NINE OI S RRRJANIJE waaau |ZLAZI SVAKE SUBOTE. Guess CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED- BROJFN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE . ZA PO I ČETVRT GODINE RAZMJERNO. : Povraćeni ustav Ukidanje komesarijata sa susljednim uspostavljenjem ustava u Hrvatskoj sa- činjavaju po našem dubokom osvjedoče- nju znatan korak naprijed. Mi ne ćemo sada uzeti na oko, da li nije možda koalicija prerano se sporazu- mjela sa vlastodršcima — cijeneć da nama odavle fali dovoljnih podataka da to ta- čno presudimo. Mi ne ćemo također da nožem ranar- nika seciramo pojedine tekovine koalicije, jer po našem sudu nije to sada glavno, a s druge strane ne smatramo potrebitim, “ da iznesemo potanku analizu svih šteta prouzročenih od dojakošnjeg apsolutizma u onom izmučenom dijelu naše domovine a evo zašto: U današnjem stanju stvari, ma kakove bile tekovine dozvoljene od Pešte i od Beča, cijenimo, da ih ne bi minula sud- bina svake koncesije, koja docna nastupa — biva, njihova je vrijednost možda za 2/2 smanjena — u koliko še pak tiče šteta od apsolutizma, cijenimo da one pretr- pljene od našega naroda nijesu veće od onih što ih je pretrpio ugled faktora, koji su ga zaključili i tako dugo podržali. ,Se Sparta piange, Messene non ride“. S toga mi ćemo preko svega toga da pređemo, pošto znamo da je naše općin- stvo, koje sve one žalosne događaje bu- dnim okom a krvarećim srcem iz dana u dan pratilo i dobro upamtilo. Drugo nešto nas danas zanima. Nigda možda u Hrvatskoj kao ovoga puta nije uspjelo dokazati, da se pri sa- stavljanju saborske većine mora da uzme obzir i na volju naroda. Dojakošnji jedini ,mjerodajni krugovi“ prinuđeni su na za- ključak, da u državi ustavnoj postoji još jedan ,mjerodajni“ čimbenik, a to je volja onog naroda, koji nije samo za to stvo- ren da plaća cijeli trošak i u novcu i u krvi. Odista mi dobro znademo u kojoj su mjeri nama pomogli sjajni vojni podvizi na Balkanu, a najskoli divne pobjede braće nam Srba i na Kumanovu i na Bregalnici. Ipak, ko će poreći gla hrvatsko- srpska koalicija je, uz zamjerno prego- renje, uz znatne žrtve i ustrajnost, izvoj- štila našemu narodu priznanje toga pri- mordijalnoga ali doslije neuvaženoga pra va, a to je tečevina, koja će u aktivu koalicije ostati bez dvojbe zapisana sjaj- nim slovima, jer i ako“ne odmah a ono za cijelo u nedalekoj budućnosti to će da urodi odličnim plodom. Ako se pak uvaži nepritajeno nepo- vjerenje na koje je koalicija nailazila u višim sferama te zaplotnjačko lagumanje sa strane stanovitih stranaka i klika, pra- vedan ocijenitelj valja da joj dade zaslu- ženu poštu i priznanje. Vara se pak onaj koji tvrdi, da je i madžaronska stranka mogla da donese ono što je donijela koalicija, jer najprvo mi nemamo nikakvog dokaza, da su ma- džaroni nigda to ni pitali, jer su obratno oni bili za to da im vlada kao i za Khue- novih vremena i sa Khuenovskim sred- stvima stvara većinu, a s druge strane si duo faciunt idem non est idem, Ko će pametan i ko pošten vjerovati, da je isto, ako vladi davaju pravac To- massich-i, Spevci, Rauch-i i slična krasna imena, ili ako ga davaju ljudi karaktera jednog Badaja, jednog Pribičevića, jednog Lorkovića, jednog Medakovića i t. d.? Stranka madžaronska se razišla, n to je činjenica tako radosna, da će odjeknuti veselo diljem cijele ovlasti našeg jezika. One će zlokobne mumije biti svrstane u ono odijeljenje političkog muzeja, što im ga narodna porota voć odavna opredi- jelila. Ja cijenim, da smo dužni mi sa ovih naših žala da honoriramo sa simpatijom i priznanjem i ovaj nesumljivi uspjeh ba- novinske koalicije. A kad smo pri tom, neka nam bude dopušteno da istoj nešto ne savjetujemo, već samo da joj stavimo na srce, neka bi obaznala što mi ovdje u zajedničkom interesu smatramo da bi, po mogućnosti, bilo uputno da se tamo provede. U prvom redu, cijenimo, da se ona- mošnja javna administracija mora tako o pročistiti da budu za budućnost omemo- gućene one dojakošnje škandalozne po- jave u hrvatskom sudstvu i političkoj vla- sti. Socijalne prilike, u kojima mogu da se na najodgovornijim mjestima državne administracije nalaze onako odurno krea- ture treba da budu s mjesta i boz milo- srđa asanirane. Nijedno sredstvo kadro da pročisti onakove augijasove štale nije pretjerano drastično. Niti se treba dati odvratiti od dužne strogosti tobože da se ne bi reklo da koalicija uživa u ličnim progonstvima. Lična su progonstva ne- plemenita i nedopuštena kada se vrše protiv političkih protivnika, nu onakovi, koje mi tek radi opravdana gnjušanja po imenima ne spomenusmo, nijesu nikakovi politički protivnici, već su prosta zloči- načka oruđa, koja i onda kada ne spa- daju ravno u kaznionu barem ne spadaju na odgovorna rajesta državnih vlasti. Drugo, bi mi željeli da koalicija ne zanemari ogromno i odlično spremište na- rodne energije, koja se nalazi u našoj amerikanskoj emigraciji. Naše emigrante treba samo školovati, upućivati, prosvjetlii- vati, jednom riječju organizovati pak ćemo tamo stvoriti živu iobilatu zalihu, iz koje ćemo svi moći da crpamo veliku pomoć i korist i u crnijim danima. Znademo doista, da su i banovinska sredstva preko- mjerno čedna, ali ako to Banovina ne u- čini pa makar i otkidajuć sebi koji zalo- gaj, ko da to provede sa nadom u uspjeh ? Još jedno. Naša borba, baš jer rasci- jepani i podvrgnuti raznim vladama, teška je veoma mnogo već po sebi a više puta je otešćana od nas samih s toga što ne znamo da upremo svi složno i svi u prav vrijeme. Tome treba da se doskoči, pak valja da se sve naše stranke, koje počivaju na principima narodnog jedinstva slože za zajednički rad porušivši idealno granice na- ših raznih pokrajina. Cijenimo pak da bi baš koalicija kao najječa takova skupina morala da preduzme sličnu inicijativu. Evo to bi bili po našem mišljenju ne- odloživi zadaci neposredne budućnosti. Da nije pak koalicija već po svojem postanku čedo spasonosne misli srpsko- hrvatskog jedinstva, htjeli bismo nado- dati vruću molbu, da se nigda ni za sami jedan čas ne smetne s uma, da je Jedin- stvo našeg dvoimenog naroda isključiva i je- dina podloga uspješne politike u svim našim zemljama. Ono je osovina i stožer ne samo našem napredovanju, nego i samoj našoj eksistenciji. No, ponavljamo ovakova bi preporuka bila suvišna, jer koalicija znade, da više ne postoje posebni interesi SrbAa posebni Hrvata, jer nam sve mora biti za- jedničko, ili da se jasnije izrazimo 7& svaki se posebno srpski interes imaju da založe Hrvati kao i Srbi za svaki pose- bno hrvatski interes. Eto ovakim osjećajima i nadama = zdravljamo povratak ustava u našo vatskoj, uvjereni da će požrtvovna koali- cija koju je narod do ove nove etape do- vela, nači zasluženo priznanje sa strane banovinskih izbornika, i da će ona jed nom kad je stvorila podlogu za miran, ozbiljan i produktivan rad, znati da upo- trebi pogodnu priliku, da ured E krepke reforme, s kojih će i nuti i ojačati hrabri ali preko načina dugo ig- mučeni naš narod u Banovini. Omikron. CRVENA HRVATSKA Dubrovnik, 6. decembra 1913. Bilješke i ugledni Trgovinski Glasnik, u svom 245. broju donosi vrlo lijepi članak o Hr- vatskoj. Evo neke stavke: ,Malo ima zemalja na svijetu, koje je Bog obdario sa toliku gospodara, kako nama srodnu i dragu Hrvatsku Kraljevinu“. Mbi ses ki. »Kod ovolikog izobilja u gos- ima, Hrvatska nema svoga ra; a ona bi, najzad bila zadovoljna da ima bar svoga , Madžari hoće ,pokorenje i poniženje Hr- , pokažu kako su jači ta se tjera sa i om; ni krivim ni dužaim, već Ali bez uspista. ete 51% Bečka Zelt, u ljanje ustavnog stanja u Hrvatskoj izaziva zado- voljstvo u cijeloj monarhiji. Poslije dugih i muč- nih pregovora, najzad je došlo do zaključenja mira između madžarske vlade i predstavnika ve- ćine hrvatskog sabora“. Pa dalje: Madžarska je vlada godinama vršila protiv Hrvatske nasilnu politiku, koja se ničim ne da pravdati. I ako ma čega ima, što bi se moglo po- miriti sa ovim žalošnim periodom, to bi bilo ot- voreno priznanje počinjenih pogrešaka. Pogreška će se popraviti time, što će se onaj zlosretni paragraf službene pragmatike povući, po kojoj se od željezničara na hrvatskim željez- nicama traži da znaju madžarski. Ovom je odred- bom i otpočela ova šestogodišnja borba, jer se njome obara utvrđena važnost hrvatskog službe. nog jezika u Hrvatskoj, što je izazvalo strastan otpor svih hrvatskih partija. Ovaj je otpor, sa sve većim nacionalnim ogorčenjem i svojim oz- biljnim političkim posljedicama“ postao jedna ve- lika politička opasnost za cijelu monarhiju“. Isti list ovako dalje razlaga, govoreći o re- žimu koji je vladao u Hrvatskoj: Ma kako da je ovakav režim u okviru jed- nog modernog poretka po sebi nemoguć, on bi se možda ipak duže održao da nije jedan silni potisak spolja njegov slom izazvao. Velika balkanska kriza izbi, sa svojim pre- vratnim djejstvom i novim preobraženjima na evropskom jugo-istoku. Istorijski polet Jugoslo- venstva s one strane naših (austro-ugarskih) dr- žavnih granica, morao je povaći za sobom i ovamo unutra kod nas (u Austro-Ugarskoj) promjenjenu taktiku naspram naših rođenih Jugoslavena, ako se nije htjelo, da se kod nas stvori nova i opasna iredenta. Hrvatima nametnuto jezično nasilje, koje je stvorila madžarka koaliciona vlada, sa Košutom kao ministrom trgovine, i svi su sljedeći kabineti prihvatili i čavali ga kao neku nacionalnu ma- džarsku svetinju. Moralo je da dođe do spoljašnjih zapleta, i do ugrožavanja sigurnosti cijele države (austro-ugarske), te da madžarska vlada »Snishodi“ i odustane od nasilnog uvođenja madžarskog je- zika u hrvatskoj željezničkoj službi. Brisanje ove protivzakonitosti je jedan od glavnih uslova sada izvršenog zaključenja mira između Madžarske i Hrvatske. A što se uz to kao uzgredni uslov na- lazi i jedan takav, koji će štititi od madžarizira- nja hrvatskih naziva mjesta (varoši i sela i t, d.), to je jedan vrlo karakterističan detalj za duh ma- džarske politike prema narodnostima, Time se kurtalisava svijet jednog dosadnog zla, koje čini nesigurni cio poštanski saobraćaj i cijelu transla- jtansku geografiju. Pa kad je ustavom zaštićena hrvatska av- tonomija izložena ovakvim spopadanjima, kako li tek ide ostalim narodnostima u Madžarskoj, koje nemaja nikakve zakonske zaštite. Ovakvi nasrtaji netrpeljivog madžarizma, ov- dje protivu Srbo Hrvata, tamo protivu Rumuna, protiv narodnosnih dijelova, dakle koji nalaze prirodnog oslonca kod susjednih srodnih nacio nalno snažno razvijenih država, ni više ni manje, no ugrožava životne interese monarhije. Pa hoće li se uvijek čekati, dok spoljašnji katastrofalni događaji iznude skretanje sa ovoga opasnoga pata? A zar ne mogu jednom da na stupe i unutrašnje katastrofe, sa svim drugojači- Usepostavljanje ustavnoga reda u Hrvatskoj jesto pravo olakšanje za sadašnjost i — opomena za budućnost.“ : Neue Frolo Presse takođe se veseli promjeni prilika u Hrvatskoj, jer — kaže — mirni i za dovoljni naši Jugoslaveni, čine da će nam trebati nekoliko korpusa na toj strani manje. Trgovinski Glasnik na to pri Kako onda, da se i mi Srbi i ostali _Jugo- sloveni ne radujemo miru srod- noj nam Hrvatskoj pa i lijepoj riječi ,Nove SL Prese“, da će onda tamo trebati koji korpus me- nje. A mi idemo još i dalje, te ćemo izraziti svoje o: e kim oš 4006 broju kaže: Uspostav- Izdavatelj | odgovorni urednik: IVO ARSETE. Godina XXIII. — Broj 40. NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA mišljenje, da bi Austrija i Ugarska sasvim učinile bolje, da u svojim odnosima sa u opšte, unutra i napolju, više ističu maslinovu gra- nicu mira, no onaj opaki argumenat što se zove bajonet“. Dr. Melko Čingrija o rije- šenju hrvatske krize Sid s. 5 d 1 “ ta; i restitucije hrvatskog ustava: _ cija svojom realnom om uspjela po- stići rezultat, koji će biti od najveće važ- nosti za daljnji razvitak hrvatskog pa i Čingrija u razgovoru s jedni saradnikom ,S. R.“ izjavljuje: ,Ukinuće komesarijata pozdravili smd mi sa zadovoljstvom, i ako ono ne znači ko- načno riješenje hrvatske krize, nego samo novo, prama prilikama p odgođenje. Koje će posljedice imati ovo, to će nam buduć- nost pokazati; ali svakako te ljedice ne ovise samo o držanju koalicije, već i o držanju mjerodavnih faktora u monar- hiji, u koje na žalost — kako nas isku- stvo uči — nemožemo da imamo povje- renja. Stvarno kritikovati pakt između koa- licije i Pešte nije moguće, dok taj pakt nije poznat u detaljima; ali a priori osu- diti koaliciju, što je na svoja uzela tako teško breme, bilo bi a nebi bilo ni politički. Za svoju osobu imadem povjerenja u ljude koalicije i uvje- ren sam, da će oni pomagati riješenju za- pletaja u Hrvatskoj samo u koliko imadu garancija, da će to biti na korist narodu, t- j. u koliko će to odgovarati realnoj naro- dnoj politici, Prigovor da bi koalicija bila odustala od financijalne će se koalicija unapred držati, moći će se odgovoriti na pitanje, da li je sadašnji njezin dogovor prvi korak prama finan- cijalnoj nezavisnosti, Št> se tiče užeta izbora, nama je nog pakta sa koalic u borbu zajedno sa Frankovcima. Utješljivo je, što po vijestima, n najviše osvetila, napraviti neće.