Strana 2. Ganjanje Jugoslavena. Bečka ,Siidslavische Rundschau“ donosi iz Ljubljane ovaj članak : O nesnosnim ganjanjima, kojima su Jugoslaveni u monarhiji izloženi od strane vlade, već je dovoljno pisano. Ali kako doslovno izvijesni krugovi ispunjuju izdatu parolu, u kakvim se pojedinostima gubi ,borba protiv jagoslavenske opasnosti“, najbolji je dokaz, što sad pod cenzuru vlasti dolaze i jugoslavenske zastave, čak i onda kad slučajno imaju zvanični karakter. Slovenačka trobojka bijelo plavo-crveno od 1836. godine važi i kao zemaljska zastava za Kranjsku i kao takva priznata je još jednom 23, septembra 1848. od strane austrijske vlade. Međutim su u posljednje vrijeme vojnički krugovi shvatili slovenačku trobojku kao opasnu panslavističku demonstraciju, i kad je prije ne- koliko nedjelja u Ljubljani priređena đačka utak- mica u gađanju, vlasti su konfiskovale kranjsku zastavu i umjesto bijelo plavo crveno trake nosio je kranjski orao najednom boje zlatno-plavo-crveno. Naime, vlasti su se sjetile, da je car Ferdinad IV 1463. godine zamijenio dotađanju bijelu boju u slovenačkoj zastavi zlatnom bojom, da bi Kranjce time naročito odlikovao za pomoć u borbi protiv bečkih buntovnika. Međutim je Ferdinand I, go- dine 1836., ponova uspostavio prvobitnu bijelo plavo crvenu trobojku, i ona važi kao jedino pri- znata zvanična zemaljska trobojka za Kranjsku. Nov pronalazak upalio je. Prije nekoliko dana umro je u Ljubljani profesor realke Milan Pajk. Njegovi đaci htjeli sa da se oproste od svog profesora jednom slovenačkom pogrebnom pjes- mom. Direktor realke dr. Junović spriječio je taj akt pijeteta zabranom slovenačke pjesme; isto- vremeno je zabranio i polaganje vijenca sa bijelo- plavo crvenom trakom i izazvao je na samoj prat- nji jednu neprijatnu scenu, naredivši đacima da ne smiju nositi vijenac sa kranjskom trobojkom, jer on ne trpi panslavističke demonstracije. Nijemci se sad žustro trude da dokažu, da je prava boja Kranjske žuto-plava, zato što pos- luga kranjskih nadleštava nosi odijelo te boje. Vlada pomaže tu borbu protiv ,opasne“ slove- načke trobojke. Na Jugu je danas sve sumnjivo: ljudi koji govore o jugoslavenskom pitanju, koji dobijaju pisma iz Srbije ili iz Hrvatske, suviše čitaju no- vine i t, d. Nije onda ni čudo što je i slovenačka trobojka postala sumnjiva, jer kad se zastava drži naopako onda daje — srpsku zastavu. Ovo što iznosimo o konfiskovanoj slovenač- koj trobojnici karakteristično je za duh, kojim se priprema riješenje jugoslovenskog pitanja. Domaće vijesti. Brzojavne vijesti. Sa 1. srpnja o. g. bila je predana prometu brzojavna služba kod c. k. poš- tanskog ureda u Baošiću. Poštanski ured u Mokošici. U srijedu na 16. srpnja 1913 otvorio se je c. k. poštanski ured u Mokošici. Ovaj će novi poštanski ured biti u svezi dnevno sredstvom pješačke pošte i prevoza lađom sa c. k. poštanskim i brzojavnim uredom u Gružu. Okružju će novog pošt. ureda pripadati sela Mo- košica Sustjepan, Petrovo selo i Obuljeno, koja će biti izuzevši Mokošicu i Sustjepan, koja pri- padaju mjesnoj dostavi u svezi sa poštanskim uredom u Mokošici sredstvom seoske pošte šest puta na sedmicu. Prijateljima Hrvatskog Sokola. Primamo : Kako već oglasismo u nekim našim novinama, obdrža- vaćemo na Ilin-dan, u nedjelju dne 90. srpnja o. g. svečanu proslavu razvitka zastave .,Hrvat- skog Sokola“ u Bihaća. To je baš dam, kojim otpočinje veliki višednevni krajiški godišnji vašar i izložba u Bihaću, spojeno sa raznim športovima kao: nogometnom utakmicom, konjskim trkama, nagradnim pucanjem i t. d, U koliko mogosmo imati pri ruci imena i naslove rodoljubnih osoba i društava, koje računamo u prijatelje hrvatskog aokolstva, učinismo našu dužnost, te razaslasmo programne pozive. Uza svu našu opreznost, naći će se još mnogo slučajeva, gdje nam s pomanj- kanja adresa nije u ovaj zadnji čas moguće po- zvati sve, koji spram sokolske ideje goje osjećaje. Činirao to evo ovim javnim putem. Prijatelji hr- vatskog sokolstva neka ovu noticu prime kao poziv na ovako rijetku slavu našeg mladog krajiškog hrvatskog sokola, koji će žarkom ljubavi susresti sve rodoljube i biti im zahvalan za svaku materijalnu i moralnu pr Prijatelji! U borbi smo dišuć sokolstvo. Želimo se odužiti po- stulatu sokoliske ideje. Bratstvo nam je lozinka, domoljublje zadaća. Krčiti imamo silne traovite puteve a pregaziti neprohodne klance i bogaze u našoj Krajini. — Zdravo! U Bihaću, dne 11. srpnja 1913. Starješinstvo Hrvatskog Sokola“. Dobrovoljni prilozi šalju se ma br. Marka Buklića. blagajnika ,H. S.“ u Bihaću. Iste priloge ćemo poslije svečanosti objaviti u novinama. ,CRVBNA HRVATSKA“ pešte iznaša : Dubrovnik oda. Gruž K 4.20, Erceg- novi K 4.20, Kaštel Lukšić K 5.60, Kaštel Su- ćurac K 5.60, Kotor K 4.20, Metković K 4.20 Risan K 4.20, Solin K 5,60, Split K 4.60, Stari K 5.60, Tivat K 4.20, Trogir K 5.60, Zadar odn. Zadar Brodarica K 5.60. Između naznačenih mjesta dozvoljeni su ta- kođer i hitni razgovori, za koje se pobire tros- truka pristojbina običnog razgovora. Pristojbina za prijavni razgovor iznaša u svakoj relaciji iz- među Dalmacije i Ugarske 1 Krunu. Hrvatsko je. O pitanju hrvatske krize, Obzor“ donosi iz Budimpešte ove vijesti : Protivno svim glasinama, što kolaju u javno- sti, obzirom na predstojeće riješenje hrvatske krize, uvjeravaju sa mjerodavnoga mjesta, da ministar predsjednik nije još do danas stvorio nikakve odlučne osnove. Kao jedina stvarna činjenica može se označiti imenovanje grofa Pejacsevich& mini- strom za Hrvatsku, koji će sada, kao ni fa- ktor aktivno utjecati u hrvatsku politiku. Kako se razabire, nastavit će ministar predsjednik grof Tisza istom nakom izvršenog imenovanja grofa Pejascevischa za ministra, započete pregovore sa nizom hrvatskih političara, pri čem bi imao po- sredovati grof Pejascevich, otzirom na to prevla- dava ovdje općenito shvaćanje, da će kod ovih posredujućih pregovora učestvovati i oni hrvatski političari, koji stoje izvan narodne stranke napre- tka, jer grof Pejascevich stoji navodno na stano- vištu, da pregovori vođeni jedino sa ovom fra- kcijom, nebi mogli dovesti do povoljnog riješenja krize. “ . * Ministar predsjednik Tisza poći će budućeg tjedna ponovno k vladaru u audijenciju i to radi hrvatskog pitanja. Posve za stalno se tvrdi, da će grof Pejascevich biti imenovan ministrom za Hrvatsku i to još ovoga tjedna, a 23. bit će za- prisegnut. To pak znači, da je za uvedenja nor- malnih odnošaja u Hrvatskoj sve pripravljeno, samo se ne može sada odmah povesti s razloga, što zajednički sabor nije na okupu, te ne može da riješi one zakonske osnove, 0 koje se uvjetuje riješenje hrvatske krize. Srpsko-bugarski rat. (Vijesti o primirju). Intervencija triple ontonte u Srbiji za primirje. Iz Beograda javljaju : Zastupnici Rasije, Fran- cezke i Englezke poduzeše kod srpske vlade po- novne korake, da sklonu Srbiju na obustavu neprijateljstva i na sklapanje preliminarnog miru. Zastupnici triple entente bili su posebice kod ministra predsjednika Pašića, koji je svima dao jednaki odgovor. Ministar predsjednik Pašić odgovorio je, da se srpska vlada mora najprije sporazumjeti sa vrhovnim zapovjedništvom vojske, da saznade, da li bi obustava neprijateljstva oštetila srpsku vladu u vojničkom obziru. Nipošto pak nije voljna obustaviti neprijateljstva prije podpisivanja pre- liminara mira, u kom će se Bugarska obvezati, da prihvaća uvjete, postavljene zajedničke od Grčke i Srbije. Ti uvjeti tiču se izključivo teri- torijalnih zahtjeva Srbije i Grčke. Dalje se štav- lja na Bugarsku zahtjev, da s prijašnjim savezni- cima sklopi novi savez, ali na čvršćem temelju. Ako Bugarska akceptira ovaj posljednji uvjet, voljne su Srbija i Grčka zajamčiti Bugarskoj u mirovnom ugovoru teritorijalne konpenzacije. U političkim krugovima izjavljuje se, da će i Rumunjska potpisati preliminarni mir i da ćei Rumunjska pristupiti novom balkanskom savezu. Srpsko-Grčki uvjeti za primirje. Iz Sofije stižu vijesti, da je ruski poslanik službeno priopćio bugsrskoj vladi u ime Srbije i Grčke, da bi Srbija pristala na primirje, ako osim zauzetih teritorija drži u posjedu za vrijeme primirja i Kočanu, a Grčka pristaje na primiuje, ako izim zauzetih teritorija Grčkoj ostane trokut Solun-Sere+Orfane. Ruski poslanik dao je bugar: skoj vladi rok od 48 sati za odgovor. General Hesapčev otputovao je na granica, da uredi pitanje pogranične linije Enos-Midija, koju su zauzeli Turci. Sastanak Pašića | Venizoloea. Ministar predsjednik odputovao je u Niš, gdje će se sastati s grčkim mini rom \ ' a ile pro sjednikom Vukotićem. Na tom će %e sastanku ustanoviti zahtjevi, što će ih saveznici staviti Bugarskoj. Rumunjska vojska okupira. Rumunjsko konjaništvo zauzelo je na 15 o m. Dobrić i Balčik, a da nije ni naišlo na otpor. Grčki zahtjevi za primirje. Agence d' Athenes javlja: U stanju smo, dg možemo uvjeriti, da je Venizelos pošao u glavni stan, da s kraljem Konstantinom razgovara o ko- raku Rusije glede obustave neprijateljstva. Ovaj je razgovor dugo potrajao, Izmienjeni nazori slažu se i u shvaćanju zahtjeva Rusije i u odgovoru, koji se ima dati. Grčka vlada će pristati na obu- stavu neprijateljstvu tek onda, kada se na ratnom polju podpišu sliedeći uvjeti : Napuštanje sviju po grčkim četama osvojenih teritorija sa strane Bugarske; plaćanje ratne odštete i nadoknada štete, što su je Bugari nanieli stanovništvu; ga- rancije za vlastništvo i za život Grka u Traciji, a naročito za slobodno vjeroispovjedanje i po- duku; demobilizacija Bugarske u stalno određe- nom roku. Mir na frontu. ,Samouprava“ o radikalnim zahtjevima Iz Beograda stiža vijesti, da od tri dana nije bilo na cijelome frontu nikakve znatnije bitke. Bugarske čete pokušaše jučer ponovo napad na Zaječar, ali bijahu odbijene od srpske artiljerije. Privatne vijesti o velikoj bitki kod Kistendila bivaju dementirane. Službena ,Samouprava“ polemizira proti ra- dikalnim zahtjevima, da svaka država mora za- držati sve ono što je u ovom drugom ratu oruž- jem zauzeto. Srbija mora doduše svoje granice dobro osigurati, ali nesmije mi zaboraviti ni povrijediti načelo ravnoteže na Balkanu. 1 rumunjska vojska ide na Sofiju. Nakon prelaza Dunava nastavlja rumunjska vojska svoje prodiranje prama Sofiji. Kralj Karol otputovao je k frontu vojske. Rad na obnovljenju Balkanskog Saveza. U političkim krugovima u Beču vlada velika nervoznost. Austro-Ugarska vlada je saznala, da rumunjska i srpska vlada žilavo rade okolo po- novog osnovanja balkanskog saveza, u koji bi ušle Srbija, Rumunjska, Grčka, Bugarska i Crna- gora. Kaže se, da su audijencije Berchtoldove u savezu sa austrougarskom akcijom proti ponovom osnovanja balkanskog saveza. Veliku uzrujanost pobuđuje činjenica, da je ruski poklisar Giers prekinuo svoj dopust, te se povratio u Beč i zatražio konferenciju sa ministrom Berchtoldom. Turska vojska ide preko granice Enos Midia. Turska vojska se nalazi u punom maršu prama Drinopoliu, te je već došla do Bunarhissar pa je već zaposjela Lile Burgas. Listovi javljaju da će Turska zatražiti, da rijeka Marica bude nova granica. Sastanak min. predsjednika u Skoplju. U srijedu, se sastadoše u Skoplju tri savez- nička ministra predsjednika. Venizelos je bio svečano dočekan. Konferencija je postigla potpunu jednodušnost saveznika. Uvjeti mira će biti bez- odvlačno saopćeni Bugarskoj. U Beogradu vlada uvjerenje, da će oni biti prihvaćeni te se očekuju bugarski mirovni delegati. Pašić se iste večeri po- vratio u Beograd. Domisija kabineta Daneva. Fičef svrgnut. Sukob Savova | Daneva. Danevov kabinet predao je demisiju. U Bu- garskoj vlada potpuna bezglavost. Ruska vlada je pozvala Bugarsku da otpošlje glavne delegate za direktne pregovore sa Srbijom i Grčkom. »Frankfurter Zeitung“ javlja, da je šef bugar- skog generalnog štaba svrgnut sa svog mjesta, & između Savova i Duneva da je došlo do oštrog sukoba, pri kojemu je Savov zaprijetio Danevu revolverom. Zadnje vijesti. (Brzojavi stigli prekojučer.) Napredovanje Srba prama Sofiji. SKOPLJE, 17. Pošto je makedonsko bojište potpuno očišćeno od Bugara. Srbi postepeno i sigurnim koracima nastupaju sa tri strane na So- fiju. Bugari se ispred njih povlače i sve više zbijaju. (priv. tel.) Junsštva jednog srpskog pukovnika. SKOPLJE, 13. Jedan pukovnik sa svojim odredom neobičnom brzinom zašao u Bugarsku 30 kilometara i imao jučer borbu sa pet puta većom bugarskom vojskom. On je jurnuo na naj- gušći bugarski dio razbio ga i potisnuo Bugare. (priv. tel.) Očajno stanje Bugarske. SKOPLJE, 17. Bugari u očajnom stanju, naši veselo žure u Sofiju. (priv. tel.) Dopisi. Gornje primorje 8. srpnja 1913 "Trebalo je preko p vijeka, da se je vlada, nakon zamjernog zauzimanja pok. Klaića i Pavli- novića te živućih Perića, a osobito vit. Vukovića, napokon odlučila da započne presušenjem bačin- Broj 29. prorova. Bijaše to dan prave narodne slave. Na poziv gosp. upravitelja stiže parobrodićem iz Gradca opć. načelnik u pratnji opć. prisjednika, te mnogo druge viđenije ličnosti, Sila naroda zigrnu se iz cijelog Primorja, da bude udionik rijetke svečanosti. Pozdravljeni orljavom mužara, stigosmo na mjesto proslave u Ploču. Pred nama puče divan vidik. Veličanstven prosjek prevlake, kaja je rastavljala močvarnu ,Baru“ od mora, produljio se kanalom posred ,Bare“ do prorova, koji vodi k jezeru. Kad stigosmo pred iskićeni južni otvor prorova, zadivljeni veličanstvenošću radnje, pozdravismo ushitom govor mjernika Roki i načelnika g. Andrijaševića, koji je istakao zas- luge narodnih zastupnika Klaića Pavlinovića i vit. Vukovića. Iza zasluženih poklika sakupljenog na- roda, na dani znak mine zagrmiše, prorov se otvori, a mi ushićeni jurnusmo kroza nj za Roki-em, koji nas dočeka na izlazu prerova kraj obale jezera. Svi letimo i čestitamo upravitelju Rokiu, pa dok on svima srdačao pruža desnicu, jezerom odlijega mu gromki: ,Živio“! Poslije toga pogledasmo malo jezero bačinsko, koje je na mjestima do 40 m duboko. Iza kako se još izvedu neke male radnje kroz deset dana pustit će da voda iz jezera oteče prorovom, pa kanalom i prosjekom u more. Tim će voda u jezeru opasti i ostaviti za sobom 179 hektara presušena plodna polja. Gledom na trošak ova se radnja ne bi isplatila za samo bačinsko jezero, jer za svaki hektar presušena polja otpada preko hiljadu kruna troška. Ova radnja obavila se je uprav više na korist vrgorskog jezera, u kojem će po dovršenoj radnji otpasti na svaki hektar neko 150 kr. troška. Prema golemoj koristi, koju će donijeti ovom pustom i siromašnom kraju, potrošak je zaista neznatan. Oko podne sakupismo se na gozbu u stan mjernika Roki-a, dok se oko kuće gostio narod i radnik. Uz veselo pjevanje zarediše preko gozbe zdravice. Načelnik Andrijašević nazdravlja mijerniku Roki-u i nadglednika Vuloviću, prav- nik i književnik Despot poletno radniku i Roki-u, a općinski predsjednik Marušić narodnim posla- nicima, koji se zauzeše za izvedbu radnje. Kasno, pred samu noć, raziđe se narod veseo svojim kućama, a ja okrenuh uz Primorje ostavljajać mjesto proslave s poklikom: ,Dao Bog, hiljadile se ovakove svečanosti u Dalmaciji!“ Učesnik. Dubrovačke vijesti. Lične vijesti. Ovo dana bio je u našem gradu universiteski prosesvr J. A. Lundell iz Upsale. Posjetio je ovdješnja Maticu Srpsku sa željom da stupi s njom u literarnu vezu. Profesor Landell je izdavač jednog folklorističkog časopisa i historičkog Arhiva, pa se mnogo bavi i sa |na- šom folklorom. U njegovu je časopisu već izišlo nekoliko radova iz naše folklore. Prof. Lundell sastao se je 1 sa jednim čla- nom društva za ispitivanje dubrovačke prošlosti. Savjetovao mu je izdavanje dubrovačkih doku- menata i to bez obzira da li su gdje bili štampani ili nijesu. Tako bi — po mišljenju prof Landella — Dubrovački Arhiv, što ga namjerava izdati Društvo za ipitivanje dubr. prošlosti, mogao da vremenom sastavi kolekciju tih dokumenata. lz- razio je želju, da bi naši pisci slali svoje knjige njegovu historičkom Arhivu. Novi Doktori. Naš sugrađanin g. Baldo Marinović biće prekosutra na Bečkoj universi promoviran na čast doktora medicine. Čestitamo. Naš sugrađanin g. Stijepo Zwettler promo- viran je na 12. ov. mj. na gradačkom sveučilištu na čast doktora prava. Čestitamo. Promoviran. Naš sugrađanio g. Mirko De- anović bio je na 10 ov. mj. promovisan u Beču na čast doktora filozofije. Čestitamo. Položio ispit. Naš sugrađanin g. Pavo Ra- dalović položio je ovo dana na praškoj tehnici prvi državni ispit s dobrim uspjehom. itamo. Do čega ćemo doći. Nemožemo a da ne zabilježimo ponašanje jednog detektiva, koje pre- lazi granice vjerojatnosti. U utorak je nekoliko abiturjenata, poslije obične večere, prolazilo gra- dom, i to mirno i bez buke i bez pjevanja. Ži- vahno su među sobom razgovarali, u granicama kona, ne rušite pokazao im je i detektivski znak, Sreća da je mladost bila treg i razumjela da ih izaziva.