geesu IZLAZI SVAKE SUBOTE. svemu

CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU.
BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO-
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU
PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED.
BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE
+ ZA PO I ČETVRT GODINE RAZMJERNO. ;:

ttamještenje tuđih kapetana
na našu trgovačku mornaricu

Iuterpelacija nar. poslanika Dra Melka
Čingrije i dr. proti primanju stranih
časnika u trgovačku mornaricu.

Zastupnici dr. Meiko Čingrija i drugovi pri-
kazaše u zastupničkoj kući u Beču na ministra
trgovine slijedeći upit :

U zadnje vrijeme počelo se je da pripušta
na naše parobrode za časnike inostrance, koji su
u inostranstva usposobljeni, i to Grke, Talijane
i Nijemce.

To postupanje pomorske vlasti, koje se ne
samo ne slaže sa dosadašnjom njezinom,
već ni zakonom opravdano nije, izazvalo je+ kao
što je shvatljivo, ogorčenje među našim pomor-
skim časnicima, koji vide tim ugrožene svoje
stališke interese,

Ali osim staleških interesa maših časnika, ci-
jelo naše pomorstvo trpi od take odredbe, a na-
pose radi nje trpe interesi primorskih zemalja,
čiji su sinovi, rad zaostalih trgovinskih i indus-
trijalnih prilika zemlje, bar u pomorstvu imali
neku mogućnost privrede, koja im je sada tom
nezakonitom utakmicom teško ugrožena.

Koji su razlozi, koji su ponukovali pomorsku
vlast na takav korak, javnosti nije bilo priopćeno.
Te nezakonite mjere oteščava baš činjenica, što
se nekako potajice provode, a da se zapravo ne
zna ni zašto su bile poduzete, ni za koje će se
vrijeme i u kojem opsegu da provode.

Navod, da bi vladala nestašica domaćih po-
morskih časnika, po mnijenju njihova saveza nije
opravdan; svakako nikome nije pozuato, kako je
pomorska vlast tu nestašicu ustanovila, i da li
nije bilo drugog načina, da joj se doskoči, nego
povrijeđujući zakon i otvarajući vrata inostrancima,
što je, do prave potrebe, samo zakonodavna vlast
mogla da uradi, a nikada egzekutiva.

Radi toga potpisani pitaju: Je li Vaša Preuz-
višenost voljna odmah potrebno odrediti, da pre-
stane dalje primanje inostranih časnika na austrij-
skim parobrodima i da budu opozvane one dozvole,
koje su već bile izdane od pomorske vlasti ?

 

| U Bosni

Dubrovnik, 7. novembra.

Kriza u Bosni traje već dulje vremena,
i radi/se na stvaranju saborske većine i
omogućenju radne sposobnosti sabora. Na
redu su mnoga važna, vitalna pitanja po
naš narod u anektovanim zemljama, pa
je bilo očekivati, da će rad narodnih
poslanika biti što moguće više složan i
zajednički. Znajući kakav je bosanski
ustav, i poznavajući namjere bosanske
vlade koja radi samo u prilog ne doma-
ćeg elementa i protiv karaktera zemlje,
znajući vrlo dobro, da ona favorizuje
nijemstvu i madžarstvu, narodni poslanici
trebali bi da budu složniji u obrani na-
rodnih interesa.

U Bosni se događaju stvari koje se
ni pošto ne bi smjele događati. Kurial-
nim sistemom vlada hoće da podržava
konfesionalne razmirice, Ako to vladi ide
u račun, kako što doista i ide, narodni
zastupnici bi morali što više i što inten-
sivnije raditi samo u nacionalnom smislu,
trebali bi biti rukovođeni samo nacional-

, nim principom.

Dok je stanje onakovo kakvo je da-
nas, ne možemo se ničemu dobru nadati.
Tamo se dolazi do muslimansko-hrvats-
kog sp ,musli ko srp Je,
i tako dalje — ali se nikako i nikada
ne pokušava doći do nekog nacionalnog
zajedničkog rada. Više manje, i u naj-
boljoj vjeri, nasjeda se vladi. Muslimaski
je elemenat onaj pomoću kog se može
doći do neke sporazumne akcije, a Mu-
slimani su vladino mezimče, privilegovani
i štićeni, te postadoše čak i nekom ucje-
nom za bilo kakav zajednički rad. Musli-
manska grupa vjerno služi vladi u svemu,
Njima je u račun, ali je na štetu našeg
dvoimenog naroda. Muslimani su nezasitni
i razmaženi sa darežljivošću vlade prema
njima, a za njih se troši više nego za
ostale konfesije. Država troši za same
šerijatsko sudove 300.000 K, a ove je

arnala akrila

Dubrovnik, 8. novembra 1913.

godine potrošeno 3,000.000 K samo za
one Muslimane koji su se vratili u Bosnu
iz bivših turskih zemalja. A kad se radi
da se uredi pitanje koje će da pomogne
isisanom našem seljaku, onda su oni pro-
tiv toga. Dimovićeva akcija za rješenje
bosanske krize, osobito gledom na ag-
rarno pitanje, trebala je naći potpore kod
hrvatskih i muslimanskih klubova, Svi
članovi hrvatskog kluba bili su za Dimo-
vićev prijedlog o pitanju. a
osobito biskupi franjevci Mišić i Garić,
a da nijesu ni tražili u otplati kamata
budžetom konfesionalni ključ.

A muslimanski klub? On stoji na sta-
jalištu, da se u agraru nema kmetovima
ništa olakšavati, dok se vjerski ključ i
kod kamata ne sprovede, Oni hoće da
država ugađa samo volji feudalnih begova,
a pošto su prema vladi uvijek samo po-
korni, to se nadaju da će im se izići u
susret, da će i dalje postojati kmetstvo,
i naš seljak gladovati i robovati.

Ovake se strahote mogu i moraju do-
gađati samo za to, što u Bosni se stva-
raju hrvatsko-muslimanske i slične zajed-
nice, a što nema nikakve nacionalne za-
jednice. Kad bude baza svakog rada
narodnih poslanika jedna srpsko-hrvatska
zajednica, onda će tek drukčije i bolje
iči. Za to omladini, koja je počela da
prokrčuje put zajedničkom nacionalnom
radu, želimo najbolji uspjeh.

 

O ekonomskom stanju na-
šijeh pomoraca

Na naš članak ,Tuđinci, časnici u našoj mor-
narici“, kojim smo ustali protiv uvađanja tuđinaca
u našu mornaricu, osvrnuo se je , Jedan pomo-
rac“ u br. 88. ,,Narodnog Lista“, da ispravi naše
navode glede materijalnog stanja pomoraca, U
stvari pak on ne poriče od nas iznesene činjenice,
glede položaja i plaća pomorskih časnika slobodne
plovidbe, dapače ih indirektno priznaje, ospora-
vajuć da nijesu primjerne teškom životu i mapo-
rima pomoraca.

Razumijemo, da mora da bude razlike u pro-
suđivanju prilika između nas i g. dopisnika, kad
veli: ,da nema novaca da plate pomorski zanat,
i da se jedna olnjna noć ne da platiti mikakovim
novcem“, pa opažamo na to, da kad bi se imalo
s takovim kriterijem prosuđivati pitanje radnih
nagrada, onda bi se u svakomu staležu našlo ljudi,
koji će ustvrditi, da se stanoviti rad ne dade pla
titi nikakovim novcem, kao što u istinu u svakom
staležu ima olujnih noći“, pa i u onim gdje su
radenici gore plaćeni o2 časnika slobodne plo.
vidbe.

Kolikogod g. dopisnik traži uzroka sadašnjoj
nestašici časnika u tome, što pomorsko zvanje
nija ni unosno ni privlačivo, mi smo ipak mni-
jenja, da kod nas u nijednoj drugoj struci nije
moguće zaraditi onako, kako što naši pomorci,
časnici na parobrodima slobodne plovidbe, mogu
zaraditi. Uvjereni smo pak, da se za plate od
K 2000—2600 za mladiće u 18. godini, K 2600
do 3500 za one u 20. godini, te K 4300—5500
za ljude od 25—30 godina (u kojoj dobi se na-
lazi, kako navedosmo, velika većina zapovjednika
na dubrovačkim parobrodima slobodne plovidbe),
može kazati sve drugo, samo ne da su na odmet,
pa da je time najbolje opravdano ono što smo
ustvrdili.

A što se tiče primjedbe, da nema svak strica
ili rodbinu za armatura, nama nije poznato, ba-
rem, što se tiče namještanja na parobrodima du-
brovačke plovidbe, da rodbinske sveze igraju ka-
kove uloge, jer se, koliko znamo, traže ga to u
opće naši ljadi, a ti su većinom iz teritorija bivše
republike dubrovačke, kao što su uvijek naši ka-
petani bili,

Glede krize u brodarstvu, koju g. dopisnik
spominje, svak znade, da su joj brodovlasnici prvi
na domaku, te da bi na pomorce samo u skraj-
nom slučaju, da treba veživati brodove, mogla
biti od direktnog utjecaju. Zoek out parobrodski,
u zadnjoj krizi, premda je bila vrlo duga i teška,
nije slijedio kod nas, jer od svih dubrovačkih pa-
robroda, kroz cijelo vrijeme krize, koja j
oko pet godina, nijesu bili vezani već samo dva

CRVENA HRVATSKA

izdavatelj i odgovorni urednik : IVO ARSETE. Godina XXII. — Broj 45.

nijesa odbacili mi toliku dividendu, da njom
mogu pokriti ni najophodnije otpise, Ako se ko
treba bojati krize, to su dakle brodovlasnici, čije
interese treba da i oni uzimlju u obzir, koji za-
govaraju interese pomoraca, jer su ti interesi me-
đusobno usko skopčani. [ zbilja stanje će se po-
motaca moći samo onda poboljšavati, ako bude išlo
dobro brodovlasnicima, a jasno je, da industrija,
koja ne uspijeva može samo da slabo hrani svoj

Što se tiče našeg obalnog parobrodarstva, mi
ne poričemo pak, da je tu stanje kapetana i po-
moraca znatno nepovoljnije, ali ujedno izričito is-
tičemo, da se potonjim mi nismo ni bavili, jer se
radilo jedino o pitanju uvađenja tuđinaca u našu
mornaricu, slobodne plovidbe, te su se i svi naši
navodi odnosili samo na slobodnu plovidbu.

Mi smo pri tom zagovarali riješenje ovag
nog narodno privrednog pitanja u interesu naših
pomoraca i brodovlasnika, te pri tom ostajemo i
danas, a ustat ćemo uvijek rado da uzmemo u
zaštita i zagovaramo poboljšanje stanja naših po-
moraca, te da branimo njihove opravdane zahtjeve,
kad se buđe o tom radilo. dg.

POJEDINI BROJ ZAPAĐA 20 PARA
PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A

 

Bilješke

List dalmatinske vlade, Smotra Dalmatinska,
donijela je jedan poziv na . pučanstvo u Dalma-
ciji. Vladin list poziva na sakupljanje priloga za
ranjene Arbanase, koji su se pošteno borili! Ovaj
apel vladina lista prelazi sve granice vjerojatnosti
i — smionosti. Pljačkačke napadače na našu braću
da naš narod pomaže!?! Apel vladina lista mi
smatramo provokacijom, uvrijedom našem narodu
u pokrajini; uvrijedom koju se ne smije zabo-
raviti. Naš će narod u Dalmaciji znati odgovoriti
na apel tim, što neće, naravno ni p6 pare prilo-
žiti za ,poštenu“ (zbilja - zgodan izraz!) borbu
Arnauta, a u svakoj prilici, što uzmogne, prilo-
žiće svojoj ranjenoj braći, kao i u vrijeme bal-
kanskog rata. Gospoda koja imaju smionosti i
tako apelovati na naš narod, izgleda da su sasma
izgubila pamet. Nije ni čuda!

*
* *

Jedan saradnik Ruskog Slova razgovarao je
sa g. Sazonovim, ruskim ministrom speljaih pos-
lova. Gospodin ministar ovo mu je izjavio:

»Moj put u Pariz i Berlin nema nikakav
naročiti karakter i nije izazvan nikakvom potre-
bom, jer me konkretni politički uzroci nisu pri-
morali na taj put. Boravljenje moje u Francuskoj
dalo mi je prilika da posjetim francusku presto-
nicu i da razgovaram sa francuskim državnicima.
Moji razgovori sa predsjednikom ministarstva i
ministrom spoljnih poslova omogućili sa mi da sa
zadovoljstvom konstatatujem potpuno jedinstvo i

obje strane. Izmjena misli u
Parizu potvrdila je ponovo onu harmoniju koja
karakteriše rusko. francuske odnose.

Vraćajući se preko Njemačko upotrebih pri-
iku da posjetim Berlin i da izmijenjam misli sa
njemačkim državnicima. Izmjena misli između
mene i državnog sekretara Betman Holvega i
podsekretara Dr. Zimermana, ticala se opšteg po-
litičkog položaja u Evropi i raznih pojedinačkih
pitanja. Diskusija sa državnim kancelarom na
mene je vrlo prijatno uticala i dala mi moguć-
nost da utvrdim da njemačka politika teži istom
cilju kojem i ruska t. j. održanju evropskog i
balkanskog mira, kao i održanje teritorijalnog
status quo-a azijskih turskih posjeda. :

Izmjenom misli u Berlinu ispoljilo se da i
Njemačka i Rusija, u cilja održanja status. quo-a
uviđaju potrebu reforma u Maloj Aziji, koje bi
odgovarale mjesnim Po sebi se razu-
mije da postignuti rusko-njemački sporazum  po-
čiva na odobrenju utvrđenog programa od/strane
ruskih i njemačkih saveznika. Berlinskim" 'razgo-
vorom se naročito postigao potpun sporažam u
pitanju reforama u Armeniji. Ja sam uvjerenja,
da je sasvim u interesu Turske da izađe na su-
sret željama velikih sila, tim prije što se njima
ne dira sultanov suverenitet i što će se tako
ustanoviti u tim turskim provincijama mir i red.
Budu li se uvele reforme i u ostalim azijskim
turskim provincijama, Busija će u njima vidjeti
samo garanciju za održanje reda u Maloj Aziji.

U pogledu željeznice u sjeveroistočaoj Ana-
toliji između Francuske i Rusije postignut je
sporazum. Ruska vlada se nada, daće i u rasko-
turskim pregovorima o pitanjima privrednim
doći do sporazuma. j

Što se tiče političkog položaja na Balkan
ministar se nađa da će pored svih nesuglasica
balkanski narodi najposlije shvatiti potrebu prija-
teljskih susjednih odnosa.

ija još
nije ispunila sve zadatke, šta više da će neizbježno
iskrsnuti nova pitanja, koja konferencija mora
riješiti.

»Pour le roi de Prusse“
Nirodni Listy od 30. listopada 1913.

U eksposeu o međunarodnoj sitnaciji Srbije,

ik Pašić,

kojeg je jučer iznio ministar predsjednik
opažaju se tonovi teških prigovora prama našoj
monarhiji. Zahvalio je Rusiji, Francuskoj, Engles-
koj i Njemačkoj, ali o susjednoj monarhiji mogao
je samo izraziti sažaljenje jer su dobre dispozicije
za poboljšanje susjednog odnošaja neprestano kva-
rene dogođajima, kao što bijaše glasovita izjava
'Tisze prigodom opasnosti sukoba između Srbije
i Bugarske samo da se unište, , jer balkanski na-
rodi imaju prava, da se međusobno zakvače“ kao
što bijaše kasnije zatražena revizija bukareškog
ugovora i kao što bijaše minuli ultimatum.

Pašić ponovno tumači, da je ultimatum bio
suvišan zbog povučenja srpske vojske iz Albanije,
budući je srpska vlađa opet izjavila, da će se
podvrći volji velesila, ali moralu se je ipak  po-
brinuti za jamstvo, da ne bude ponovno u naj-

iznenađena lupeškim provalama

da na Balkanu ne bude mira. Baš nije

to temeljito tvrditi, budući se u istinu naša di-
plomacija brine, da na Balkanu ne dođe do mira,
da tamo nijedna stvar ne bude definitivno riješena,
da tamo bude neprestano uzroka za nove sukobe.
To je stara taktika diplomacije, koju je izvrsno
shvaćao Bismark i u tomu su barem naime u
tom neprestanom bockanju i razjarivanju gospoda
sa Ballplatza pravi majstori.

Srbija sasma ispravno upozoraje, da ova
razjarivajuća taktika konačno nema smiala. Austro-
Ugarskoj nije potrebno dokazivati da je jača]od
Srbije. Zna za to i svako malo dijete; radi toga
nije potrebno držati u pripremi po nekoliko mje-
seca vojsku od toliko stotina hiljada. »Samouprava“
službeni list srpske vlade, pisala ie pred dva
dana: ,Danas se svijet dobija gospodarski i ka-
pitalom. Neuspješno je za Austriju vezivati k sebi
Srbiju suvereaitetom; bilo bi joj mnogo , uspješ-
nije, kad bi u Srbiji osigarala čvrsti i isticajući
se gospodarski položaj. Ovo je potrebno austrij-
skim narodima a potrebno je i samoj Srbiji“.

Ovako piše srpski službeni list, i tako trije-
zno o ovomu raspravlja. Ali mi neprestano bra-
nimo albanaške lupeže, podižemo im škole, uzdr-
žavamo crkve, subvencioniramo banke, dajemo
im oružje i zairu, mjesto da tražimo jedanput
nekakav način života sa Srbijom, pa da ne gle-
damo na Balkan samo kao na mjesto za izdavanje
našeg novca, nego i ma mjesto za izvoz naših
produkata. Uznemirajemo sveđer Srbiju ustupa-
jući tamo . Njemačkoj gospodarske pozicije. Ili

»pour le roi de Prusse?* Izgleda da uistinu ne
zna. Dokazuje nam to i poljski publicista Zdislav
Marycki, u krakovskom ,Swiato Slowiansk6m“, On
dokazuje, da balkanski sporovi, uprav spor između
a Beri I tjeraju vodu na
pruski mi itika uslijed nji me-
đusobnog trvenja sve se više ističe. E: se