Strana 2. Madžari ne će, da u prijateljskom odnošaju između Srbije i Austrije u Beogradu ojača aus- trofilski pokret, ali da se ni Austrija ne proširi na srpskom zemljištu, jer bi time oja- čao i slavenski živalj u monarhiji. Madžari bi radije voljeli, da se Austrija raspadne, nego da prestane biti madžarsko-nje- mačkom“ proročanstvo Poljak Marycki. Iz Srbije Temps donosi vijest iz Bukurešta, da su privremeni radovi na podizanju mosta kod Pra- hova, koji bi vezivao Rumuniju sa Srbijom, vrlo ubrzani. Između Beograda i Bukurešta već se vode pregovori o tome pitanju. » U ministarstvu financija spremaju se novi projekti za zaključenje trgovinskog ugovora iz- među Srbije i Grčke, te između Srbije i Turske. Projekti će možda još u toku ovoga saziva Na- rodne Skupštine biti izneseni na odobrenje. * Izginulim vojnicima podići će se spome- nici. Srpska vlada namjerava da o državnom trošku podigne dva velika spomenika, u Skoplju i u Beogradu, izginulim srpskim vojnicima u ratu s Turcima i Bugarima: Krediti potrebni za izradu spomenika unijeće se u budžet za 1914 god., kad će se i pristupiti izradi spomenika. - Na beogradskom univerzitetu otvoriće se još početkom idućeg ljetnjeg semestra poljopri- vredni fakultet. Komisija koja ima da izvrši pret- hodne poslove, već je u glavnom izabrana. U njoj su g. g. Sima Lozanić, Sava Urošević, Dr. Svetolik Radovanović, redovni profesori, ts Ivan Gjaja, docenat univerziteta. » Rumunske škole u novim krajevima Otvaranje rumunskih škola u novim krajevima počelo je prema utvrđenom sporazumu između srpske i rumunske vlade. Roditelji rumunskih učenika veoma se slabo odazivaju upisivanju svoje djece u ove škole. Broj upisanih đaka iznosi ispod četvrtine onog broja koji je za vrijeme Turaka bio upisivan. Većina roditelja upisuje djecu u srpske škole. Grčke škole Grčki mitropolit u Bitolju zauzeo se za što skorije otvaranje grčkih škola u novooslobođenim krajevima. U tome cilju obratio se on za mišlje- nje i odobrenje grčkoj vladi koja je odgovorila, da se prema odredbema bukureškog ugovora o mira škole otvaraju po sporazumu i odobrenju srpske vlade. Poslije ovakog odgovora grčke vlade obratio se mitropolit srpskoj vladi koja je preko ministra prosvjete i crkvenih poslova odgovorila da ona nema ništa protivu otvaranju grčkih škola na našoj teritoriji, ali da se u njima mora preda- vati na srpskom jeziku i da polovina nastavnika moraju biti Srbi. U toku ove godine otpočeće grčke škole rad. Prihodi novih carinarica Prihodi naglo izvoz svilenih čaura i duvana. prihodi ostalih carinarica u novim krajevima do- bri i za sada prebacuju rashode učinjene prilikom njihovog otvaranje. izvoz duhana U ovoj godini premašiće izvoz duhana iz Nove Srbije preko 350 vagona. Duvan je ovaj izvrsnog kvaliteta, te su 80 kupci zanj silno za- interesovali. Tako važnom izvoznom artiklu po- gvetiće se u idućoj godini od strane države oso- bita pažnja i nastojati oko racionalnog njego- vanja duhana. Drumovi u novim krajevima Ministru građevina odobreni su krediti za podizanje, opravku i održavanje drumova u no- vim krajevima. Naročita će pažnja obratiti drumo- vima koja su od vojničke važnosti: Prepolac — Priština, Ferizović — Priština — Đakovica; Voles — Štip — Kočane — Carevo selo. Kre- diti su unijeti u budžet za 1914. god. Razgraničenje s& Grčkom Iz Beograda javljaju nam da je između srp- ske i grčko vlade postignut sporazum u pozna- tom sporu oko razgraničavanja ispod Đevđelija. Sporazum je postignut u srpsku korist. Kratke vijesti — U Italiji su dovršeni svi izbori, Glasovalo se za mud prevem, Isbornika imo preko & milijuna; Francuska i štampa nezadovoljne su no- : — Njemačka se nije pridružila austro talijanskoj noti — Novoje donosi oštar članak protiv Austrije, o pitanje asra o Oučlije naspram. Srbije, te kuže, da A. u ovoj izreci izjavlja ovo Kasandrino se ona šest velevlasti, i da neće da specijalno vodi : i Italijom. ,CRVBNA HRVATSKA“ : — Između srpskih i bugarskih listova vodi se pole- 0+ ugovoru. e i riči PILE" na ustanak. . — Samouprava kaže, da Srbiji ne može niko braniti, da se sama brine za red i sigurnost na svojoj granici. nE. optužuju jedan drugoga za — Kralj Ferdinand će na posjete u Beč i Berlin. o i i E ee pripisuje se velika — Crna Gora memorandum elesile radi lana Ootnaja ornogorsko-arbansških grazića — Grčka je predala odgovor na demarche Austrije Italije. obraća svim — Grčka vlada izjavljuje, da i pregovore ora. - između Sjedinjenih Država i Meksika zao- o ultimatuma. — Umro je srpski đeneral Sava Grujić. — Pri s odu ijarke u Karlovcima, đeneral Janković je Zastupao zm Petra. — Prestolonasljednik Aleksandar otputovao je u — Demobilizacija stalnih bataljona u turskoj vojsci završena je. — Turska se protivi rusko-njemačkoj anketi o malo- azijskom pitanju. Drži da se povrijeđuje sultanov suverenitet. Žrtve mobilizacije Zasupnici Juraj Biankini i drugovi prikazaše u sjednici dne 23 listopada 1913 zastupničke kuće u Beču na ministra za zemaljsku obranu slijedeći upit: ; Vaša Preuzvišenosti! Prigodom ovogodišnje mobilizacije, s koje je Dalmacija užasno i najviše pretrpila, kao što nije nijedna druga kraljevina i zemlja u monarhiji, vojnička vlast digla je na- rodu pod kiriju i teretnu životinju: konje ma- garce, itd. Osobito u južnoj Dalmaciji seljak je imao velike štete, jer mu je životinja listom dig- nuta u doba, kada mu je najviše trebovala za poljske radnje. Srećom vojnička vlast nije je zadr- žala više od desetak dana, jer je ratna napetost iznenada bila popustila. Ali su vlasnici morali poći dizati živine sa mjesta gdje ih bijahu predali, izdangubiti opet više dana i još platiti vojničkoj vlasti za uzdržanje K 6.50 po komada. Obećana im je u istinu naknada, predviđena u vojničkim propisima, ali je do danas još mnogi nijesu pri- mili, pored opetovanih molba i živa nastojanja. Tako, na primjer, i ovih dana nam se tuže seljaci iz općine Orašca, da još čekaju naknadu za konje, koje su bili predali vojničkoj komisiji u Slanomu, a koji su im poslije deset dana povraćeni uz is- platu K 6.50 za uzdržavanje za svaku glavu. Takvih tužaba čuje se još i sa drugih raznih strana. S toga smo dužni upitati Vašu Preuzvišenost : I S kojih razloga nijesu još isplaćene naknade svim seljacima u Dalmaciji, poimence onima op- ćine Orašac u političkom kotaru dubrovaćkomu, kojima su prigodom ovogodišnje mobilizacije bile dignute teretne živine u vojničke svrhe ? II. Je li Vaša Preuzvišenost voljna svom pospješnošću zauzeti se, da i te naknade budu čim prije i najtočnije isplaćene ? Mladom kremenjaku Nadobudni kremenjak u članku ,Našim od nacije“ ustao je na obranu hrvatskog državnog prava i htio izšibati nacionaliste kao uništitelje hrvatskog imena i izrugivače hrvatske države. Mladi se kremenjak nada u uskrsnuće hr- vatske države, a ne može da se sjeti, da mi čisto hrvatsko države nemamo upravo od g. 1102. A i sve državopravne formacije koje smo i do tada imali nijesu uprav nacijonalne, jer i ako je u naših veliltaša bilo domoljublja-patriotizma, oni su domovinom smatrali samo ono zemljište, koje im omogućuje da lagodno živu, oni nijesu mogli da spoznadu i drugu pravu domovinu — živi hrvatski narod. Nemam namjere da ovim ocrnim naše veli- kaše, jer ni oni sami nijesu tome krivi, živjeli su doba, kad je cijelim svijetom vladalo takovo mišljenje, kad su ljudi bili podijeljeni u razrede, pa naravno da oni nijesu mogli umaknuti uplivu dotadašnjeg shvaćanja. Mi 1 današnji nacijonaliste, koji shvaćamo državu kao zajednicu ljudi za očuvanje zajedničkih interesu, bez obzira na klase, oni koji hoćemo državu na principima bratstva jednakosti i slo- bode, i u kojima narodoljublje (nacijonalizam) izbija pred domoljubljem (patriotizmom), nas — neka bude uvjeren i kremenjak interesuje naše historijsko državopravno uređenje, a zanima nas narodno pravna moderna država, da sam sobom odlučuje i upravlja, da ima neko- liko najbitnijih prava, kojih mu nesmije nitko oteti. Stečenje na temelju historijskog državnog prava ne daje valjane naslove za narodne traž- bine, a osim toga nije uvijek opravdano da tražim ja ono, što su nekad moji stari imali. Dostojnije je čovjeka i naroda, da s&m svo- jim trudom i radom steče, da na temelju svijesti i samostalna rada stvori uslove za bolju budućnost ne oslanjajući se mnogo na prošlost. Oslobođenje balkanskih naroda od turskog jarma, ujedinjenje Italije i Njemačke, pokrenulo je prirodno pravo naroda usprkos svima državnim pravima. Turska je vršila državno pravo na balkanskim zemljama, Austrijs i papa su nesumnjivo imali državno dravo na djelove Italije, pa ipak su sva ta prava uništena, njih je nestalo pred prirodnim pravom naroda. Historijsko državno pravo Srba i Hrvata ne stoji s toga u skladu s prirodnim pravom narod- nim, jer je ono partikularističke naravi, jer ne obuhvaća čitav narod. Mladi je kremenjak uvje- renja da Srbi i Hrvati nijesu jedno, pa eto me da mu i na to odgovorim. Hrvati su i Srbi došli na jug kao jedan na- rod u etnografskom smislu. Smjestivši se na razmeđu istoka i zapada vas narodni život bio je obuzet dvjema strujama — istočnom i zapad- nom — koje su tada bile u velikoj opreci. Onaj dio naroda koji se približio istoku, dobi za odgojitelje grčko-istočnu crkvu i bizantinsku državu, zapadni pak dio obrazova rimsko za- padna crkva i rimsko-njemačka država, i tako je naš narod uslijed vanjskih utjecaja bio razdijeljen u dvije protivne sfere. Ta dva protivna smjera utvrdila su se u našem narodu u dvjema državama, Vas ovaj dualizam narodni, nije ipak uništio narodnu indi- vidualnost Srba i Hrvata. To je bila samo borba raznih kulturnih vjerskih i političkih struja, i stvarala je u narodu kulturne vjerske i političke frakcije, Narodu je ipak i nadalje ostao jedan jezik, jedne ustanove domaćeg života, jedni obi- ćaji, jedno osjećanje. Nikla je ipak katkada i misao jedne državne zajednice, jer je Dušan Silni htio Srbiju staviti na čelo udružene Jugoslavije, a Hrvati Ivan i Pavao Horvat, Ivan od Paližne i Stjepan Lacković te bosanski kralj Stjepan Tvrtko i veliki vojvoda Hrvoje, htjeli su oko Bosne, Hrvatske i Dalmacije okupiti ostale jugo- slavenske zemlje. Po jeziku se dakle ne razlikujemo, religija ne dijeli narode, a kad bi se htjeli smatrati po- sebnim narodima s toga što smo se razvili kao posebne države, onda bi smo i Crnogorce mogli smatrati posebnim narodom a i Bosance obzirom na Tvrtka, a još bolje i Dubrovčane koji*su tek pred malo više od 100 godina izgubili svoju slobodu. Mi smatramo narodom skup ljadi jednog jezika, jednih običaja, jednih osjećaja, a sve te atribute nalazimo ua narodu hrvatskog i srpskog imena, pa ga zato smatramo jednim i jedini njegov spas i budućnost vidimo u njegovu za- jedničkom radu. R. Pregled Dopisnik češkog lista Narodni Politika javlja, da austrijske vlasti ne puštaju u Srbiju iseljenike iz Stare Srbije i Maćedonije, koji se vraćaju iz Amerike, nego ih šalju lađom u Bugarsku. s Budapest zahtijeva da austro ugarsko mini- starstvo spoljnih poslova jednom počne voditi brigu i o interesima monarhije. Monarhija se mora postarati za ojačanje svoga ugleda u sopstvenim granicama. Ona ne smije dražiti i vrijeđati svoje susjede, nego ih mora uvjeriti o vrijednosti svoga prijateljstva, Ugarska može i mora sebi tražiti potrošačke oblasti na Balkanu. Pesti Hirlap piše, da je sasvijem logično, što Srbija traži neke garancije glede arbanaških ne- reda i upada. Kad Austro-Ugarska hoće da igra ulogu protektora prema Albaniji, a ne dopušta da se Srbija brani po svome znanju i nahođenju, onda Srbija može s pravom zahtijevati vd Austro- Ugarske, da drži na uzdi svoju mezimčad, te da im ne dopasti, da uznemiruju svoje E: Zah- tijev Srbije ponovan je dokaz za to, koliku je od- govornost natovarila sebi na vrat Austro Ugarska stvaranjem Albanije. . Petrogradska Riječ donosi u uvodnom članku, govoreći o srpsko-austrijskim odnosima, da je pu“ zicija Rusije u ovom incidentu jasna sama po sebi. Srbija treba još jedared da sebi predoči da su riješenje londonske konferencije o obrazovanju au- tonomne Albanije donijele sve Velike Sile i da bi svaki pokušaj ,da se forsira“ to riješenje bio i opasan prije svega za samu Srbiju. U naklone i iskreno savjete Srbiji, o potrebi da izbjegava sve izazivačko ko- rake, gotovo sva ruska štampa. Ali s pogledom što je autonomna Albanija djelo Italije i Nj cijelo Broj 45. kim zajmovima, mogao je Sazonov, ne bez kori- sti po samu stvar, porazgovarati sa svojim fran- cuskim kolegama. * Journal donosi o grofu Berchtolda i austrij- skoj renti, među ostalim, i ovo: Austro-Ugarska, ako je suditi po njenome držanju još od otvara- nja istočnog pitanja, voli publicitet. Elem, izgleda, da reklama, koju je učinio dualističkoj monarhiji grof Berhtold, veliki... vulgarizator austrijske moći, nije dao željene rezultate; jer, ako se ispitaju kursevi od 49 austrijski, vidi se da su od 98 fr. krajem septembra 1912. pali na 95 franaka 18 avgusta 1913, a dostižu danas samv 89,50. Ova taksa je najniža koja se vidjela za trideset godina na ovamio... I pitaju se zašto? ki Pesti Naplo donosi jedan dopis iz Pariza o konifurenciji protiv Austro-Ugarske. 'Tu piše, da iz razloga konkurencije agituju u Srbiji ne samo francuski i engleski, nego i njemački trgovački agenti, kad pokazuju svoje mustre. Njemačka je konkurent još najopasniji. Dubrovačke vijesti Imenovanje. Naš odlični sugrađanin, kot. su- dac g. Miše Vidak imenovan je pokrajinskim savje- tnikom pri ovdašnjem sudu. Iskreno čestitamo. Iz uredništva. U današnjem broju ispuštamo mnoge vijesti. Radi prenatrpanosti materijala bili smo prisiljeni izbaciti mnogo toga. Neka se go- spoda dopisnici izvinu i ustrpe. Sarajevska Srpska Riječ prenijela je prvi dio našeg uvodnog članka u prošlom broju pod nat- pisom 118.000. Domobranska bolnica. Prisiljeni smo da se opet povratimo na ovaj predmet. O pitanju prenosa domobranske bolnice pisali smo mjeseca juna na istome ovome mjestu. Čim je onda naša općina saznala, da je Domobr$nsko Zapovjedništvo stupilo u pregovore za unajmljenje Ville Rome i susjedne kuće za bolnicu, odmah je obavijestila o stvari g. načelnika Dr. Melka Čingriju, koji je tada bio u Beču. Naš načelnik pošao je k mini- stru za zemaljsku obranu g. Georgi, predočio mu cijelu stvar i nastojao ga uvjeriti kolika bi se ogromna i neprocjenjiva šteta tim nanijela Du. brovniku, kad bi se namjestila bonica na mjestu gdje se grad najviše razvija. G. ministar Georgi odgovorio je g. načelniku, da će se tačno /infor- mirati o stvari i o tome ga izvijestiti. Ovo bi bio kratki historijat toga pitanja. Me- đutim dogodilo se je nešto, čemu se niko nije nadao. Početkom ove sedmice sklopljena je po- godba i domobranska bolnica prenijela se je u Villu Roma. Nikako ne dopiremo i ne možemo da shvatimo zašto vojna vlast nije uzela u obzir i uvažila razloge navedene sa strane naše općine i građanstva, već mimo njih radi protiv interesa našeg grada i predgrađa? U ovome slučaju okol- nosti su takove, da je domobranska bolnica mo- gla biti smještena na drugoj strani, na zemljištu uz stari put“, u pravcu domobranske kasarne. Tu, na tome mjestu, bolnica ne bi niti iz daleka smetala napretku našega grada. Već ima dokaza o velikoj šteti, što je donosi sa sobom blizina bolnice, tako da neki vlasnici zemljišta, koji su namjeravali da na onom njjestu sagrade ville i kuće, odustali su od toga. Za vojnu je vlast sa- sma indiferentno bila bolnica uz stari ili uz novi put dok je za naš grad ta okolnost odlučna i od velika zamašaja. Ovim činom vojne vlasti pogo- đeni su u živo interesi našega grada. Vojna vlast pozivlje se na činjenicu, da na putu od Gruža već ima pokrajinska bolnica. Razlog dosta labav. Osamdesetih godina, kada ' se je gradila pokrajinska bolnica, ko je i sanjao, da će se Dubrovnik po malo razviti u liječilište. Da se tome nije niko nadao dokaz je i to, što su se u ono doba okolni tereni mogli imati tako rekuć za ništa, a danas? Naravski, dandanas svak žali da je pokrajinska bolnica na onome mjestu, pa zato baš se borimo i ustajemo proti tomu da se druga namjesti malo dalje. Pa po- krajinska je bolnica zaklonjena, zaštićena, ima pred sobom vrt, & u njenom pravcu prama Gružu nema bogzna kako velikih kompleksa građevnog zemljišta, dok Villa Roma kao bolnica nije nikako zaštićena, a oko nje su sve sami tereni za gradnju. Činom vojne vlasti, općina i građanstvo stav- ljeno je pred fait accompli uza sve protestovanje pom razvijanju našeg grada, a u tom pothvatu općinsko će upraviteljstvo poduprijeti cijelo građanstvo. Poslije Fewerrayona, kojim stognut i opasan Lapad, tako te ne razvija dok se ne ukloni barutana, s može treba 4 : veliki udarac njegovu napretku i Sastanak upravitelja. Upravitelji tinskih srednjih zavoda, na sastanku u predložili su vladi uniformisanje srednjoškolaca. bio