Strana 2. i gastva i blagostanja, kulture i napretka. Osim toga i svi manji trgovački i industrijski kapitali bi se mogli sastaviti među gore rečenom braćom, koja prema interesima Srbije imaju sasvim drugo Engleza Ukrštanjem ekonomskih interesa i zajednička saradnja na uređenju i podizanju ovih krajeva najbrže će stvoriti uslove za naše narodno jedinstvo. Pozivamo u pomoć, dakle, našu braću iz Austro- Ugarske, a uvjereni smo da će se-oni toj pomoći rado i iskreno i odazivati. Tri kulturna događaja u Hrvatskoj na radost Jugoslavenskom narodu U Trstu je ove godine na slovenskom pozo- Pjeva se slovenski, a srpsko- hrvatska djela na srpskohrvatskom jeziku. Popu- larna domoljubna Zajčeva opera »Nikola Šubić Zrinjski“ oduševljuje slovenskog građanina i rad- nika. Gostuju i umjetnici Zagrebačkog Kazališta; tako je 19 okt. gostovala hrvatska pjevačica Mira Korošec koja je postigla ogroman uspjeh. Tršćan- ski Slovenci, koji hoće da Jugoslavenstvu očuvaju "Trst, dokazuju i na ovaj način, da se osjećaju zbog domaćih stranačkih razmirica. Sad su došli Hrvati iz Zagreba, priskočili slovenskom pozorištu u pomoć i tako su sada dvije jugoslavenske po- zornice pod jednom upravom. 21. i 22. oktobra pjevala je zagrebačka opera u Ljubljani ,,Trova- tora“. Pozorište je bilo dupkom puno, općinstvo oduševljeno. Pjevalo se naravski srpskohrvatski, drame će se davati u slovenskom književnom je- ziku, a hrvatski gostovi prikazivaće u srpskohr- vatskom jeziku. Na polju umjetnosti pozorišne po- stigli smo dakle najprije jedinstvo Slovenaca i Hrvata. Želiti je, da uzaj gostovanja na svim jugoslavenskim pozorištima što više učestaju, tako će tek pozorišna umjetnost izvršiti svoju nacijo- nalnu i kulturnu zadaću. U Gorici je 25. okt. predsjednik » Matice Slo- vanske“ dr. Fran Ilešić otvorio seriju predavanja govorom s historičkom značenju balkanskog rata. Gorica je doduše prama vani talijansko“ mjesto, ali je polovica stanovništva slovenska i Slovenci će konačno potpuno pobijediti. Općinstvo je dup- kom napunilo dvoranu i povlađivalo govorniku, koji je s jugoslavenskog stanovišta pretresao nauke posljednjih događaja. Predavanja će se nastaviti. Predavaće također tri profesora zagrebačkog sve- učilišta. Kratke vijesti — General Savov poriče vijestii o zaključe- nju tursko-bugarskog saveza. — Zaključenje mira između Grčke i Turske savršena je stvar. — Sve se više šire vijesti, da predstoji novi balkanski — savez, srpsko-crnogorsko-rumunjsko- grčki. — Srpski književnik Nikola Gjorić umro je u Skoplju. da su Arnauti upali u srpsko zapalili ga. Vojska je otišla da — Direkcija srpskih državnih željeznica, u završnom računu za 1912, pokazala je čist pri- hod o 7!/a milijuna dinara — Beogradski Balkan donosi sofijsku vijest, da će se kralj Ferdinand u brzo zahvaliti u ko- rist sina Borisa. - po ju će se otvoriti velika javna — Na 19. o j slavi se išnjica bitoljske bitke i žičmnja Bitolja. nij ie dan niti vanredno proslavljen u Novoj Srbiji. — Sutra će pa Četinju biti velika svečanost u proslavu stogodišnjice rođenja veliko pjesnika Petru II. Petrovića Njegoša. Godina rođenja pjes- nika Ši nije stalna, neki drže : 1811, a 1813. Prevlađuje tvrđenje za godinu 1813, 1 tako je 16. novembra ove godine uzet kao dan stote godine o rođenja. — Zednja Hrvatska Riječ donosi lijep članak ra vor politiku natrag k hrvatstva. članku se da taj poklik ne smije značiti: daleko od srpstva, daleko od onog sistema i farti- maša koji zno, u potonje vrijeme, izba- cuju taj poklik. Jedinstvo sa srpstvom znači biti s brvatstvom. te se ne valja dati zavesti od onih koji Hoće da razraše to jedinstvo, koje je prirodno. — Sloboda, list što izlazi u Buenos Kire, prenosi u ini uvodni čl našeg lista pod naslovom ,U iznimnom stanju Domaće vijesti Sutra nedjelja 16. svečano Naravski da će proslava biti naročito sve- na Cetinju. ,Glas Crnogorca“ donosi pro- proslave. ima izvršiti sutra u varoši, crkvi, Proslava se Vladinom Domu i Zerskom Domu na Cetinju. if /CRVBNA HRVATSKA“ Vijećanje vrhovne uprave stranke prava. »Hr- wat“ donosi dugi komunike o vijećanju vrhovne uprave stranke prava, koje je trajala dva dana. Na vijećanju pretresale su se političke prilike u Ba- novini, u Dalmaciji, u Bosni i Hercegovini, a raspravljalo se i o odnošaju stranke prava na- prama koaliciji. U prvoj točki komunikeja kon- statira se,,da su Bošnjak, Milobar, Pazman i Prebeg, koji nijesu prihvatili tršćanskih zaključaka, prestali biti članovima vrhovne upravo stranke prava. Jednako je ustanovljeno, da dr. Horvat također nije više član uprave. Dr. Starčević ovla- šten je, da čim bude moguće, sazove banovinsku organizaciju stranke prava, da popuni mjesta istupilih članova, Glasilom stranke prava progla- šen je jedino ,Hrvat“, a »Hrvatska“ se ogriješila o principe stranke. Glede spora u Dalmaciji stvoren je zaključak, u kom se veli, da se dr. Drinković i dr. Krstelj pozivlju, da se u javnom djelovanju povrate stranci prava i podvrgnu ustanovama ustrojstva vrhovne uprave u roku od osam dana. Ne učine li to, smatrat će ih se, da su istupili iz relova stranke prava. To se veli u drugoj točki. U tre- ćoj točki veli se, da su se raspravljale političke i stranačke prilike u Bosni i da su stvoreni za- kljačci, koji će se podastrijeti tamošnjoj orga- nizaciji. U točki četvrtoj veli se, vrhovna uprava stranke prava raspravljala je o odnošaju stranke prava u Banovini naprama hrv.-srpskoj koaliciji, te je poslije svestrane raspravo stvorila jedno- dušne odluke, koje će se prema potrebi svoje- dobno objelodaniti. Za međusobno je. Siidslavische Rundschau“, odlična slovenska novinarska agencija u Beču, čiji je vlasnik i urednik Dr. Kramer, bečki dopisnik ljubljanskog Slovenskog Naroda“ i tršćanske ,Edinosti“, počela je izdavati jednom na sedmicu informativne vijesti u hrvatskom je- ziku za hrvatsku, srpsku i slovensku štampu. Cilj je ovom hvalevrijednom poduzeća: da upoznade Slovence sa prilikama kod Hrvata i Srba; Hr- vate sa prilikama kod Srba i Slovenaca; a Srbe sa prilikama kod Hrvata i Slovenaca. Smatrat će se — kaže redakcija — sretnom, bude li time potaknula naše novinstvo na rad međusobnog upoznavanja, te doprinijela svoj, ma i kako čedan kamičak izgradnji srpsko-hrvatsko-slovenskog na- rodnog jedinstva i naše narodne kulture. Novi broj ,Srpskog Sveta“. Izišao je iz štem- pe četvrti broj ,Srpskoga Sveta“ sa odabranim alikama i biranom sadržinom, te se već sada vidi, »Srpski Svet“ ima svoj promišljen program, i ako ga na početku izlaženja nije objavio. Vidi se, da je listu glavni zadatak nacionalno prosvjeći- vanje, te je list već time zaslužio, da se za nje- govo širenje zauzmu svi prijatelji nacionalnoga rada. ,Srpski Svet“ je jeftin, jer stoji samo pet kruna godišnje, iako izlazi svake nedjelje. Oni, koji bi bili voljni, da se za »Srpski Svet“ zau- zmu, dobiće na zahtjev jedan ili više brojeva na ugled besplatno. Adresa : Upravi ,,Srpskog Sveta“, Novi Sad. Dopisi Južna Dalmacija, 9. novembra. (Neumjestan i nezgodan napadaj). — U ,Na- šem Jedinstvu“ od 6. tek. jedan dioničar“ kri- tikaje — ja bi reko, napada — naše domaće dru- štvo Raguseu. Nepoznavajuć, pa zato i nepušta- juć se u stvar, želim ipak izreći sumnju da li je pisac onoga članka njedan dioničar?“ Ako je, onda je vrlo loš. Jer dioničari ne iznašaju u no- vine stvari, koje, pa bile i istinite, mogu nanijeti štete društvu. Za te su kritike društvene skup- štine, a ne novine, i preko kojih se najprvo po- stižu poboljšanja koja se žele. Mi Hrvati imamo jednu veliku manu, da o poslima pišemo po no- vinama istom lakoćom kao i o politici. Naprotiv, između posala i politike ima velike razlike. Posli su interes, a politika je — politika. Treba imati pa umu i to, da smo a velikim poslima mi još novajlije, da su naši stariji ljadi mahom imali odgoj u talij jeziku, pa da njima i iz te hničkih razloga nije lasno odjednom stvari izvr- nuti. To je posao mlađeg naraštaja. Ako stari Dubrovčani namru svojoj djeci onaku flotilju pa- robroda, kakvom se nemože podičiti nijedan grad veličine Dubrovnika, valjda na cijelom svijetu, prama mlađima, koji smo izučili narodne škole, bit će lakše pomaroditi uprave, nego je njima bilo podignuti industriju, koja cijelom narodu slaži na čast. Dakako, mane u koliko ih ima, treba uvijek odatranjivati, ali, opetujem, to se dade mnogo bolje postići, u stvarima od posala, preko druš- tvenih skupština, i direktnim općenjem sa, upra- vom, koja, u slačaju Ragusee sastoji se od dobrih Hrvata i Srba, pa se nemože pomisliti da ista nebi tužbe uvažila, i uvela poboljšice, kako je to do sad u mnogočem uradila. x oy. veći dio prostrane Stonjske općine, u tim prodo- linama i kotlinama uz hercegovačku granicu gdje se za turskih vremena hajdukovalo i haračilo, u potpunoj mjeri, i time zaustavljalo svaki pristup civilizacije, učinjen je u zadnja dva decenija ve- liki napredak, da se takav nagli skok na bolje rijetko gdje nalazi u Dalmaciji, sva sela do ne davno bez pučkih škola, ipak je većina mlađeg muškog naraštaja naučila čitati i pisati, jedan od drugoga. Vidio sam tu seljaka koji dariva svoju vlastita kuću, da pospiješi dolazak pučke škole, i seljaka koji s potpunom spremom predsjeda op- ćinskom izbornom povjerenstvu. Toi bistrini i da- rovitosti primorskog seljaka, ima Stonjska općina, da zahvali svoju demokratizaciju. Primorje se s punim pravom ponosi, da su pučke škole koje su se kroz zadnjih šest godina sagradile, u svim primorskim župama, djelo domaćih sinova, bez pomoći takozvane gospode. Ovo spomenuh da se vidi kakovi su uvjeti za ekonomski razvitak Stonjskog primorja. Otrag deset godina u Primorju nije bilo dućana, a de- nas nema sela a da nema bar po jedan, selija : Štedrica. Imotica, Topolo, Stupa, Ošlje, Smoko- vljani, Visočani i Branilovići broje 1900 duša, pak pogranična hercegovačka sela: Duži, Moše- vići, Kiševo, Gradac; Hratanj, Dubravica, Grabo- vica, Radetići i Drijen, sva ova sela traže izlaz na more, i sva gravitiraju prama prirodnoj luci »Bistrini“, koja je udaljena od najbližeg Primor- skog sela za %. sata, a najdalje za 2 sata hoda, u svim spomenutim selima, ne rodi ni cvijetak buhača, niti se ubere list pelina, a da ne prođe preko Bistrine, ne potroši se ni komad bilo ka- kve robe, a da nije došao preko Bistrine, sav uvoz i izvoz ide preko nje, ali parobrodi društva Dalmatie, koji prolaze u Mali Ston pokraj Bistrine, još se ne svraćaja na Bistrinu, jer naši usrećite- lji još nijesu našli za shodno da to odrede, već primorski trgovci moraju svoju robu dva sata vo- ziti s lađom u Mali Ston, i tu je pod vedrim ne- bom ostaviti do dolaska parobroda a svoje naručbe moraju čekati u Malomu Stonu, i tako gubiti nadnice, a da i ne spominjem troškove s lađom. Parobrod nebi trebao više od četvrt sata za pristup na Bistrinu, a da bi imao posla, svjedoči razvitak trgovine buhača i pelina, koja je sada u rukama primorskih trgovaca, i koja je u Primorju dosta obilna, svjedoči broj dućana, seoska bla- gajna i poštarski ured u Ošljema. Čuli smo da je ovo pitanje bila potakla Tr- govačko obrtnička komora u Dubrovniku, ali da su nastali prigovori, da ulaskom parobroda u Bi- strinu, uništila bi se gojidba kamenica u Bistrini. ako je istina da takov prigovor opstoji, on je ne- osnovan, a ljudi kojima iskreno leži na srcu do- brobit naroda, lako će uvidjeti pravo stanje stvari, kamenice se goje po kutovima obale, i to u plitkoći a ne posred Bistrine, kud bi parobrod imao prolaziti, i kud mu je najkraći put. U ostalom kad bi taj prigovor i bio opravdan, što nikako nije, zar se mora radi osobnih sitnih dobitaka jednog čovjeka spriječavati napredak i ekonomski razvitak čitavog jednog kraja? Kad je more u svakom mjestu gdje dopire izvorom bla- gostanja i dobiti, zar će to isto more ostati za Stonjsko primorje mrtvi kapital? zar će po na ravi lijepa luka Bistrina za uvjek ostati bez pro- meta i trgovine. Mi se nadamo, da će rodoljubi u Trgovačko obrtničkoj komori u Dubrovniku, općinskom vi jeću u Stonu, zastupnici na carevinskom vijeću, uzeti ovo pitanje u pretres, jer to im je sveta rodoljubna dužnost, doći u susret željama i po- trebam naroda, a opravdano se nadamo da ne će vlada imati razloga ne izvršiti svoja dužnost, jer će uvidjeti da je pristup parobroda u Bistrinu, jedna velika narodna potreba, nužni uslov za raz- vitak cijele Stonjske općine, jer dolaskom paro- broda na Bistrinu, riješit će se pitanje parobroda pod Hodilje, koje također to želi i potrebuje, tu bi se tim dolaskom u velike razvio promet ribe, osobito slanih sardjela, koje iz Hodilja izvoze u velikoj mjeri, a sada je moraju prenašati u Mali Ston, da se odašalje u svijet, premda im paro- brod prolaskom tiče kućni prag a ne zaustavlja se. Dubrovačke vijesti Lične vijesti. Ovo dana nalazi se u našem gradu g. Smail-aga Ćemalović, poznati vođa ne- prednih Srba Muslimana u Bosni i Hercegovini. Ne dajmo naše svetinje! Katolički list donosi izvadak iz pisma dubrovačkog biskupa D.ra_Marčelića zagrebačkom nadbiskupu koadju- toru D.ru Baueru, pred posvećenje crkve Sv. Vlaha u Zagrebu. U pismu dubrovački biskup javlja, da je ovdješnji kaptol stolne crkve j za- ključio, da se jedna čest moći Sv.. Vlaha prenese iz Dubrovnika u Zagreb. Novine javljaju, da se tom prilikom sprema u Zagrebu naročita crk vena j dubrovačkog biskupa iza- ushićenost. Mi shvatamo Broj 46. historičke i monumentalne svetinje. Do tog pre- nosa ne smije doći ni pod koji uvjet. Dubrov- čani! Ne dajte da Vam se nose iz Građa Vaše svetinje nikada! Sve nam dižu, nose, iskvaruju i uništavaju, pa i zadnje svijetle tragove naše slavne prošlosti hoće da nam dignu, da ih od- nose. Dubrovačke moći uvijek su bile čuvane u našem moćniku. Znatni ostatak te se spasao od sudbonosnog potresa bio je za neko vrijeme pre- nesen na čuvanje u istočnu dubrovačku tvrđavu, pa opet prenesen u moćnik u crkvi. Danas se moći, koje su jedan od posljednjih tragova du- brovačke veličine, bogatstva i umjetnosti, čuvaju u moćniku stolne crkve, pod dva ključa, od ko- jih je jedan u rukama Općine, a drugi stolne cr- kve. Moći, ma da su u posjedu stolne crkve, one su dubrovačke, one su naše, one su spomenici našega grada. Ni najmanja čest njihova ne smije se nikuda odnositi ni prenositi. Dubrovčani! Ne dajmo nikome naše svetinje! : Čitulja. U srijedu jutro preminuo je Krsto M. Popović. U četvrtak poslije podne u 3 sata io mu je priređen lijep sprovod. Vječni mu koj a ožalošćenim naše saučešće. M Dar Hrvatskoj Universi. Naša odlična sugrađanka g.đa Mare ud. contesa Vojnović da- rovala je zagrebačkom sveučilištu portret svog blagopokojnog supruga Dra Kosta Vojnovića. Portret će se smjestiti u sveučilišnu aulu na spo- men rektorovanja bivšeg rektora hrv. univertiteta Dra Kosta Vojnovića. Njegoševa proslavu. Sutra se navršuje stogodi išnjica rođenja vladike Petra II. Petrovića Njegoša, pjesnika Gorskog Vijenca, Ova će se 100 godišnjica proslaviti i u našem gradu. Matica Srpska održaće u drugu nedjelju tom prigodom svečanu sjednicu u dvorani Sloge. Poslije otvora svečane sjednice govoriće o pjesniku i njegovu radu g. Dr. Frano Kulišić, tajnik Matice. Promocija. Jučer je promoviran u auli za- grebačke universe na čast doktora prava naš sugrađanin g. Antun Buconić. Našem prijatelju srdačno čestitamo. Novi dubrovački parobrod. Dubrovačka trgovačka mornarica opet se je povećala s jednim parobrodom društva Napried. Novi parobrod nosi ime Dubrovnik. Stigao je u srijedu u jutro, po običaju, pred gradsku luku. Radi ružna vremena onog dana pozdravi grad i proslijedi put Gruža, i usidri se u grušku luku, gdje poslije podne istoga dana bi obavljeno krštenje. Blagoslovio ga je Don Ivo Marinović, a kumovali su g.đa Mare Kastropil i g. Dr. Antun Pugliesi. Svečanom činu prisustvovalo je mnogo pozvanika. — Dubrovnik je sagrađen u Engleskoj. Nosi 7700 tona. Dugje 380 stopa, a širok 49. Veseli nas i raduje napredak dubrovačke tr- govačke mornarice i dok želimo novom parobrodu najbolju sreću ne možemo, a da nešto ne opazi mo ili — bolje regeno — napomenemo. Svaki se čas kod nas krsti po koji parobrod. Svečani mo- menat. Parobrod je iskićen svim mogućim zasta- vama, zastavicama i znakovima, a našim narod- nim -- nema ni traga! Mi se ponosimo s našim trobojnicama, ističemo ih u svim svečanim mo- mentima, pa zašto ne postavljamo naše hrvatske i srpske trobojke i u ovakovim prigodama ? Proslava sv. Tripuna. Dne 10. tek. mj. ovdje nastanjeni Bokelji obdržaše u stolnoj crkvi na čast njihovog parca sv. Misu uz pjevanje sve- čeve himne. Nestašica činovnika na Poreznom Ure- du. Više nam se građana tuži, da na mjesnom Poseznom Uredu i ako pozvati na isplatu ne mogu biti otpremljeni, te su usilovani više puta povraćati se i na satove čekati, sasvim da činov- nici koji otpremaju stranke ulažu svu moguću hitrinu, te su strankama u čemu gdd bilo pri ruci. Nije ništa bolje ni na drugim odjelima (likvidaciji, taksama), pošto i tu se mora čekati jer nema čnovnika, tako da je jedan te isti či- novnik prisiljen trčati od odjela do odjela i ot- premati stranke, što nanaša veliki gubitak vre- mena strankama. Toliko na znanje starijoj vlast, da bi se pobrinula otstraniti ove nepodobštine, dodijeljenjem dovoljnog broja činovnika mjesnom Poreznom Uredu. Iz uredništva. Sinoć kasno u večer primili smo dopis iz Zagreba, te žalimo da ga danas ne možemo uvrstiti jer je stiglo prekasno. Dopis govori o skupštini nacionalističke omladine, na kojoj se stvorio zaključak o apstinenciji u izbo- rima za Potporno Društvo, jer bijaše uskraćeno neopravdano pravo glasa pravoslavnim Srbima. Ostalu gg. dopisnike molimo da se uštrpe, ući će sve redom. Iz Sokola. Sutra priređuje Hrvatski Soko redovita domaću zabavu. Uprava moli publiku, da izvine radi programa, pošto nije bilo vremena da se pripravi.