Strana 2. ustrajahu u borbi i bijahu uvijek na okupu, pa složni i jaki u boj za ideale. Bio je to naporan rad za jednu i stalnu svrhu. — A danas? — tko bi bio rušitelj tih starinskih institucija? Isti oni, proti kojima su se naši pređi borili, što nam među ostalim najbolje dokazuje: da, afaristi Mikula et fratelli Madirazza, bijahu uvjek članovi mjesnog ,Gabinetto di Lettura“, a kojim bijaše namisao, da s laskanjem dođu do načel- ničke časti, kako se je to dalo iserpsti od starijih ljudi, naime, da je povodom smrti prvog hrvat- skog načelnika blagopok. Šp. Puovića, današnji obernačelnik Frane pozivljao na pol noći. u znaku veselja na šampanjac s tom namjerom da će nekoć i on, odnosno njegov brat, doći do one časti, s kojom će moći da počne kojekakova djela u interesu vlastite trgovine, a nedjela za čitav naš koli grad, toli narod u svakom pogledu me- terijalno i moralno . . .. Da smo mi u Trogiru najviše potlačeni, tko je tomu kriv? Prokleta sudba! . . . kada nam je pokosila nemilom smrću našeg dičnog blagopok. Sp. Pu- ovića, čija iđeja bijaše, da uvede sva hrvatska društva u velikoj općinskoj zgradi, baš stvorenoj za ,Hrvatski Dom“, da se tu uzgajamo, da bu- demo svijestni i da znamo biti ljudi i Hrvati. Danas, koja su i gdje su, ta društva ustro- jena od onih koji ponajviše žrtvovaše života svoga i što je u toj općinskoj zgradi? Evo na ovaj upit, što imamo da odgovorimo : O ,Hrvatskoj Čitaonici“, kao da je i nema, jer je samo na ime; a o najstarijoj i najboljoj dalmatinskoj glazbi, više nit spomena, buduć ne opstoji; suviše, o društvima ustrojenim otrag koji par godina, kao n. pr. Dobrovoljni Vatro. gasci“, da so u istom sami težaci, koje bi u slu- čaju vatre željeznica pokupila da ju pogase; o Hrvatskom Sokola“, da spava u slatki san; a u opć. zgradi (?) kafane i restauracije, usprkus ustrojitelja spomenutih svetinja i molbam za u- najmljenje opć. prostorija (gjeno je usprkos sada unajmljeno za kafanu) još najbolje idućem prosvi. društvu ,Berislavić“, u kojem kad Braća bijahu članovi, nije im nikako mogla da upali puška, pa zato i prestadoše biti. U ostalom spomenuti nam je, da su ti izrodi doživjeli za čim su žudili, te da zadaće Mikule i njegove obrambene talijanaške družine, koja se danas nalazi s njim u vijeća, bijahu izvršene; zadaće tih podlih izdajica koji vladaju kod nas i koji su oruđe u tuđim rukama i one politike, koja nastoji da traje naš 1arodni život. Mislimo, da će nam ovo potvrditi i gg. pri- sjednici, kad u ovom dopisu ni najmanje ne pretresamo o financijalnom stanju općine, za koje ćemo se drugi put pozabaviti, a što se tiče svi- \jesti, ne treba da se izmišljaju, da su kod nas ostali traci republike mletačke, pa da se naš na- rod neće dati nikada prosvjetliti. Ta nije ni u samom Trogiru zavladalo mletačko gospodstvo ! Ali zato vidimo da se ni po drugim dalmatinskim gradovima ne ruše društva kao kod nas, nasto- janjem sa petnih žila od dotične braće i družine. Koli nama, toli još bolje gospodi hrv. pri- jednici poznato je, da kod njih imaju pred- nost samo takozv. trogirski Arnauti i da je nji- hova krivnja što društva onako balancuju i ne opstoje, neka pučanstvo grada bude pod njihovom mamuzom, kao onda kod prijašnjih starih tro- girskih ,nobila“. — Onda bilo . . . Marin Madirazza: Pišu nam iz Makarske. Iza kratke i svečane oficijozne izjave osuđivanja Drinković- Krsteljeve frakcije o pristajanju uz spasonosnu ,crno žutu“ skupinu Dulibića sa strane fratarske klike u Makarskoj, pa iza Cikojeve cikorije eto ugledao svijetlo božje i novi još jedan člančić iz kule na Mandračima. Odavno se ljudi neočešaše o koga pak trebalo im naći samo zgodu i eto ti žuči iz zučljivca u obilju. Prava je uprav gadarija da neki zučljivi individui i njima slićni narodni dobrotvori hotješe podmuklo furtimaški stranku prava dovesti pod mamuzu onih odozgora, ta i u našemu gradu mute i uznemiruju da mogu bolje gospodariti i u mutnu za so korist crpit, dok plemenito je pružiti ruku pomoćnicu onima koji oslobodivši se sretao narodnih izdajica hoće da služe jedino naroda i njegovim svrbam. Među ostalim očešala se zanica Isukrstova i o moja malenkost, trn sam joj a oku, što sam pri- ložio obol za ,Hrvat. Riječ“ koja će mi biti mila kao i svako glasilo koje nije u službi onijeh koji hoće da narodom trguju i svoje pobožne svrhe. Na prostačke pak izraze koje su pravi izljev plemenite duše brata u Isusu, znajući za odgoj neodvračam držeć na pameti onu ,ko' što ima to i daje“. Stercora sa Madrača bolji miris onoga ne mogu niti dati. Klarićev protivnik politički jesam i ostajem, ali o svemu ostalom što mi se u dopisu predbacuje hotio bi da se sam izjavi kao i ostali njegovi stupovi. Ovo je dosta, a bit će vremena za nastavit, Vjek, Pekić mladi. Žrnovo, septembra mjeseca. , Pišu 3 freona: Sa po (Dopisniku iz u, na koje povanja Franulovića a CRVBNA HRVATSKA“ tako ste dirnuli u njihov i čast Međutim to njih ne vrijeđa, jer su svijesni, da o uvijek i zao m sje i dostojanstvo, a vi već eto toliko godina jobovski podnašate pašova- nje katoličkog popa, koji je opet krv vaše krivi. Ako nije tako, udostojite se, o najdraži, iz- nijeti bar jedan dokaz o žrnovskoj servilnosti — i mi smo spremni! Tako će moše iziti na javu, da naši seljaci znadu + razlikovati Europu od centralne Afrike, nego ristovom naukom menjeni i izručeni sin potentnoga Blata, pod či- jom se šapom — u ostalom, — sad svijaju blat- ske hrptenjače, — jer Blato nije Žrnovo! Dakako! Žrnovac. Kratke vijesti ia O vanjskoj politici za vrijeme balkanske krize Zeit: ,Izgubismo prijatelje i stekosmo 8 lje svojim novcem platismo ratne troškove a vo nim silama ne postigosmo ništa što bi bilo vri jedno pomena. me nizu s stoji na su- sret jedina aktiva: Arbanija. To je žalosta bilans. — Daily Telegraph donosi, da će Rusija i Bugarska skoro zakliučiti savezni ugovor, kojemu bi se imala pridružiti i Srbija. — Srpska vrhovna komanda odlučila je da za izvjesno vrijeme garnizunira u Skoplju 20 pješ. puk. — Epoca javlja, da će kralj Petar, narednog mjeseca, posjetiti rumunjskog kralja Karo! — U Bakurešta je preko 500 slučaja kolere. — Za školovanje učenika i učenica u nared- noj školskoj godini 1913/1914., Srpska Zora u Dabrovuiku odredila je 12.300 K. Sutra i prekosutra održaje se prvi tipograf- ski dalmatinski kongres u Zadru, te se istom pri- likom slavi 50-godišnjica rada gosp. Vjekoslava ina. Na Balkanu Bugarsko-turski pregovori Bugarska se je radi svoje prkosne politike našla osamljena u pitanju Drinopolja Rusija se je dosta zalagala za ovo pitanje, nu kad je vi- djela, da bi morala zagaziti u rat i krvlju svojih sinova povratiti Bugarskoj Jedrene i potjerati Turke do granice Enos Midia, onoj Bugarskoj čija je politika bila uperena proti slavenstvu, čiji su državnici raskinuli Balkanski Savez, a Ferdinand poslao onakav prkosni odgovor na poruku cara Nikole prije početka bratoubilačkog rata, predomi- slila se je i napustila je. Bugarska osamljena ne preostajaše joj drugo već da sama započne pre- govore sa Turskom, i ti su pregovori već služ- beno započeli. Po svim znakovima i vijestima pregovori će potrajati najmanje tri sedmice. Pred- met glavni pregovaranja biće ispravak granice Enos.Midia ustanovljene u Londonu, i nova bi se granica potegla natrag na štetu Bugarske, prošla bi mimo Drinopolja, tako da bi Drinopolje pripalo Turcima, kolodvor Drinopolja, koji je uda- ljen četiri kilometra od grada ostao bi u rukama Bugarske. Tim bi Bugarska htjela da uzdrži di- rektnu vezu s Egejskim morem na liniji Drino- polje-Dedeagač. Osim toga na pregovorima raspra- vljaće delegati o pitanju Tracije, te riješavanje gospodarskih i trgovačkih sporova, a u prvom redu uređenje slobodnog brodarenja bugarskih brodova po rijeci Marici. Bugarska vlada saopćila je velevlastima uvjete za pregovore, a ti su, da željeznička postaja Dri- nopolja pripane Bugarskoj, a grad Turskoj. Bu- garska traži za sebe Lozengrad, a Tarska bi mo- rala porušiti utvrde Jedrena. Bugarski delegati su bivši bugarski poslanik u Beogradu Tošev i generalissimus Savov. Po zaključku ministarskog vijeća u Carigradu, turski će delegati postaviti kao prvi uvjet da se Londonski ugovor proglasi ništetnim, a zahtjevi će biti oni isti, koji bijaha postavljeni Bugarskoj na 19. juna o. g. Zanovetanja Srbiji Iz Beograda javljaju, da su zastupnici vele- vlasti predali zamjeniku ministra vanjskih posala zahtjev, da srpska vlada stanovnicima arbanaškog pograničja, dozvoli slobodan pristup na sajmove Dibre i Djakovice, jer su ta mjesta od najvećeg značenja za pučanstvo na arbana- škoj granici. Spalajković je odgovorio, da srpska država ne će praviti poteškoća, ali uvjet će tome biti, da se obdržavaju srpski državni zakoni, interwlew s Pašićem. — Buduća srpska politika Bečki dopisnik ,Az Esta“ imao je interwiew sa ministrom predajednikom Pašićem, koji je u Beču boravio, polazeći u Marijine Lazni. G, Pa šić izjavio je, da će Srbija u budućoj svojoj po- litici ne će prikloniti ni Rusiji ni Austro-Ugar- skoj, već da će polaziti ca stanovišta svojih vla- stitih interesa, jedino »e upirati na balkanski sa- vez. On drži, da će mir na Balkanu biti trajan, ali uza sve to Srbija će se spremati, da ne bude iznenađena. Na jadranske luke Srbija više ne ra- čuna budući imade slobodni prolaz do Soluna. Dubrovačke vijesti Lične vijesti. U četvrtak je prispio u naš grad naš odlični sugrađanin G. Dr. Lujo knez Vojnović. Zadržaće se nekoliko dana u krugu svoje porodice. Dobro nam došao. Jutros se je povratio u naš grad g. Ivo knez Vojnović. Odličnom našem sugrađaninu želimo ugodan boravak i dobro nam došao. Izlet Sokola na Gospu Malu. Hrvatski Soko priređuje dne 8 tekućega na Gospu Malu prigodom javne vježbe i pučke zabave Hrv. Sokola u Trebinju izlet posebnim vlakom sa fanfarom. Polazak u 8 sati iz Gruža, a povra- tak u Gruž u 1l u večer. Cijena društvenim članovima K 4.— ostalim izletnicima K 5,—. Preporuča se građanstvu, da uhvate ovu lijepu prigodu i da uzmu za puto- vanje ovaj posebni vlak, za kojega se je pobrinula uprava Sokola, da bude u zgo- dno vrijeme pri ruci koliko članovima toliko i ostalim izletnicima. Radi velike zabave što će se održati na Gospu Malu u Trebinju vlak će se uputiti kasnije iz Trebinja i vozit će direktno do Gruža. Pozivlju se svi članovi, koji će pri- sustvovati ovome izletu, da pristupe u u Sokolanu dne 8 o. m. na 6 sati u jutro u društvenom odijelu. Umjetnički koncerat. Kako je već bilo javljeno u našem listu, uputili su se iz Spljeta pa koncertnu turneju po Dalmaciji, Bosni i Her- cegovini, naši priznati umjetnici g. Cvijeta pl. Cindro, g. Armand Meneghello-Dinčić poznati violinista, i svršeni konservatorista g. J. Bozzotti izvrsni pianista. G. Cvijeta pl. Cindro dobro je poznata našem građanstvu sa koncerta, što ga je priredila oktobra lanjske godine. Umjetnici su već obašli nekoliko gradova. U Trogiru su imali kolosalan uspjeh (vidi na drugow mjestu dopis iz Trogira o koncertu Op. Ur.) Ove dane su koncertovali u Mostaru takođe sa odličnim uspje hom, a na Gospu Malu imali bi da održe u Bondinu Teatru umjetnički koncerat, čiji program donosimo na dragom mjesta. Svakako umjetnike pretiču vanredno lijepi i laskavi glasovi. Mnoge dalmatinske novine su već o njima najljepše pi- sale. Zadnji ,Narodni List“ donosi čitav podli- stak o g. Meneghello-Dinčiću. S najboljim je uspjehom dovršio konservatorij u Milanu, napravio je u svoje vrijeme nekoliko koncerata po Italiji, o čem su mnoge talijanske novine pisale. Ima priznanje i fotografiju Sorinia, najboljeg učenika Paganini-a, od ondašnjeg dirigenta na Milanskoj »Scala“ Maestra Mascheroni i t. d. Veoma nam je drago, da će naše građanstvo imati lijepu priliku da čuje ovaj umjetnički koncerat. Prepo- ručamo, da se ne propusti lijepa prilika ovog rijetkog koncerta. Sat i ulazne cijene biće najavljene posebnim oglasima. Program velikog koncerta Cvijete pl. Cindro, Armanda Meneghello-Dinčić i Josipa Boz- zotti, što će biti dne 8 o. m. u Bondinu Teatru: 1. Beriot — Concert br. 7 (Andante tranquillo i finale) za violin: A. Menegh-llo-Dinčić, 2. Sme- tana — Prodana nevjesta (Ah teški jad...) za Sopran: C. pl. Cindro. 3. Bazzini — Plćgie za violin: A. Meneghello-Dinčić. 4. Reger — Rhap- sodie Op. 24. Br. 6. za Glasovir: J. Bozzotti. 5. Donizetti — La Favorita (O mio Fernando...) za Sopran: C. pl. Cindro. 6. Paganini »Mosć“ Vari- jacije za violin sa jednom samom žicom : A. Mene- ghello-Dinčić. 7. a) Bersa — Robinjica. b) Mene- ghello-Dinčić — Tužna pjesma iz opere » Povratak“ za sopran: C. pl. Cindro. 8. Strelecky — Mephisto Valse za glasovir: J. Bozzotti. 9. Verdi; La Forza del Destino (Madre, pietosa Vergine...) za Sopran: C. pl. Cindro. 10. a) Neruda — Berceuse slave b) Drdla — Serenade c) Simonetti — Madri- gale d) Vieniavsky — Obertasa, Mazurka za Vi. olin A. Meneghello-Dinčić. 11. Gounod — Pre- ghiera della sera, omanza za Sopran, Violin i Glasovir: C. pl. Cindro, A. Meneghello-Dinčić i J. Bozzotti. Izlet Hrvatskog Sokola na Šipan. Prošlo nedjelje priredio je mjesni Hrvatski Soko, pred- vođen Dubrovačkom Građanskom Muzikom, izlet na Šipan. Izlet su vodila dva parobroda, Gruž i Cavtat, te oba bijahu puna izletnika. Na Šipanu je naš Soko bio vrlo lijepo dočekan. Pred opći- nom se vježbalo i muzika je udarala, Općina Šipanjska pokazala je prema našem Sokola veliku susretljivost, na čemu joj uprava Sokola najbolje zahvaljuje. Kad je Soko odlazio, vrli ga Šipanjani mnogobrojno i oduševljeno pozdravljahu, a naši sokolovi im zahvalno odvraćahu. Okolo 9 sati u veče Soko se povratio u grad i uz udaranje mu- zike obašao gradom. Zdravo! Slet srpske primorske župe. Prvih dana oktobra priređuje srpska sokolska župa na Pri- morju slet u Dubrovnik. Na sletu će prisustvo- vati i odaslanstva ostalih hrvatskih i srpskih župa. Broj 56. Dubrovačka Građanska Muzika izvršila je sinoć, pred općinskom kafanom, uz opće i za služeno odobravanje publike, slijedeći program : 1. Kmoch: ,Lvi silou“, marš; 2. Suppć: Sinfo- nija operete ,Tannenhiuser“ ; 3. Gounod : Ulomci iz opere ,Tribut di Zamora“; 4. Sidney Jones: Potpouri iz operete ,The Geisha“; 5. Obruča: »Zirrinjski“ marš. (Prvi je marš u programu imao da bude Srpska Dubrovačka Omladina marš — ali je poglavarstvo zabranilo!!? Samo radi kronike.) Koncerat na Pločama. Sutra na veče, u bašči Odakova Hotela na Pločama koncertovaće građanska muzika. Kao u počast česke kolonije i braće Čeha te ovog ljeta pohodiše naš Dubrov- nik, program će se sastojati samo iz slavenskih komada. Na zdar! Porotno zasjedanje. U ponedjeljak i u- torak pred mjesnim okružnim sudom vodila se porota. Državno odvjetništvo u Dubrovniku op- tužilo je Marka Rose Josipova seljaka iz Mijaca kod Vrgorca zbog sločina ubojstva, a Nikolu Rose Lukina, seljaka iz Mijaca od Vrgorca te Josu Rose p. Mata reč. Kaurina seljaka iz Ja- bukova u Hercegovini zbog sukrivnje u zločinu ubojstva, što su u noći od 21. juna o. g. u Kuni na Pelješcu u dogovoru pomogli optuženika Marka Rosu, da udarcem kamena zada smrtonosnu o- zledu radniku Ivanu MRadalju usljed čega je i umro. Glavni motiv zločina bila je dogovorna o- sveta radi toga, što je pok. Ivan Radalj u svađi pri igri na karte ozledio optuženika Marka Rosu i ne htio platiti 12 groša optuženiku Nikoli Rose. Porotnici gleda glavnog krivca M. Rose po- tvrdiše jednoglasno glavno pitanje zločina ubojstva. Glede N. Rose potvrdiše glavno pitanje sukriv- nije sa 8 glasova, a glede Joza Rose zanijekaše jednoglasno glavno pitanje sukrivnje, ali potvr- diše drugo eventualno pitanje sa 9 glasova radi zločina & 212 k. z. Opt. Rose Marko bio je osuđen na 3 godine tamnice za zločin ubojstva Nikola Rose na 1 god. tamnice radi sukrivlje u zločinu ubojstva, dok Jozo Rose za zločin po $& 212 k. z. na 3 mjeseca tamnice. Obranu glavnog optuženika M. Rose zastupao je advokat Dr. B. Podich, dočim ostale sukrivce branili sa Dr. M. Čingrija i Dr. V. Svilokos. Pokrajinsko narodno kazalište. Naš grad, kao i Spljet Šibenik i Zadar, nastoje preko svojih naročitih odbora, da osnuju jednu samo- stalnu dramatsku družinu, koja bi imala uređeni svoj repertoir, sastavljen od lijepih narodnih i socijalnih drama i komedija pučkih komada sa pjevanjem, te bi djelovala po Dalmaciji kroz je- senske sezone. Ovo bi kazalište stajalo pod po- kroviteljstvom Zemaljskog Odbora u Zadru. Taj je mučni pokušaj uzeo da izvede poznati nam ravnatelj gosp. Petar Čirić, koji je sa svojom družinom uspješno gostovao u raznim većim i manjim mjestima naše široke domovine kroz skoro tri decenija, te koji ima neosporivih zasluga za uspjehe hrvatske pozornice u Varaždinu i u O- sijeku. On će, da ispuni očekivanje, koje u nj postavlja dalmatinska rodoljubna inteligencija, svoje sadašnje društvo kroz ove dane popuniti i reorganizovati, te i zamoliti dobre i proslavljene naše umjetnike i umjetnice za gostovanje. Sezona jesenska počela bi prvo u našem gradu na 15. dojd. oktobra, i to krasnom Ogri- zovićevom dramom ,, Hasan-Aginica“. Kroz sezonu čuli bismo drugu, Šantićevu divnu , Hasan-Agi- nica“, te nekoliko drama i komedija od naših i slavenskih proslavljenih autora. Čuli bismo, što takođe želimo, nekoliko pučkih komada sa pje- vanjem, gdje bismo upoznali lijepe raznolike običaje našeg naroda diljem bijele nam domovine, uz ono lijepo narodno pjevanje. Ovaj pothvat dalmatinskih rodoljuba od svega srca "pozdravljamo i želimo im najbolji uspjeh na korist i diku našeg naroda. Koncerat u Gružu. U Petak veče prire- diće Dubrovačka Građanska Muzika koncera u Gružu sa biranim programom: Provala. Noćas su nepoznati zločinci kušali da silom uđu u kuću g. profesora Vicka Lipano- vića. Ukućani su još na vrijeme čuli otpiranje vrata, te su pozvali u pomoć ali unije uspjelo naći lopova, koji se je međuto saknio. Nakon po sata iza kako se je redar udaljio na- stalo je opet neko lupanje. Po drugi je put došao redar i sve pretražio. Jutros je g. prof. Lipanović prijavio slučaj redarstvenom povjerenika. ledar- stvo već čini izvide i istražuje eda li se uđe u trag lopovu. €. K. Trgovačka škola u Dubrovniku. Upisivanje u državnu dvorazrednu trgovačku školu sa pripravnim tečajem u Dubrovniku za- počet će 9 septembra u 11 sati prije podne u kući br. 531 u uliei ,Između bačvara“ naprama pravoslavnoj crkvi. Radi tehničkih radnja i na- bave namještaja poučavanje ne može da započne prije 1-oga Oktobra t. g., stoga upisivanje trajat će sve do konca septembra svaki dan od 11—12 sati prije podne u pomenutoj zgradi kod upra- viteljstva škole. Eventualni prijamni ispiti obevit će se odmah iza upisa ili sutradan, za lakše ra-