Strana 2.

vića: »Lazarevo Vaskresenije“. Djelo je veliko

vjekovnog. Jezik se Vojnovićev prelijeva ko voda
bistrog Vardara grijana Suncem slobode ili ko
pjesma oslobođene srpske mome po ravnicama i
šamam Nemanjića carstva. U ,Majci Jugovića“
navjestio osvetu, oslobođenje: ,Voistinu ja ti
(guslar) zemljo (Kosovo) kažem u tebi je spas i
vaskresenje !“ U  ,Lazarevu Vaskresenju“ kliče:

»lazar — narod nam vaskrese !“. Srpske majke:
Jugovića i Lazara odgojile su osvetnike, digle
su Srbiju i njima »roditeljicama pobjeda na oltar
mučeničke im slave ovaj list dubrovačke pome
pjesnik harno polaže“. Djelo je dostojno velike
osvetničke ideje i uz Meštrovićev , Vidovdanski
Hram“ najveći je spomenik stvoriteljima i oslo-
boditeljima Srpstva. — Spomenuta izdanja ele-
gantna su, u tvrdom povezu okićenom pozlaćenim
slovima i ornamentima. Uz ova djela ,Matica“
izdaje i knjižice ,Male Biblioteke“ te je do danas
objelodanila : Dositej Obradović od D. Petranovića,
Sava Bjelanović od M. Cara, Medo Pucić od dr.
Fr. Kališića, Smrt Majke Jugovića četvrto pje-
vanje od 1. Vojnovića, i Car Dušan u Dubrovniku
od V. V. Vukasovića.

Koliko veća djela, toliko ova Male Biblioteke
preporučamo svim srbohrvatima rad njihove knji-
ževne vrijednosti i radi male cijene.

Stj. Roca.

Reflehsije o Dojčićevu procesu
(Kasno stiglo za posljednji broj).
Zagreb, 25. IX. 1913.
Poslije Jukića došao je Dojčić. Plavokos,
ovalna lica, dubokog pogleda, ozbiljan, sjedi Stje-
pan Dojčić na optuženičkoj klupi, sjedi da odgo-
vara za svoj čin — sjedi, a sude mu ,hrvatski
autonomni suci“. — Što ga je natjeralo da počini
atentat, došavši naročito iz Amerike i žrtvovavši
svoju mladost, svoj život, sebe samoga domovini ?
To nam on sam kaz& danas pri raspravi, učini
on danas svoju ispovijest pred cijelim hrvatsko-
srpskim narodom. Kaza nam jasno, otvoreno,
hladno sve, što je do danas uradio, kaza nam,
da ga je prevelika ljubav prama materi zemlji
ponukala da uzme revolver i da kroji pravdu,
gdje pravde nema. Na upit predsjednika sudbe-
nog stola: »Kako to da se Vi krivim ne osjećate,
a imali ste namjeru ubiti čovjeka?“ Dojčić će na
to ponosno, jakim, čvrstim glasom: , Da, ja se
ne osjećam nit najmanje krivim, jer mislim da
smijem |da ubijem tirane i zločince, koji gaze
pravdu i zakone“. Na to je u sudnici nastala du-
boka šutnja — kosternacija i nastala je šutnja u
onoj dvorani, gdje se je veleizdajnicima krojila
pravda, gdje se je Jukića osudilo na vješala, a
Dojčića će već danas po podne naći $$ koji će
ga imati dozvati k sebi, da je u jednoj Hrvat-
skoj — u jednoj satrapiji — još jedinoj u Evropi...
Iz Dojčićeve svake riječi proizlazi neka oso-
bita muževnost, nadnaravna, duboka samosvjest
o djelu — odvažnost. U ovom procesu ispoljiše
mnoge stvarce van, koje širokoj javnosti dosad
nepoznate ostadoše. Proviruje neki mladi, svježi,
novi duh, duh koji dosada ne bijaše nam poznat
kao da je sjeme Jukićevo našlo plodno tlo tamo
preko Atlantika. Čajmo dalje Dojčića što priča.
Mi smo u Americi svi došli do tog uvjerenja
da spas otadžbine nije moguća postići drugim na-
činom — pošto revoluciju ne možemo da napra-
vimo jer smo malen narod, a imamo; jedinstvenu
vojsku, te bi sutra poslali i Madžare i Nijemce
na nas — već sistematskim organiziranim aten
tatima na sve naše tirane. Ja sam znao, kad ja
ubijem ovog komesara, da će doći drugi, ali sam
znao i to, da će doći i drugi čovjek, koji će isto
učiniti što i ja, i onda treći isto i tako petstotina
hiljada Hrvata što ih ima u Americi, te čekaju
Ko je svemu tomu kriv?j
Ko je narod natjerao u zdvojnost?

. *
.

Sad u 5 sati po podne pukla je osuda. Doj-
čić je osuđen na 16 godina teške tamnice, Kad
mu je pročitana osuda, uskliknuo je veselo s odu-
ševljenjetn i s posmjehom na ustima: »Živila Hr-
vatska“, Živio amerikanski savez“. Na što je
nekoliko glasova izmeđ publike, ali one publike
koja osjeća — odgovorilo sa Živio“.

Eto još jedna žrtva ide u Le

Okaje“ svoj čin; tamo će naći Luku.
da bude i veoma csjećajan susretaj pjibovt
Punetum. Đaro.

 

u

 

Kratke vijesti
— Insbruški namjesnik naredio je svim općinama
kr ak čemo poke al
ziša 7 este = s
igen, štaba Conrad povratic se, te se demantuju
ženi & ufgtaj Siaviiki
— Sarajevska Sv E donosi u svojim pod-
liscima brošuru Dra Vladana Gjorgjevića Quo vadis,
Austria ?
— Moto brošure Dra VI, Gjorgjevića glasi!
'Tollendas toleras

Tollerandaa, Austria, tollis .

CRVBNA HRVATSKA“

Sic tollens tolerans
Intoleranda facis,
— Talijanski uticaj u Arbaniji javlja se sasvim
od austrijskog. U mjesto da se otvoreno i silom
nameće, on se uvlači vješto, ljubazno i fino, sa prija
teljskim oo saec | saban a Ča
ne bi mogao imati“, (Le

— Ruska i francuska čtplečiaija odobravaju Srbiji
RE NN Arnauta.

Barun Chlumetzky, koji je na tršćanskom arbana-
tom Anga depvaoAuztati »tođenom braćom“, sada
.ne govori ni riječi, pa čak ni gluposti.

— Osuda ,veleizdajnieima“ u Sarajevu ova je: jedan
je osuđen na 9 mjeseca, drugi na 5 mjeseca, a jedan je
oslobođen. U Sarajevu senzacija zbog previsoke kazne.

Arnauti nijesu zauzeli Tuzi, Na granicama Crne Gore
vlada potpuni mir,

— U listu Nova Srbija što izlazi u Skoplju, napisao
je g. Milan Marjanović članak Hrvati i Nova Srbija. Taj
je članak prenio Dubrovnik, i bio je zaplijenjen.

— Bosanska je vlada dopustila ulazak tE
listu Novom Vremenu.

— Pojavio se po jedan slučaj kolore u Bega s

, Sarajevu.

— U Bomi nema prirasta kolere. Tuzlanski kotar
proglasiće se skoro čistim od kolere.

— Njemačka će poslati u Novu Srbiju svoje stručnjake

poijodjelce, da sa srpskim stručnjacima proučavaju prilike
u novim krajevima.

— Nijemci u Hrvatskoj poslali su barunu Skrlcu
pozdravni telegram.

— Hrvatski Dnevnik veseli se ,borbi Arnauta za
oslobođenje !“ Alaj će i zakukati!

 

Domaće vijesti

Sastanak stranke prava u Spljetu. U nedjelju
je stranka prava imala u Spljetu sastanak, kome
je prisustvovalo do trideset osoba. Glavne odluke,
donesene na tome sastanku su ove: 1. Jednogla-
sno se odbija nacrt dr. Smodlake za izbornu re-

formu, koji je bio prihvaćen od međustranačkog

odbora; a stranka prava će izaći sa svojim na-
crtom. 2. Spor šibenski se ustupa vrhovnom vi-
jeću stranke prava. 3. Stranka u ogromnoj svo-
joj većini hoće da se sačuva individualnost stranke,
te ne želi da se upušta u kompromise sa nijed-
nom drugom strankom.

Dalmatinsko Pokrajinsko kazalište u Stonu.
Ima već nekoliko večeri, da kod mas gostuje
»Dalmatinsko Pokrajinsko Kazalište“, pod upra-
vom gg. Pastirca i Rakarića. Moram odma na-
glasiti, da ovakove družine još nije bilo u Stonu
što se tiče vrsnoće osoba i repertoara. Prikazi-
vala je slijedeće komade: Ogrizović — ,,Hasan-
aginica“; Vojnović — ,Smrt majke Jugovića“ ;
Baret — »U znaku križa“ (Quo vadis Domine);
Senoa — Ivanov ,Zlatarevo Zlato“ ; Dragošić —
»Posljedni Zrinski“; Kumičić — ,,Urota Zrinskih
i Frankopana“ ; Tucić — ,Truli dom“ sa izvrsnim
uspjehom. Gja Stipančić, gg. Babić i Pastirac sile
su koje mogu stati i na prvim našim pozorni-
cama. Uopće cijelo je osoblje na svome mjestu.
Misle iz Stona otputovati u Trpani, Sinj, Trogir
i Vis, gdje im je već pripravljen i ,teren“, te
ih tamošnjem općinstvu usrdno preporučujemo.

Stonjanin.

Dalmatinsko Pokrajinsko Pozorište, Pišu nam
iz Orebića: Dalmatinsko pokrajinsko pozorište,
pod vrsnom upravom gospode Josipa Pastirca i
Iva Rakarića, priredilo je ovdje nekoliko uspjelih
predstava, među kojim ,Hasanaginicu“ i ,Smrt
majke Jugovića“. Društvo raspolaže dobrim si-
lama, a osobito se mora pohvaliti gospodina Ba-
bića, upravitelje, te gospođe Stipanović, Babić i
Košeljević. Pozorište je otišlo u Ston, odakle će
u Boku Kotorsku i Sinj. Na povratku će opet
nas posjetiti, što željno očekivamo !

Nova telefonska pruga. Na 1 o. m. predan
je javnom prometu razgovorni saobraćaj između
dalmatinskih telefonskih ureda s jedne strane i
Rijeke s druge strane.

 

Sokolstvo

Prednjački tečaj. Hrvatski Sokolski Savez
priređuje od 1.—30. studenoga ov. g. VII. pred-
njačkižtečaj u Zagrebu. Prijave neka se šalju na
»Tehnički odbor H. S. S.“ Zagreb — Gundulićeva
26., najkasnije do 20. listopada o. g.

»Sokol“ sapun. Zagrebačka ,Prva Hrvatska
tvornica stearina, svijeća i sapuna dioničko društvo“
proizvađa sapun pod zaštitnim žigom ,SOKOL
SAPUN“ dajući stanoviti postotak u korist Hr-
vatskog Sokolskog  Suveza. ,,Sokol sapun“ je
zbog svoje osobite kakvoće i umjerene a
svagdje vrlo obljubljen, te ne zaostaje nimalo za
drugim tuđim proizvodima, Upozorujemo stoga
bratska društva, da bi u krugu svojih znanaca
proradila, da se u trgovinama zahtjeva samo

«Sokol sapun“ i da ovaj rabe, jer će time dopri
nijeti u korist naše sokolske stvari,

Slot Sokolske Župe ,,Ban Paližna“. Župa Bana
Paližne, koja obuhvaća sokolska društva Zadar,
Arbanasi, Bibinje, Biograd, Novigrad, Filip-Jakov
i Rab, odgođuje za 19 listopada t. g. svoj Župski

ske Općinske glazbe

Vježbaće se skupne vježbe uz pratnju biogradsko
općinske glazbe. Prema pripravama pouzdano je
očekivati da će i ovaj slet biti lijepi iskaz sokolske
misli. Najavljena su zastupstva bratskih sokolskih
župa iz pokrajine.

sli
bi.

Dopisi

Trogir 23. rujna.

(Uzorna Općinska Uprava!) Između ostalih
hvalospjeva Madirazze sami sebi i njihovih pri-
repina čuje se često govoriti da su izbori godine
1911 zapali kuću Madirazza silnog novca.

Pitali bi tu lakovjernu gospodu, čemu su se
pravile onda one krive namirnice? Iz koje kase
je bio plaćen kočijaš Dele i neki opć. tajnik u
miru, koji je radio za općinskih izbora oko utoka
Madirazzine klike; pak namirnice od stabala? —
o fornituri materijala Jakova Pasini-u? — brzo-
javi bez teksta i toliki drugi nečisti poslovi koji
bi se dokazali odmah da dođe do koje istrage. 1
onda bi se ustanovilo da su Braća kod izbora i
dobili novca a kamoli potrošili.

Zašto se ne davaju vanka računi sa dokaz-
nicama kako se je bilo obećalo u letku upravlje-
nom Dru Rubignoni-u, te kako im je kašnje i
Zem. Odbor brzojavno naložio ?

Zašto gospoda prisjednici, jedanput kad su
uvjereni o poštenju svog načelnika, ne upliviše
zato; da se zakon vrši i riječ da se drži. Ta
njima mora da bude najviše do toga da se svje-
tlost iznese vanka, jer mogu znati i sami da je
na taj način slobodno sumnjati i njih držati za
moralne sukrivce svega što se događa.

Dočim oni puštaju da Mikula i braća ne
prave nikakove razlike od svoje trgovine do
općine:

I to su još osobito oni koji uvijek govore,
da nema u Trogiru svijesti i hrvatstva. Ta do-
kazali ste sami to. Smješne figure! Ta što se
možemo i nadati o čovjeku koji je izjavio javno
»da pošteni ljudi ne mogu šnjima biti“; da je
uvjeren da su oni denuncijanti i t. d., pak da
kao slaven će se odreći. Pak! Jeli se odrekao?
Više je nekima do časti nego do svega drugoga.
Jadna trogirska općino u koje si ruke!

Opozicionalac.

Vodice, 29. septembra.

(Nemar naše općine. Sedam mjeseci bez li-
ječnika!) Pišu nam iz Vodica: naša općinska
uprava kao da nezna zašto je tu postavljena, iz-
gleda kao da je tu samo za paradu i po imenu,
jer je u svome nemaru dotjerala dotle, da ne
vodi računa i ne brine se ni za najpreče potrebe
svojih općinara. Mi ovdje kao da živemo u ka-
kvoj azijskoj pustari! Čitatelji će se začuditi, ali
je tako. Mi smo ovamo već 7 mjeseca bez liječnika,
i to u ovo najgore doba vrućina kad je bilo
svakakvih bolesti. Bilo je smrtnih slučajeva srdo-
bolje i tifa nekoliko. Zamislite samo: općina od
4000 duša — kao što je naša — već preko pola
godine bez liječnika. Nevjerojatno ali istinito!
Mi smo ovdje napušteni na milost i nemilost
svakoj bolesti bez liječničke njege, a hoćemo li
do liječnika u Tijesno ili Šibenik moramo puto-
vati nekoliko sati. Je li to moguće jednom bo-
lesniku 2 Iznosimo na javnost ovaj škandal —
drukčije ne možemo da okrstimo ovaj nemar —
da čitatelji vide kolika je zapuštenost naše općine.
Zaovaj put samo ovoliko, a ne maknu li se onda
ćemo udariti u druge žice, jer je ovo nešto ne-
čuvena.

 

Dubrovačke vijesti

Lične vijesti. Početkom ove sedmice sti-
gao je u naš grad, te će se zadržati do 8.0. m,
g. Frano Ladislav Hovorka, dobro i na daleko
poznati uvaženi česki književnik i urednik ,N4.-
rodni Politika“, podpredsjednik udruženja českih
knjižara i nakladnika, predsjednik česko — polj-
skog kluba i t. d. G. Hovcrka lanjske je godine
proslavio 25. godišnji jubilej književnog rada, uz
saučešće cijele slavenske štampe i svih odličnijih
Slavena. Velikom Čehu i prijatelju Jugoslavena
želimo najugodniji boravak.

U našoj sredini nalazi se gosp. Dr, Ma-
tija Murko, profesor slavenske filologije na gra-
dačkom univerzitetu.

Ćitulje. U utorak jo preminuo u Mlecima
poslije dugog i teškog bolovanja g. August barun
Mayneri, član otmene talijanske porodice. Mnogo
je godina proveo u našem gradu, a bio je oženjen
sa Dubrovačkom vladikom g.đom Madđom pl.
Gjorgjić. Laka mu zemlja.

Istoga toga dana preminuo je u Dubrovniku
mjesni trgovac g. Albert Miotto nakon kratka bo-
lovanja. Pokoj mu vječni a ožalošćenim naša
sućut.

C. K. Arhivski savjet u c, kr. ministar
stvu unutrašnjih djela u Beču u svojoj sjednici
8. maja o. g. imenovao je profesora A. Vučetića
u Dubrovniku svojim oO

Čestitamo !

Zahvala. Hrvatski Sokol zahvaljuje e
nije bratskom društvu ,, Dušan Silni“ na i
susretljivo: ti ; uglednom općinskom čičasitoo
upraviteljstva ; dubrovačkoj po muzici ;
dubrovačkoj parobrodarskoj plovidbi; gospodinu
Božu Bancu; pomjevaag M goga ose go-
spodi, koja su bilo derovima, bilo čim god dru-

Broj 40.

gim došla našem društvu u susret prilikom javnog
časa dne 28. pr. mj. Napose zahvaljujemo gosp.
Dr. Vlahu Poljaniću i gosp. Petru Periću na nji-
hovoj zauzetnosti i požrtvovnosti prilikom nezgode,
koja je zadesila jednog brata pri vježbanju. Svi-
ma opet hvala i zdravo!

Upravni odbor Hrv. Sokola.

Jadranska banka u Trstu. C. k. Mini-
starstvo Financija dozvolilo je sa odlukom od 3.
o. mj. br. 64800, da se kotiranje dionica Jadran-
ske Banke na burzama u Trstu, Pragu i Beču
protegne također i na 5000 novo izdanih dionica,
što su bile preuzete od dioničara ,, Hrvatske Vje-
resijske Banke“, koja se je — kao što je poznato
— fuzijonirala sa Jadranskom Bankom. Na te-
melju gornje dozvole, pripuštene su prometu na
spomenutim burzama sve 20000 dionica Jandran-
ske Banke u nominalnom iznosu od K 8.000.000.

Jesenska kazališna sezona u Dubrov-
niku. Narodno dalmatinsko pokrajinsko Kazalište,
pod pokroviteljstvom i nadzorom dalmatinskih
Odbora za promicanje narodne kazališne umjetno-
sti u našoj pokrajini, započet će dramatsku se-
zonu uz narodnu glumu sa pjevanjem, u velikoj
dvorani mjesnog ,Sokola“, za tu svrhu dobro-
tvorno ustupljenoj, polovinom oktobra o. g.

Upraviteljstvo ovog našeg novog domaćeg
narodno — prosvjetnog zavoda stiglo je već u
naš grad, da na vrijeme poduzme sve umjetničke
i tehničke mjere za konačno organizovanje svoje
trupe.
'Trapu sačinjavaju ponajbolje sile naših pu-
tujućih i stalnih kazališnih poduzeća, 25 osoba
na broju, te će se početkom oktobra svi grupo-
vati u Dubrovniku.

Narodni i savremeni repetoar sadržava birane
komade; društvo posjeduje i potrebitu sceneriju
i garderobu (koju mu je sa svom predusretljivo-
šću uzajmilo Novosadsko pozorište).

Po onome što smo se do sada uvjerili, te
prema planu, kojim će se ovo pozorište razvijati,
dovoljno je jamstva, da će ono lijepo odgovoriti
svojoj svrsi.

Ova kazališna sezona imat će osobitu važnost
za najšire slojeve pučanstva, koje će uz vrlo
jeftinu cijenu imati pristup u ovo narodno kaza-
lište, što je do sada u Bondinu kazalištu bilo
posve isključeno.

Drago nam je konstatovati, da je naša Op-
ćina ovaj narodno — prosvjetni pothvat pozdra-
vila sa oduševljenjem, udijelivši priličnu novčanu
potporu, a čujemo, da se je odazvao i Zemaljski
Odbor i ostale Općine po Dalmaciji. koje će tije-
kom vremena uzeti ovaj zavod kao domaći za-
vod pod svoje okrilje.

Preporučamo svim rodoljubima i ljubiteljima
narodne kazališne umjetnosti, da se ovih dana
pretplate na ove predstave, u što većem broju,
da se tako osjegura opstanak ovome kazalištu,
kojim ćemo se moći ponositi kao vlastitim / ze-
maljskim pozorištem.

Odgovori uredništva. G. M. B. Spljet—
U ovom broju nemoguće. Drugi put. Srdačno
Vas pozdravljamo.

Za Družbu, Ovih se dana kupi godišnja
članarina za ovu našu potrebnu ustanovu. Uvjereni
smo, da je nitko neće odbiti pošto, osim što se
tim doprinosi svoj novac za dobro domovine, člana-
rina je vrlo malena prama volji: jedna ili dvije
krune za cijelu godinu a to iznosi na mjesec samo
8 (osam) ili 16 (šesnaest) helera. Naprijed za
Družbu !

Otrovao se. U utorak stigao je u Dubrov-
nik Jozo Maleg pismonoša na Trstenome i uzeo
jednu sobu u kojoj je imao prenoćiti. U srijedu
jutro našli su ga u krevetu mrtva. Smrt je na-
došla usljed otrova što ga je te noći popio. Uz-
rok ovome očajnom koraku do sada je nepoznat.

U fond Hrvatskog Sokola. Gosp. Mato
Pavlović darovao je u fond Sokola prigodom
javne vježbe svoju kvota od K 2.—, u isti fond
darovao je gosp. Antun Salvesani K 2.—

Dubrovačka Građanska Muzika. Sinoć
je naša muzika izvršila pred općinskom Kafanom
ovaj program : 1. Pokorny : Marš konjičke divizije.
2. Rosenberg-Ružić : Hrvatska overtura, 3. Glioka:

»Žiznj za carja“ ; potpouri iz narodne ruske opere.
4. Leoncavallo: potpouri iz opere ,1 paglincci“.
5. Čingria: 19 ,oktobra“ marš. — U nedjelju će
koncertovati pred ,Hotel Odak“ na Pločama.

Sokolska zabava na Brsaljama. U ne-
djelju se je održala na Brsaljama najavljena Pučka
Zabava Hrvatskog Sokola. Čudnovato i nestalno
vrijeme toga dana skoro da nij& bilo uzrokom
za odgodu zabave, No poslije 4 sata malo se
razvodri, i tako je mogao naš Sokol da pođe
korporativno zajedno sa Dušanom na zabavu, Ko-
likogod je vrijeme bilo nestalno zabava je ipak
dosta dobro uspjela. Uprkos vremenu sakupilo
se je na Braaljama dosta svijeta da uživa i prati
lijepe sokolske vježbe. Uspjeh je materijalni ve-
oma dobar, a vrijeme je srećom propustilo. Cijelo
poslije podne uživali smo u lijepom i preciznom
izvađanju vježba sa kopljima, batinama, zastava-
ma, prostim vježbama članstva i na ljestvicama.
Napose moramo da istaknemo vježbe uzorno
odjela n& visokim ručama. Svi vježbači pobr«li
sa pri vježbanju silan aplauz. Zabava je potrajala
do kasno u večer,