Strana 2. odnosi Austrije prema Rusiji, zapravo, držanje Rusije prema Austro-Ugarskoj za sve vrijeme balkanske krize bilo prijateijsko i ispravno. Nije li to varka, ili je po srijedi politika besprimjer- nog straha i kukavičluka, politika po poznatoj metodi ptice moja, što tura glavu u pijesak, da ne vidi opasnosti i u ubjeđenju da ga neće vi- djeti“. donosi karakterističi vatskoj, odakle prevodimo neke pasuse : U Hrvatskoj je — piše C. D. — konačno nastao dugo očekivani preokret. Poslije dvadeset tae . lica) vladanje kra- ljevskog komesara, vraća se opet zemaljska vlada u ruke naroda, kojemu je bila bespravno oduzeta, kad nije htio prignati šiju pred politikom nasilja, diktiranoj od ,viteškog“ naroda. Pešta, koja je gazila i najmanje pravo u Hr- vatskoj, nije izašla kao pobjednica iz borbe sa i ki : i i otpora, nužno braniti pravednu stvar svim Očaj narodni, koji se je pojavljao u atenta- tima na službenog predstavnika tiranskog režima madžarskog, bio je memento Košutu, Lukaczu i 'Tiszi. Sjeme, posijano u Hrvatskoj od i sijača, nije urodilo u toploj jugoslavenskoj zemlji. Borba u Hrvatskoj svršena je pobjedom hr- vatsko-srpske koalicije, proti kojoj su se borili i sa i jničkim parnicama. Ugnjetavani narod ostao je pobjednikom, dok je vladina nasilna po- litika svršila fiaskom. Ovo je fakat vrlo važan, budući se mora gledati u nasilnom koraku proti Hrvatskoj prvi početak politike jake ruke npo- trebljene tobože radi obzira na izvanjsku politiku. Zbog ovog je važna i značajna narodna pobjeda u Hrvatskoj nad vladinom politikom nasilja. Istina je ipak, da je nemoguće govoriti o trajnom miru u Hrvatskoj, jer će se prilike trajno smiriti tek onda, kad bude provedena pravedna revizija na- godbe na temelju narodne ravnopravnosti. Venkov, organ českih agraraca, u članku pod naslovom Hrvatska i Česka piše o Hrvatskoj : Dne 27. studenoga ukinut je konačno kome- sarijat u Hrvatskoj. Ovaj je dan zaiste važan ne samo za Hrvatsku i Ugarsku, nego i za ostale zemlje. Za same Hrvate znači neosporivu pobjedu njihove ivosti, nagradu za njihovu ži- lavu i nepopustljivu ustrajnost, Godinu i po dana gnječio je Hrvatsku žrvanj najoštrijih iznimnih mjera. Ustav bijaše suspendiran, ukinuta sloboda štampe i sakupljanja; u kratko poduzeto je sve, što je po nagađanju Pešte imalo opametiti glavu i prignječiti iti hrvatsku šiju, koja se je smjelo uspra- vljala i protivila grabežu madžarske sile na hr- m 6... Željeznička pragmatika, — djelo koalicionog kabineta, odnosno njegovog ministra trgovine Frana Košuta, koji je nedavno u N. W. I'ag- blattu“ iznio nazore o pokretu u Ugarskoj, kojeg se može nazvati bijednim — či- nila je kod razračunavanja između Pešte i Zagreba i je imao biti ma- službeni jezik samo na željeznicama u Hrvatskoj. Ali komu je poznat put, kojim se narodni osva- jači slože, taj sigurno ne će posumnjati, da kada bi Hrvati bili dozvolili ovaj pokušaj sa državnim madžarskim jezikom, da bi se ovaj bio uvukao i u druge grane javne uprave. Ovdje je Pešta nai- šla na jak hrvatski otpor. Prilike su u Hrvatskoj prekipjenja. Sjetimo se samo kskovom je brigom Pešta (i Beč) htjela da uništi hrvatsko-srpsku koaliciju, kako je radi toga bio insceniran i samotni proces ,veleizdaj- nički“, pa ćemo razumjeti do kakovog je spora moralo doći među Peštom i Zagrebom. U Pešti vog puta prevarili glede jakosti otpora. tvavtnki oš ra i da će ova pragmetika biti promijenjena, t. j. njena dosadašnja tendencija ukinuta. Kad je nastala hr- vatska kriza, činilo se, da će to biti borba nejed- nakih sila. Koliko je sredstava imala Pešta na disposiciju proti Zagrebu ! Pa ipak nije pobijedila, hvala za to hrvatskoj žilavosti. ,ORVBNA ARVATSKA“ Danevljeva napredna stranka dobila je samo je- dan mandat, i to je bio izabran sami Danev. Treba pamtiti, da su stranke agraraca i s0- cijalista obje republikanske, a one su s ovim iz- borima znatno ojačale. Rezultat izbora nije u Beču učinio najbolji utisak, ma da se zvanične i tješe porazom Danevljeve i Gešovljeve . Vlada će nastojati da kooperira sa agrarcima. Da- kle, rezultat izbora nije ni malo povoljan po kra- nr) Iz Adstrijske delegacije o-furtimaški govor dele- gata Korošeca. U srijedu su se otvorile plenarne sjed- ice austrijske delegacije. Bilo je više govornika. Ellenbogen oštro je sile: spoljašnju politiku koja vodi k bankrotu. Ali govor delegata Korošeca pobudio je u jugoslavenskim krugovima pravo ogor- čenje i stiđenje. Delegat Korošec ozna- čuje dualizam uzrokom pogrješne austrij- ske politike te zagovara trijalizam, čime će se stvoriti najveća obrana proti mad- žarskom i srpskom imperijalizmu. — Sr- bija, dotično njezina dinastija, hoće da prošire svoju moć do Adrije. Srbi su ve- zama kulture i vjere bliži Rusima nego nama. Jedino hrvatsko trijalistično tijelo najbolje će spriječavati ekspansije 'Mad- žara. Srba i Talijana. Govornik misli da je irelevatno glasovati za ili proti Berch- toldu. Njemu je glavno naglasiti stano- vište Jugoslavena, koji osjećaju austrijski, i da oni hoće na jugu jaku habsburšku monarhiju. Mi osobito upiremo prstom na franko- furtimaški govor delegata Korošeca, jer ovo nije ništa drugo nego jedan akt isto- vremenog istupa franko-furtimaša, i slaže se potpuno sa događajima u Zagrebu, te pisanjem nekih furtimaških novina, ko- jima priskočiše u pomoć i madžarski li- stovi. Iz Srbije Srbija | Turska. U mjerodavnim se krugovima drži, da će se za koji dan uspostaviti diplomatski odnosi između Srbije i Turske. Kazri-paša, budući turski po- slanik u Beogradu, stigao je u Beograd, te je posjetio ministra Pašića. Demobllizacija. Kralju je podnesen na potpis ukaz o demo- bilizaciji oniieh trupa koje su bile protiv Arnauta. Regruti ih zamjenjuju. Kraljeviću Marku. Potaknuta je ideja da se u Prilipu podigne spomenik Kraljevića Marku. 'Taj spomenik ne bi trebali da podignu sami Srbi, već i Hrvati i Slovenci, jer je Marko svijem zajednički heroj. Protiv iseljavanja. Ministarstvo unutrašnjih djela pooštrilo je naredbu o izdavanju što razni agenti mame stanovništvo u Novoj Srbiji na iseljavanje u Ameriku. Krsno ime kralja Petra. Danas je kreua slava kralja Petra. Ovo je prva slava poslije triju pobjedonosnih ratova. Danas izlazi veliki ukaz o odlikovanjima i una- pređenjima. Nove gimnazije. Ukazom kraljevim otvorene su nove gimna- zije još u Gjevgjeliji, Tetovu, Novo . Pazaru i Prijepolju. Tako sada u Novoj Srbiji ima već dvadesetak novih gimnazija. O Novoj Srbiji. Srpski poslanik u Parizu, g. Dr. M. Vesnić, držaće ovih dana pred odabranom pariškom pu- blikom predavanje o novoj Srbiji. .The hapsburg monarchy“ Gosp. Henrich Wickhaem Steed, sadašnji gla- vni urednik londonskog ,Timesa“, izdao je pod i djelo o našoj monarhiji, koje pomena u nijednoj bečkoj novini o ovom djelu, uprkos njegove osobite važnosti i vrijednosti, te uprkos ugleda, što uživa pisac u novinarskom i diplomatskom svijetu, toliko sa svojih osobnih svojstava, koliko sa svog položaja, kao urednika Timesa“, tog prvog engleškog, dapače svjetskog lista. _R. Novi List“ i ,Sloboda“ donijeli su op- širan prikaz tog djela, po Timesu“, na kog upo- zorujemo za sada naše čitaoce, a nastojat ćemo kašnje upoznati našu publiku sa kojim odlomkom samog djela, čim nam to bude moguće, jer smo knjigu istom primili. Djelo sastoji od predgovora, uvoda, i četiri glave: 1. Monarh i monarhija; II. Država; IlI. Narod i IV. Vanjska politika. Izdano je u Lon- donu od Constable and Company Lrd., ima preko 300 stranica velike osmine, a cijena mu je u na- šim knjižaram K 1. Iz Crne Gore Emigraati. ka Štampa zamjera onim crnogor- skim emigrantima, koji se još neće da povrate u Crnu Goru, i veli, ako se stanje u Crnoj Gori treba da popravi, omda je patriotska dužnost i tih ljudi koji su iselili, da idu u domovinu i da rade na napretku svoje otadžbine. : Crveni Krst. Uprava Crvenog Krsta odlučila je da vidnim znakom zabvali i prizna svim onim prilagačima i saradnicima na sakupljanju priloga za crnogor- ske ranjenike. U tom će cilju odlikovati sa na- ručitim spomen-medaljama sve ličnosti koje su se u tom poslu istakle. Izbori. Za je u zemlji izborni pokret za na- redne izbore za Narodnu Skupštinu. Ivo Vojnović u Karlovcu Pišu nam iz Karlovca: Slavni naš pjesnik i dramatičar Ivo knez Vojnović doživio je 3.0. mj. pravo slavlje u našoj sredini. Dvorana Zorin-doma prepuna najodlični- jeg općinstva, koje je srdačno pozdravilo autora, kad se je pojavio na pozornici. O njegovome či- tanju možemo kazati, da je svakoga presenetio, a na koncu upravo oduševio. Takovoga recitatora imaju samo veliki narodi, ali i oni nemaju jednog slavnijeg auktora koji bi podjedno i to bio. Kad smo ga čuli i vidjeli, pomislili smo, kako to da se taj veliki oratorski dar ne upotrebi na korist naše javnosti. Tu bi se morao stvoriti posebni kurs za naše pripovjedače i za umjetnike, da se dovinu do tako impozantnog razglabanja riječi. Ne će nam nitko poreći kad ustvrdimo, da u cijelome našemu narodu nema ni takovog glumca. recitatora, kao što je Vojnović. Zato smo i razu: mjeli kako njegova djela elementarno djeluju na slušaoce kad ih on ,prikazuje“. — Nakon po- tresnog Il. čina Gospođe sa Suncokretom“, Voj- nović je počastio Karlovac čitajući prvi put u javnosti 2., 3. i 4. čin Lazareva uskrsnuća i mo- numentalni 4. čin Smrti Majke Jugovića. Tko nije to čuo, taj ne zna dokle se može dovinuti moć interpretatora kao što je knez Vojnović. Op- ćinstvo je ostalo tako potreaeno, da se dalo u neizrecivo povlađivanje, dočim je naša omladina podigla autora i nosila ga na plećima preko cijele dvorane. Velike ovacije također na ulici pri izlazu našega slevnoga pjesnika. Karlovačka se inteligen- cija takmila, da iskaže Ivu Vojnoviću počast te je on svuda bio odlikovan i pozvan kao gost. Zahvalni smo našemu Prosvjetnome Društvu. da nam je opet priredilo tako veeliko umjetničko uživanje. Iz medicinskog svijeta Prag, 8. XUI. (V. T.) (Mrtvi ju ševim). "Na českoj kirurgi- čkoj klinici prof. Dr. Kukule bila je provedena s uspjehom operacija, o kojoj bi se bile raspisale novine cijelog svijeta, kada bi se nešto slična bilo ilo u Americi, zemlji, koja znade sebi činiti reklamu. Operacije, o kojima čitamo u ino- zemnim novinama kao o čudesima, čine se tako- đer i na českoj klinici. Ipak ne samo česka a tim manje je naša javnost upućena, radi čega više puta se čuje neumjestna kritika...... Na početku mjeseca septembra prijavila se je na kliniku £ , Kukule 16-godišnja švelja Marija H. iz Žižkova, djevojka veoma lijepo re- zvijena — u cvijetu : i lesna; konstatiran sarkom (tumor) u kosti nad- laktice desne ruke, koji je grozio cijelom tijelu nemoći po ostalim dijelovi plaća. Razumije se, da je dotični pacisnt eo Broj 50. ipso invalid i da je predan na milost i nemilost svojih bližnjih. I ovdje se pomislilo na radikalnu operaciju, da se spasi život mlade i lijepe djevojke — od- kinut cijela ruku. Ali se predomisliše i zaključiše da će se kušat nova methoda, o kojoj je lanjske godine na kongresu kirurga u Berlinu predavao prof. Dr. Kittner, to jest da se u ovakovim slu čajevima, upotrijebe pri operaciji kosti istom umrlih osoba. Uspije li operacija, umjesto inva- lid postaje dotični individom zdrav i može da sam opet zarađuje kruh svagdanji. Prvi je uvjet, da istom umrla“ osoba, mora biti zdrava i ne smije u toj lješini biti nikakovih bakcila, koji bi se mogli prenijeti u operirano tijelo. Za to se mora strogo paziti a liječnici mo- raju tako dugo čekati, dok ne nađu ,materijal“, koji će se moći sigurno transplatirati. Bolesna švelja je čekala preko mjesec dana..... Jednog dana bi donešena na istu kliniku, 17-godišnja djevojka na glavi ustrijeljena, koja se već borila sa smrti. Smrtno ranjena, glasi diagnosa. Evo materijala. Ranjena umrla — smrt zaključena, Doniješe mrtva u dvoranu, gdje se obavljaju operacije i tu joi oduzeše cijelu kost. nadlaktice desne ruke. Istodobno i istu operaciju učiniše švelji Mariji H., kojoj bi transplaatirana kost djevojke, koja je baš umrla. Ranu su sašili čvrsto omotali i s napetošću čekali na rezultat. Međutim švelja nema vrućicu, što je bio dobar znak, pozitivan rezultat. 1 bio je.... Rana zacijelila a kost od mrtve djevojke je savjesno preuzela ulogu operirane M. H..... Iz početka ruka je bila hroma, ali vježba- njem, elektriziranjem i pomoću masaže, ruka je opet onakova, kakva je bila prije nemoći. Djevojka je puštena kući s posve zdravom desnom rukom — svojom hraniteljicom. Na prvoj liječničkoj skupštini biti će dje- vojka predstavljena. Ovo je dakle prva operacija ove kategorije u Českoj i uopće u Austriji koja je uspjela. Hrvatska škola u Trstu Trst, 7/X1I WB. Danas je bila skupština bivše podružnice sv. Ćirila i Metoda, koja se raspustila i preobrazila u ,Hrv. školsko društvo“ u Trstu. Tim je udaren temelj hrv. pučkoj školi. Za sada će se odmah početi sa dječjim vrtom i zabavištem, a doskora i sa školom. Nego društvena glavnica je malena, samo 27.000 kruna. Novi odbor radiće svim silama, da se glavnica znatno poveća; & preporučuje se rodoljubima po domovini, da se svakom prigodom sjete ,Hrv. škole u Trstu“. Predsjednik novog odbora je prof. zast. Matko Mandić. Podpredsjednik kap. Lero Harlović, taj- nik Dr. Jelovski, blagajnik inžinir Costaperaria Josip. Ostali članovi glavnog odbora jesu: Dr. Bjelovučić Nikola Zvonimir; Dr. Bručić Fran, Dr. Čiković Ljudevet prof; Josip Heneberg di- rektor; Deprato Josip učitelj. Novac za škola neka se šalje na g. blagajnika ili na sam školu ul. Lavatojo br. 1. Bilo u sto dobrih časa! Higijena U švedskim školama izloženi su ovi higijen- ski propisi. 1. — Svjež vazduh, danju i noću, neminovno je potreban za zdravlje i najbolji je čuvar od pluć- nih bolesti. 2, — Kretanje je život. Vježbaj se tjelesno u čistom zraku svakog dana i kad radiš i kad se šetaš, da bi postigao preteg radu za stolom. 3. — Ne pij i jedi umjereno i prosto. Ko mje- sto alkohola pije vodu, mlijeko i jede voće, čeliči svoje zdravlje i bogati se uslovima za rad i blago- stanje. 4. — Njeguj kožu svoju: navikni je ma bla dnoću svakodnevnim pranjem ladnom vodotn, i jednom nedjeljno (pa bilo to u ljeto ili u zimu) kupaj se u toploj vodi. Tako se održava zdravlje i čuva se od nazeba , 8. — Odijelo ne treba da bude ni odveć toplo ni odveć tijesno. 6. — Stan treba da je okrenut suncu, da je suh prostran, čist, svjetao, prijatan i što ugodniji. 7. — Čistota noporočna u svemu: ju vazduhu, hrani, vodi, hljeba, rublju, odijelu, kući... sve do same duše treba da je čisto. Čistoća je najbolji čavsr od kolere, tifusne groznice i svih zaraznih bolesti. 8. — Pravilan i jak rad, najbolja je predohrana od duševnih i tjelesnih bolesti. Rad je sreća ovog vijeka i utjeha u nesreći. 9. — Noći su za spavanje. čovjek ne nalazi okrepljenja ni razgaljenja. Časove odmora treba posvetiti i duševnom ušivanju. 10. — Za dobro zdravlje prvi je uslov šivot plodan radom i oplemenjen dobrim djelima i zdre- vim radostima. Života daje neccjenjivu vrijednost želja: da se postane dobrim članom u svojoj po- rodici, dobrim građaninom u svojoj otadibini.