Broj. 33. čati lovor vijencem Ovakova pozicija ovjenčava- nja nije imala na slici ni jedna druga figura, osim Gundulićeva. Za Nikolu Skerlecza pisale su nedavno ,Narodne Novine“, da je bio ,Magjar evrvpske kulture, nu visoke naobrazbe i dobar hrvatski patriota“. Bukovac se protivi ovakovoj promjeni slike, jer bi njome propala čitava kompozicija slike. Proslava 200 godišnjice katedrale. Ju. čer i prekojučer proslavila se je 200 godišnjica naše katedrale po programu kako smo ga doni- jeli u zadnjem broju. Oba večera grad je bio rasvijetljen, a pred stonom crkvom koncertovale su muzike, prekosinoć naša, a sinoć vojnička. U fond Hrvatskog Sokola. Da počaste uspomenu prigodom smrti Marije Mussap daro- vaše n fond Hrvatskog mosž 2: Dr. Dra žić, L. Bogdan, Antun Sez, N. Sutić, P. Ortolani, M. Goszl; po K 1: A. Fantić, Đ. Novaković, A. Končina, V. B., te N. Stipančić 40 para. Nađeno. Našla se je jedna zlatna narukvica, ko je izgubio neka se prijavi na općinu. Pohvalno. Da počaste uspomenu pok. gosp. Vlaha Taljeran priložiše u fond Pučke Kuhinje Prisvjetli biskup Dr. Josip Marčelić K 10, g. An- tun Poković K 3, Don Baro Broilli K 2; a u fond zakloničta Domus Christi gg. Dr. Baldo Po- dić i Dr. Niko Svilocossi K 10. Da počasti uspomenu pok. Marice Mussap priložio je gosp. Ilija Miletić K 5 za crkvicu Sv. Vlaha na Gorici. O smrti g.đice Marije Mussap udijeli mjesnom dječjem zakloništu g. Alfred Mandolfo K 5, a o smrti g. Vlaha Taljeran K 3 g. Josip Gandini. Zadnje vijesti t Rusija neće ništa sama. Iz ruskih vladinih krugova daje se ovo objaš- njenje: Ako Rusija dobije jednoglasan mandat da potisne turske čete iz Jedrena i Tracije, pri čem se Rusiji moraju dati garancije da neće pretrpjeti štete, to će Rusija sigurno postupati. A ako u Evropi, u tom pitanju, ne bude postignuta su- glasnost. to Rusija, da izbjegne međunarodne za- pletaje, neće sama istupiti. Kraljević Aleksandar. U Beogradu se čine velike pripreme za do- ček kraljevića Aleksandra, koji će se povratiti na čelu pobjedonosnih četa. Tom prilikom biće otkriće spomenika Karađorđu, što bijaše odgođeno pred prvim balkanskim ratom. 'Toga dana biće opće gošćenje vojske. Tursko-bugarski rat? Porta je poslala bugarskoj vladi kategoričku notu, u kojoj je upozoruje na masakre protiv muslimana s onu stranu Marice. Porta se, u istom smislu, obratila i velikim silama. Izgleda, da Porta misli objaviti rat Bugarskoj. Grčka i Njemačka. Do 20 dana njemački car Vilim ide na Krf, Tamo će se sastati sa grčkim kraljem Konstanti- nom. Prisustvovaće i grčka ratna mornarica. Demobilizacija u Srbiji. Službeni list donio je kraljev ukaz, kojim se određuje demobilizacija cijele srpske vojske. Između Rusije i Austro-Ugarske nema : sporazuma glede revizije. U svrhu dopunjenja note agencije Havas, da će pitanje revizije ugovora biti riješeno u nega- tivnom smislu, javlja ,Temps“ iz Petrograda, da je ruska vlada u noti, koju je predala u Buka. reštu, rekla, da sebi pridržaje pravo u sporazumu s drugim vlastima predložiti reviziju ugovora u pitanju Kavale. Već to isključuje svaku razliku u mišljenju između Franceske i Rasije, jer se unaprijed mora postići sporazum među vlastima. Izmjenom misli među velevlastima o pitanja re- vizije odmah se je dokazalo, da je austro-ugarsko- raska solidarnost samo slučajna koincidencija. Dok je naime Rusija u sporazumu sa svim vlastima htjela ispitati pitanje Kavale, dotle Austro-Ugar- ska traži reviziju čitavoga ugovo:a. Dalekosežnost prijedloga Austro-Ugarske nije ostala bez upliva na rasku politiku, koja nipošto ne želi promjene srpsko-bugarske granice. Da spriječi Austro-Ugar- sku, da izvede svoj plan, napušta Rusija rađe i reviziju ugovora glede pitanja Kavale. Listak Nadbiskupski dvorac.') Zub ga je vremena zahvatio i već je napola razoren. Plavetno more, koje mu šalje poljupce kao i za vrijeme cinquecenta, ne dobija odgovora kao za vrijeme velikog cvata republike sv. Vlasi. Mrtve hridi, o koje se pjeni inore, neće da prenesu ljubavnu igru veselih valova do praga mrtvog 1) Ovdje je govor o nadbiskupskom dvorcu na Su- đurđu otoka koji se izvi iz krila činkvočenta, & sada napola razoren čeka koje dubrovačko srce, da ga spase, ka ,CRVBNA HRVATSKA+ dvorca, žele da ga puste u miru mrtvog sna, što bi želio i onaj visoki starac u Građu, proizašao iz vizije Michelozza i Orsini-a, gdje se Rim sklopi zajedno s Venecijom, Notre Dame sa velikom Aja Sofijom. Pljusak vesala sa galija, žamor, vika, Levanat, Tuniz, Alžir čudno se još crtaju jo pržini tavridskih žal&, ali imena Stefani-Skočibuha, straha i trepeta prorokovih sljedbenika, tu već nema. Nema toplog horizonta i smjele atmosfere, prožete jelinskim duhom i trgovačkom smjelosti. Mrtvo stoji dvorac u tišini zapuštenih maslinik i ne nazivlje sreća novog dana onome dobrog Renata, posljednjeg trubadura. Zvono porušene crkvice u dvorcu sad se glasi sa Gospe, ali niko ne zna, kako je ovo sa onim sv. Trojice razgo- nilo munje i gromove, kad bi se nadvili nad Tavridom, da joj truju otrovnom vodom posve- ćene gajeve pinj&, lovorike, murak&, masline, bo- rova pa plemenite vinograde tuku gr&dom. Pro- ljeće sviće kao i prije, ljeto jednako grije grudi majke Zemlje, ali dubrovačkih nadbiskup& više nema u onim dvorovima, da u vazduhu tamjana i velebnih psalama mole za spas dubrovačkih ga- lija te jedre od Levanta preko Herkulovih stu- pova do Albiona i Kolumbovog kopna. Puste dvorane dvorca ne odaju sjaj starog dubrovačkog života, a madone davno nestadoše iz tog pristaria renesunse, Nijeme generacije ulaze kroz razorene kapije Bekatelinog dvorca, čitaju natpis u jeziku Romulova grada, gledaju onaj čudni štit sa or- lovskim krilom i nogom i prolaze — nijemo, bez razumijevanja prošle veličine, Ruši se dvorac nadbiskupa Filipa, sina Veskontijevog grada; Flavijev plameni štit htjede, da se prelomi. Oni iniri, koji uz kneževski dvor, nošahu cio jedan svijet — i Avgustov lim i Vatikan — propa- daju u rasulu neutješnih dan&. Prolaze nijeme generacije, dolaze pozlaćeni idoli dolar-carstva i dolarom u ruci cijene one ođivalne balkone, široke lukove, opekama popođene dvorane, Dubrovnik istjeran iz Dubrovnika, a lijepo primljen po du- brovačkim zaselištima, bježi pred novom najezdom barbarstva i iz tih skrovišta i — nestaje ga. Treća smrt kupi sve više u svoje mreže taj najmanji, svakako najčudniji pristan Slobode i- Civilizacije. Dr. Božo Cvjetković. Proljetna flora otoka Raba. Nema zemlje u našoj monarhiji, koja bi imala takovu floru, kao kraljevina Dalmacija, koju pro- učavaju domaći i strani botaničari od davna, no najviše je prodičio naše gore list, Šibenčanin Ro- berto Visiani u svom klasičnom djelu ,, Flora Dal- matica“, koje je štampao u Lipskomu (1842.-1852.) i poslije mu dodao dva suplementa. Ovim djelom svratio je Visiani učeni svijet na bogatu, razno- ličnu, zanimljivu i značajnu dalmatinsku floru, koju su više počeli izučavati strani, nego li do- maći botaničari. Od ovih stiče za nju liepe zasluge poznati hrvatski botaničar profesor Dragutin Hirc, asi- stenat botaničko-fiziologičkom zavodu kr. sveuči- lišta u Zagrebu, koji je prvi puta krenuo u Dalmaciju g. 1905, obašao krajeve između Krke i Cetine i svoj put g. 1906. i g. 1907. opširno opisao u geografičko-botaničkom pogledu u za- grebačkoj ,, Prosvijeti“ i taj putopis objasnio sa mnogim slikama. Po drugi puta došao je g. Hirc u Dalmaciju g. 1907., odplovivši iz Rijeke put Kotora i izučavao floru oko Kotorskog zaliva i uz Crnugoru prama Budvi, Godinu dana kasnije vidimo g. Hirca u Dalmaciji po treći puta. Iskrcao se u Gružu, prošao uzduž i poprijeko okolinu Dubrovnika i preko Uskoplja i Konavala krenuo u Brcegnovi. Proučavao je krajeve ovdje, oko Tople, Igala, bio u Sutorini, prošao Meljine i Ze- leniku, obašao Tivat, krenuo željeznicom u Cavtat, poslije u Split, da nastavi svoja studija na vrhu Marjanu i da ih svrši oko Knina. Svoja studija počeo je štampati u ,Glasniku“ hrv. prirodos. društva pod naslovom ,,Iz bilinskog svijeta Dal- macije“ i tu g. 1909. priopćio radnju , Dubrovnik i okolina“ u kojoj opisuje živim bojama i raskoš južne vegetacije kod Dubrovnika. Ova radnja seže u posebnom otisku od str, 1.—25, Godine 1910. štampao je g. Hirc svoju radnju nflora vrha Marjana“ (Poseb. ot. str. 1,—47.)u kojoj opisuje floru ovog svim europskim botani- čarima poznatog vrha. Godine 1912. počeo je ,Glasnik“ priopćivat radnju ,Oko Bokeljskog zaliva“ (Poseb, ot. p. 1,—61.) Tu nam podaje oris Boke, upoznaje nas s njezinom profetnom florom, opisuje floru Ko- tora i okoline, Tivatskog i Novljanskog zatona. U ovoj je radnji najznamenitiji opis Orjena, našeg najvišeg vrha, koji je zamako u oblačne visine 1895 m. visoko. Uz povjesni prijegled o izuča- vanju njegove floro od g. 1827., podaje nam pisac sistematski popis, sviju njemu pozuatih biljaka, koje su do sada ubrane na tom divu, u svemu 107 tipova"), 1) dutarnji list“ u Zagrebu štampa od g. Hirca već treći mjesec putopis , Boka najdivniji kraj domovine“, pe do sada štampani ovi opisi; Od Dubrovnika do Boke, Trgovi i crkve u Kotoru, Bokeljska mornarica, Izvan grada. Proštenje u noći, Od Kotora do Morinja, Dobrota. Dobročanke kao junakinje, U velikuaškom domu, Petar Zrinjski gradu Porastu mač Vuka Ognjenoga i Gospa od Perasta. la upozorujemo na najnoviju botaničku gospodina Hirca, koja je ovih dana svi u 198 knjizi ,Rada“ Jugosla- ije. To je ,Proljetna flora otoka (Poseb. ot. 1.—35. Sa 1 tablom.) Pisac bijaše na otoku Rabu g. 1910. mjeseca svibnja pod dva puta i po više dana. Poslije »Pripomene“, podaje nam u svojoj raspravi , gički . , opisuje nam Kalifront i Dundovo, lih biljka“ govori opširno o papradi Seolo- pendrium hybridum, koja je g. 1862. otkrivena kod Malog Lošinja i najčudesnija je paprad evro- pske flore, koja ima svoju , literaturu“, kojom se g. Hire poslužio, pišući o toj papradi od strane 11.16. predočujući je na posebnoj tabli po ovorn eksemplaru, kojeg je našao u šterni bivšeg franjevačkog samostana u Rabu. Ovaj ima 14 listova od kojih je najveći dug 15 cm. sa 6.7 cm. dugom peteljkom, dok je ,prvi“ eksemplar od g. 1862. posve neznatan , patuljak“, Od. str. 17.—35. izbraja Hirc one biljke, koje je našao bilo u plodu, bilo u listu, bilo u rascvijetavanju, među kojima ima po našu floru rijetkih, ali i ,novih“ tipova. Poseban otisak ove rasprave dobiva se u Zagrebu, u knjižari Josipa Sokola uz cijenu od 60 filira (poštom 5 filira više), te na nju upo- zorujemo sve one, koji se zanimaju za dalmatinsku floru, a posebice za floru malo mam poznatog otoka Raba, koju su do sada proučavali ponajviše tađinci među ovima i mađarski botaničar dr. V. Borbas. Botanicus. OPĆINA DUBROVAČKA. Br. 5524. OGLAS. Pojavljenjem kolere u susjednim nam mjestima, nastaje velika opasnost unešenja te nemile kužne bolesti i u naš grad. E da se očuvamo i uklonimo tu opasnost treba da svaki pojedini građanin sa svoje strane poduzme sve one shodne obrambene mjere, kadre da se predusretne povoljni uvjeti pojavljenju i širenju bolesti. Među obrambene mjere u prvom redu spada čistoća, na koju mora svaki pojedinac strogo paziti i u tu svrhu opslu- živati slijedeće postojeće zdravstveno-redarstvene odredbe : I. Svaki se vlasnik kuće ima uvjeriti, da li njegova kuća, koju unamljuje za stanovanje, od- govara postojećim zdravstveno-redarstvenim pro- pisma, te da li stanari imaju potrebita sredstva za odalečenje smeća i druge nečisti. Svaka kuća u kojoj se stanuje ima biti opskrbljena čistom pitkom vodom. u koju mora biti isključeno prodiranje kakove nečisti, te mora imati potrebiti uredni zahod, koji ne smije pro- puštati smrad niti vlagu, kao također pilo za izlijevanje nečiste vode, kojeg odvodne cijevi imaju biti izvedene na način, da se nečista tekućina ne bude izlijevati ili prodirat na otvoreno mjesto. One kuće daleko od grada, koje u vrtu imaju dovoljno prostora moraju imati jednu po- sebnu prikrivenu rupu za izasipanje kućnog ši II. Stanari su dužni zahode i mjesta gdje se izbaca smeće sasvim čisto držati, tako da iz privatnih kuća i javnih prostorija nestane svakog smrada i nečistoće; kao također staje za životinje, košare i kokošinjake mora se sasvim čisto držati, a gjubrišta osjegurat na način da ne prouzrokuju smrada; IHI. Zabranjeno je izlijevanje nečiste vode i izbacanje smeća u vrtove, dvorišta, javna mjesta i ceste; IV. Zabranjeno je stanovanje u prizemnim vla- žnim i neprovjetrivim prostorima; V. Skupna konačišta treba da su. dovoljno prostrana i opskrbljena čistim ležištima, te ure- dnim čistim zahodom ; VI. Pošto su muhe glavni raznosioci kuživa kolere, treba nastojati, da se iz stanova i okoline istih ukloni sve ono što pruža povoljne uvjete sakupljanju i plođenju opasnih insekta, te da ih se tamani ljepivim papirima i drugim poznatim sredstvima, kojima moraju osobito biti opskrbljeni dućani prodaje živeža i drugi javni lokali, kao kafane, hoteli, krčme i t, d. Kruh, slatkarija, voće i ostala jestiva, osobito koja se sirova jedu, kao također čaše, tanjuri i zdjelice moraju biti pri- kriveni čistim velom, tako da muhe ne mogu na to predmete napadati i onečišćivati ih; VII, Vlasnici dućana, prodaje živeža, hotelieri | or dužni wu strogo paziti na svježinu i iva; 1 Nadalje se preporuča, koliko glavarima privatnih kuća, toliko vlasnicima javnih svratišta, da strogo paze na svježoća i čistoću pitke vode; IX. U smislu postoj općinskog pravilnika, strogo se zabranjuje pro davanje nezrelog voća, te krastavaca, (kukumara) sasvim uzrelih i požnćelih, koji su kadri prou- zrokovati promećenja probavnih organa, te napo- kom također se zabranjuje iznašanje na prodaju raskomadanih dinja i pipuna. Zdravstveno-redarstveno povjejenstvo strogo će pasiti na opaluživanje gornjih naredba, te će ŠTAMPARIJA DE GIULLI | DRUG. - DUBROVNIK. Lakovi, email, boje i firnise marka »OREBON“ jesu najbolje, Tvornica Moravska-Schčnberg. Konjičev - liljanov mliječni sapun Bergmana & Comp. Tetschen ito dobar proti sunčanim pjegama te za liepotu i kožu nemože se bez njega biti, što do- kazuje dnevne priznanice, dobiva se u svim lje- karnama drogerijama i parfumerij kO» se Bergmanov liljanov krem na uzdržavanje lijepih ruku jedna kutija 70 70. bel Čuvajte se pjegal Vaše lice bit će lijepo, čisto i nježno kao alabastar. Uspjeh se opaža već nakom pote ERIEAA pjege, prištevi, crvenilo nosa i lice, mana iz- bal- liječi se zajamčeno : 6 s ć samom“ boca K 2.50 Racionalni balsam K 1.20. uspjeh zajamčen. Dlake sa lica odstra- njuje za uvjek u 3 časa. ,Sattigmo“ boca K 2.50. Sjajna puna i čvrsta prsa postigne dokazano svaka dama za 1 mjesec. Ne- brojenim pismima sa zahvalom (i liječničke pre- poruke) dokazano, ka uspjesi djelovanje već vljujući i jačajući izum. Ci- jena 1 boce universalnog preparata ,Bt-Amille“ sa uputom K 5.— a k tome osobiti kremovi ek- strakt ,Vladicco“ za mazanje prsi K 2— Nadalje se može dobiti , toaletne prepa- rate“ Rossin, koji čini odmah ut ružičastom. Boca 1.50 Rossin, tekući puder, bieli ružičasti i crveni. Boca K 2.— Puder u prašku, veoma fini, bijeli ružičasti ili crveni. Kutija K 1. .Pošalje jedino ord. kosm. laboratorium W. Havelka, Prag- Vršovice 624/B. U dječjim bolestima i sredstva za io e mre; kao on s s e ije se naj rai svog blagog djelovanje kod ljučevice, škrofola, rakitide, oteklina Isto tako kod katara dušnika i ii j (Monografija Re savjetnika g. L&schnera o Gieshiiblerovoj kiselici SPECIJALISTA za bolesti nosa, grla i uši Dr, N, FERTILIO dolazi u Dubrovnik na 15. augusta, te će se zadržat do 21. istoga. Osjestit će u Hotel de la Ville, Marin lvelja - Korčula Prodaje svakovrsnih mreža, konca, pluta, olova u pločama, olovo sliveno za mrežu (olovnica) i svakog potrebnog alata za ribare. Mreže nabavlja u najboljih tvornica koje zastupa naručene mreže dobije se najkasnije za 15 dana uz najpovoljnije cijene. Ku jastoge i svaku frišku ribu u okolici i prima u komisiju. razne sadržine, većinom pravničke struke, proda- vaju se uz cijenu obaljenu, Obratiti se uredništvu. Oglas! Ovijem stavljav cij. građanstvu do povoljnog znanja, da sam otvorio u Čingrijinoj ulici novo, moderno uređeni, sa svim udobnostima opskrbljen Grande Elektro-Bioskop Uslijed prvorazrednog, tehničko savršenog uređenja, stavljen sam u povoljan položaj isklju čivo velikogradske devi" (PIER. Molim cij. građanstvo da me svojim posje- tama počasti. JOSIP KORTON.