vasu (IZLAZI SVAKE SUBOTE, zuma

CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU.
BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU
RA SE PRED

E

8

PRETPLATA MINE — SMAT
BROJFN ZA DOŠASTO POLUGODIŠT
i- ZA PO I ČETVRT GODINE RAZMJERNO. :-

Tršćanski dekret

Dubrovnik, 29. avgusta.

Namjesništvo u Trstu izdalo je dekret
kojim se otpuštaju iz općinske službe svi
strani podanici. Tim je dekretom pogo-
đeno jedno četrdesetak talijanskih rad-
nika, iz kraljevine, koji su već odavna u
općinskoj službi, zaposleni u raznim rad-
njama, osobito kod općinskog gasa. Od
tih radnika koji sada moraju biti otpu-
šteni, većina ih je, koji su u svojoj službi
zaposleni preko deset godina, neki do
dvadeset, a jedan preko ' trideset. 'Treba
pretpostaviti, da će dobar dio njih biti
oženjen, i imaće porodicu, pa je sasvim
shvatljivo, da su ti ljudi namjesništvenim
dekretom bačeni u vrlo nezavidan i oča-
jan položaj. Oni koji su odmakli godi-
nama teško će i naći nov položaj, svaki-
danju zaradu.

Ovi nesretni ljudi: nesumnjivo zaslu-
žuju obzira, milosrđa i sažaljenja. Tim je
svak na čistu, ali akt namjesništva, taj
namjesništveni dekret, treba malo druk-
čije pogledati, nego što na prvi mah iz-
gleda, i ocijeniti ga, Odmah se nameće
pitanje: kako i zašto su ti ljudi došli u
tu službu, na ta mjesta? Zar u Trstu i
u okolici nije bilo dovoljno sposobnih rad-
nika, već je trebalo da se namještaju
strani podanici? I onda ih se nemilosrdno
otjerava! Odgovor je: to je ona obična
politika naših vlada. Tršćanska je vlada
uzimala, primala i postavljala u službu
talijanske podanike, samo da ta mjesta
i te radnje ne dobiju: Slovenci. Trebalo
je imati i tuđe podanike, ali ne Slovence,
ne Slavene.

Što je dalo povoda tršćanskom namje-
sniku da izda taj dekret, to.mi ne znamo,
ali smo mišljenja, da to nije učinjeno,
da se popravi nepravedna politika prema
Slavenima, nego da se ponovno izvuče
kakav kapital protiv Slovenaca. Da je to
tako najbolje pokazuje pisanje štampe.
Talijanske su novine udarile do bjesnila.
U Italiji se interpeluje događaj u saboru,
i diže se prašina kao malo kada. Tali-
janske novine ističu, da je ovaj dekret
podmukla politika protiv Talijana u Au-
striji, i da se izdava. baš u času dok se
vladar sastaje sa generalom Canevom, u
svrhu zbliženja naroda Austrije i Italije.

Dok tako i toliko pišu talijanske no-
vine, možemo razumjeti, jer su one i
inače, u najmanjim sitnicama, vrlo bla-
goglagoljive, ali upada u oči, da austrij-
ska njemačka štampa živo sekundira ta-
lijanskoj. I na kraju će izići, da će se
ta ,bratska i savezna“ štampa potpuno
složiti, te solidarno udariti na Slavene,
Bečka je štampa već počela prozirati, da
su Slovenci u Trstu doprinijeli i radili,
da namjesništvo izda taj dekret, koji bi
mogao imati kobna utjecaja i na sami
Trojni Savez!?! Saveznici će vrlo rado,
raširenih ruka, prihvatiti mnijenje bečke
savezne štampe, pu će zajednički da udare
na Slavene.

Da, na Slavene, jer to je biljega udru-
ženih nam neprijatelja, nego — politika
raznih vlada i namjesništava naučila je
Slavene dosta pameti. Puni velika isku-
stva, a prožeti nacionalnom sviješću, bla-
godarni smo učiteljima i učiteljicama, da
smo stekli ponešto i otporne snage.

 

Naši Jugoslaveni iza rata

Nerodni Listy.

U nedjelju bijaše potpisan u Bukareštu mir
između balkanskih država pa nastaje likvidacija
nesretnog, drugog balkanskog rata.

Što se je imalo dogoditi, sbilo se je; tuđi
susjedi izrabiše spor arprko-bugarski te nz pri-
stajanje pobjedničke Srbije oduzeše slavenskom

svijetu po miljuna Bugara. Rumunjskoj pripade — slovenske

Dubrovnik, 30. avgusta 1913.

100.000, a pod grčki jaram u južnoj Maćedoniji
pripasti će 400.000. Pobjeđena Bugarska, koja se
je lani zaratila sa Turskom, da oslobodi svoju
maćedonsku braću,, odlazi sa konference u Bu-
kareštu sa nestalnom uputom na Trakiju, koju
mora nanovo od Turske dobijati. Na Balkanu
slave pir Rumunji i Grci. Car Vilim šalje im
čestitke, a Slavenstvo stideći se sakriva izmućeno
lice.

Neg» likvidacija se drugog rata ne će pro-
vesti samo na Balkanu, već i u našoj monarhiji.

Električna struja, koja je čitavu godinu dr.
mala Balkanom, imala je i u našoj državi uspjeha
te je pospješila nekoje zanimljive pojave. Na pr.
uvjerila je  nekoje, koliko vrijedi nibelunska
vjernost našeg njemačkog saveznika, kad kod
nas vodi izvanjsku politika grof Berchtold &
javnost informira o njoj Kania de Kanya. Ili, da
stabla mađarske bahatosti ne rastu do neba i
spoznaja, da u Ugarskoj živu tri miljuna Rumu-
nja, isto toliko Srba i Hrvata, sili i grofa Tisza,
da misli o nagodbi sa svim nemađarskim građa-
nima mađarske države.

Emancipacija Rumunjske od Austrije ne može
proći bez golemog pojačanja narodne samospo-
znaje kod ugarskih Rumunja, koji kao članovi
naroda, što dominira na balkanskom poluotoku
ne će spram Mađara sada biti skromniji u svojim
zahtijevima nego bijahu pred ratom. Jednako je
poraslo samopouzdanje austr.-ugar. Srba i Hrvata,
koji najoduševljenije pratijahu junačka djela svoje
braće na Balkanu, sasvim tim, da je gospodin
Kania de Kanya proglasivao svako hrvatsko ili
srpsko veselje skoro za veleizdaju. Premda Ma-
đarima, kojima se za prvog rata ježila koža, a
po drugom im znatnije utrnula, te je moguće
već sada sa sigurnošću očekivati, da se ne će ni
grof Tisza ni grof Khuen usuditi više u Hrvat-
skoj provađati politiku Rauchovih veleizdajničkih
procesa i Cuvajevog komesarijata. Spoznaja na-
rodnog bratstva među Hrvatima i Srbima zahva-
tila je duboki korijen ne samo u Dalmaciji, gdje
su i katolički hrvatski pravaši zbrisali iz svog
programa mržnju Srba, no samo u Hrvatskoj,
gdje je srbofobija ostala još kod posljednjih o-
stanaka bivše frankovštine, nego i u Bosni i
Hercegovini, gdje isčezavaju stare prepirke između
između pravoslavnih Srba i katoličkih Hrvata
uckanih od nadbiskupa Stadlera, gdje se već
misli o srpsko hrvatskoj koaliciji, u koju će stu-
piti i vođe muslimanskih begova, potomci potur-
čenih Srba i Hrvata. Danas će se Srbi i Hrvati
nasmijati peštanskim i bečkim pričama, da su
inferioran narod, pa da stoga moraju dozvoliti
upravu u Hrvatskoj Mađarima a u Bosni Nijem-
cima.

Upozorit će sa potpunim pravom na državno
i vojničko uređenje svoje braće na Balkanu, koji
su se znali urediti sami bez Beča i Pešte te će
odbiti ne tražene tuđe gospodare.

Razmahujuli se organi grofa Berchtolda do
sada geslom: ,Balkan balkanskim narodima“,
moraju istodobno priznati, da hrvatske i srpske
južne zemlje naše države mogu pripadati samo
Hrvatima i Srbima.

Posebni je upliv imao balkanski rat kod Slo-
venaca. Zaustavio je napredovanje pobjednog kle-
rikalizma. Sve do lani dobijala je klerikalna Su-
šteršićeva stranka jedan slovenski kotar za dru.
gim. Gospodarila je čitavom Kranjskom osim
nekoliko većih gradova, gospodarila je čitavom
slovenskom Štajerskom i Koruškom, dok se je
ove godine pripremala da osvoji i slovensku Go-
ricu, da odovud navali pobjedonosna u Trst. Ali
ovdje je nenadano bio zaustavljen njezin pobje-
dnički put te je sada kod uprav dovršenih gori-
čkih izbora pretrpjela Šušteršićeva stranka odlični
poraz. Same općine iz provincije, koje su do
sada vierno vršile naloge klerikalne stranke, od-
baciše kandidate, postavljene novoklerikalnom
Šušteršićevom strankom i birahu liberalno.

i Slovenci te počinju pod priti-
skom događaja na Balkanu shvaćati, kakovo zna-
čenje ima marodna ideja, pred kojom bijah či-
tave godine strašeni od klerikalnih vođa kao
dolaskom vraga.

Dr. Šušteršić saziva uprav u Ljubljanu kle-
rikalni slovenski sastanak, da ojača svoje prori-
jeđene redove. Očekujući, kako je zastarilo nje-
govo poduzeće, opravdava se u svojem organu
da sastanak ne će biti politički, već čisto vjerski.
Ali ,Sloven. Narod“ napominje već unapred,
kakov bijaše cilj i kakove posljedice imahu brojni,
stariji slovenski katolički aastanci, Dogodilo se je
na pr., da je ratoborni klerikalni biskup Mahnič
na jednom takovom ljutljanskom sastanku javno
prokleo narodnu ideju kao ideju . Drugi
klerikalni ratnik, pokojni ljubljanski biskup Missia,
dao je iz resolucije primljene na sastanku —
sbrisati stavku, u kojoj se je pristajalo i pozivalo
na je narodnih slovenskih škola u Ko-

Narodna smisao bila je isbočena iz programa
klerikalne stranke; slovensko narodno

CRVENA HRVATSKA

izdavatelj | odgovorni urednik: IVO ARSETE. Godina XXIil. — Broj 36. ZAJAM FOPLAT NEFAATKIMANA FISK

školstvo nije smjelo u Koruškoj biti potpomagano,
jer ta nije bila po čudi koruškim njemačkim kle-
EA +00 0 G20uma stebije matica nebi
razbijala klerikalne planove u Koruškoj proglašen
joj je rat te se organ Dra Šusteršića nije stidio
direktno odvraćati svoje čitatelje da ne davaju
niti pare školskome društvu Sv. Čirila i Metoda,
mE S vse ea RN

ršić priređivao hodočašća u
Dii Ji tusimešiiko kzzgrao s Zareštei i
Štajerskoj granicama jezičnim jedna sela za dru-
gim postajalo je kradom germanizma te u samoj

a Gorici isvakii tanji kraj, sam Slovenac je do-
nio članak u kojem brani narodnu misao, koju
je prije nekoliko godina biskup Mahnić proglasio
poganskom

Reakcija proti klerikalizmu, koja je nastala
u Gorici, obuhvatila je po svoj prilici također i
Kranjsku te Dr. Šusteršić okreće boju, e da spasi
što se još spasiti dade. Održi li se ta protikleri-
kalna reakcija među Slovencima i dovede li do
probuđenja njihovog narodnog uvjerenja biti će
to uz srpsko-hrvatsku slogu još jedna sunčana
zraka više, koja će k nama zasvijetliti sa tmastog
balkanskog neba,

U Srbiji

Nečuven primjer požrtvovanja.
Naredba ministra vojnog za svu srpsku vojsku.
Redov 2. čete 4 bataljuna petog pješadijskog

puka prvog poziva Miloje Nikolić iz Leovića
sreza uzbukovačkog okruga podrinskog, ranjenik
sa Bregalnice, odakle je ponio pet rana i pri
udaru prsa u prsa i šestu ranu bajonetom, uči-
nio je u četvrtoj rezervnoj bolnici u Beogradu

još veće junaštvo duše.

Sjetiv se značaja i uloge svojih starješina u
borbi, u teškim trenutcima, kada su nada i oči
potčinjenih upravljen+ na svoga vođa, pun požr-
tvovanja, i gotov da i ovako ranjen još pomogne
i oficira život spase, dragovoljno je ponudio da
sea njega skine jedan dio kože i prišije preko
rane teško ranjenog artiljerijskog kapetana Radi-
voja Radosavljevića. Rekav: ,Sijecite s mene što
više samo neka kapetan ostane živ“.

Ovoliko požrtvovanje za svoga starješinu nije
ostalo nezapaženo i od strane Vrhovnog Koman-
danta. Nj. V. Kralj blagovoljeo je ukazom svojim
od 26 ovog mjeseca odlikovati redova Miloja
Nikolića visokim odličjem — ordenom  Karađor-
đeve Zvijezde četvrtog stepena, a i ministarstvo
vojno nagradilo ga je sa 1.000 dinara.

Junaci. Š

Sa radošću i najvećim zadovoljstvam saop-
štavam vam i ovaj jedinstveni primjer  požrtvo-
vanja viteškog vam druga Miloja, čije grudi sad
krasi Karađorđeva Zvijezda.

Osvetnici Kosova, junaci sa Kumanova, Pri-
sata, Alinaca, Bakarnog gumna i Bitolja, junaci
sa Jedrena i Arbanaških planina, vitezovi sa Je
drana i Bregalnice, sa Bosilj-Grada i
Belogradčika i Vidina, dični sokolovi srpstva, koji
krvlju i zlatnim slovima ispisaste svijetle strane
u istoriju Srbinovu, koji herojskim djelima slavu
srpskog oružja po cijelome svijetu, ponosite se i
dičite i ovim primjerom požitvovanja i ljubavi
prema svome starješini. Moje je najdublje uvje-
renje da narod, koji i ovakve sokolove gaji, može
vedrim čelom da gleda u svoju ljepšu i sjajniju
budućnost; vojska koja i ovakve heroje ima, ne-
nepobijedna je ma pred bota neprijateljem bila.
Sa tim uvjerenjem uzvikujem

Da šivi nam Vrhovni Mo ano Ni.
Kralj!

Da živi hrabra srpska vojs

Mimistar_vojni, počasni > raži Nj. V. Kralja,
đeneral, Mil, Božanović s. r,

 

V.

Dva Kraljeva plema
G. Nikoli Pašiću i vojvodi i G. Radomiru Putniku.
Dragi Pašiću,
Po povratku Vašem iz Bukurešta, gdje st
sa delegatima zaraćenih drža ršava sokljočili mir, Ja
prdiovna. eg dužnost čestitati Vam na toia
znamenitom u . Prolazeći u poe
akcije prošle i ove ne,
Ja znam sve teškoće koje eu neprestano do samoga
kraja iskrsavale da dragocjene i

naše drage vo i alo. 10.0 Gnššn Bragpvčma,
u a

:
uz

savlađujete. Znam i to, koliko je za sve to tre-
balo i trada i istrajnosti. U više Vi možete
danas sa pravednim zadovolj i ma
go rezultate svih U ape, Seel Vam
LEMAN
1.
Beogradu, 1. avgusta tsh

POJEDINI SRO) ZAPADA 20 PARA.

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A
DOPISI UREDNIŠTVU , ZA IZJAVE

ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
PO RETKU, A ZA OGLASE 20 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uz RA-
ZMJERAN POPUST.

Dragi vojvodo.
Na slavnom završetku dva rata, u kojima je
naša draga vojska svojim divnim požrtvovanjem
pokajala Kosovo, povratila stare srpske zemlje,

kujem lentom Moga Ordena zvij
Vas blagonakloni
U Beogradu. 1. avgusta
Petar s. r.

 

U Crnoj Gori

Prema sporazumu između Srbije i Crne Gore,

rata je povoljna. Turske je nestalo, klin između

veliko bogastvo vodne energije, koja
uspješno eksploatisati, ima jedinstveno primorje
ako i ne veliko. do oN INE
vrijedne ruke, kojih ima, koje može dati sko ne

koji može povesti drugu politiku.

 

Bukureški mir

Journal de Debate

Uslovi ugovora su uzeti ukupno, umjereni i
pravični. Pobjeđeni nije ni ugušen, ni zgažen, ni

mjetno boljim oklopom. kis. IANA
od sva tri svoja balkanska protivnika ponaoseb ;
ostaje slabiji samo od Rumunije. Izmiče
prilika da uzpostavi svoju hegemoniju nad
jim susjedima na desnoj obali Dunava i
pojavi kao suparnik Rumunije.
bjednika ne dobija pretežnost ;
sobljeni da brane svoju osu
Rununija prije dobija jednu
vratne ofenzive nego li istinsko

ki
lih
hretsli

i
ši
Hi

fi
pi
aš
Hihi

i