8 * s * uit . > k bo CIJENA. JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED BROJFN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE- <; ZA PO I ČETVRT GODINE RAZMJERNO. :- SRBI Vjeme. MRVATI U času, kada je naša nacjonalna svi- jest, — u vidu slave pobjedonosnog oru- žja naše rase i mirisanju osvetničke krvi, koja se poput žrtve k nebu diže, kao za- log bolje i ljepše budućnosti — imala, da propupči najljepšim cvijetom i donese slatka ploda našem dvoimenom narodu; mora teške kušnje pala je na grudi naše i onako izmorene domaje i prijeti, da joj oduzme i posljednji trag života, narod- nog bistvovanja. Odasvud, a najvećma tamo, ispod Učke planine, na obalama našeg plavet- nog Jadrana, čuju se pozivi i prošnje, da u ovim crnim danima, pomognemo obraniti materinsku riječ narodu svome. Na prošnje i dozivanje ovo — tko da se ne odazove! Dužnost je, da se u radu za obranu svoje svete riječi nađu i slože svi Hrvati i Srbi, bez razlike staleža i stranaka na jedan dan i jednaki način. Za taj dan, ne imamo doista ljepše prigode, nego li je Dan 5. srpnja kad slavimo uspomenu na naše slavenske apoštole sv. ĆIRILA i METODA, koji su ušli među naš narod s našom riječi na ustima i usadili u djedove naše, lju- bav spram jezika našeg i kulture naše i koji su, hrabro se boreći, stekli i za naš jezik pravo, da se u njem nauča riječ Božja. Za to je potrebno, da dan 5. Srpnja, bude u svakolikom našem narodu pravi Narodni blagdan koji nas ima ojačati, da čuvamo i učvr- šćujemo temelje narodnog opstanka, dan, na koji ćemo biti sjedinjeni u ljubavi i požrtvovnosti za spas ugroženih dije- lova otadžbine Hrvatske. SUGRAĐANI ! s pouzdanjem stupamo pred Vas, da Vam preporučimo svetu stvar. Stari Dubrovnik, grad slobode, treba da se i u ovoj pri- godi pokaže, kako osjeća za ostale dije- love naroda svoga i da se radosno oda- zove pozivu naše ,Družbe sv. Ćirila i Metoda“ za Istru koja pod devizom ,Pro- svjetom k slobodi“, radi na osviješćenju i narodnom podignuću našeg naroda. Brza pomoć, dvostruka je pomoć i stoga će 5. Srpnja pokazati koliko i kako osjećaju Dubrovčani prema svojoj djeci i njihovom kulturnom podizanju. Pozivljemo sve Hrvate i Srbe, da nam budu pri ruci pri skupljanju priloga za Narodne škole. Svatko nek priloži barem jednu paru na oltar prosvjete, a radost naše istarske djece i skora nacjonalna pobjeda u Istri, biće nam najbolja hvala — najslađi plod našeg rada za narod. »Naprijed za Družbu“. Dubrovački dabar za proslava Narodnog Mlagdana“. Dubrovnik, 5. juna 1913. izvede svoju nadmoć nad rasturenim sa- vezom, zahtjevajući od Srbije da na os- novi nevršenja, izmjenjena ugovora pri- stane na srpsku nemoć pred bugarskom nadmoći. To hoće da izvede Bugarska, a ne utvrđenu i pojačanu trajnu moć pobjedonosnoga saveza. Bijedno izgleda pred svijetom ovaj savez, u koji se, poslije najpotpunijeg uspjeha, mogu osiliti takvi bugarski zahtjevi, koji su sami po sebi suprotnost osnovanim pogodbama za sa- vezničke odnose. raju na neophodnoj osnovi srpsko-bugar- ske zajednice, a bugarski su zahtjevi su- protni svijem tim interesima. Da je to tako najjasnije se vidi po tome što bugarske zahtjeve oduševljeno prihvataju samo oni koji nijesu ni najmanje prijatelji balkan- skog saveza i balkanske samostalnosti, Cijelo je pitanje spora u nadmoći i nemoći. Bugari hoće nadmoć, a imali bi je kad bi se između Srbije i Grčke gra- ničili s Arbanijom, ali tim bi Srbija bila osuđena, a na taku osudu ona ne može pristati. I to još Bugarska zahtjeva na osno- vici savezničkog agovora ! Ako se Bugarska za to da uzima he- gemoniju i supremaciju poziva upravo na saveznički ugovor, što je međutim ironija, onda Srbija može kazati Bugar- skoj: Pa dobro, vratite Jedrene i Traciju Turcima, jer te zemlje nijesu u ugovoru predviđene, a neka se Srbiji dade izlaz na jadransko more sa zemljištem do Škumbe, pa tek onda može biti govora o ugovoru. Već to pokazuje da su sve pogodbe bitno izmijenjene, na kojima je zaključen ugovor, pa je sasvim opravdan srpski zahtjev da se on podvrgne reviziji. Jačina srpskih razloga je nesporna, i ona djeluje ubjedljivo kod svih nepristranih ocjenitelja, kod svih prijatelja balkanskog saveza i balkanske samostalnosti. Srbijin zahtjev da je premoćna Bugarska ne bude odvajati od Grčke, da se Bugarska ne graniči s Arbanijom, da Srbija ne bude opkoljena i zatvorena sa sviju stra- na, taj, kako kazasmo, zahtjev tako je prirodan, pravičan, umjeren i shodan in- teresima balkanskoga saveza, pa i svih velikih sila koje ne žele uništenje bal- kanske samostalnosti, da Srbija nema se čega bojati ni od ocjene javnoga mišlje- nja ni od presude arbitra, pa ni rata. A Srbija je htjela i hoće mir, i ona je prva, odmah iza telegrama ruskoga cara prediožila Bugarskoj demobilizaciju. Ali, izgleda, uzaludna je njezina miro- ljubivost pred bahatosti i prepotencijom bugarskih političara. Krv se bratska već prolijeva, ona će i osvetu vapiti, te nadajmo se da će ra- zlozi srpskoga naroda, razlozi koje je svojom krvlju i nadčovječnim požrtvova- njem stvorio, dovesti do ispunjenja mini- malnih pravednih zahtjeva. Jer ispunjenje srpskih zahtjeva ide na korist balkanske samostalnosti, i znači održanje balkan. skoga saveza. Dubrovnik, 4 jola. Balkanski savez, onako žačuđenjem posinatran od cijele Evrope, očistio je Evropu od Turaka besprimjernom pobje- donosnosti, Neko je taj savez pratio naj- većim simpatijama, a drugi su ga krivim okom gledali i nastojali na sve moguće načine da ga razvežu, da ga unište, Do sada su rezultati ovaki: Savez je očistio Turke iz Evrope, ali se saveznici posva- diše i hoće da i bojuju. Ali savez nije još uništen, i izgleda da će vrlo teško biti da se i te puste želje ispune, Ovaj veličanstveni balkanski savez sad se među sobom krvavi, Uzrok je tome taj što Bu- garska iz zajedničkog uspjeha hoće da Rat između Bugarske i saveznika. Dubrovnik, 4 jula. Nekoliko je dana da se među savez- nicima na Balkanu prolijeva bratska krv; bez ikakve objave, bez prekida diplomat- skih odnosa može se smatrati da je rat započeo. Vijesti koje su stigle do danas poslije podne govore o žestokom vojeva- nju na cijelom frontu, između Bugarske i Srbije, te Bugarske i Grčke, Te vijesti javljaju pobjedu srpske vojske, koja je Bugare potisnula na cijelome frontu, za- robljeno je 1 vojske i municije i topova. Bugari su svakako htjeli pokušati sreću : i. izdavatelj | odgovorni ur sti Srbe i Grke, pak za prvim uspje- » prisiliti ih na otstupanje odnosno itvijestiti rat. Ali se prevariše, jer ma vojsku koja se zna i umije iti. Naravno da Bugarska sada pro- sstuje, javlja urbi et orbi da su oni na- i i traže da neprijateljstva prestanu. B ima neće ipak uspjeti da bace od- itnost na Srbiju i Grčku, jer su jaki i & protivnome. Zarobljeni bugarski vojniči pričaju, na primjer, da im je već pekoliko dana pročitan ratni mani- je rat objavljen Grčkoj i Srbiji, ki poslanik uložio je protest da su pada, za koji protestira, nije ni bilo ni sa strane Bugara, jer se zbog nepred- viđenih zaprijeka nije izvršio onda kad je bio namišljen, nego dva dana docnije; dakle, sa strane Bugara bio je spreman i napad i lažni protest, i bugarski je poslanik protestirao cio dan ranije, Eto kako Bugari postupaju. Ako oni iskreno žele da se neprija- teljstva obustave, neka bude, jer to svak želi i nastoji da do toga dođe, ali pra- vedni zahtjevi Grka i Srba treba da se ispune. Po svemu izgleda, da je megaloman- ska i nepravedna politika bugarskih po- litičara dovela Bugarsku u vrlo nezavi- dan i zdvojan položaj. Ta megalomanija i, vjerolomstvo dadoše jak udarac balkan- skoj samostalnosti, pomrsivši balkanski savez, koji nije ponipošto bio sklopljen da Bugarska dobije predominaciju i učini o sebi ovisnim druge saveznike, koji su za svoju slobodu i svoje životne interese, kao i Bagari za svoje, krv lijevali i, to- like žrtve podnijeli, Iz francuske štampe. »Temps“ u odjeljku Action diplomatique na- lazi, da ugovor mora poslužiti kao osnova za carevu arbitražu i na njegove će se odredbe pozivati za opravdanje pretenzija svake strane. Visoka kon. cepcija koju car ima o svojoj misiji zaštitnika Slovena, treba da bude dovoljna garancija i So- fiji i Beogradu da će car, ako ugovor bude pro- tumačio više u smisla pravičnosti nego striktnoga prava, truditi se da najbolje poslaži interesima obe strane i da pomogne odražanje saveza, koji je balkanskim državama donio uspjehe, “koji su prevazilazili čak i njihove najoptimističkije pre- vizije. Žalosno je da saveznici sada zahtjevaju jedan od drugoga prethodno izjave o njihovom pravnom poimanju ugovora. Mi želimo da te prethodne diskusije prestanu odmah i da stranke odu u Petrograd. Ta hitnost postaje veća poslije govora grofa Tise. ,Temps“ u uvodnomt članku kritikuje 'Tisin govor i nalazi da je uticaj Rusije ma Balkan pri- rodan i da balkanski narodi naročito poslije nji- hovih pobjeda imaju apsolutno pravo da svojoj politici daju orijentaciju koju žele, Rusija stavlja svoj uticaj u službu mira. Uvodni članak ,Journal de Debats“ smatra također da će ugovor da služi kao baza, ali da se srpski razlozi moraju uzeti u obzir. Sam prin- cip narodnosti ne vrijedi Bugarima isticati, pošto su oni anektovali mnogo više Grka nego što Srbija traži Bugara. »Radikal“ a uvodnom članku govoreći o ratu tvrdi, da je srpska vojska izvršila veliki, nepo- bitni i odlučni napor za pobjedu ideje i potukla najbolje i najvažnije turske organizovane trupe. Srpsko-bugarski spor. Bratoubilački rat započeo (Telegrafska izvješća) Prvi dan borbe. Beograd. 2. Javljaju oficiozno iz Skoplja . slijedeće: U napadu jučer Bugari razvili snagu sa preko 100 bataljuna pješadije, preko 200 polj- skih, brdskih topova i haubica. Sa srpske strano učestvovalo do 30—40 bataljuna sa 80 topova. Napad je imao karakter iznenadno jednovremene navale ogromnih snaga. Dok se moglo očekivati nenadni mučki manji napad kao kod Zletova, nije se mislilo da će Bugari tako daleko ići da čita- vim armijama napanu prijo prekida diplomatskih odnosa, Iznenadnost sistematski je prepravna na cijelom frontu podmuklim sredstvima. Na poje- $ *% : : \ — POJEDINI Jen BROJ ZAPADA 20 PRRA. riva I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE između rovova i bivaka obasuta šrapnelima i mi- traljezima; ko god pokušao probiti se do zaklona padao je. Trupe bijahu prinuđene odreći se za- klona i posjesti otvorene položaje, Razvio se krvav boj. Bugari sve jače navaljivali, ali i Srbima do- lazila pomoć. Bugarski napad odbiven na cijeloj liniji sa ogromnim gubitcima. Gomile mrtvih na- padača pokrile polje, ali i sa srpske strane ima teških gubitaka. Iz čete-predstraže kod Štipa ra- njeni svi oficiri narednici i 7 podnarednika. Ali sada dolazi najstrašnije. Kako naši prednji bijahu prinuđeni povući se, očekujući pojačanja pozadine, pred nenadnom navalom daleko jače snage, to ostaviše svoje najteže ranjenike u bivaku pod šatorima. Protiv ženevske konvencije, Bugari su pobili bajonetama sve ove ranjenike. Kao žrtva pao je jedan od najvećih junaka major Milan Vasić. Konačno je bugarski napad odbiven na cijeloj liniji. Naše se trupe bijahu neobično ogor- čeno. Gubitci znatni, bugarski ogromni. Grci se, po stiglim vijestima, drže odlično. Strašno ogor- čenje radi nebratskog mučkog bugarskog napa- danja i klanja ranjenika. Vatra srpskih topova protiv Bugara bila strahovito porazna, Štip skoro čitav porušen. Drugi dan borbe. : 3. Prema autentičnim vijestima iz Skoplja jučer drugi dan borbe srpska vojska potisla bugarsku na cijeloj liniji i zauzela Drenak i Petrisine, zarobila 6 topova; drugo odjeljenje zauzelo Dreveno. Jučer se bitka kod Retke Bu- kve, najvažnije pozicije, koja čini ključ uspjeha, nastavljala uspješno; srpske trupe napredovale jučer od Kote 650 km ka Krupistu koje zauzele i zarobile 20 bugarskih oficira, 68 podoficira, preko 700 vojnika. Srpske trupe napredovale potiskujući Bugare čiji položaj svakog časa bio kritičniji. Da bi dobili vremena počeli Bugari na raznim tačkama isticati bijele zastave tražeći pre- govore i obustavu borbe; oko 4 sata po podne jučer poslali komandantu srpskom jednog puko- vnika i majora koji izjaviše da po naredbi vrho. vne komande u sporazumu sa vrhovaom koman- dom imaju pregovarati o obustavi sukoba. Ispo- stavilo se, da je to izmišljeno, pošto iz vrhovne komande bi javljeno, da nije imala nikakva pre- govora sa bugarskom komandom. Bugari su htjeli samo odahnuti i skupiti iznova sile; pomiđa obu-: stave odbijena, borba nastavljena, o Koncem jučerašnjega dana Bugari otstupali na cijelome frontu i prebačeni preko Bregalnice i na Kočanima. Posjednuše položaje ma lijevoj obali Bregalnice i kušali se braniti ; do sinoć Srbi zarobili svega 30 oficira, 120 podoficira, 1200 vojnika, 10 poljskih topova i 12 municionih kola. Danas od ranog jutra vođena veoma ozbiljna borba, vrlo krvava na cijelom frontu Retkebukve- Zletovo-Rečani-Štip-Ljuboten. Bugari su u po- četku bili u ofenzivi a kad naišli na jak otpor cijele srpske |borbene linije prešli u defenzivu. Srpska vojska preduzela na to na cijeloj liniji energičnu ofenzivu u pravcu Štipa i Kočana pri- morala Bugare na otstupanje na cijeloj liniji; do- lazilo više puta do bajonetske borbe gdje su se naročito odlikovali srpski 19. 11. i 6. pukovi. Srpska nova haubicka artiljerija nanijela je pro- tivniku ogromne gubitke. inci, kod kojih cio dan prestolonasljednik Aleksandar, zauzeli bajonetom cijelu četu pješadije i 2 baterije bu- garske ; pored toga druga odjeljenja xarobila oko 1000 Bugara. Držanje srpskih trupa prema zva- ničnom izvještaju bilo prosto nevjerovatno ali i gubitci su veliki. Svi Bugarski zarobljeni oficiri sprovedeni su odmah u Skoplje, odakle će odmah