se, poslije
najpotpunijeg uspjeha, mogu osiliti takvi
bugarski zahtjevi, koji su sami po sebi
suprotnost osnovanim pogodbama za sa-
vezničke odnose.

raju na neophodnoj osnovi srpsko-bugar-
ske zajednice, a bugarski su zahtjevi su-

protni svijem tim interesima. Da je to tako

najjasnije se vidi po tome što bugarske
zahtjeve oduševljeno prihvataju samo oni
koji nijesu ni najmanje prijatelji balkan-
skog saveza i balkanske samostalnosti,

Cijelo je pitanje spora u nadmoći i
nemoći. Bugari hoće nadmoć, a imali bi
je kad bi se između Srbije i Grčke gra-
ničili s Arbanijom, ali tim bi Srbija bila
osuđena, a na taku osudu ona ne može
pristati.

I to još Bugarska zahtjeva na osno-
vici savezničkog agovora !

Ako se Bugarska za to da uzima he-
gemoniju i supremaciju poziva upravo
na saveznički ugovor, što je međutim
ironija, onda Srbija može kazati Bugar-
skoj: Pa dobro, vratite Jedrene i Traciju
Turcima, jer te zemlje nijesu u ugovoru
predviđene, a neka se Srbiji dade izlaz
na jadransko more sa zemljištem do
Škumbe, pa tek onda može biti govora
o ugovoru. Već to pokazuje da su sve
pogodbe bitno izmijenjene, na kojima je
zaključen ugovor, pa je sasvim opravdan
srpski zahtjev da se on podvrgne reviziji.
Jačina srpskih razloga je nesporna, i ona
djeluje ubjedljivo kod svih nepristranih
ocjenitelja, kod svih prijatelja balkanskog
saveza i balkanske samostalnosti. Srbijin
zahtjev da je premoćna Bugarska ne
bude odvajati od Grčke, da se Bugarska
ne graniči s Arbanijom, da Srbija ne
bude opkoljena i zatvorena sa sviju stra-
na, taj, kako kazasmo, zahtjev tako je
prirodan, pravičan, umjeren i shodan in-
teresima balkanskoga saveza, pa i svih
velikih sila koje ne žele uništenje bal-
kanske samostalnosti, da Srbija nema se
čega bojati ni od ocjene javnoga mišlje-
nja ni od presude arbitra, pa ni rata.

A Srbija je htjela i hoće mir, i ona
je prva, odmah iza telegrama ruskoga
cara prediožila Bugarskoj demobilizaciju.
Ali, izgleda, uzaludna je njezina miro-
ljubivost pred bahatosti i prepotencijom
bugarskih političara.

Krv se bratska već prolijeva, ona će
i osvetu vapiti, te nadajmo se da će ra-
zlozi srpskoga naroda, razlozi koje je
svojom krvlju i nadčovječnim požrtvova-
njem stvorio, dovesti do ispunjenja mini-
malnih pravednih zahtjeva. Jer ispunjenje
srpskih zahtjeva ide na korist balkanske
samostalnosti, i znači održanje balkan.
skoga saveza.

 

Dubrovnik, 4 jola.

Balkanski savez, onako žačuđenjem
posinatran od cijele Evrope, očistio je
Evropu od Turaka besprimjernom pobje-
donosnosti, Neko je taj savez pratio naj-
većim simpatijama, a drugi su ga krivim
okom gledali i nastojali na sve moguće
načine da ga razvežu, da ga unište, Do
sada su rezultati ovaki: Savez je očistio
Turke iz Evrope, ali se saveznici posva-
diše i hoće da i bojuju. Ali savez nije
još uništen, i izgleda da će vrlo teško
biti da se i te puste želje ispune, Ovaj
veličanstveni balkanski savez sad se među
sobom krvavi, Uzrok je tome taj što Bu-
garska iz zajedničkog uspjeha hoće da

Rat između Bugarske i
saveznika.

Dubrovnik, 4 jula.

Nekoliko je dana da se među savez-
nicima na Balkanu prolijeva bratska krv;
bez ikakve objave, bez prekida diplomat-
skih odnosa može se smatrati da je rat

započeo. Vijesti koje su stigle do danas

poslije podne govore o žestokom vojeva-
nju na cijelom frontu, između Bugarske
i Srbije, te Bugarske i Grčke, Te vijesti
javljaju pobjedu srpske vojske, koja je
Bugare potisnula na cijelome frontu, za-
robljeno je 1 vojske i municije i topova.
Bugari su svakako htjeli pokušati sreću :

i.

  
  
  
  
  
 
 
 
  
  
 
   
 
  
  

izdavatelj | odgovorni ur

sti Srbe i Grke, pak za prvim uspje-
» prisiliti ih na  otstupanje odnosno
itvijestiti rat. Ali se prevariše, jer
ma vojsku koja se zna i umije
iti. Naravno da Bugarska sada pro-
sstuje, javlja urbi et orbi da su oni na-
i i traže da neprijateljstva prestanu.
B ima neće ipak uspjeti da bace od-
itnost na Srbiju i Grčku, jer su jaki
i & protivnome. Zarobljeni bugarski
vojniči pričaju, na primjer, da im je već
pekoliko dana pročitan ratni mani-
je rat objavljen Grčkoj i Srbiji,
ki poslanik uložio je protest da su
pada, za koji protestira, nije ni bilo
ni sa strane Bugara, jer se zbog nepred-
viđenih zaprijeka nije izvršio onda kad
je bio namišljen, nego dva dana docnije;
dakle, sa strane Bugara bio je spreman
i napad i lažni protest, i bugarski je
poslanik protestirao cio dan ranije, Eto
kako Bugari postupaju.

Ako oni iskreno žele da se neprija-
teljstva obustave, neka bude, jer to svak
želi i nastoji da do toga dođe, ali pra-
vedni zahtjevi Grka i Srba treba da se
ispune.

Po svemu izgleda, da je megaloman-
ska i nepravedna politika bugarskih po-
litičara dovela Bugarsku u vrlo nezavi-
dan i zdvojan položaj. Ta megalomanija
i, vjerolomstvo dadoše jak udarac balkan-
skoj samostalnosti, pomrsivši balkanski
savez, koji nije ponipošto bio sklopljen
da Bugarska dobije predominaciju i učini
o sebi ovisnim druge saveznike, koji su
za svoju slobodu i svoje životne interese,
kao i Bagari za svoje, krv lijevali i, to-
like žrtve podnijeli,

  

 

Iz francuske štampe.

»Temps“ u odjeljku Action diplomatique na-
lazi, da ugovor mora poslužiti kao osnova za carevu
arbitražu i na njegove će se odredbe pozivati za
opravdanje pretenzija svake strane. Visoka kon.
cepcija koju car ima o svojoj misiji zaštitnika
Slovena, treba da bude dovoljna garancija i So-
fiji i Beogradu da će car, ako ugovor bude pro-
tumačio više u smisla pravičnosti nego striktnoga
prava, truditi se da najbolje poslaži interesima
obe strane i da pomogne odražanje saveza, koji
je balkanskim državama donio uspjehe, “koji su
prevazilazili čak i njihove najoptimističkije pre-
vizije. Žalosno je da saveznici sada zahtjevaju
jedan od drugoga prethodno izjave o njihovom
pravnom poimanju ugovora. Mi želimo da te
prethodne diskusije prestanu odmah i da stranke
odu u Petrograd. Ta hitnost postaje veća poslije
govora grofa Tise.

,Temps“ u uvodnomt članku kritikuje 'Tisin
govor i nalazi da je uticaj Rusije ma Balkan pri-
rodan i da balkanski narodi naročito poslije nji-
hovih pobjeda imaju apsolutno pravo da svojoj
politici daju orijentaciju koju žele, Rusija stavlja
svoj uticaj u službu mira.

Uvodni članak ,Journal de Debats“ smatra
također da će ugovor da služi kao baza, ali da
se srpski razlozi moraju uzeti u obzir. Sam prin-
cip narodnosti ne vrijedi Bugarima isticati, pošto
su oni anektovali mnogo više Grka nego što
Srbija traži Bugara.

»Radikal“ a uvodnom članku govoreći o ratu
tvrdi, da je srpska vojska izvršila veliki, nepo-
bitni i odlučni napor za pobjedu ideje i potukla
najbolje i najvažnije turske organizovane trupe.

 

Srpsko-bugarski spor.
Bratoubilački rat započeo
(Telegrafska izvješća)

Prvi dan borbe.

Beograd. 2. Javljaju oficiozno iz Skoplja .

slijedeće: U napadu jučer Bugari razvili snagu
sa preko 100 bataljuna pješadije, preko 200 polj-
skih, brdskih topova i haubica. Sa srpske strano
učestvovalo do 30—40 bataljuna sa 80 topova.
Napad je imao karakter iznenadno jednovremene
navale ogromnih snaga. Dok se moglo očekivati
nenadni mučki manji napad kao kod Zletova, nije
se mislilo da će Bugari tako daleko ići da čita-
vim armijama napanu prijo prekida diplomatskih
odnosa, Iznenadnost sistematski je prepravna na
cijelom frontu podmuklim sredstvima. Na poje-

 
 

$ *% : :
\ — POJEDINI Jen BROJ ZAPADA 20 PRRA.

riva I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A
UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE

između rovova i bivaka obasuta šrapnelima i mi-
traljezima; ko god pokušao probiti se do zaklona
padao je. Trupe bijahu prinuđene odreći se za-
klona i posjesti otvorene položaje, Razvio se krvav
boj. Bugari sve jače navaljivali, ali i Srbima do-
lazila pomoć. Bugarski napad odbiven na cijeloj
liniji sa ogromnim gubitcima. Gomile mrtvih na-
padača pokrile polje, ali i sa srpske strane ima
teških gubitaka. Iz čete-predstraže kod Štipa ra-
njeni svi oficiri narednici i 7 podnarednika. Ali
sada dolazi najstrašnije. Kako naši prednji bijahu
prinuđeni povući se, očekujući pojačanja pozadine,
pred nenadnom navalom daleko jače snage, to
ostaviše svoje najteže ranjenike u bivaku pod
šatorima. Protiv ženevske konvencije, Bugari su
pobili bajonetama sve ove ranjenike. Kao žrtva
pao je jedan od najvećih junaka major Milan
Vasić. Konačno je bugarski napad odbiven na
cijeloj liniji. Naše se trupe bijahu neobično ogor-
čeno. Gubitci znatni, bugarski ogromni. Grci se,
po stiglim vijestima, drže odlično. Strašno ogor-
čenje radi nebratskog mučkog bugarskog napa-
danja i klanja ranjenika. Vatra srpskih topova
protiv Bugara bila strahovito porazna, Štip skoro
čitav porušen.

Drugi dan borbe.

: 3. Prema autentičnim vijestima
iz Skoplja jučer drugi dan borbe srpska vojska
potisla bugarsku na cijeloj liniji i zauzela Drenak
i Petrisine, zarobila 6 topova; drugo odjeljenje
zauzelo Dreveno. Jučer se bitka kod Retke Bu-
kve, najvažnije pozicije, koja čini ključ uspjeha,
nastavljala uspješno; srpske trupe napredovale
jučer od Kote 650 km ka Krupistu koje zauzele
i zarobile 20 bugarskih oficira, 68 podoficira,
preko 700 vojnika. Srpske trupe napredovale
potiskujući Bugare čiji položaj svakog časa bio
kritičniji. Da bi dobili vremena počeli Bugari na
raznim tačkama isticati bijele zastave tražeći pre-
govore i obustavu borbe; oko 4 sata po podne
jučer poslali komandantu srpskom jednog puko-
vnika i majora koji izjaviše da po naredbi vrho.
vne komande u sporazumu sa vrhovaom koman-
dom imaju pregovarati o obustavi sukoba. Ispo-
stavilo se, da je to izmišljeno, pošto iz vrhovne
komande bi javljeno, da nije imala nikakva pre-
govora sa bugarskom komandom. Bugari su htjeli
samo odahnuti i skupiti iznova sile; pomiđa obu-:
stave odbijena, borba nastavljena, o

Koncem jučerašnjega dana Bugari otstupali
na cijelome frontu i prebačeni preko Bregalnice
i na Kočanima. Posjednuše položaje ma lijevoj
obali Bregalnice i kušali se braniti ; do sinoć Srbi
zarobili svega 30 oficira, 120 podoficira, 1200
vojnika, 10 poljskih topova i 12 municionih kola.
Danas od ranog jutra vođena veoma ozbiljna
borba, vrlo krvava na cijelom frontu Retkebukve-
Zletovo-Rečani-Štip-Ljuboten. Bugari su u po-
četku bili u ofenzivi a kad naišli na jak otpor
cijele srpske |borbene linije prešli u defenzivu.
Srpska vojska preduzela na to na cijeloj liniji
energičnu ofenzivu u pravcu Štipa i Kočana pri-
morala Bugare na otstupanje na cijeloj liniji; do-
lazilo više puta do bajonetske borbe gdje su se
naročito odlikovali srpski 19. 11. i 6. pukovi.
Srpska nova haubicka artiljerija nanijela je pro-
tivniku ogromne gubitke. inci, kod kojih
cio dan prestolonasljednik Aleksandar, zauzeli
bajonetom cijelu četu pješadije i 2 baterije bu-
garske ; pored toga druga odjeljenja xarobila oko
1000 Bugara. Držanje srpskih trupa prema zva-
ničnom izvještaju bilo prosto nevjerovatno ali i
gubitci su veliki. Svi Bugarski zarobljeni oficiri
sprovedeni su odmah u Skoplje, odakle će odmah