GO-
DINU KRŠNA 10.— ZA INOZEMSTVO '
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU
PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED
BROJFN ZA DOŠASTO E LA RDIŠTA
+; ZA PO I ČETVRT GODIN S RASNJERNO. >
Rasprava protiv gg. Luka marquisa Bo
slušanje optuženika. — .Preslušanje
sovi novina 0 procesu. — Pisanje i
Dubrovnik, 1. avgusta. .
U prošlom broju našega lista donijeli
smo u kratko o procesu gu Celovcu, koji
se vodio 21. prošlog mjeseca protiv gg.
Luka. marquisa Bone i Dura Miće Mičića.
ho. 4 bila riješena.
p, da je državno odvjetništvo:
podiglo priziv, pa dok presuda ne bude
pravovaljana, mi se ne smijemo upuštati
potanje u stvar. Zato danas ne obaziruć
se na slavenske novine, ograničujemo sa-
mo na ono što su donijele novine o pro-
cesu, osobito novine koje izlaze u Celovcu,
a od kojih većina nijesu ni hrvatske, ni
srpske, ni u opće slavenske, nego njema-
čke, i to nacionalističke, pangermanske.
*
Zaplijenjeno.
A raspravo pred celovačkim sudom
gotovo su uvijek svršile sa riješenjem. Mi upo-
zorujemo samo na različite iredentističke procese
posljednjeg vremena. (Sada je čitav pasus za-
plijenjen Op. Prev).
Zaplijenjeni!
»Freio Stimmen“ 24 Jula 1913,
Jučerašnje ,Freie Stimmen“ (,Slobodni Gla-
sovi“) biše zaplijenjeni. Zapljena je uslijedila već
okolo 6 sati poslije podne, tako te je čitava na-
klada sapala u ruke c. k. policije. Pošto nas je
pak oblast tek poslije 6 sati obavijestila o ga-
pljeni, te nijesmo bili više u stanju da još jučer
izdamo drugo izdanje, uslijed čega ga priklapamo
tek današnji broju.
Bila je zaplijenjena u sudbenom izvještaju
stavka , Mnogo vike ni zašto“, u kojoj smo na
temelju jednog sbilja karakterističnog sudbenog
slučaja osvijetlali austrijsku vještinu vladanja to
u svezi s» tim zauzeli stanovište, da se u politiš-
kim parnicama me imaju delegirati teritorijalno
da 2 p
en i eno.
1 je
\ Koliko bi god to
bilo zahvalno, to ipak neće.no iz lako shvatljivih
razloga da se upuštamo u daljnju kritiku juče-
rašnje zapljene, koja nam je došla posve neoče-
kivano, nego predbježno uzimljemo samo do zna-
nja, da se sada i u Koruškoj — kako je već je-
dan prijašnji slučaj dokazao — uvađa neki novi
vjetar i da se počinje ukorjenjavati neka preve-
lika tjeskoba, proti kojoj se moramo početi što
prie što odlučnije boriti, premda je prije — po-
ve razumno — bila dopuštena oštrija kritika na
pili nepodopštinama državnog života.
Ako štampa ne bi u istinu imala više prava,
da kritički pokaže očevidne pogreške unutarnje
politike na kojem živom pojedinom slučaju te se
kod toga doduše oštro, ali strogo stvarno okrene
proti krivom shvaćanju službenih krugova; da bi
se, recimo, centrifugalne struje, trajno mogle po-
tiskivati sudom i policijom, to bi zaista bilo vrlo
žalosno sa slobodom štampe u Austriji. Pa i
odredba državnog temeljnog zakona o pravu slo-
bodnog izraživanja mišljenja, postala bi za nas
legendom. Poštena istina nije još nikome škodila,
a najmanje državi; što je pak kod nas već mnogo
štete napravilo, to je zabašurivanje, birokratski
strah pred istinom, koja konačno usprkos svega,
ipak izide na vidjelo na sreću države i naroda.
Zaplii
Zaplijenjeno.
»Freie Stimmen“ 24. jula.
Donosimo sada izvještaj:o svršetku prekjuče-
rašnje rasprave. Rasprava se je nastavila poslije
podne tek u četiri sata, pošto tumač Dr. Kotnik
nije mogao biti prije gotov sa ispitivanjem ispra-
vnosti predanih mu prevoda, Počelo se najprije
sa preslušanjem optuženih, koji se nijesu priznali
krivim. Marquis Bona je pripovjedio, kako je do-
šlo do dubrovačke manifestacione skupštine, koja
se pripravljala kao izjava simpatije za pobjedo-
nosne balkanske države te je kao takova bila do-
zvoljena od oblasti. Pojedinosti su bile tačno
ugovorene s jedne strane između njega, koji je
radi ugleda, što ga uživa u Dubrovniku, i radi
njegove mirnoče bio određen za voditelja skup-
štine, | upravitelja poglavarstva s druge strane
— jednog c. k. namjesništvenog savjetnika.
Bilo je tačno ustanovljeno, koji se govori
imaju držati i koji se povici smiju klicati, Do-
zvolilo se, da se kliče ,Živio“, Srbima, Bugarima,
Crnogorcima i Grcima te njihovim kraljevima,
naprotiv nije se smjelo vikati ,Pereat“ i ,, Dolje“
# Austrijom ili austrijskim državnim faktorima.
Marquis je Bona osobno preuzeo jamstvo, da mir
i poredak neće biti smetan ma nikoji način, te je
u tu svrhu postavio vrlo mnogo redatelja u dvo-
rani, a i u svom otvorenom govoru obavijestio
je publiku o ugovorenim utanačenjima. Skupština
je zbilja prošla u najpotpunijem redu, tako te mu
je policajni povjerenik dapače na koncu skupštine
izrazio svoje zadovoljstvo, da je sve u redu pošlo,
U istom mu se smislu izjavio i namjesništveni
savjetnik na večer toga dana. No već neposredno
poslije skupštine'kursirali su po grada glasovi,
da je Marquis Bona držao jedan po državu ne-
prijateljski govor te bi uslijed toga morao biti
stavljen pod istragu i morao bi 1cu se oduseti
notarijat, (Kašnje je pak bio u istinu od službe
suspendiran /). Glasovi su poticali iz vojničkih
krugova, a imali su za posljedicu, da je proti
njemu bio podignut društveni bojkot, i ako je
on do tada bio u prijateljskom saotraćaju sa po-
glavicama vojničkih oblasti. Tomu naprotiv kon-
statirao je isti službeni list, da je skupština mirno
prošla, Pa i novinarski izvještaji o ujegovom i
D.ra Mičića govoru nijesu bili zapljijenjeni, premda
su sadržavali inkrimirane stavke, dapače je sud-
bena istruga povedena jedino na temelju ovih
novinarskih izvještaja i to čadnovato tek u mje-
s*cu februaru 1013., dakle nakon puna dva mje-
seca, Nema dvojbe, da ova istraga nije bila po-
vedena iz vlastite pobude od ma ta pozvanih
oblasti,
u Dalmaciji je javna tajna, da
PRUSKA aore bal ji i spika
razuman su raspustom općinskih sastupstava u
oi ra
i Šibeniku te je ovo uslijedilo tek uslijed
upliva, Dr. Mičić veli, da je u skupštini
X riječ, e da unaprijed izbjegne krivom tuma-
o; kao da bi u ovom pitanju zauzimali koje
evi a ne ono ostalih J
može nikako da do toga, da je sa
govorom počinio Ri koju protuzako i-
da su izjave, o kojima je on govorio,
da su i akti u istrazi proti načelniku splitskom
(D.ru Kataliniću, koji također ima da odgovara
pred Cjelovačkim sudom i to radi veleizdaje pred
porotom. Op. ur.) od državnog odvjetnika poslani
radi popunjenja ponovno suca istražitelju, jer
očevidno dosadanji materijal nije bio dostatan za
podignuće optužnice, Radi toga se može njega
tim manje teretiti, da je sa svojim izvodima odo-
bravao protuzakonite čine ili da je na takove po-
ticao. Nadalje upozorava Dr. Mičić na zagrebački
veleizdajnički proces kao i na Friedjungov pro-
ces, u kojima je čitava hrvatska opozicija bila
ožigosana kao veleizdajnička, a baš se sada iz
Ischia javlja. da je jedan odličan član te opozi-
cije — grof Pejačević — imenovan ministrom za
Hrvatsku. Tako se eto mijenjaju nazori,: pa i on
misli, da sa svojim izrazom, da se iz tamnice
rađa sloboda, nije rekao ništa protuzakonito.
Sađa je slijedilo preslušanje svjedoka, koje
je po oba optuženika bilo posve povoljno. I po-'
licajni komesar Mraz kao i policajni agent Josip
Sternisek, pivi rodom iz Tista, a drugi iz Graca,
a oba namješteni u Dabrovniku, suglasno su izja-
vili, da je skupština prošla u potpunom redu i
da oni nijesu imali nikakva povoda, da posreduju.
Prvi je neposredno iza skupštine sastavio o istoj
svoje“ izvješće prama svojim stenografskim bilje-
o 4 te ga još istoga dana predao namjesništvo-
savjetniku, dakle prije nego je predležao
ikoji novinski izvještaj o skupštini. U ovom
izvješća u govoru Marquisa Bone u opće nema
onog pasusa, a radi kojeg se sa strane optužbe
progoni. Policajni povjerenik Mraz je dubokog
osvjedočenja, da to nije Marquis Bona ni rekao
onako, kako je na temelju novinskih izvještaja
stavljen pod optužnicu, već onako kako je on u
svom izvještaja o tome referirao. Prama tomu
izvještaju, kad je Marquis Bona spomenuo ras-
pust općina Splita i Šibenika, rekao je, da će se
općina proti takovim mjerama braniti svim za-
komitim sredstvima.
Ovaj svoj nazor on opravdava tim, da je marquis
, koji je imao dodaše pred sobom koncept
govora, ali je ipak slobodno govorio, pa došavši
do onog mjesta, da je zapeo, očevidno jer je iz-
gubio nit govora, i tuko je svojim riječima dao
drugo značenje, nego što je bilo u konceptu. U
svom preslušanju izjavio je marquis Bona, da to
nije isključeno. Ostala su svjedočanstva bila beg
značenja sve do tačke, da su svi izraz D.ra Mi-
čića ,o našim manifestacijama“ tako razumjeli,
da je on tim mislio uprav sakupljenu manifesta-
cionu skupštinu, dakle od oblasti dozvoljenu iz-
javu simpatije za balkanske Slavene. Iza kako je
dovršen dokazni postupak, slijedili su vrlo kratki
i stvarni plaidoyeri državnog odvjetnika, koji je
imao nezahvalnu zadaću, da ovu optužnicu održi,
te obih branitelja, kojima je naravno ona optu-
žnica bila vrlo lak posao.
Dr. pl. Reinlein upozorio je, da uopće nije
utvrđen sadržaj izjave marquisa Bone i prama
tome, da nema nikakvo baze, na temelju koje bi
ga se moglo osuditi. No pa i u slučaju, kad bi
ubilja glasila onako, kako je u optužnici, to ona
ipak ne tvori činjenično stanje & 305, nego naj-
više vrši skroz dopuštenu kritiku. Pa ne ide ni
u politički burnim vremenima, da se takove iz-
jave počkog mišljenja izvrću na način, kako bi
bile kažnjive. Dr. Messiner je za D.ra Mićića upo-
zorio, da njegov govor nije u opće bio gaplije-
njed, Poslije vijećanja od jedva 10 minuta sud
je proglasio odriješujuću osudu, što se tiče prvog
ra motivacijom da nije utvrđen sadržaj
inkriminirane izjave i prema tome se nlje ni
upustilo u suđenje iste, a što se tiče izjave dru-
gog optuženika motivacijom, da je ovaj bezazleno
Aa riječi ,naše manifestacije“ vrlo vjeroja-
tao upotrebio u svozi, kako su svjedoci posvje-
dočili, — Raspravi je prisustvovao među alaša.
teljima također posnati zastupnik na carevinskom
vijeću Dr. Čingrija.
IME
Godina XXIII. — Broj 31.
POJEDINI BROJ ZAPADA 20 PRRA.
PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A 4
DOPISI UREDNIŠTVU LISTA, ZA IZJAVE
PIROPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE $0 PARA
PO RETKU, A ZA OGLASE 20 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uz RA
POPUST
NS PRIMAJU GE. BOKOPIS 68 NE VRAĆA:
Suspensija ustava i
komesarijat u Českoj.
Nedjeljna ,Wiener Zeitung“ donijela je sli-
jedeće kraljevo ručno pismo:
:
i
i
ii
Es
gućaju otvaranje pojedinih za pokriće prešnih
određenih izvora dohodaka. Moja je želja,
da na mjesto uredaba postalih nužaima u ozbilj-
vlada za to u potrebnom času poslažiti
je
ja
njemačke manjine. Kad je većina češke delegacije
najveće žrtve za izvanju i unutarnju
žeći, da bi takva
tralnoj vladi, a ne i saboru. Po nepromijenjivom
temeljnom državom zakonu od 20. listopada 1860,
smije samo zakonito sazvani sabor zakone mije-
njati i dokidati. Sadanje mjere vlade su neoprav-
dana povrijeda temeljnih ustanova ustava.
Mi za to izjavljujemo, da u postapku vlade
vidimo rad uperen protiv kraljevine Češke i naše
, da se olakša rad j opstruk-
ciji. Mi se ovog vladinog koraka ne bojimo i oa
nas ne će staviti izvan ravnoteže, jer znamo,
je od naše narodnosti postalo i znamo vrijednost
njene snage. Apeliramo na češki narod neka 46
5:
ka stranka
zast. nn ri perem
fest, u kome «e
apatit 'da se nakon raspusta sabori
imade rezpicsti sori izbori. Ova ustanova nije
namiću novi tereti. Mi ne mialimo, da će
godi, redi 4 sosos pokieiei naj
opširan manifest, u kome potanko razvoj
češke i i
s salonom i priša liza toe