Strana 2. a Triumfalni ulaz srpske vojske Beograd 25. Današnji dan ispunjen je sve- čanostima dočeka pobjedonosne vojske i otkriva- njem spomenika Karađorđu izrađenom od Paška Vučetića. Već jučer su došle mase stranaca u Beograd i cijele noći pridolazile ; jutros rano već se napunile ulice narodom, koji je hitao vojsci u susret. Čitava varoš je u zelenilu i zastavama, svim ulicama kojima je imala proći vojska po- dignute triumfalne kapije, sve javne, zgrade de- korisane su a i veoma mnogo privatnih. Poslije sedam sati krenula je vojska sa Bajice; već zorom pošlo je mnogo svijeta na Baniicu u logorište, pa krenulo sa vojskom u varoš. Pred vojsku kojoj na čelu jašio prestolonasljednik sa svojim štabom izašle su izvan varoši brojne beogradske dame sa punim kočijama cvijeća i okitile oficire i vojnike, naročito je palo u oči da se istakla u tome gos- poda i kćerka Hartviga. Vojska je ušla u varoš šumadinskom ulicom kroz golemu lijepu triunfalnu kapiju gdje su prestvlonasljednika dočekali na- rodni, općinski i društveni prestavnici, pozdravili njega i vojsku. Prestavništvo narodne skupštine, presjednik općine i razne korporacije; općina ga obdarila mačem sa nadpisima, kolo srpskih ses- tara sa naročitom spomenzastavom, a njemu i vojsci predani su brojni vijenci od strane skup- štine, vlade, korporacija i privatnika; među vij en- cima ima i jedan od strane Hrvata. Doček vojske na ulazu bio je vanredno impozantan i srdačan i svaki vojnik, svaki konj, svaki top, bio je obasut cvijećem ili zakićen ili obdaren manjim lovor- vijencem, & nekoji i velikim vjencima. Svi vojnici dobili su lovorove grančice na šajkače; ove lovo- rike poslate su za ovu zgodu naročito iz Dalmacije. Cio drum i cijela šumadinska ulica bile su do- slovno posuta svijeće kao sagom. Vojska je kre- nula Nemaninom i Karađorđevom ulicom na Kalemegdan, predvođena prestolonasljednikom. Svagdje aklamiranje i bacanje cvijeća. Na Kalimegdanu oko sakrivenoga spomenika okupili se prestavnici sviju vlasti i korporacija i skoro cijeli diplomatski kor, pa strane ljekarske misije i mnogo odličnika. Vojvoda Putnik bio je srdačno aklamiran pri dolasku a isto prestolonasljednik kome su učestali redom svi prestavnici strane diplomacije, koji su bili prisutni. Oko pola jedanaest dovezao se kralj sa princevima Arsenom, Gjorgjem i Pavlom i svitom i kad mu prišao prestolonasljednik kralj ga je zagrlio, poljubio i prikopčao mu zlatnu medalju za hrabrost i lovorovu grančicu. Mitro- polit je otpočeo službu i onda držao lijepo, odulje slovo o značenju Karađorđa i otkrivanju njegovog spomenika baš u času kada se pobjednička vojska vraća domovima. Pošto je spomenik otkriven, kralj je pročitao topao i srdačan govor hvaleći i slaveći vojsku, te položio na spomenik srebreni vijenac a za njim svi princevi. Ministar Jovanović objasnio je poduljim govorom značenje lika Kara- đorđa a onda je ministar vojni Božanović snaž- nim i vatrenim riječima istaknuo zadovoljstvo, da spomenik koji je podigaut prilozima stalnoga kadra cijelokupne vojske otkriven baš na sadašnji dan, te spomenik predao predstavniku općine na čuvanje. Presjednik općine Davidović lijepim go- vorom je primio spomenik i uznosio vojsku blago- dareći joj u ime naroda na žrtvama. Na spomenik je položeno mnoštvo vijenaca među kojima imade vijenaca Srba izvan Srbije, građana iz novih krajeva i jedan vijenac Hrvata i jedan Slovenaca. Poslije otkrivanja spomenika vratio se kralj sa pratnjom u dvor aklamiran cijelim putem od ne- p mnoštva i obasipavan cvijećem. Pje- šadija koja se rasporedala od Kalemegdana do dvora, pravila špalir a onda sačekala dok je kralj stigao u dvor i prestolonasljednik joj se stavio na čelo, te defilirati pred dvorom. Jedan sat trajalo je defiliranje u kojemu je učestvovala pješadija, jedan puk konjice, cijela divizijska arti- ljerija = mitraljesko_odijeljenje. Večeras narodna svečanost na Kalemegdanu, po cijeloj varoši i rasvjeta vanredno uspjela i raskošna. Bilješke Arbanaški narod“. Pariski Temps donosi opširno pismo iz Al banije od G. de Jessen«a, koji je sad putovao nekoliko mjeseca po Albaniji, Pismo utvrđuje da nije istina, da u Albaniji postoji kakav albanski narod, koji želi autonomiju Albanije, i njenu ne- zavisnost. Albanskog naroda u opće i nema. Srbija — Bugarskoj. Ministar Vojni Božanović rekao je dopisniku »Svjeta“, da je Srbija osim vojničke pomoći pod Jedrenama dala Bugarskoj 31 milion din. u zlatu, i mil, 200 hiljada konzerva, odijela obuće, šinjela i joj je i 300 vagona patrona i artiljerijskih metaka. Balkanske Države imaće svoj poštanski Savez Ramanski ministar unutrašnjih poslova Take Jonesku izjavio je dopisniku ,Tajmsa“ da šu se i balkanskih država sa ramunskom vladom Poštanskom Saveza balkanskih dr- žava. Prema tome će biti uprošćene poštanske takse te više neće biti razlike u taksema za unu- kapa za 60 hiljada vojnika, a dala , 'CRVBNA HRVATSKA“. trašnji saobraćaj i saobraćaj sa balkanskim dr- žavama. Rumunija | Srbija. Srpsko-rumunski odnosi, kao što se zna, mnogo su se zbližili u toku pregovora 0 miru. Ovi dobri odnosi dobiće potvrdu u tome, što će se uskoro podići most preko Dunava, kojim će srpske željeznice biti direktno vezane sa ru- munskim. g ». Savišna su podsjećanja predstavnika velikih sila na garantije za Nesrbe i inovjerce u novoj Srbiji. Kako su slabo upućeni u balkanske prilike oni, što stavljaju te zahtjeve, najbolji je dokaz to, da su predstavnici sila tražili, da sloboda ,,cr- nogorske narodnosti i vjere“ bude zajamčena Ur- nogorcima koji će pripasti Srbiji ! * Drugi pokojnik Mnogo uvažena i nikad neprežaljena Revizija bukureškog mira poslije kratkog ali teškog bolovanja preminula je i sahranjena. | Iza nedavne smrti status-quo-a ovo je drugi dragi pokoinik. Mir pepelu njegovom. * Za vrijeme drugog balkanskog rata, Obzor je bio bugaraški, pa takav je još ostao. Iz istorije rata interesantno je i ovu zabilježiti: Nakon onog mučkog bugarskog prepada na Bregalnici ,Ob- jea M.l . — »Da smo bili aktivniji i da smo u svoj vrijeme odlučno stali na stranu Srba, ne bi ile nove krvave mrlje u istoriji Bal Poluo- strva, koja će ostaviti svoj crni nei i na njenim listovima“. (SP. Vjedomosti). — U petrogradskim političkim krugovima širi se vijest, da će ruski qa na a zeli kralja Petra u Beogradu i kralja Nikolu na Ce- tinju. — Jedan član turske vlade Nje je: Na damo se povoljnu riješenju tursko-bugarskog pi- tanja. Ne plaši nas novčani bojkot. — U jednom američkom rudniku otkinula se a i survala se u dubinu. Poginulo je 50 judi. : — Novoje Vremja donosi, da su u Solun sti- gli 57 turskih oficira, 27 vojnika i 10 porodica, oji su bili u srpskom ropstvu, i sad se vraćaju v Carigrad. Svi hvale ponašanje i humanost Srba. — Vojna uprava u Austro-Ugarskoj zahtje- vaće da se poveća broj rekruta za 38.000 vojnika, i to 20.000 za zajedničku vojsku, 2000 za mor- naricu, a 16 hiljada za zemaljsku obranu i honvede. — Talijanski poslanik u Beču, vojvoda od Avarne, imao je dvosatni razgovor sa grofom Berchtoldom. — General Caneva bio je u audienciji kod kralja u Ischlu. — Izgleda, da će Jedrene ostati Turcima. — U Bosni je sve više slučajeva kolere, i ako je lokalizovana u tuzlanskom kotaru. U Sla- voniji se kolera rapidno širi. — Talijanski listovi napadaju tršćansku vladu radi otpuštanja talijanskih podanika iz službe u općini tršćanskoj. i — Riječki Novi List prenio je uvodni članak rošlog broja našega lista, o političkoj situaciji u imaciji. zor“ je dobio od svog dopisnika iz M ij opširan dopis, u kom je bila ocrtana podmuklost Bugara, ali ga nije htio iznijeti ! Iz Nove Srbije Zakon o aneksiji. U Ministarstvu Pravde sprema se zakon o aneksiji novih krajeva. Komisiju za izradu toga zakona sastavljaju g. Mihailo Polićević, ministar Pravde, g. Mihailo Jovanović, predsjednik Kasa- cionog Suda, g. Marko Trifković, ministar pred- sjednik na raspoloženju sa još nekoliko stručnjaka. Projekt će se iznijeti na riješavanje u Skupštini čim se bude sastala u toku ovog mjeseca. Naplata poreza u novim krajevima. U novim krajevima naplata poreza vršiće se po turskom zakonu s tom razlikom što se desetak neće raspoređivati na cijelo selo već na svaku površinu zemljišta. Ovaj način naplate poreza možda još u idućoj godini biće zamijenjen racio- nalnijim. : Bitolj | okolina za , Crveni Krst“. Društvo Crvenog Krsta za Bitolj i okolinu skupilo je dobrovoljnih priloga za mjesec dana 120.000 dinara u gotovu i preko 10.000 dinara u stvarima što je isposlato za Beograd Karta nove Srbije. U geografskom vojnom odjeljenju radi se pod nadzorom g. Deroka nova karta Kraljevine Srbije. Divizije u novim krajevima. Ministar vojni u sporazuinu sa ministarskim savjetom podijelio je nove krajeve na pet divizij- skih oblasti: štipsku, vardarsku (Skoplje), Kosov- sku (Mitrovica), bitoljsku i ibarsku (Novi Pazar). Pored toga utvrđena su mjesta pukovska. Činovnici u novim krajevima. Činovnicima u novim krajevima računaće se godine službe za penziju duplo. Oni će imati stalne dodatke pored plata. Skopljansko pozorište. Po svršenoj demobilizaciji vojske Narodno Pozorište u Beogradu odvojiće jedan dio svojih članova za pozorište u Skoplju. Dok se ne opravi pozorišna zgrada, ovi članovi Narodnog Pozorišta davaće predstave u Bitolju. a Prosvjeta u novim krajevima. U itiništarstču Prosvjete ojičanć ob ilškiijs! za otvaranje narodnih i srednjih škola u novim krajevima. Sve će škole proraditi još ove godine, ali početak rada još nije tačno utvrđen. Kratke vijesti — Glasovi o demisiji Pašićeva kabineta pro- neosnovanim. Domaće vijesti + Frano Babić. Dne 22. o. m. u jutro pre- minuo je u Ljubljani trgovac Frano Babić. U svojoj oporuci ostavio je, kao vjeran sin potlačene Slovenije Družbi sv. Ćirila in Metoda u Ljubljani lijepu svotu od 100.000 K. Ne možemo, a da ne spomenemo ovaj hvalevrijedan čin pokojnog Ba- bića. Koliko se našeg imućnijeg svijeta sjeti opo- rukom naše družbe, koja vrši toli važnu misiju u Istri. Dao Bog, da se i naša celjad izgleda u ovog plemenitog darovatelja, tim bi ovjekovječili ime u narodu, koji je svuda zapostavljen i koji treba brze i izdašne pomoći. Slava Babiću! Konferencije Tisze sa Berchtoldom. Ugarski ministar predsjednik grof Tisza posjetio je u Beču zajedničkog austro-ugarskog ministra vanjskih djela grofa Berchtolda. Još je nepoznata svrha ovoj posjeti. Jedni vele da se je konferenca ticala izvanjske političke situacije, a drugi da je ovaj posjet u vezi sa sazivom delegacija. Početkom septembra održeće se u Beču zajedničko mini- starsko vijeće, u kojem će se pretresti pitanja izvanjske politike i pitanje saziva delegacija. Ako je osnovano mišljenje onih, koji vele, da se ugar- ski ministar predsjednik informira kod zajednič- kog ministra izvanjskih posala o vanjskoj politici, onda bi se to slagalo sa otstupom grofa Berch- tolda, te bi se po tome delegacije sazvale bez njega. Mješte ekspozeja grofa Berchtolda 'pred obim delegacijama, imali bi ministri predsjednici da izvijeste u parlamentima o držanju monarhije za vrijeme balkanske krize. Izgleda da su pobijene sve ove kombinacije poluzvaničnim izvješćem grofa 'Tisze u Beču, koje glasi : Ministar predsjednik grof Stjepan Tisza koji je jučer nekoliko sati proboravio u Beču, povratio se odanle izravno na svoje imanje Geszt, a da se nije navratio u Budimpeštu. Vijest da je mi- nistar predsjednik također boravio u Ischlu i da je od kralja bio primljen u posebnu audijenciju, ne odgovara činjenicama. Kako se u vladinim krugovima pogovara, tražio je ministar predsjed- nik prigodom svog kratkog boravka u Beča je- dino zgodu, da konferira sa ministrom vanjskih posala grofom Berchtoldom, ' ako bi se informirao o sadašnjem stanju vanjske politike. Sve ostale tvrdnje, koje se vežu na nedavni boravak kabi- netskog šefa u Beču, puke su kombinacije. Ekspedicija za istraživanje jadranskog mora. Dne 26. o. mj. otplovila je na jahti bakarske na- utičke škole ,,Vila Velebita“ pod zapovjedništvom kapetana Gerechtshamera i Marića iz riječke luke znanstvena ekspedicija jugoslavenske akademije na istraživanje Jadranskog mora koje će se oba- vljati u njegovom sjevernom dijelu, trajat će 10 dana. U ekspediciji nalaze se ovi profesori za- grebačkog sveučilišta: za hidrografiju i oceano- grafija profesori dr. Gavazzi i dr. Šenoa sa asi- stentima gg. Bačićem i Accurtiem, za biologiju prof. dr. Car i dr. Hadži (zoologija) te dr. Vouk \ (botanika). Broj 35. A naš sabor? Čitamo u vanjskim novinama, da vlada misli sazvati razne pokrajinske sabore na zasjedanje, u roku od 15. rajna do 15. listo- pada. Hoće li biti sazvan i naš sabor ? Naš sabor još nije glasao proračun ni do konca prošle go- dine 1912, a ima i toliko drugih važnih poslova koji očekuju od njega svoje riješenje. Zemlja oče- kuje od N. P. gosp. namjesnika, da će na nad- ležnam mjestu' prikazati potrebu, da zajedno s ostalim saborima i dalmatinski bude sazvan. Kolera u Bosni i Slavoniji. Iz Sarajeva javljaju, da se u Bosni kolera širi proti svakom očekiva- nju. U nekoliko mjesta ima novih slučajeva, a neki i smrtni. Ovo širenje pripisuje se“ i tome, što narod taji slučajeve bolesti. — U Slavoniji također ima dosta slučajeva. U Bošnjacima je ko- lera zauzela takove dimensije, da postoji mnogo razloga zabrinutosti. U Bošnjacima se pojavilo 19 novih slučajeva, od kojih je 5 već umrlo. Bakte- riološkim istraživanjem novih slučajeva kolere u Bošnjacima i Karlovcima, ustanovljeno je, da se radi o azijatskoj koleri. Pišu nam iz Blata: Naš poštovani gosp. Ple- ban, regbi, da ne može zatajiti svoju naprasitu ćud, te ne samo da izazivlje riječima, već i dje- lima. Čudit ćete se ako vam kažem da mladež koli muška toliko ženska, kad polaze nedjeljom“ u crkva, nesmiju kititi prsa sa cvijećem, pa bilo to i nejmanjim cvijetkom, ako neće da bude iza- gnan iz crkve od gosp. župnika. Pošto takovo ponašanje moglo bi uroditi, da kojigod nepokorni ili nepokorna opre se istomu i time si pribavi neugodnih posljedici, to molimo Presvj. diecezanskog biskupa da opomene gosp. župnika, nek ukroti svoju ćud, prije nego se do- godi koja sablazan, te nek mu otvoreno kaže, da Blato nije Žrnovo. Dubrovačke vijesti Lična vijest. Ovo dana boravi u našem gradu mladočeski zastupnik na Zemaljskom Sa- boru G. František Kuchynka, iz Budejovice. Mio gost. U četvrtak je stigao u naš grad brat Čeh, G. Gustav Hefman, veliki prijatelj Dzbrovnika i Jugoslavena. Odličnom našem pri- jatelja i milome gostu želimo ugodan boravak i dobro nam došao. Na prolasku. U srijedu je bio kroz naš grad ma prolasku iz Londona za Cetinje, g. Lujo knez Vojnović. Umjetnička turneja. Nama dobro poznata operna soprano G. Cvijeta pl. Cindro, violinista G. Meneghelo — Dinčić i pianista G. Bozzotti otpočeli su na 24 o. m. svoju umjetničku turneju po Dalmaciji. Prvi je koncerat bio u Trogirskoj općinskoj dvorani. lo vijestima iz Trogira, kon- cerat je imao odličnog uspjeha. Sloboda“ iz "Trogira donosi o gci. Cindro ove lijepe retke: G. pl. Cindro je cijelu večer bila veličanstvena. Njezina prekrasna pojava i jaki iškolani glas pun čustvenosti, zadivila je sve prisutne, te je uvijek bila burno aplaadirana.. Trogirski načelnik poz- dravio je umjetnike, te im je u ime općinske uprave poklonio nekoliko lijepih darova. Izvješće ,Družbe“. Primili smo od Ravna- teljstva Družbe Sv. Ćirila i Metoda izvještaj o društvenom radu u godini 1912., kako je bio prekazan na glavnoj godišnjoj skupštini u Kršanu. Gdje je govora o Podružnici u Dubrovniku, nema waznačenog broja članova dubrovačke Po- družnice, što znači, da Ravnateljstvu nije poznat broj članova. Željeli bismo, da naša Podružnica pokaže malo više mara i volje u prikupljanju članova. To je stalan prihod, a svak će drage volje žrtvovati na godinu 1 K za naša Družbu. Kako se postupa sa bolesnim radni- cima. Iz rađničkih krugova primamo ove retke : Slavno uredništvo! Nagnan ponašanjem lije- čnika Bolesničke Blagajne D.ra Jova Milića, mo- lim to Slavno Uredništvo, da u interesu bolesne radničke sirotinje ustupi malo prostora. Kao radnik imam prilike da čajem i vidim kako se sa siromašnim radnikom postupa. Kad je radnik bolestan treba da umre od straha hoće li naći D.ra Milića dobre volje ili ne, pak ako ga nađe, onda nastane prava maka. Kvo jednog da siromahu radniku M.