Broj. 28. odličnih gospođa, gospođica i odbora gospode, koji su toliko radili 1 nastojali, da novijetni dan“ što bolje uspije i što više koristi donese našoj Družbi. Svi su pokazali puno patriotizma i is- krenog osjećanja za narodne ustanove. Neka im je na čast i dika! Sutra ,pučka zabava“. Jučer u večer obdržavao se sastanak odbora za proslavu Narod- nog Blagdana uz sudjelovanje čitavog ,gospodin- skog odbora“ od cvijetnog dana. Teren zabavišta biti će ograđen dugim 1iizom zelenila; u samom zabavištu nalazit će se 5 paviljona. Najljepši pa- viljon biti će ,pritvor“; gospođice apsit će gos podu i obratno. Program će se dijeliti u dva di- jela, prvi dio izvršiti će ,dubrovački pjevački zbor“, koji će se sastojati od jedno 50 ponajboljih pjevača i pjevačica; drugi dio programa izvršuje » Dubrovačka Građ. Muzika“ pri čem će se razviti tako zvana ,slobodna zabava“ — rasvijeta, roketi bengali, pošta. pritom izbor ljepotica, žive slike itd. Program Pjevonja. Čižek ,Hrvatska Himna“. — na pet glasova pjeva mješoviti zbor. Zaje wDuet iz opere Zrinjski, — ulogu Eve pjeva golipodica Pepina Barić, a ulogu Zrinjskog gosp. Gajto Povija. Zaje ,Vir“ romanca za sapran solo pjeva gospođica Barić. Mokranjac ,X Rukovet“ veliki potpurin makedonskih pjesama pjeva mje- šoviti zbor. Ulaznica 60 para. početak u 6'/, sati. Prije početka zabave muzika će obaći grad udarajući i otpratit Sokolaše do zabavišta, u slu- čaju ružna vremena zabava će se odgoditi a u tom slučaju muzika ne će obaći grad. Tko je Hrvat, iko je Srbin sutra po podne mjesto mu je samo | jedino na Brsaljama. Sutra svi na Brsalje! Sutra se drži na Brsaljama velika zabava na korist Družbe sv. Ćirila i Metoda. Odbor se je pobrinuo, da pro- gram bude što bolji. Neka nitko ne izostane. Prihod ,cvijetnog dana“. S uspjehom Na- rodnog Blagdana možemo biti potpuno zadovoljhi. Prihod je toga dana bio preko dvije hiljade i pet sto kruna. Dubrovačka parobrodska plovidba ku- pila je bivši parobrod ,Hungaria“ ug. hrvatskog parobrodarskog društva, koji je, kako je poznato vrlo podesan za putnike. Parobrod će preuzeti već u srijedu u zamjeni ,,Lovrjenca“ prugu Trst- Gruž- Bari. Zvat će so , Srebrno“. Za ,Družbu“. Mjesnoj podružnici Družbe sv. Ćirila i Metoda prilikom Narodnog Blagdana, darovala su ova gospoda : Jadranska banka K 100, Dubrovačka općina K 100, Dubrovačka Paro- brodska Plovidba K 30, Ilija Nardelli za kine- matograf K 20, Hrvatski Sokol K 10, Hrvatska Rad. Zadruga K 10, Mate Macan K 3. Upraviteljstvo Nautičke škole izrazuje naj- veću blagodainost plemenitim darovateljima gg. časnicima parobroda ,,Zora“ za svotu od 91 krune koji je novac preko našeg uredništva bio uručen Upraviteljstvu. Sjednica Općinskog vijeća. Sutra na 10 sati pr. podne drži se u vijećnici sjednica Op- činskog Vijeća. ' Proces. Na 21. o. m. urečena je rasprava pred delegiranim sudom u Celovcu proti našim odličnim građanima g. Luku marquisu Bona i D.ru Mići Mičiću, a to — kako je poznato — radi govora izrečenih prigodom javne skupštine održane u Bondinu teatru na 24. novembra pro- šle godine. Konsignirana vojska. U subotu veče pri- likom svečanosti Narodnog Blagdana, pa gg ne- djelju po podne i u večer za vrijeme zabave Du- šana Silnog na Brsaljama bila je konsignirana vojska, a gradska je žandarmerija bila pojačana s onom iz Gruža. Obje svečanosti prošle su mirno i dostojatistveno kao uvijek sve naše narodne za- bave i + večanosti. Ako se je g. poglavar htio da drži teorije Sv. Tome, imao je lijepe prilike da se uvjeri na svoje oči, kako su suvišne i pretje- rane sve ove mjere. Ispiti zrelosti. Na mjesnoj gimnaziji zapo- činja usmeni ispiti zrelosti danas, a na mje- snom ženskom preparandiju započeli su jučer, Pozorište. Srpsko narodno pozorište u No- vom Sadu, na poziv uprave Bondina Pozorišta u Dubrovniku za gostovanje u našemu grada ove nastajne jesenje sezone, odgovorilo je da ne može doći, jer je radi 50 godišnje proslave, dušno ostati u Novom Sadu od 1. oktobra do kraja februara. Vila Velebita“, školski brod nautičke škole u Bakru, nalazi se u Gružu. Na brodu putaju profesori i učenici bakarske nautike. Zabava ,Dušana Silnog“. Zadnje je ne djelje po podne mjesno gimnastičko draštvo ,, Du- šan Silni“ priredio zabava na Brualjama. Zabavi je prisustvovao i jedan odio našeg Sokola. Braaljo gu bile po običaju iskićene hrvatskim i srpskim trobojnicama, a na večer sav je prostor bio ispre pleten električnim žaruljama, a palile su se i umjetno vatre. Vješbe koliko Dušanovaca toliko podmlatka bile su izvršene veoma dobro na opće sadovoljenje. Drugi dio rasporeda ispunila je naša muzika lijepim programom. Zabava je potrajala CRVENA sve do 11 sati; bila je dobro posjećena i dosta Prikazivanje fasija za ličnu dohođa- rinu i prihodarinu. Rok prikazivanje fasija za ličnu dohodarinu i prihodarinu za godinu 1913 bio je, kako je poznato, već više puta produljen; taj je rok naposljetku bio odmaknut do 31 jula i tog dana ističe. Poreznim je vlastima bilo naređeno, da stran- kama odmah pošalju obrasce fasija, koje će one moći predati i prije 31. jula pri sastavljanju po- reznih fasija trebaće stranke da se drže propisa postojećeg zakona. Zbog izmakla vremena nije isključeno, da po koje odmjerenje ne bude dovršeno prije kraja ove godine, pošto tačnost radnja organa odmjerivanja ri smije da bude okrnuta usljed dosadsšnjih od- micanja roka za prikazanje fasije. Poreznici, kojim se nebi moglo predsti naloge isplate prije svrhe novembra, treba da u smislu zakona plate i 2 obrok prema pristojbini pređašne godine. »Hotel Odak“ U četvrtak se je svečano otvorio na Pločama novi hotel g. Roberta Odaka. Pred hotelom- koncertovale su dvije muzike: i vojnička. Tarase pred hotelom lijepo rasvijetljene i nakićene balonima. Svijeta je navrvilo iz grada nevjerojatno mnogo. Držimo, da će biti bilo preko 2000 duša. Svak je došao da se nauživa lijepog, čistog morskog zraka i divnog položaja. Čeljad su neprestano dolazila. Koje prije došao bio je sre- tniji, jer su poslije 9 sati svi stolovi bili puni, tako te mnogo svijeta nije moglo da nađe mjesta. Palile su se i lijepe umjetne vatre. Sasvim tim, što je bila masa naroda kolikoj se nije niko nadao, ipak je svak bio dobro poslužen. Oko 12 sati muzike su dovršile svje koncerte, a pri po- lasku naša je muzika pozdravila novi hotel s ,Lije- pom našom“. G. Roberto Odak dokumentirao je i ovom zgodom svoju zauzetnost i hotelijerska sposobnost. Mi se od srca radujemo mad ovim novim djelom zauzetnosti g. Odaka, što će doni- jeti velike koristi napretku i procvatu našega grada. Novom hotelu želimo svaku sreću. Pozivlju se članovi našega Sokola, da dođu sutra tačno u 5!/2 po podne u društvene prosto- rije, odakle će se korporativno poći na Brsalje da se prisustvuje i uveliča zabavu za Družbu sv. Ćirila i Metoda. Upozoruju se braća vježbači, da redovito po- laze vježbe, koje će se izvoditi na 3 augusta. Zdravo ! Uprava. Iz Župe. (Strašna krupa). Na 3. o. mj. u 21/, ure po ponoći, razvila 3e je velika oloja nad Župom sa gradom, koji je padao za 15 minuta Bila. je. to strašstk_olnja, kakvu ljudi ne pamte, a _ najgore je, što se je zbila u ovo doba od godine, kada su svi poljski proizvodi nježni i u razvitku, Uništio je gr&d, negdje manje negdje više, sve proizvode u cijeloj Župi za pet šest dijela ploda i baš kao da je htio uništiti samo Župu došao je samo do Plata i dalje nije prošao. Šteta, što je uslijed ovoga biča Župa pretrpjela, računa se na K 300.000. Narod kuka i vapi pomoći, a pomoć od kuda da mu dogje? Već unaprijeda znade, da ni c, k. Vlada ni drugi faktori ne će nadoknaditi ne samo gubiš, no znade, da ni ko- risne pomoći ne će mu pružiti. Vlada pomaže ondi, gdje joj je po ćudi više puta, a ne ondi, gdje bi morala, o tome imamo dovoljno iskustvo. Za Župu g. 1913, uprav je fatalna godina, pa fataliste s pravom kažu, da trinaesta ne može biti dobra. Udarce, što je Župa u ovoj godini primila, taki su, da za mnogo godina neće se moći oporaviti: mobilizacija ljudi i živina u doba najveće radnje u maju, kad kod kuće nije ostalo ni staro — osobiti dar učinjen samo ovome kraju — dizanje tovarnih životinja, koje do sada nijesu se zamijenile, niti se mogu zamijeniti, jer se nemadu od kuda ni nabaviti; pa kao da nije sve ovo dosta, eto nam i elementarnoga biča, koji u "4 sata bio je kadar uništiti krvavi težački trud od cijele godine, izveden pod žarkim suncem, zimom, kišom i vjetrima, a da pri tome je morao i gladovati. Da je težaku najteže, najbolji je do- kaz to, da nitko se rado ne prihvaća motike, nego od motike ide se rado na druge radnje. U na- prednijem državama težak je nešto više zaštićen raznim zakonima i institucijama, dočim amo kod nas prepušten je vlastitoj sreći! Pohvalno. Da počasti uspomenu pok. g. Pe- tra Maroli gđa Ema pl. Zamagna priložila je u fond Pučke Kuhinje K 10. Listak. . Ivan Meštrović | kosovski hram.*) Da izložba 1911. g. u Rimu nije imala druge zasluge, nego da nas upozna sa djelima i imenom Ivana Meštrovića, ona bi u samom tome našla opravdanja. Svi oni koji uđoše u srpski paviljon beg kataloga i bex prethodnih obavještenja imali su radost da otkriju jednu moćnu umjetničku perso- nalnost. q 4) £? Italic — N. 179. R. de Noba: Ivan Meštrović Kossovo. et le temple do HRVATSKA-* Fragmenti i dekoracije kosovskog hrama u isto vrijeme posvjedočavahu koliko volju skulp- tora, da stvara velike stvari, toliko i želja da stvori jedno nacionalno djelo. . Nikad ljepši primjer stvaralačke sile genija koja uznosi čovjeka izvan sjene na čistu svjetlost nije bio.dat, do pojave 1. Meštrovića. Rođen u narodu en je ostao za cijele svoje mladosti u stalnom. dodiru sa prirodom; u poljima ove Dal- macije, gdje je dan ugledao, on bijaše najprije seljak, koji vrhom noža dekorisaše sa instinktom primitivnog bića seljačke kutije. duboke i prostrane umjetnosti ? Meditacijom na samom sebi najprije i odmah zatim meditacijom na svoju rasu. Iznad opskurne mase srpskog naroda podigao se je umjetnik; ali dar, koji posjeduje on ga ne zloupotrebljava za svoje lične ciljeve. On posve, ćuje svoju umjetnost narodu iz kojeg izlazi, sko- jim je vezan sa hiljadu veza, koje formiraju etni- čku koheziju; on slavi svoju rasu; njena istoriju poznaje po narodnim pjesmama i usmenim pre- danjima, koje su epopeje; i znajući da njegova rasa i njegov narod nema hrama u koji bi dola- zili da e jedinstvo usponena i i svoj želja, on preduzima da konstraiše hram, koji oni nemaj u. Ovu grandioznu ideju, koju je imao jedan mladi čovjek na nešto više od dvadeset godina i koji ju je sa izdržljivošću nametnuo čini je da triumfaje. Srpski pavilion iz 1911. g. sadržavaše mno- gobrojne fragmente kosovskog hrama; ali se ipak nije mogla prestaviti cjelokupnost zgrade. Trebalo je učiniti jedan model spomenika. Ivan Meštrović ga je izradio i izložio u svom ateljeu u via Flaminia. Ovaj model — u pedesetom dijelu — poka- zaje da je skulptor i vrlo vješt arhitekt, i on impresionira istovremeno svojom masom, harmo- nijom_ svojih proporcija i originalnošću ove har- monije. Razni se i kontradiktorni stilovi miješaju bez draženja. Jedna vrlo rafinovana umjetnost, ali koja u pojedinim momentima ima jednu var- varsku grubost, jedino je mogla skupiti u ovom jedinstvu razne dijelove hrama: Predvorje sa ko- njenatim stupovima koje će sjati od mramorne materije, kupola čija je krivina rastavljena na razbijene linije, veliki hodnik,» koji vodi kroz centar hrama, podupiru ogromne kariatide, vrata pred kojim bdiju krilate sfinge..... Neka se zamisli ova kolosalna masa granita i mramora na vrhu jednog brijega, koji dominira kosovskom ravnicom i na kojem je postavljena kala u visini više od stotinu metara. Nema fasade. Ma s koje strane da se dolazi pogled ga obuhvata Tako sa visokih mjesta, jedamotissč-ie vremeno mlad i vrlo star, doćiće blagodareći jednom od svojih, koji je nadahnat genijem, da se spoji sa dušom svojih mrtvih i da izazove triumfalni sjaj budućnosti. To-će biti za Iv. Meštrovića, djelo cijelog njegovog života. On je imao uostalom sreću da živi u jednoj zgodnoj eposi, u eposi borbe i entu- ziazma, gdje se je ideja narodnosti našla učvršćena odnešenim pobjedama Srba nad njihovim vjeko- vnim neprijateljem — Turčinom. Nema ljepše pjesme od ovog djela, gdje in- dividuo upotrebljava sve svoje sile da proslavi tradiciju. Nema veličanstvenije ideje od one u kojoj hoće da se manifestuje na ovaj način je- dinstvo jedne rase, snaga jednog naroda u isku- šenju i u radosti. Iv. Meštrović jo sasvim čovjek za jedno ta- kovo djelo. Jedna svjetlost svijetli u njegovu po- gledu; njegova skromnost silom pokriva njegovu stvaralačku moć. On malo govori. On radi. On je jedna aktivna sila. Cio historijski i legendarni ciklus njegove etničke otadžbine dobiva za njega jednu potpunu stvarnost. Laca njegovih heroja ili berojkinja kriče od bola; on daje njihovim mu- skulima očajnički zaborav, koji izrazuje pretje- ranost trpljenja ; ali on zna također brutalno ukro- titi njihov profil, stegnuti njihove vilice, izdubsti njihove obraze, istaknuti čeone bore, učiniti od njih bića napadna i osvetnička i ispraviti kolo- salnog, monstruoznog Kraljevića Marka, golog na svom ratnom konju, Marka, pravog simbola srp- skog naroda. U ponekim od svojih nagih djela on je do- stigao savršenstvo najljepših grčkih kipova. Neka se naročito uporedi koja od njegovih ,Udovica“ sirakuskoj Vener! i onda će se osjetiti da se umjetnost Iv. Meštrovića, koja izgleda tako uda- ljena od klasične umjetnosti ipak dodiruje na mnogim tačkamo. Pored modela hrama u jednom uglu ateljea uzdiše se jedna karistida. Ona je bila izrezana od skulptora u stablu jednog oraba za vrijeme boravka u selu kod svojih roditelja, Ona odaje zdravu silinu grubih i prostih stvari. I kad mislim na Iv. Meštrovića ja ga prestavljam tako gdje reže sigurnim dlijetom, u oporom istorije, grupe i basrelijefe kosovskog hrama, sa istom mirnom sigurnošću kao što na pragu svoje rođene kuće on istjeruje iz bezformnog drveta sliku mirnoće i,sile. Rim jula 1913. 8 francuskog Vi. M. Vukmirović. Invito al congresso generale straordinario che verrh tenuto addi 20 Lauglio 1913 ore 10 ant. nei locali della Societa in Via Kossuth N.o 13 col seguente : ORDINE DEL GIORNO 1. Aumento del capitale; 2. Eventuali proposte. Fiume, 4 Laglio 1913. : LA DIREZION to dobar proti sančanim te nemože se bez njega što dnevne priznanice, dobiva se u svim lje drogerijama i se Ber- v ljilj 4 osobito na uz- kutija Fayovih pravih Sodener j j i uvjek dobra činile i moje bolove Sodener pastele, da će mi i zrak u: visočanima biti od koristi, Kutiji je cijena samo K 1-25. Prve su proljetne nedjelje obično najzgo« ije vrijeme, da se poprave smetnje u I olonka, koje su nastale nastale načinom življe- nja kroz zimu, Za tu svrhu preporučamo od liječnika Dannii enih Em ito no za a i Francesbad kao i druga lječili MOJE STARO - - stinovišto. kilo je Vrodjant (A Še D9VĆ Be: utu priti prerano posjeđenju, kao i ispadanja kose te u io teaalike etschen a/E. t :do- biva se u svim jama Dr. Parma Posadna bolnica, mjesto. Hennebetg svila samo direktno! — crna, bijela i šarenih boja K 1:35 pa unaprijed po metru, za bluze i ie Franko i sa već 30030 cari- nom sa dostavom u u. i i uzoraka odma. kola Trapist 2 2. ...... _. a o So odo U 0 U 8 Čuvajte se pjegal Vaše lice mana _iz- K 1.20. uspjeh zajamčen. Dlake sa lica njuje za uvjek u 3 časa. ,Sattigmo“ boca K 2.50.