Strana 2. vića: »Lazarevo Vaskresenije“. Djelo je veliko vjekovnog. Jezik se Vojnovićev prelijeva ko voda bistrog Vardara grijana Suncem slobode ili ko pjesma oslobođene srpske mome po ravnicama i šamam Nemanjića carstva. U ,Majci Jugovića“ navjestio osvetu, oslobođenje: ,Voistinu ja ti (guslar) zemljo (Kosovo) kažem u tebi je spas i vaskresenje !“ U ,Lazarevu Vaskresenju“ kliče: »lazar — narod nam vaskrese !“. Srpske majke: Jugovića i Lazara odgojile su osvetnike, digle su Srbiju i njima »roditeljicama pobjeda na oltar mučeničke im slave ovaj list dubrovačke pome pjesnik harno polaže“. Djelo je dostojno velike osvetničke ideje i uz Meštrovićev , Vidovdanski Hram“ najveći je spomenik stvoriteljima i oslo- boditeljima Srpstva. — Spomenuta izdanja ele- gantna su, u tvrdom povezu okićenom pozlaćenim slovima i ornamentima. Uz ova djela ,Matica“ izdaje i knjižice ,Male Biblioteke“ te je do danas objelodanila : Dositej Obradović od D. Petranovića, Sava Bjelanović od M. Cara, Medo Pucić od dr. Fr. Kališića, Smrt Majke Jugovića četvrto pje- vanje od 1. Vojnovića, i Car Dušan u Dubrovniku od V. V. Vukasovića. Koliko veća djela, toliko ova Male Biblioteke preporučamo svim srbohrvatima rad njihove knji- ževne vrijednosti i radi male cijene. Stj. Roca. Reflehsije o Dojčićevu procesu (Kasno stiglo za posljednji broj). Zagreb, 25. IX. 1913. Poslije Jukića došao je Dojčić. Plavokos, ovalna lica, dubokog pogleda, ozbiljan, sjedi Stje- pan Dojčić na optuženičkoj klupi, sjedi da odgo- vara za svoj čin — sjedi, a sude mu ,hrvatski autonomni suci“. — Što ga je natjeralo da počini atentat, došavši naročito iz Amerike i žrtvovavši svoju mladost, svoj život, sebe samoga domovini ? To nam on sam kaz& danas pri raspravi, učini on danas svoju ispovijest pred cijelim hrvatsko- srpskim narodom. Kaza nam jasno, otvoreno, hladno sve, što je do danas uradio, kaza nam, da ga je prevelika ljubav prama materi zemlji ponukala da uzme revolver i da kroji pravdu, gdje pravde nema. Na upit predsjednika sudbe- nog stola: »Kako to da se Vi krivim ne osjećate, a imali ste namjeru ubiti čovjeka?“ Dojčić će na to ponosno, jakim, čvrstim glasom: , Da, ja se ne osjećam nit najmanje krivim, jer mislim da smijem |da ubijem tirane i zločince, koji gaze pravdu i zakone“. Na to je u sudnici nastala du- boka šutnja — kosternacija i nastala je šutnja u onoj dvorani, gdje se je veleizdajnicima krojila pravda, gdje se je Jukića osudilo na vješala, a Dojčića će već danas po podne naći $$ koji će ga imati dozvati k sebi, da je u jednoj Hrvat- skoj — u jednoj satrapiji — još jedinoj u Evropi... Iz Dojčićeve svake riječi proizlazi neka oso- bita muževnost, nadnaravna, duboka samosvjest o djelu — odvažnost. U ovom procesu ispoljiše mnoge stvarce van, koje širokoj javnosti dosad nepoznate ostadoše. Proviruje neki mladi, svježi, novi duh, duh koji dosada ne bijaše nam poznat kao da je sjeme Jukićevo našlo plodno tlo tamo preko Atlantika. Čajmo dalje Dojčića što priča. Mi smo u Americi svi došli do tog uvjerenja da spas otadžbine nije moguća postići drugim na- činom — pošto revoluciju ne možemo da napra- vimo jer smo malen narod, a imamo; jedinstvenu vojsku, te bi sutra poslali i Madžare i Nijemce na nas — već sistematskim organiziranim aten tatima na sve naše tirane. Ja sam znao, kad ja ubijem ovog komesara, da će doći drugi, ali sam znao i to, da će doći i drugi čovjek, koji će isto učiniti što i ja, i onda treći isto i tako petstotina hiljada Hrvata što ih ima u Americi, te čekaju Ko je svemu tomu kriv?j Ko je narod natjerao u zdvojnost? . * . Sad u 5 sati po podne pukla je osuda. Doj- čić je osuđen na 16 godina teške tamnice, Kad mu je pročitana osuda, uskliknuo je veselo s odu- ševljenjetn i s posmjehom na ustima: »Živila Hr- vatska“, Živio amerikanski savez“. Na što je nekoliko glasova izmeđ publike, ali one publike koja osjeća — odgovorilo sa Živio“. Eto još jedna žrtva ide u Le Okaje“ svoj čin; tamo će naći Luku. da bude i veoma csjećajan susretaj pjibovt Punetum. Đaro. u Kratke vijesti — Insbruški namjesnik naredio je svim općinama kr ak čemo poke al ziša 7 este = s igen, štaba Conrad povratic se, te se demantuju ženi & ufgtaj Siaviiki — Sarajevska Sv E donosi u svojim pod- liscima brošuru Dra Vladana Gjorgjevića Quo vadis, Austria ? — Moto brošure Dra VI, Gjorgjevića glasi! 'Tollendas toleras Tollerandaa, Austria, tollis . CRVBNA HRVATSKA“ Sic tollens tolerans Intoleranda facis, — Talijanski uticaj u Arbaniji javlja se sasvim od austrijskog. U mjesto da se otvoreno i silom nameće, on se uvlači vješto, ljubazno i fino, sa prija teljskim oo saec | saban a Ča ne bi mogao imati“, (Le — Ruska i francuska čtplečiaija odobravaju Srbiji RE NN Arnauta. Barun Chlumetzky, koji je na tršćanskom arbana- tom Anga depvaoAuztati »tođenom braćom“, sada .ne govori ni riječi, pa čak ni gluposti. — Osuda ,veleizdajnieima“ u Sarajevu ova je: jedan je osuđen na 9 mjeseca, drugi na 5 mjeseca, a jedan je oslobođen. U Sarajevu senzacija zbog previsoke kazne. Arnauti nijesu zauzeli Tuzi, Na granicama Crne Gore vlada potpuni mir, — U listu Nova Srbija što izlazi u Skoplju, napisao je g. Milan Marjanović članak Hrvati i Nova Srbija. Taj je članak prenio Dubrovnik, i bio je zaplijenjen. — Bosanska je vlada dopustila ulazak tE listu Novom Vremenu. — Pojavio se po jedan slučaj kolore u Bega s , Sarajevu. — U Bomi nema prirasta kolere. Tuzlanski kotar proglasiće se skoro čistim od kolere. — Njemačka će poslati u Novu Srbiju svoje stručnjake poijodjelce, da sa srpskim stručnjacima proučavaju prilike u novim krajevima. — Nijemci u Hrvatskoj poslali su barunu Skrlcu pozdravni telegram. — Hrvatski Dnevnik veseli se ,borbi Arnauta za oslobođenje !“ Alaj će i zakukati! Domaće vijesti Sastanak stranke prava u Spljetu. U nedjelju je stranka prava imala u Spljetu sastanak, kome je prisustvovalo do trideset osoba. Glavne odluke, donesene na tome sastanku su ove: 1. Jednogla- sno se odbija nacrt dr. Smodlake za izbornu re- formu, koji je bio prihvaćen od međustranačkog odbora; a stranka prava će izaći sa svojim na- crtom. 2. Spor šibenski se ustupa vrhovnom vi- jeću stranke prava. 3. Stranka u ogromnoj svo- joj većini hoće da se sačuva individualnost stranke, te ne želi da se upušta u kompromise sa nijed- nom drugom strankom. Dalmatinsko Pokrajinsko kazalište u Stonu. Ima već nekoliko večeri, da kod mas gostuje »Dalmatinsko Pokrajinsko Kazalište“, pod upra- vom gg. Pastirca i Rakarića. Moram odma na- glasiti, da ovakove družine još nije bilo u Stonu što se tiče vrsnoće osoba i repertoara. Prikazi- vala je slijedeće komade: Ogrizović — ,,Hasan- aginica“; Vojnović — ,Smrt majke Jugovića“ ; Baret — »U znaku križa“ (Quo vadis Domine); Senoa — Ivanov ,Zlatarevo Zlato“ ; Dragošić — »Posljedni Zrinski“; Kumičić — ,,Urota Zrinskih i Frankopana“ ; Tucić — ,Truli dom“ sa izvrsnim uspjehom. Gja Stipančić, gg. Babić i Pastirac sile su koje mogu stati i na prvim našim pozorni- cama. Uopće cijelo je osoblje na svome mjestu. Misle iz Stona otputovati u Trpani, Sinj, Trogir i Vis, gdje im je već pripravljen i ,teren“, te ih tamošnjem općinstvu usrdno preporučujemo. Stonjanin. Dalmatinsko Pokrajinsko Pozorište, Pišu nam iz Orebića: Dalmatinsko pokrajinsko pozorište, pod vrsnom upravom gospode Josipa Pastirca i Iva Rakarića, priredilo je ovdje nekoliko uspjelih predstava, među kojim ,Hasanaginicu“ i ,Smrt majke Jugovića“. Društvo raspolaže dobrim si- lama, a osobito se mora pohvaliti gospodina Ba- bića, upravitelje, te gospođe Stipanović, Babić i Košeljević. Pozorište je otišlo u Ston, odakle će u Boku Kotorsku i Sinj. Na povratku će opet nas posjetiti, što željno očekivamo ! Nova telefonska pruga. Na 1 o. m. predan je javnom prometu razgovorni saobraćaj između dalmatinskih telefonskih ureda s jedne strane i Rijeke s druge strane. Sokolstvo Prednjački tečaj. Hrvatski Sokolski Savez priređuje od 1.—30. studenoga ov. g. VII. pred- njačkižtečaj u Zagrebu. Prijave neka se šalju na »Tehnički odbor H. S. S.“ Zagreb — Gundulićeva 26., najkasnije do 20. listopada o. g. »Sokol“ sapun. Zagrebačka ,Prva Hrvatska tvornica stearina, svijeća i sapuna dioničko društvo“ proizvađa sapun pod zaštitnim žigom ,SOKOL SAPUN“ dajući stanoviti postotak u korist Hr- vatskog Sokolskog Suveza. ,,Sokol sapun“ je zbog svoje osobite kakvoće i umjerene a svagdje vrlo obljubljen, te ne zaostaje nimalo za drugim tuđim proizvodima, Upozorujemo stoga bratska društva, da bi u krugu svojih znanaca proradila, da se u trgovinama zahtjeva samo «Sokol sapun“ i da ovaj rabe, jer će time dopri nijeti u korist naše sokolske stvari, Slot Sokolske Župe ,,Ban Paližna“. Župa Bana Paližne, koja obuhvaća sokolska društva Zadar, Arbanasi, Bibinje, Biograd, Novigrad, Filip-Jakov i Rab, odgođuje za 19 listopada t. g. svoj Župski ske Općinske glazbe Vježbaće se skupne vježbe uz pratnju biogradsko općinske glazbe. Prema pripravama pouzdano je očekivati da će i ovaj slet biti lijepi iskaz sokolske misli. Najavljena su zastupstva bratskih sokolskih župa iz pokrajine. sli bi. Dopisi Trogir 23. rujna. (Uzorna Općinska Uprava!) Između ostalih hvalospjeva Madirazze sami sebi i njihovih pri- repina čuje se često govoriti da su izbori godine 1911 zapali kuću Madirazza silnog novca. Pitali bi tu lakovjernu gospodu, čemu su se pravile onda one krive namirnice? Iz koje kase je bio plaćen kočijaš Dele i neki opć. tajnik u miru, koji je radio za općinskih izbora oko utoka Madirazzine klike; pak namirnice od stabala? — o fornituri materijala Jakova Pasini-u? — brzo- javi bez teksta i toliki drugi nečisti poslovi koji bi se dokazali odmah da dođe do koje istrage. 1 onda bi se ustanovilo da su Braća kod izbora i dobili novca a kamoli potrošili. Zašto se ne davaju vanka računi sa dokaz- nicama kako se je bilo obećalo u letku upravlje- nom Dru Rubignoni-u, te kako im je kašnje i Zem. Odbor brzojavno naložio ? Zašto gospoda prisjednici, jedanput kad su uvjereni o poštenju svog načelnika, ne upliviše zato; da se zakon vrši i riječ da se drži. Ta njima mora da bude najviše do toga da se svje- tlost iznese vanka, jer mogu znati i sami da je na taj način slobodno sumnjati i njih držati za moralne sukrivce svega što se događa. Dočim oni puštaju da Mikula i braća ne prave nikakove razlike od svoje trgovine do općine: I to su još osobito oni koji uvijek govore, da nema u Trogiru svijesti i hrvatstva. Ta do- kazali ste sami to. Smješne figure! Ta što se možemo i nadati o čovjeku koji je izjavio javno »da pošteni ljudi ne mogu šnjima biti“; da je uvjeren da su oni denuncijanti i t. d., pak da kao slaven će se odreći. Pak! Jeli se odrekao? Više je nekima do časti nego do svega drugoga. Jadna trogirska općino u koje si ruke! Opozicionalac. Vodice, 29. septembra. (Nemar naše općine. Sedam mjeseci bez li- ječnika!) Pišu nam iz Vodica: naša općinska uprava kao da nezna zašto je tu postavljena, iz- gleda kao da je tu samo za paradu i po imenu, jer je u svome nemaru dotjerala dotle, da ne vodi računa i ne brine se ni za najpreče potrebe svojih općinara. Mi ovdje kao da živemo u ka- kvoj azijskoj pustari! Čitatelji će se začuditi, ali je tako. Mi smo ovamo već 7 mjeseca bez liječnika, i to u ovo najgore doba vrućina kad je bilo svakakvih bolesti. Bilo je smrtnih slučajeva srdo- bolje i tifa nekoliko. Zamislite samo: općina od 4000 duša — kao što je naša — već preko pola godine bez liječnika. Nevjerojatno ali istinito! Mi smo ovdje napušteni na milost i nemilost svakoj bolesti bez liječničke njege, a hoćemo li do liječnika u Tijesno ili Šibenik moramo puto- vati nekoliko sati. Je li to moguće jednom bo- lesniku 2 Iznosimo na javnost ovaj škandal — drukčije ne možemo da okrstimo ovaj nemar — da čitatelji vide kolika je zapuštenost naše općine. Zaovaj put samo ovoliko, a ne maknu li se onda ćemo udariti u druge žice, jer je ovo nešto ne- čuvena. Dubrovačke vijesti Lične vijesti. Početkom ove sedmice sti- gao je u naš grad, te će se zadržati do 8.0. m, g. Frano Ladislav Hovorka, dobro i na daleko poznati uvaženi česki književnik i urednik ,N4.- rodni Politika“, podpredsjednik udruženja českih knjižara i nakladnika, predsjednik česko — polj- skog kluba i t. d. G. Hovcrka lanjske je godine proslavio 25. godišnji jubilej književnog rada, uz saučešće cijele slavenske štampe i svih odličnijih Slavena. Velikom Čehu i prijatelju Jugoslavena želimo najugodniji boravak. U našoj sredini nalazi se gosp. Dr, Ma- tija Murko, profesor slavenske filologije na gra- dačkom univerzitetu. Ćitulje. U utorak jo preminuo u Mlecima poslije dugog i teškog bolovanja g. August barun Mayneri, član otmene talijanske porodice. Mnogo je godina proveo u našem gradu, a bio je oženjen sa Dubrovačkom vladikom g.đom Madđom pl. Gjorgjić. Laka mu zemlja. Istoga toga dana preminuo je u Dubrovniku mjesni trgovac g. Albert Miotto nakon kratka bo- lovanja. Pokoj mu vječni a ožalošćenim naša sućut. C. K. Arhivski savjet u c, kr. ministar stvu unutrašnjih djela u Beču u svojoj sjednici 8. maja o. g. imenovao je profesora A. Vučetića u Dubrovniku svojim oO Čestitamo ! Zahvala. Hrvatski Sokol zahvaljuje e nije bratskom društvu ,, Dušan Silni“ na i susretljivo: ti ; uglednom općinskom čičasitoo upraviteljstva ; dubrovačkoj po muzici ; dubrovačkoj parobrodarskoj plovidbi; gospodinu Božu Bancu; pomjevaag M goga ose go- spodi, koja su bilo derovima, bilo čim god dru- Broj 40. gim došla našem društvu u susret prilikom javnog časa dne 28. pr. mj. Napose zahvaljujemo gosp. Dr. Vlahu Poljaniću i gosp. Petru Periću na nji- hovoj zauzetnosti i požrtvovnosti prilikom nezgode, koja je zadesila jednog brata pri vježbanju. Svi- ma opet hvala i zdravo! Upravni odbor Hrv. Sokola. Jadranska banka u Trstu. C. k. Mini- starstvo Financija dozvolilo je sa odlukom od 3. o. mj. br. 64800, da se kotiranje dionica Jadran- ske Banke na burzama u Trstu, Pragu i Beču protegne također i na 5000 novo izdanih dionica, što su bile preuzete od dioničara ,, Hrvatske Vje- resijske Banke“, koja se je — kao što je poznato — fuzijonirala sa Jadranskom Bankom. Na te- melju gornje dozvole, pripuštene su prometu na spomenutim burzama sve 20000 dionica Jandran- ske Banke u nominalnom iznosu od K 8.000.000. Jesenska kazališna sezona u Dubrov- niku. Narodno dalmatinsko pokrajinsko Kazalište, pod pokroviteljstvom i nadzorom dalmatinskih Odbora za promicanje narodne kazališne umjetno- sti u našoj pokrajini, započet će dramatsku se- zonu uz narodnu glumu sa pjevanjem, u velikoj dvorani mjesnog ,Sokola“, za tu svrhu dobro- tvorno ustupljenoj, polovinom oktobra o. g. Upraviteljstvo ovog našeg novog domaćeg narodno — prosvjetnog zavoda stiglo je već u naš grad, da na vrijeme poduzme sve umjetničke i tehničke mjere za konačno organizovanje svoje trupe. 'Trapu sačinjavaju ponajbolje sile naših pu- tujućih i stalnih kazališnih poduzeća, 25 osoba na broju, te će se početkom oktobra svi grupo- vati u Dubrovniku. Narodni i savremeni repetoar sadržava birane komade; društvo posjeduje i potrebitu sceneriju i garderobu (koju mu je sa svom predusretljivo- šću uzajmilo Novosadsko pozorište). Po onome što smo se do sada uvjerili, te prema planu, kojim će se ovo pozorište razvijati, dovoljno je jamstva, da će ono lijepo odgovoriti svojoj svrsi. Ova kazališna sezona imat će osobitu važnost za najšire slojeve pučanstva, koje će uz vrlo jeftinu cijenu imati pristup u ovo narodno kaza- lište, što je do sada u Bondinu kazalištu bilo posve isključeno. Drago nam je konstatovati, da je naša Op- ćina ovaj narodno — prosvjetni pothvat pozdra- vila sa oduševljenjem, udijelivši priličnu novčanu potporu, a čujemo, da se je odazvao i Zemaljski Odbor i ostale Općine po Dalmaciji. koje će tije- kom vremena uzeti ovaj zavod kao domaći za- vod pod svoje okrilje. Preporučamo svim rodoljubima i ljubiteljima narodne kazališne umjetnosti, da se ovih dana pretplate na ove predstave, u što većem broju, da se tako osjegura opstanak ovome kazalištu, kojim ćemo se moći ponositi kao vlastitim / ze- maljskim pozorištem. Odgovori uredništva. G. M. B. Spljet— U ovom broju nemoguće. Drugi put. Srdačno Vas pozdravljamo. Za Družbu, Ovih se dana kupi godišnja članarina za ovu našu potrebnu ustanovu. Uvjereni smo, da je nitko neće odbiti pošto, osim što se tim doprinosi svoj novac za dobro domovine, člana- rina je vrlo malena prama volji: jedna ili dvije krune za cijelu godinu a to iznosi na mjesec samo 8 (osam) ili 16 (šesnaest) helera. Naprijed za Družbu ! Otrovao se. U utorak stigao je u Dubrov- nik Jozo Maleg pismonoša na Trstenome i uzeo jednu sobu u kojoj je imao prenoćiti. U srijedu jutro našli su ga u krevetu mrtva. Smrt je na- došla usljed otrova što ga je te noći popio. Uz- rok ovome očajnom koraku do sada je nepoznat. U fond Hrvatskog Sokola. Gosp. Mato Pavlović darovao je u fond Sokola prigodom javne vježbe svoju kvota od K 2.—, u isti fond darovao je gosp. Antun Salvesani K 2.— Dubrovačka Građanska Muzika. Sinoć je naša muzika izvršila pred općinskom Kafanom ovaj program : 1. Pokorny : Marš konjičke divizije. 2. Rosenberg-Ružić : Hrvatska overtura, 3. Glioka: »Žiznj za carja“ ; potpouri iz narodne ruske opere. 4. Leoncavallo: potpouri iz opere ,1 paglincci“. 5. Čingria: 19 ,oktobra“ marš. — U nedjelju će koncertovati pred ,Hotel Odak“ na Pločama. Sokolska zabava na Brsaljama. U ne- djelju se je održala na Brsaljama najavljena Pučka Zabava Hrvatskog Sokola. Čudnovato i nestalno vrijeme toga dana skoro da nij& bilo uzrokom za odgodu zabave, No poslije 4 sata malo se razvodri, i tako je mogao naš Sokol da pođe korporativno zajedno sa Dušanom na zabavu, Ko- likogod je vrijeme bilo nestalno zabava je ipak dosta dobro uspjela. Uprkos vremenu sakupilo se je na Braaljama dosta svijeta da uživa i prati lijepe sokolske vježbe. Uspjeh je materijalni ve- oma dobar, a vrijeme je srećom propustilo. Cijelo poslije podne uživali smo u lijepom i preciznom izvađanju vježba sa kopljima, batinama, zastava- ma, prostim vježbama članstva i na ljestvicama. Napose moramo da istaknemo vježbe uzorno odjela n& visokim ručama. Svi vježbači pobr«li sa pri vježbanju silan aplauz. Zabava je potrajala do kasno u večer,