Strana 2.

ionisti : 1. Zemun: Dr. Aleksander
Rakodezay. 2. Našice: Teodor grof Pejačević. 3.
Nuštar: Mark Aurel Fodroezy. 4. Ruma: Marko
grof Pejačević. 5. Morović: Dr. Svetislav Šuma-
nović. 6. Stara Pazova: Nikola Petrović. 7, Vin-
kovci: Dr. Stjepan Tropsch. 8. Virovitica: Ala-
dar grof Janković. 9. Šid: Lacika Jankovich.
10. Novska: Dr. Josip Šilović. 11. Irig: Anatolije
Janković. 12. Karlovci: Laza Sekulić.

Milinovci : 1. Karlobag: Ivan Peršić. 2. O-
točac; Dr. Živko Petričić. 3. Pisarovina: Franjo
Kufrin. 4. Sv. Ivan Zelina; Dr. M. Starčević. 5.
Samobor: Dr. Ante Pavelić. 6. Klanjec : Dragutin
Hrvoj. 7. Ivanec: Cezar Akačić. 8. Velika Gorica :
Ivan Peršić. 9. Koprivnica: Stjepan Zagorac. 10.
Kloštar: Dr. Petar Mayer. 11. Dugoselo: Marko
Mileusnić. 12. Slunj: Mato Polić.

Frankovci: 1. Perušić: Pop Stipe Vučetić.
2. Novi Marof: Dr. Aleksandar Horvat. 3. Sv.
Ivan Žabno: Stjepan Pavunić. 4. Križevci: Fran
Novak. 5. Brod: Dr. Vladimir Prebeg. 6. Križ:
Dr. Ivica Frank. 7. Vilić selo: Ivan Zatluka. 8.
Biškupec : Josip Milković.

Seljačka stranka : 1. Ludbreg : Stjepan Radić.
2. Novigrad Podravski: Tomo Jalžabetić. 3. Čazma:
Vinko Lovreković.

Nezavisni središnji klub; 1. Osijek 1.: Dr.

* Ante Pinterović. 2. Slatina: Dr. Franjo Zbier-
zowsky.

Konačni rezultat izbora bio je ovaj: Hrvat-
sko-srpska koalicija &7 mandata, unionisti 12,
Starčevićeva stranka prava 14, Frankovačka sku-
pina 9, Seljačka stranka 3, Središnji nezavisni
klub 2, Izvan stranaka 1.

 

Pitanje istočnih željeznica

Novi diplomatski sukob između Srbije i Austro-Ugarske.

— Ton bečke, poštanske i srpske štampe. — Stanovište

Srbije. — Stanovište Austro-Ugarske. — Convention a
quatre.

Opet je nastao jedan novi diplomatski spor
između Austrije i Srbije. Ovoga se puta radi o
orientalnim željeznicama. Ovo, jedno čisto unu-
tarnje pitanie, naišlo je na upletanje velikih sila.

Istočne željeznice bile su prije ratova 1870.
godine vlaština Turske, a sad su na srpskom
zemljištu. Srpska vlada hoće da podržavi te že-
lježnice, ali iz Beča i Budimpešte to neće da
dozvole. Dvije velike austro-ugarske banke kupile
su pod uticajem vlade većinu akcija, i sad traže,
da im se te željeznice predadu. Radi toga se je
raspisala još jedanput sva štampa monarhije, pa
bečki i peštanski listovi udaraju po Srbiji i među
retcima prijete — ultimatumom ! Srpsko novinstvo
naprotiv raspravlja ovo pitanje hladno i mudro,
a ne provocira nikoga. Po jednoj vijesti ,Srpske
Korespondencije“, koja potiče od jedne mjerodavne
ličnosti, stanovište bi Srbije bilo ovo : Orijentalne
željeznice nijesu vlaština orijentalnoga društva.
Bile su svojina Turske a sada su svojina srpske
države, a društvo ima koncesiju za njih. Srpska
će ih vlada podržaviti, daće otštetu za njihova u-
potrebu u vrijeme : rata, i hoće gi pregovara s
društvom o predavanju želježnica srpskoj državi.
Ako ti pregovori ne uspiju, srpska vlada želi, da
izađe pred forum financijske komisije u

ljena. Naročito zahtijeva, da pruga, što vodi u

i što treba da je nastavak željeznice na
Bosne i arbanaško primorje, ostane i
internacijonalna. To je razlog da je sustro-
angažovala a-u. bankovne zavode da
(Malo istorijskih podataka o istočnim željeznicama).

Orijentalne željeznice gradio je barun Hirsch
uz pripomoć pariških i bečkih finan-
akcije tog društva prekupila je docnije

i j konzorcija. Glavna
pruge istočnih željeznice išla je od Carigrada

Jedrena i Plovdiva sve do Belove. Bugar-
ski dio te pruge dograđen je na prisiljevanje
same državne vlasti u Bagarskoj 1908. godine,
a nastavljena je gradnja preko Sofije, Caribroda,
Niše i Beograda na inicijativu Austro-Ugarske

belgi
sjen, =

,CRVBNA HRVATSKA“

9. maja 1883. sa t. zv. Convention & quatre. Tu
su konvencija potpisale Austro-Ugarska, Srbija,
Bugarska i Turska. I tako je 1. augusta 1888.
prešao prvi direktni voz preko Beča i Beograda

od Soluna preko: Skoplja do Mitrovice. Godine
1888. dograđena je pruga od Skoplja do Zibevča
na trpsku granicu, te je ma taj način stvorena
veza između Zapadne Europe i Soluna.

Uprava istočnih željeznica bila je od 1869.
do 1879. u rukama Francuza, od 1979. do 1908.
u rakama Austrijanaca, a od 1909. je tursko
društvo. Usljed promjene na Balkanu, naravno
da će preći u ruke Srbije, jer veliki dio, najveći
dio želježničke mreže je na sipskom zemljišta.
Jedan dio je na bugarskom, drugi na grčkom, a
znatan dio na turskom zemljištu.

..

 

Božićnica u siromašnim
krajevima Istre

Centralni odbor , Narodne Zajednice za Istru“
otposlao je ovih dana na razne naslove ovu okru-
žnicu : ;

,Veleštovani gospodine ! Narodna Zajednica
za Istru“ u Opatiji imade po svojim pravilima
zadaću, da se brine za sve narodne potrebe hr-
vatskog i slovenskog naroda u Istri u koliko joj
to sile i sredstva dopuštaju.

Vršeći tu svoju zadaću, poradila je na tome,
da se prigodom skorih božićnih blagdana po
svim mjestima Istre, u kojima postoji uz hrvat-
sku odnosno slovensku pučku školu još i tali-
janska priredi školsku zabavicu t. zv. Božićnicu
i da se tom prigodom najsiromašniju djecu na-
dari kojim komadom odjeće ili kakovom drugom
potreboćom. Učinilo se to s jedne strane za to,
da se naš narod priuči ovakovim zabavicama,
da vidi što su njegova djeca u školi naučila, da
po tomu još više zavoli školu, a s druge strane
da zaođenemo našu sirotinju, koje dovoljno ima-
demo, a koju nam Talijani, kad nemogu druga-
čije, darovima hoće da ugrabe i potalijanče.

Da se siromašnim krajevima uzmogne barem
nekoliko priskočiti u pomoć, odlučili smo u imućni-
jim krajevima sakupiti koliko bude moguće odjeće,
knjiga, škol. potreboća, slatkiša i sl. i poslati im.
U tu svrhu obraćamo se ovime i na Vas, vele-
štovani gospodine, poznavajuć Vaše rodoljublje,
da biste u svojoj okolici sakupili što više darova
te ih nama u što kraćem roku priposlati. Svaki
i najmanji dar dobro nam je došao.

U stalnoj nadi, da ćete se ovoj našoj molbi
odazvati, unaprijed zahvaljujemo i bilježimo se
s odličnim štovanjem. Za odbor“.

Mi s naše strane toplo preporučamo imućni-
jim pojedincima i društvima, da se ovom pozivu
odazovu bilo kakovim darom. Osobito preporu-
čamo našim trgovcima, da pripošalju ,Narodnoj
Zajednici“ kakav darak, kojim će siromašnijoj istar-
skoj dječici zasladiti blagdane i zaštititi je od
talijanskih mamila i napesti.

 

Pozorišni pregled

Hrvatska opera. Zagrebačka će opera opet
gostovati u Ljubljani, gdje je, pri prvom gosto-
vanju, postigla najljepše uspjehe.

Pokrajinsko pozorište. Putujuća pozori-
šna družina pod upravom  Pastirca i Rakarića
uspješno radi po manjim primorskim mjestima i
i varošima. Odasvuda stižu lijepi glasovi o radu
družine i zgodno biranome repertoaru. Družina
svuda uspijeva.

Tucićevi ,Osloboditelji“. Nova drama
Srgjana Tucića ,Osloboditelji“ trebala je da dođe
na repertoar zagrebačkog pozorišta. Drama, upr-
kos sve svoje ljepote i vrijednosti bila je odbi-
vena. Ivo Vojnović, u pismu intendantu 'Trešćecu,
obj j u Obzoru“, odlučno brani Tu-
cićevu dramu i žigoše postupak klike koja je
dramu odbile. Segjan Tucić ostavio je Zagreb i
otputovao u Pariz, da se više me povrati u do-
movinu.

i
v

Lovrićevi ,Dugovi“. Lovrićeva drama , Du-
govi“ koja je prošle godine izišla u izdanjima
Matice Srpske u Dubrovniku, prevedena je na
češki, i davaće se u nekim češkim pozorištima.

Pozorište u Skoplju. Narodno pozorište
u Skoplju do brzo će početi svoj redovni rad.
Na 28. ov. mj. biće predati ključevi gotove
zgrade upravi pozorišta, a svečano otvaranje biće
na 1. januara. Trupa je već na okupu i čine se
pokusi. Prilikom svečanog otvaranja, između osta-
log, prikazaće se druga scena trećega čina Cve-
tićevog Dušana, a to je: krunisanje u Skoplja.
Upravitelj je Narodnog pozorišta u Skoplju g.
Branislav Nušić.

 

Kratke vijesti

— Ukradena ,Monna Lisa“ od Leonarda da Vinci
opet je pronađena, u Italiji. Onaj te je sliku iz Louvra
digao, izjavljuje, da je to učinio iz osvete što je Napoleon
ponio iz Italije toliko dragocjenosti.

— U naknadnim izborima u Bosni pobjedila je Dimo

a (vladina) stranka.

— Zastupnik Svetoz. Ćorović položio je mandat kao

rotest za pobjedu Dimovićeve grupe.

— U Bosni je konstantovano $ novih slučajeva kolere.
Hrvatska je proglašena slobodnom od kolere.

— Pregovori između Rusina i Poljaka prekinuti su

— Bosanski je odbor prihvatio proračun za Bosna.

— Misli se da će službena pragmatika stupiti u kri-
jepost prvim januara 1914, jer ozbiljno prijeti pasivna
rezistencija državnih namještenika.

— U austrijskoj delegaciji prihvaćen je predračun ratne
mornarice.

— Francuski poslanik u Petrogradu Delcassc otputo-

, vao je za nekoliko dana u Pariz.

— Njemački prestolonasljednik premješten je u Berlin
poslije nego je, radi kazne, morao dulje vremena živjeti
van Berlina.

— U Srbiji ima sada nepopunjenih 200 profesorskih,
a 1700 učiteljskih mjesta.

— Anastasiades, odjelni predstojnik u grčkom mini-
starstvu financija, pošao je u Beograd, da prouči srpski
porezni sistem, i da se upozna s načinom, kako će srpska
vlada uvesti porez u anektiranim zemljama.

— U proljeću će započeti gradnja tramvaya u Skoplju

— U Crnoj Gori imenovano je osam novih generala.

 

Dopisi

Kotor, 19. XII. 1913.

Primamo iz Kotora: Mjesni trgovac Tripo
Marin-Vuković, uviđajuć potrebu jednog doma-
ćeg, dobro uređenog kinematografa, stavio se je
na posao, te će do jedno dva mjeseca dana nje
gov prvi i lijepo uređeni kinematograf započet
redovitim predstavama. Ovaj domaći kinematograf
će biti uređen prema svim dužnim propisima i
bit će smješten u sredini grada. Poznavajuć za-
uzetnost Tripa Vukovića, sjegurni smo, da će on
nastojati da zadovolji kotdrsko građanstvo i da
će dobavljat najljepše, najinteresantnije i najsa-
vremenije filmove. — U novom će kinematografu
bit mjesta za dvjesta osoba. — Bit će dvije če-
kaonice, od kojih jedna za“ prvi i drugi, a druga
za treći razred.

Cavtat, 10. XII. 1913.

*) Dobri nam gospar Baldo ide zbogom !*.
Ovo je bjo obični, ali i žalobni razgovor, te se
je kroz ove dane čuo po Cavtata. Da, dobri go-
spar Baldo Krstelj, c. k. sudac, od svakoga lju-
bljen; od svakoga poštovan, ode nam iz Cavtata,
u rodno mu mjesto — Orebić.

Gosparu Baldo! Tvoj u prvom redu savjesni
agilni rad, pak tvoje poštenje, tvoj značaj rodo-
doljublje i sve ostale vrline uma i srca, duboko su
u srce naroda, cijele ove krajine, urezali harnu,
milu i trajnu uspomenu. Dok čestitamo Orebićkom
sudu i tamošnjem narodu gdje dobivaju takovog
suca, Tebi dragi i nezaboravni gosparu o iz
dna ražalošćena srca kličemo: Svaka te sreća
pratila !

A.

+, Zakasnilo za pošljednji broj.

ZA BOŽIĆ I NOVU GODINU.

preporučamo slavnom građanstvu naš veliki izbor

najfinijih listovnih papira u kutijama :
te razglednice za Božić i Novu godinu

PAPIRNICA

= Štamparije DeGiulli i drug. - Stradun - Placa.

Broj 51.

Dubrovačke vijesti

Sretan Božić, Svim našim prijateljma i
pretplatnicima želimo sretne i vesele božićne
blagdane. '

Sjednica Crv. Krsta. Egzekutiva Odbora
za sakupljanje priloga društvu Crvenog Krsta
balkanskih naroda, sazivlje sjednicu svih članova
Odbora, gospođa i gospode. Sjednica će se držati
u ponedjeljak (prekosutra) po podne u Općinskoj
Vijećnici, i na njoj će se prikazati i podnijeti
članovima konačni računi. Svaki će član biti po-
zvan usmeno još danas i sutra i tako će se javiti
i sat sjednice.

Iz uredništva. Radi poznatog spora između
vlasnika štamparija i slagara prisiljeni smo i da-
nas da izađemo nekoliko sati kasnije nego obično.
Mi smo s naše strane učinili što smo mogli, te i
ako list izlazi dosta kasno, nastojali smo, da ne
izgubi ništa od svoga običnog formata.

Svi dopisi što su nam kasno stigli nijesmo
mogli da ih uvrstimo, pa stoga molimo gg. dopis-
nike sa Šipana i druge da se ustrpe.

Na rastanku. Gg. profesori mjesne nau-
tičke škole priredili su svome kolegi sad upravi-
telja '"Trgovačke Škole Dru Josipu Aranzi oprosno
veče. Preko večere bilo je izrečeno nekoliko pri-
godnih govora.

Vrsni i vrijedni prof. Aranza znaće kao upra-
vitelj da podigne Trgovačku Školu na zamjernu
visinu i raduje nas da je baš njemu povjerena
uprava toga zavoda.

Pomozimo Družbu. Približuju se božićni
blagdani i nova godina i u tim danima trebalo bi
da se svaki rodoljub sjeti naše Istre. Našom po-
moći zapriječićemo odnarođivanje naše djece u
Istri, a treba imati na umu da smo jači što smo
mnogobrojniji. Biljezi Družbe sv. Ćirila i Metoda
prodavaju se po svim našim dućanima, a mjesna
će Podružnica raspačavati preko blagdana dopis-
nice u korist Družbe. Ko prilikom blagdana želi
darovati Družbi, može dati g. Milanu Goszi u
Štampariji Dr. De Giulli i dr. gdje će dobiti i
odnosnu primnicu

Bogišićev spomenik. Pišu nam iz Cavtata:
Ovdje se već radi i pripravlja za proslavu otkrića
spomenika velikom hrvatskom i srpskom  aauče-
njaku Dru Baldu Bogišiću. Otkriće spomenika
biće mjeseca aprila 1914. Spomenik već radi mladi
talentovani kipar g. Pero Pallavicini, a kip će
svojom monumentalnosti zgodno karakterizovati
veliko životno djelo blagopokojnog Bugišića. Za
podignuće spomenika do sada je sakupljeno samo
6000 kruna, a troškovi oko spomenika šu mnogo
veći. Molimo sve rodoljube i štovatelje velikog
Bogišića, da doprinesu sa svoje strane štogod za
ostvarenje naumljenog djela; kojim će se maš
narod donekle odužiti sjeni našeg velikog ua-
učenjaka.

Iz Sokola. Sutra je u našem Sokola domaća
zabava. Početak u 5 sati po podne.

Preporučuje se članovima prednjačkog zora
te članstvu, da redovito i što brojnije pohađaju
vježbe.

Dubrovnik“. U zadnji četvrtak Dubrovnik
nije mogao da izađe radi postojećeg spora među
vlasnicima štamparija 1 slagara. Uredništvo ,Dub-
rovnika“ javlja nam, da će list teško moći da
izide i naredne sedmice, ako se međutim ne pro-
mjene sadanje prilike.

Ureduje se njemački! Prijavljaju nam
s pouzdane strane, da s& na mjesnom k: om
sudu, odio II., ureduje čujte — njemački! Kažu
nam, da je takovih slučajeva bilo nekoliko, gdje
se je na njemački napisane podnesko stranaka
odgovaralo njemački, pa i peki pozivi strankema
da su se slali njemački. To je protuzakonito sva-
kako, a da i ne spominjemo jezičnu naredbu od
26/4 1909. Ako je to prevelika uslažnost ili rev-
nost, poručujemo onomu koga se tiče: pas trop
de zile. Ovakove anomalije iznosićemo bez obzira,
da stanemo na put svakomu (pokušaju uvađanja
njemštine. O tome već govorimo danas na dru-
gome mjestu.

Diletanske predstave. Prošle nedjelje pri-
redili su mjesni diletanti drugu operetnu pred-