Strana 2.

ustrajahu u borbi i bijahu uvijek na okupu, pa
složni i jaki u boj za ideale. Bio je to naporan
rad za jednu i stalnu svrhu. — A danas? —
tko bi bio rušitelj tih starinskih institucija?

Isti oni, proti kojima su se naši pređi borili,
što nam među ostalim najbolje dokazuje: da,
afaristi Mikula et fratelli Madirazza, bijahu uvjek
članovi mjesnog ,Gabinetto di Lettura“, a kojim
bijaše namisao, da s laskanjem dođu do načel-
ničke časti, kako se je to dalo iserpsti od starijih
ljudi, naime, da je povodom smrti prvog hrvat-
skog načelnika blagopok. Šp. Puovića, današnji
obernačelnik Frane pozivljao na pol noći. u znaku
veselja na šampanjac s tom namjerom da će
nekoć i on, odnosno njegov brat, doći do one
časti, s kojom će moći da počne kojekakova djela
u interesu vlastite trgovine, a nedjela za čitav
naš koli grad, toli narod u svakom pogledu me-
terijalno i moralno . . ..

Da smo mi u Trogiru najviše potlačeni, tko
je tomu kriv?

Prokleta sudba! . . . kada nam je pokosila
nemilom smrću našeg dičnog blagopok. Sp. Pu-
ovića, čija iđeja bijaše, da uvede sva hrvatska
društva u velikoj općinskoj zgradi, baš stvorenoj
za ,Hrvatski Dom“, da se tu uzgajamo, da bu-
demo svijestni i da znamo biti ljudi i Hrvati.

Danas, koja su i gdje su, ta društva ustro-
jena od onih koji ponajviše žrtvovaše života
svoga i što je u toj općinskoj zgradi?

Evo na ovaj upit, što imamo da odgovorimo :

O ,Hrvatskoj Čitaonici“, kao da je i nema,
jer je samo na ime; a o najstarijoj i najboljoj
dalmatinskoj glazbi, više nit spomena, buduć ne
opstoji; suviše, o društvima ustrojenim otrag
koji par godina, kao n. pr. Dobrovoljni Vatro.
gasci“, da so u istom sami težaci, koje bi u slu-
čaju vatre željeznica pokupila da ju pogase; o
Hrvatskom Sokola“, da spava u slatki san; a
u opć. zgradi (?) kafane i restauracije, usprkus
ustrojitelja spomenutih svetinja i molbam za u-
najmljenje opć. prostorija (gjeno je usprkos sada
unajmljeno za kafanu) još najbolje idućem prosvi.
društvu ,Berislavić“, u kojem kad Braća bijahu
članovi, nije im nikako mogla da upali puška,
pa zato i prestadoše biti.

U ostalom spomenuti nam je, da su ti izrodi
doživjeli za čim su žudili, te da zadaće Mikule i
njegove obrambene talijanaške družine, koja se
danas nalazi s njim u vijeća, bijahu izvršene;
zadaće tih podlih izdajica koji vladaju kod nas i
koji su oruđe u tuđim rukama i one politike,
koja nastoji da traje naš 1arodni život.

Mislimo, da će nam ovo potvrditi i gg. pri-
sjednici, kad u ovom dopisu ni najmanje ne
pretresamo o financijalnom stanju općine, za koje
ćemo se drugi put pozabaviti, a što se tiče svi-

\jesti, ne treba da se izmišljaju, da su kod nas
ostali traci republike mletačke, pa da se naš na-
rod neće dati nikada prosvjetliti. Ta nije ni u
samom Trogiru zavladalo mletačko gospodstvo !
Ali zato vidimo da se ni po drugim dalmatinskim
gradovima ne ruše društva kao kod nas, nasto-
janjem sa petnih žila od dotične braće i družine.

Koli nama, toli još bolje gospodi hrv. pri-
jednici poznato je, da kod njih imaju pred-
nost samo takozv. trogirski Arnauti i da je nji-
hova krivnja što društva onako balancuju i ne
opstoje, neka pučanstvo grada bude pod njihovom
mamuzom, kao onda kod prijašnjih starih tro-
girskih ,nobila“. — Onda bilo . . .

Marin Madirazza:

Pišu nam iz Makarske. Iza kratke i
svečane oficijozne izjave osuđivanja Drinković-
Krsteljeve frakcije o pristajanju uz spasonosnu
,crno žutu“ skupinu Dulibića sa strane fratarske
klike u Makarskoj, pa iza Cikojeve cikorije eto
ugledao svijetlo božje i novi još jedan člančić iz
kule na Mandračima. Odavno se ljudi neočešaše
o koga pak trebalo im naći samo zgodu i eto ti
žuči iz zučljivca u obilju. Prava je uprav gadarija
da neki zučljivi individui i njima slićni narodni
dobrotvori hotješe podmuklo furtimaški stranku
prava dovesti pod mamuzu onih odozgora, ta i
u našemu gradu mute i uznemiruju da mogu
bolje gospodariti i u mutnu za so korist crpit,
dok plemenito je pružiti ruku pomoćnicu onima
koji oslobodivši se sretao narodnih izdajica hoće
da služe jedino naroda i njegovim svrbam.

Među ostalim očešala se zanica Isukrstova i o
moja malenkost, trn sam joj a oku, što sam pri-
ložio obol za ,Hrvat. Riječ“ koja će mi biti mila
kao i svako glasilo koje nije u službi onijeh
koji hoće da narodom trguju i svoje pobožne
svrhe.

Na prostačke pak izraze koje su pravi izljev
plemenite duše brata u Isusu, znajući za odgoj
neodvračam držeć na pameti onu ,ko' što ima
to i daje“. Stercora sa Madrača bolji miris onoga
ne mogu niti dati. Klarićev protivnik politički
jesam i ostajem, ali o svemu ostalom što mi se
u dopisu predbacuje hotio bi da se sam izjavi
kao i ostali njegovi stupovi. Ovo je dosta, a bit
će vremena za nastavit,

Vjek, Pekić mladi.

Žrnovo, septembra mjeseca.

, Pišu 3 freona: Sa po

(Dopisniku iz
u, na koje

povanja Franulovića a

CRVBNA HRVATSKA“

 

tako ste dirnuli u njihov i čast

Međutim to njih ne vrijeđa, jer su svijesni, da
o uvijek i zao m sje i dostojanstvo, a vi
već eto toliko godina jobovski podnašate pašova-
nje katoličkog popa, koji je opet krv vaše krivi.
Ako nije tako, udostojite se, o najdraži, iz-
nijeti bar jedan dokaz o žrnovskoj servilnosti —
i mi smo spremni! Tako će moše iziti na javu,
da naši seljaci znadu + razlikovati Europu od
centralne Afrike, nego ristovom naukom
menjeni i izručeni sin potentnoga Blata, pod či-
jom se šapom — u ostalom, — sad svijaju blat-
ske hrptenjače, — jer Blato nije Žrnovo! Dakako!
Žrnovac.

 

Kratke vijesti ia

O vanjskoj politici za vrijeme balkanske krize
Zeit: ,Izgubismo prijatelje i stekosmo 8
lje svojim novcem platismo ratne troškove a vo
nim silama ne postigosmo ništa što bi bilo vri
jedno pomena. me nizu s stoji na su-
sret jedina aktiva: Arbanija. To je žalosta bilans.

— Daily Telegraph donosi, da će Rusija i
Bugarska skoro zakliučiti savezni ugovor, kojemu
bi se imala pridružiti i Srbija.

— Srpska vrhovna komanda odlučila je da za
izvjesno vrijeme garnizunira u Skoplju 20 pješ.
puk.

— Epoca javlja, da će kralj Petar, narednog
mjeseca, posjetiti rumunjskog kralja Karo!

— U Bakurešta je preko 500 slučaja kolere.

— Za školovanje učenika i učenica u nared-
noj školskoj godini 1913/1914., Srpska Zora u
Dabrovuiku odredila je 12.300 K.

Sutra i prekosutra održaje se prvi tipograf-
ski dalmatinski kongres u Zadru, te se istom pri-
likom slavi 50-godišnjica rada gosp. Vjekoslava

ina.

Na Balkanu

Bugarsko-turski pregovori

Bugarska se je radi svoje prkosne politike
našla osamljena u pitanju Drinopolja Rusija se
je dosta zalagala za ovo pitanje, nu kad je vi-
djela, da bi morala zagaziti u rat i krvlju svojih
sinova povratiti Bugarskoj Jedrene i potjerati
Turke do granice Enos Midia, onoj Bugarskoj čija
je politika bila uperena proti slavenstvu, čiji su
državnici raskinuli Balkanski Savez, a Ferdinand
poslao onakav prkosni odgovor na poruku cara
Nikole prije početka bratoubilačkog rata, predomi-
slila se je i napustila je. Bugarska osamljena ne
preostajaše joj drugo već da sama započne pre-
govore sa Turskom, i ti su pregovori već služ-
beno započeli. Po svim znakovima i vijestima
pregovori će potrajati najmanje tri sedmice. Pred-
met glavni pregovaranja biće ispravak granice
Enos.Midia ustanovljene u Londonu, i nova bi
se granica potegla natrag na štetu Bugarske,
prošla bi mimo Drinopolja, tako da bi Drinopolje
pripalo Turcima, kolodvor Drinopolja, koji je uda-
ljen četiri kilometra od grada ostao bi u rukama
Bugarske. Tim bi Bugarska htjela da uzdrži di-
rektnu vezu s Egejskim morem na liniji Drino-
polje-Dedeagač. Osim toga na pregovorima raspra-
vljaće delegati o pitanju Tracije, te riješavanje
gospodarskih i trgovačkih sporova, a u prvom
redu uređenje slobodnog brodarenja bugarskih
brodova po rijeci Marici.

Bugarska vlada saopćila je velevlastima uvjete
za pregovore, a ti su, da željeznička postaja Dri-
nopolja pripane Bugarskoj, a grad Turskoj. Bu-
garska traži za sebe Lozengrad, a Tarska bi mo-
rala porušiti utvrde Jedrena. Bugarski delegati
su bivši bugarski poslanik u Beogradu Tošev i
generalissimus Savov. Po zaključku ministarskog
vijeća u Carigradu, turski će delegati postaviti
kao prvi uvjet da se Londonski ugovor proglasi
ništetnim, a zahtjevi će biti oni isti, koji bijaha
postavljeni Bugarskoj na 19. juna o. g.

Zanovetanja Srbiji

Iz Beograda javljaju, da su zastupnici vele-
vlasti predali zamjeniku ministra vanjskih posala
zahtjev, da srpska vlada stanovnicima arbanaškog
pograničja, dozvoli slobodan pristup na sajmove
Dibre i Djakovice, jer su ta mjesta od najvećeg

značenja za pučanstvo na arbana-
škoj granici. Spalajković je odgovorio, da srpska
država ne će praviti poteškoća, ali uvjet će tome
biti, da se obdržavaju srpski državni zakoni,
interwlew s Pašićem. — Buduća srpska politika

Bečki dopisnik ,Az Esta“ imao je interwiew
sa ministrom predajednikom Pašićem, koji je u
Beču boravio, polazeći u Marijine Lazni. G, Pa
šić izjavio je, da će Srbija u budućoj svojoj po-
litici ne će prikloniti ni Rusiji ni Austro-Ugar-
skoj, već da će polaziti ca stanovišta svojih vla-
stitih interesa, jedino »e upirati na balkanski sa-
vez. On drži, da će mir na Balkanu biti trajan,
ali uza sve to Srbija će se spremati, da ne bude
iznenađena. Na jadranske luke Srbija više ne ra-
čuna budući imade slobodni prolaz do Soluna.

Dubrovačke vijesti

Lične vijesti. U četvrtak je prispio u naš
grad naš odlični sugrađanin G. Dr. Lujo knez
Vojnović. Zadržaće se nekoliko dana u krugu
svoje porodice. Dobro nam došao.

Jutros se je povratio u naš grad g. Ivo knez
Vojnović. Odličnom našem sugrađaninu želimo
ugodan boravak i dobro nam došao.

Izlet Sokola na Gospu Malu.
Hrvatski Soko priređuje dne 8 tekućega
na Gospu Malu prigodom javne vježbe i
pučke zabave Hrv. Sokola u Trebinju
izlet posebnim vlakom sa fanfarom.

Polazak u 8 sati iz Gruža, a povra-
tak u Gruž u 1l u večer.

Cijena društvenim članovima K 4.—
ostalim izletnicima K 5,—.

Preporuča se građanstvu, da uhvate
ovu lijepu prigodu i da uzmu za puto-
vanje ovaj posebni vlak, za kojega se je
pobrinula uprava Sokola, da bude u zgo-
dno vrijeme pri ruci koliko članovima
toliko i ostalim izletnicima. Radi velike
zabave što će se održati na Gospu Malu
u Trebinju vlak će se uputiti kasnije iz
Trebinja i vozit će direktno do Gruža.

Pozivlju se svi članovi, koji će pri-
sustvovati ovome izletu, da pristupe u
u Sokolanu dne 8 o. m. na 6 sati u
jutro u društvenom odijelu.

Umjetnički koncerat. Kako je već bilo
javljeno u našem listu, uputili su se iz Spljeta
pa koncertnu turneju po Dalmaciji, Bosni i Her-
cegovini, naši priznati umjetnici g. Cvijeta pl.
Cindro, g. Armand Meneghello-Dinčić poznati
violinista, i svršeni konservatorista g. J. Bozzotti
izvrsni pianista. G. Cvijeta pl. Cindro dobro je
poznata našem građanstvu sa koncerta, što ga je
priredila oktobra lanjske godine. Umjetnici su
već obašli nekoliko gradova. U Trogiru su imali
kolosalan uspjeh (vidi na drugow mjestu dopis
iz Trogira o koncertu Op. Ur.) Ove dane su
koncertovali u Mostaru takođe sa odličnim uspje
hom, a na Gospu Malu imali bi da održe u
Bondinu Teatru umjetnički koncerat, čiji program
donosimo na dragom mjesta. Svakako umjetnike
pretiču vanredno lijepi i laskavi glasovi. Mnoge
dalmatinske novine su već o njima najljepše pi-
sale. Zadnji ,Narodni List“ donosi čitav podli-
stak o g. Meneghello-Dinčiću. S najboljim je
uspjehom dovršio konservatorij u Milanu, napravio
je u svoje vrijeme nekoliko koncerata po Italiji,
o čem su mnoge talijanske novine pisale. Ima
priznanje i fotografiju Sorinia, najboljeg učenika
Paganini-a, od ondašnjeg dirigenta na Milanskoj
»Scala“ Maestra Mascheroni i t. d. Veoma nam
je drago, da će naše građanstvo imati lijepu
priliku da čuje ovaj umjetnički koncerat. Prepo-
ručamo, da se ne propusti lijepa prilika ovog
rijetkog koncerta.

Sat i ulazne cijene biće najavljene posebnim
oglasima.

Program velikog koncerta Cvijete pl.
Cindro, Armanda Meneghello-Dinčić i Josipa Boz-
zotti, što će biti dne 8 o. m. u Bondinu Teatru:
1. Beriot — Concert br. 7 (Andante tranquillo i
finale) za violin: A. Menegh-llo-Dinčić, 2. Sme-
tana — Prodana nevjesta (Ah teški jad...) za
Sopran: C. pl. Cindro. 3. Bazzini —  Plćgie za
violin: A. Meneghello-Dinčić. 4. Reger — Rhap-
sodie Op. 24. Br. 6. za Glasovir: J. Bozzotti. 5.
Donizetti — La Favorita (O mio Fernando...) za
Sopran: C. pl. Cindro. 6. Paganini »Mosć“ Vari-
jacije za violin sa jednom samom žicom : A. Mene-
ghello-Dinčić. 7. a) Bersa — Robinjica. b) Mene-
ghello-Dinčić — Tužna pjesma iz opere » Povratak“
za sopran: C. pl. Cindro. 8. Strelecky — Mephisto
Valse za glasovir: J. Bozzotti. 9. Verdi; La
Forza del Destino (Madre, pietosa Vergine...) za
Sopran: C. pl. Cindro. 10. a) Neruda — Berceuse
slave b) Drdla — Serenade c) Simonetti — Madri-
gale d) Vieniavsky — Obertasa, Mazurka za Vi.
olin A. Meneghello-Dinčić. 11. Gounod —  Pre-
ghiera della sera, omanza za Sopran, Violin i
Glasovir: C. pl. Cindro, A. Meneghello-Dinčić i
J. Bozzotti.

Izlet Hrvatskog Sokola na Šipan. Prošlo
nedjelje priredio je mjesni Hrvatski Soko, pred-
vođen Dubrovačkom Građanskom Muzikom, izlet
na Šipan. Izlet su vodila dva parobroda, Gruž i
Cavtat, te oba bijahu puna izletnika. Na Šipanu
je naš Soko bio vrlo lijepo dočekan. Pred opći-
nom se vježbalo i muzika je udarala, Općina
Šipanjska pokazala je prema našem Sokola veliku
susretljivost, na čemu joj uprava Sokola najbolje
zahvaljuje. Kad je Soko odlazio, vrli ga Šipanjani
mnogobrojno i oduševljeno pozdravljahu, a naši
sokolovi im zahvalno odvraćahu. Okolo 9 sati u
veče Soko se povratio u grad i uz udaranje mu-
zike obašao gradom. Zdravo!

Slet srpske primorske župe. Prvih dana
oktobra priređuje srpska sokolska župa na Pri-
morju slet u Dubrovnik. Na sletu će prisustvo-
vati i odaslanstva ostalih hrvatskih i srpskih župa.

Broj 56.

Dubrovačka Građanska Muzika izvršila
je sinoć, pred općinskom kafanom, uz opće i za
služeno odobravanje publike, slijedeći program :
1. Kmoch: ,Lvi silou“, marš; 2. Suppć: Sinfo-
nija operete ,Tannenhiuser“ ; 3. Gounod : Ulomci
iz opere ,Tribut di Zamora“; 4. Sidney Jones:
Potpouri iz operete ,The Geisha“; 5. Obruča:
»Zirrinjski“ marš. (Prvi je marš u programu imao
da bude Srpska Dubrovačka Omladina marš —
ali je poglavarstvo zabranilo!!? Samo radi kronike.)

Koncerat na Pločama. Sutra na veče, u
bašči Odakova Hotela na Pločama koncertovaće
građanska muzika. Kao u počast česke kolonije
i braće Čeha te ovog ljeta pohodiše naš Dubrov-
nik, program će se sastojati samo iz slavenskih
komada. Na zdar!

Porotno zasjedanje. U ponedjeljak i u-
torak pred mjesnim okružnim sudom vodila se
porota. Državno odvjetništvo u Dubrovniku op-
tužilo je Marka Rose Josipova seljaka iz Mijaca
kod Vrgorca zbog sločina ubojstva, a Nikolu
Rose Lukina, seljaka iz Mijaca od Vrgorca te
Josu Rose p. Mata reč. Kaurina seljaka iz Ja-
bukova u Hercegovini zbog sukrivnje u zločinu
ubojstva, što su u noći od 21. juna o. g. u Kuni
na Pelješcu u dogovoru pomogli optuženika Marka
Rosu, da udarcem kamena zada smrtonosnu o-
zledu radniku Ivanu MRadalju usljed čega je i
umro.

Glavni motiv zločina bila je dogovorna o-
sveta radi toga, što je pok. Ivan Radalj u svađi
pri igri na karte ozledio optuženika Marka Rosu
i ne htio platiti 12 groša optuženiku Nikoli Rose.

Porotnici gleda glavnog krivca M. Rose po-
tvrdiše jednoglasno glavno pitanje zločina ubojstva.
Glede N. Rose potvrdiše glavno pitanje sukriv-
nije sa 8 glasova, a glede Joza Rose zanijekaše
jednoglasno glavno pitanje sukrivnje, ali potvr-
diše drugo eventualno pitanje sa 9 glasova radi
zločina & 212 k. z.

Opt. Rose Marko bio je osuđen na 3 godine
tamnice za zločin ubojstva Nikola Rose na 1 god.
tamnice radi sukrivlje u zločinu ubojstva, dok
Jozo Rose za zločin po $& 212 k. z. na 3 mjeseca
tamnice.

Obranu glavnog optuženika M. Rose zastupao
je advokat Dr. B. Podich, dočim ostale sukrivce
branili sa Dr. M. Čingrija i Dr. V. Svilokos.

Pokrajinsko narodno kazalište. Naš
grad, kao i Spljet Šibenik i Zadar, nastoje preko
svojih naročitih odbora, da osnuju jednu samo-
stalnu dramatsku družinu, koja bi imala uređeni
svoj repertoir, sastavljen od lijepih narodnih i
socijalnih drama i komedija pučkih komada sa
pjevanjem, te bi djelovala po Dalmaciji kroz je-
senske sezone. Ovo bi kazalište stajalo pod po-
kroviteljstvom Zemaljskog Odbora u Zadru.

Taj je mučni pokušaj uzeo da izvede poznati
nam ravnatelj gosp. Petar Čirić, koji je sa svojom
družinom uspješno gostovao u raznim većim i
manjim mjestima naše široke domovine kroz skoro
tri decenija, te koji ima neosporivih zasluga za
uspjehe hrvatske pozornice u Varaždinu i u O-
sijeku. On će, da ispuni očekivanje, koje u nj
postavlja dalmatinska  rodoljubna inteligencija,
svoje sadašnje društvo kroz ove dane popuniti i
reorganizovati, te i zamoliti dobre i proslavljene
naše umjetnike i umjetnice za gostovanje.

Sezona jesenska počela bi prvo u našem
gradu na 15. dojd. oktobra, i to krasnom Ogri-
zovićevom dramom ,, Hasan-Aginica“. Kroz sezonu
čuli bismo drugu, Šantićevu divnu , Hasan-Agi-
nica“, te nekoliko drama i komedija od naših i
slavenskih proslavljenih autora. Čuli bismo, što
takođe želimo, nekoliko pučkih komada sa pje-
vanjem, gdje bismo upoznali lijepe raznolike
običaje našeg naroda diljem bijele nam domovine,
uz ono lijepo narodno pjevanje.

Ovaj pothvat dalmatinskih rodoljuba od
svega srca "pozdravljamo i želimo im najbolji
uspjeh na korist i diku našeg naroda.

Koncerat u Gružu. U Petak veče prire-
diće Dubrovačka Građanska Muzika koncera u
Gružu sa biranim programom:

Provala. Noćas su nepoznati zločinci kušali
da silom uđu u kuću g. profesora Vicka Lipano-
vića. Ukućani su još na vrijeme čuli otpiranje
vrata, te su pozvali u pomoć ali unije
uspjelo naći lopova, koji se je međuto saknio.
Nakon po sata iza kako se je redar udaljio na-
stalo je opet neko lupanje. Po drugi je put došao
redar i sve pretražio. Jutros je g. prof. Lipanović
prijavio slučaj redarstvenom povjerenika. ledar-
stvo već čini izvide i istražuje eda li se uđe u
trag lopovu.

€. K. Trgovačka škola u Dubrovniku.
Upisivanje u državnu dvorazrednu trgovačku
školu sa pripravnim tečajem u Dubrovniku za-
počet će 9 septembra u 11 sati prije podne u
kući br. 531 u uliei ,Između bačvara“ naprama
pravoslavnoj crkvi. Radi tehničkih radnja i na-
bave namještaja poučavanje ne može da započne
prije 1-oga Oktobra t. g., stoga upisivanje trajat
će sve do konca septembra svaki dan od 11—12
sati prije podne u pomenutoj zgradi kod upra-
viteljstva škole. Eventualni prijamni ispiti obevit
će se odmah iza upisa ili sutradan, za lakše ra-