vasu (IZLAZI SVAKE SUBOTE, zuma CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU. BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU RA SE PRED E 8 PRETPLATA MINE — SMAT BROJFN ZA DOŠASTO POLUGODIŠT i- ZA PO I ČETVRT GODINE RAZMJERNO. :- Tršćanski dekret Dubrovnik, 29. avgusta. Namjesništvo u Trstu izdalo je dekret kojim se otpuštaju iz općinske službe svi strani podanici. Tim je dekretom pogo- đeno jedno četrdesetak talijanskih rad- nika, iz kraljevine, koji su već odavna u općinskoj službi, zaposleni u raznim rad- njama, osobito kod općinskog gasa. Od tih radnika koji sada moraju biti otpu- šteni, većina ih je, koji su u svojoj službi zaposleni preko deset godina, neki do dvadeset, a jedan preko ' trideset. 'Treba pretpostaviti, da će dobar dio njih biti oženjen, i imaće porodicu, pa je sasvim shvatljivo, da su ti ljudi namjesništvenim dekretom bačeni u vrlo nezavidan i oča- jan položaj. Oni koji su odmakli godi- nama teško će i naći nov položaj, svaki- danju zaradu. Ovi nesretni ljudi: nesumnjivo zaslu- žuju obzira, milosrđa i sažaljenja. Tim je svak na čistu, ali akt namjesništva, taj namjesništveni dekret, treba malo druk- čije pogledati, nego što na prvi mah iz- gleda, i ocijeniti ga, Odmah se nameće pitanje: kako i zašto su ti ljudi došli u tu službu, na ta mjesta? Zar u Trstu i u okolici nije bilo dovoljno sposobnih rad- nika, već je trebalo da se namještaju strani podanici? I onda ih se nemilosrdno otjerava! Odgovor je: to je ona obična politika naših vlada. Tršćanska je vlada uzimala, primala i postavljala u službu talijanske podanike, samo da ta mjesta i te radnje ne dobiju: Slovenci. Trebalo je imati i tuđe podanike, ali ne Slovence, ne Slavene. Što je dalo povoda tršćanskom namje- sniku da izda taj dekret, to.mi ne znamo, ali smo mišljenja, da to nije učinjeno, da se popravi nepravedna politika prema Slavenima, nego da se ponovno izvuče kakav kapital protiv Slovenaca. Da je to tako najbolje pokazuje pisanje štampe. Talijanske su novine udarile do bjesnila. U Italiji se interpeluje događaj u saboru, i diže se prašina kao malo kada. Tali- janske novine ističu, da je ovaj dekret podmukla politika protiv Talijana u Au- striji, i da se izdava. baš u času dok se vladar sastaje sa generalom Canevom, u svrhu zbliženja naroda Austrije i Italije. Dok tako i toliko pišu talijanske no- vine, možemo razumjeti, jer su one i inače, u najmanjim sitnicama, vrlo bla- goglagoljive, ali upada u oči, da austrij- ska njemačka štampa živo sekundira ta- lijanskoj. I na kraju će izići, da će se ta ,bratska i savezna“ štampa potpuno složiti, te solidarno udariti na Slavene, Bečka je štampa već počela prozirati, da su Slovenci u Trstu doprinijeli i radili, da namjesništvo izda taj dekret, koji bi mogao imati kobna utjecaja i na sami Trojni Savez!?! Saveznici će vrlo rado, raširenih ruka, prihvatiti mnijenje bečke savezne štampe, pu će zajednički da udare na Slavene. Da, na Slavene, jer to je biljega udru- ženih nam neprijatelja, nego — politika raznih vlada i namjesništava naučila je Slavene dosta pameti. Puni velika isku- stva, a prožeti nacionalnom sviješću, bla- godarni smo učiteljima i učiteljicama, da smo stekli ponešto i otporne snage. Naši Jugoslaveni iza rata Nerodni Listy. U nedjelju bijaše potpisan u Bukareštu mir između balkanskih država pa nastaje likvidacija nesretnog, drugog balkanskog rata. Što se je imalo dogoditi, sbilo se je; tuđi susjedi izrabiše spor arprko-bugarski te nz pri- stajanje pobjedničke Srbije oduzeše slavenskom svijetu po miljuna Bugara. Rumunjskoj pripade — slovenske Dubrovnik, 30. avgusta 1913. 100.000, a pod grčki jaram u južnoj Maćedoniji pripasti će 400.000. Pobjeđena Bugarska, koja se je lani zaratila sa Turskom, da oslobodi svoju maćedonsku braću,, odlazi sa konference u Bu- kareštu sa nestalnom uputom na Trakiju, koju mora nanovo od Turske dobijati. Na Balkanu slave pir Rumunji i Grci. Car Vilim šalje im čestitke, a Slavenstvo stideći se sakriva izmućeno lice. Neg» likvidacija se drugog rata ne će pro- vesti samo na Balkanu, već i u našoj monarhiji. Električna struja, koja je čitavu godinu dr. mala Balkanom, imala je i u našoj državi uspjeha te je pospješila nekoje zanimljive pojave. Na pr. uvjerila je nekoje, koliko vrijedi nibelunska vjernost našeg njemačkog saveznika, kad kod nas vodi izvanjsku politika grof Berchtold & javnost informira o njoj Kania de Kanya. Ili, da stabla mađarske bahatosti ne rastu do neba i spoznaja, da u Ugarskoj živu tri miljuna Rumu- nja, isto toliko Srba i Hrvata, sili i grofa Tisza, da misli o nagodbi sa svim nemađarskim građa- nima mađarske države. Emancipacija Rumunjske od Austrije ne može proći bez golemog pojačanja narodne samospo- znaje kod ugarskih Rumunja, koji kao članovi naroda, što dominira na balkanskom poluotoku ne će spram Mađara sada biti skromniji u svojim zahtijevima nego bijahu pred ratom. Jednako je poraslo samopouzdanje austr.-ugar. Srba i Hrvata, koji najoduševljenije pratijahu junačka djela svoje braće na Balkanu, sasvim tim, da je gospodin Kania de Kanya proglasivao svako hrvatsko ili srpsko veselje skoro za veleizdaju. Premda Ma- đarima, kojima se za prvog rata ježila koža, a po drugom im znatnije utrnula, te je moguće već sada sa sigurnošću očekivati, da se ne će ni grof Tisza ni grof Khuen usuditi više u Hrvat- skoj provađati politiku Rauchovih veleizdajničkih procesa i Cuvajevog komesarijata. Spoznaja na- rodnog bratstva među Hrvatima i Srbima zahva- tila je duboki korijen ne samo u Dalmaciji, gdje su i katolički hrvatski pravaši zbrisali iz svog programa mržnju Srba, no samo u Hrvatskoj, gdje je srbofobija ostala još kod posljednjih o- stanaka bivše frankovštine, nego i u Bosni i Hercegovini, gdje isčezavaju stare prepirke između između pravoslavnih Srba i katoličkih Hrvata uckanih od nadbiskupa Stadlera, gdje se već misli o srpsko hrvatskoj koaliciji, u koju će stu- piti i vođe muslimanskih begova, potomci potur- čenih Srba i Hrvata. Danas će se Srbi i Hrvati nasmijati peštanskim i bečkim pričama, da su inferioran narod, pa da stoga moraju dozvoliti upravu u Hrvatskoj Mađarima a u Bosni Nijem- cima. Upozorit će sa potpunim pravom na državno i vojničko uređenje svoje braće na Balkanu, koji su se znali urediti sami bez Beča i Pešte te će odbiti ne tražene tuđe gospodare. Razmahujuli se organi grofa Berchtolda do sada geslom: ,Balkan balkanskim narodima“, moraju istodobno priznati, da hrvatske i srpske južne zemlje naše države mogu pripadati samo Hrvatima i Srbima. Posebni je upliv imao balkanski rat kod Slo- venaca. Zaustavio je napredovanje pobjednog kle- rikalizma. Sve do lani dobijala je klerikalna Su- šteršićeva stranka jedan slovenski kotar za dru. gim. Gospodarila je čitavom Kranjskom osim nekoliko većih gradova, gospodarila je čitavom slovenskom Štajerskom i Koruškom, dok se je ove godine pripremala da osvoji i slovensku Go- ricu, da odovud navali pobjedonosna u Trst. Ali ovdje je nenadano bio zaustavljen njezin pobje- dnički put te je sada kod uprav dovršenih gori- čkih izbora pretrpjela Šušteršićeva stranka odlični poraz. Same općine iz provincije, koje su do sada vierno vršile naloge klerikalne stranke, od- baciše kandidate, postavljene novoklerikalnom Šušteršićevom strankom i birahu liberalno. i Slovenci te počinju pod priti- skom događaja na Balkanu shvaćati, kakovo zna- čenje ima marodna ideja, pred kojom bijah či- tave godine strašeni od klerikalnih vođa kao dolaskom vraga. Dr. Šušteršić saziva uprav u Ljubljanu kle- rikalni slovenski sastanak, da ojača svoje prori- jeđene redove. Očekujući, kako je zastarilo nje- govo poduzeće, opravdava se u svojem organu da sastanak ne će biti politički, već čisto vjerski. Ali ,Sloven. Narod“ napominje već unapred, kakov bijaše cilj i kakove posljedice imahu brojni, stariji slovenski katolički aastanci, Dogodilo se je na pr., da je ratoborni klerikalni biskup Mahnič na jednom takovom ljutljanskom sastanku javno prokleo narodnu ideju kao ideju . Drugi klerikalni ratnik, pokojni ljubljanski biskup Missia, dao je iz resolucije primljene na sastanku — sbrisati stavku, u kojoj se je pristajalo i pozivalo na je narodnih slovenskih škola u Ko- Narodna smisao bila je isbočena iz programa klerikalne stranke; slovensko narodno CRVENA HRVATSKA izdavatelj | odgovorni urednik: IVO ARSETE. Godina XXIil. — Broj 36. ZAJAM FOPLAT NEFAATKIMANA FISK školstvo nije smjelo u Koruškoj biti potpomagano, jer ta nije bila po čudi koruškim njemačkim kle- EA +00 0 G20uma stebije matica nebi razbijala klerikalne planove u Koruškoj proglašen joj je rat te se organ Dra Šusteršića nije stidio direktno odvraćati svoje čitatelje da ne davaju niti pare školskome društvu Sv. Čirila i Metoda, mE S vse ea RN ršić priređivao hodočašća u Dii Ji tusimešiiko kzzgrao s Zareštei i Štajerskoj granicama jezičnim jedna sela za dru- gim postajalo je kradom germanizma te u samoj a Gorici isvakii tanji kraj, sam Slovenac je do- nio članak u kojem brani narodnu misao, koju je prije nekoliko godina biskup Mahnić proglasio poganskom Reakcija proti klerikalizmu, koja je nastala u Gorici, obuhvatila je po svoj prilici također i Kranjsku te Dr. Šusteršić okreće boju, e da spasi što se još spasiti dade. Održi li se ta protikleri- kalna reakcija među Slovencima i dovede li do probuđenja njihovog narodnog uvjerenja biti će to uz srpsko-hrvatsku slogu još jedna sunčana zraka više, koja će k nama zasvijetliti sa tmastog balkanskog neba, U Srbiji Nečuven primjer požrtvovanja. Naredba ministra vojnog za svu srpsku vojsku. Redov 2. čete 4 bataljuna petog pješadijskog puka prvog poziva Miloje Nikolić iz Leovića sreza uzbukovačkog okruga podrinskog, ranjenik sa Bregalnice, odakle je ponio pet rana i pri udaru prsa u prsa i šestu ranu bajonetom, uči- nio je u četvrtoj rezervnoj bolnici u Beogradu još veće junaštvo duše. Sjetiv se značaja i uloge svojih starješina u borbi, u teškim trenutcima, kada su nada i oči potčinjenih upravljen+ na svoga vođa, pun požr- tvovanja, i gotov da i ovako ranjen još pomogne i oficira život spase, dragovoljno je ponudio da sea njega skine jedan dio kože i prišije preko rane teško ranjenog artiljerijskog kapetana Radi- voja Radosavljevića. Rekav: ,Sijecite s mene što više samo neka kapetan ostane živ“. Ovoliko požrtvovanje za svoga starješinu nije ostalo nezapaženo i od strane Vrhovnog Koman- danta. Nj. V. Kralj blagovoljeo je ukazom svojim od 26 ovog mjeseca odlikovati redova Miloja Nikolića visokim odličjem — ordenom Karađor- đeve Zvijezde četvrtog stepena, a i ministarstvo vojno nagradilo ga je sa 1.000 dinara. Junaci. Š Sa radošću i najvećim zadovoljstvam saop- štavam vam i ovaj jedinstveni primjer požrtvo- vanja viteškog vam druga Miloja, čije grudi sad krasi Karađorđeva Zvijezda. Osvetnici Kosova, junaci sa Kumanova, Pri- sata, Alinaca, Bakarnog gumna i Bitolja, junaci sa Jedrena i Arbanaških planina, vitezovi sa Je drana i Bregalnice, sa Bosilj-Grada i Belogradčika i Vidina, dični sokolovi srpstva, koji krvlju i zlatnim slovima ispisaste svijetle strane u istoriju Srbinovu, koji herojskim djelima slavu srpskog oružja po cijelome svijetu, ponosite se i dičite i ovim primjerom požitvovanja i ljubavi prema svome starješini. Moje je najdublje uvje- renje da narod, koji i ovakve sokolove gaji, može vedrim čelom da gleda u svoju ljepšu i sjajniju budućnost; vojska koja i ovakve heroje ima, ne- nepobijedna je ma pred bota neprijateljem bila. Sa tim uvjerenjem uzvikujem Da šivi nam Vrhovni Mo ano Ni. Kralj! Da živi hrabra srpska vojs Mimistar_vojni, počasni > raži Nj. V. Kralja, đeneral, Mil, Božanović s. r, V. Dva Kraljeva plema G. Nikoli Pašiću i vojvodi i G. Radomiru Putniku. Dragi Pašiću, Po povratku Vašem iz Bukurešta, gdje st sa delegatima zaraćenih drža ršava sokljočili mir, Ja prdiovna. eg dužnost čestitati Vam na toia znamenitom u . Prolazeći u poe akcije prošle i ove ne, Ja znam sve teškoće koje eu neprestano do samoga kraja iskrsavale da dragocjene i naše drage vo i alo. 10.0 Gnššn Bragpvčma, u a : uz savlađujete. Znam i to, koliko je za sve to tre- balo i trada i istrajnosti. U više Vi možete danas sa pravednim zadovolj i ma go rezultate svih U ape, Seel Vam LEMAN 1. Beogradu, 1. avgusta tsh POJEDINI SRO) ZAPADA 20 PARA. PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A DOPISI UREDNIŠTVU , ZA IZJAVE ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 20 PARA. OGLASI VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uz RA- ZMJERAN POPUST. Dragi vojvodo. Na slavnom završetku dva rata, u kojima je naša draga vojska svojim divnim požrtvovanjem pokajala Kosovo, povratila stare srpske zemlje, kujem lentom Moga Ordena zvij Vas blagonakloni U Beogradu. 1. avgusta Petar s. r. U Crnoj Gori Prema sporazumu između Srbije i Crne Gore, rata je povoljna. Turske je nestalo, klin između veliko bogastvo vodne energije, koja uspješno eksploatisati, ima jedinstveno primorje ako i ne veliko. do oN INE vrijedne ruke, kojih ima, koje može dati sko ne koji može povesti drugu politiku. Bukureški mir Journal de Debate Uslovi ugovora su uzeti ukupno, umjereni i pravični. Pobjeđeni nije ni ugušen, ni zgažen, ni mjetno boljim oklopom. kis. IANA od sva tri svoja balkanska protivnika ponaoseb ; ostaje slabiji samo od Rumunije. Izmiče prilika da uzpostavi svoju hegemoniju nad jim susjedima na desnoj obali Dunava i pojavi kao suparnik Rumunije. bjednika ne dobija pretežnost ; sobljeni da brane svoju osu Rununija prije dobija jednu vratne ofenzive nego li istinsko ki lih hretsli i ši Hi fi pi aš Hihi i