Strana 2. ionisti : 1. Zemun: Dr. Aleksander Rakodezay. 2. Našice: Teodor grof Pejačević. 3. Nuštar: Mark Aurel Fodroezy. 4. Ruma: Marko grof Pejačević. 5. Morović: Dr. Svetislav Šuma- nović. 6. Stara Pazova: Nikola Petrović. 7, Vin- kovci: Dr. Stjepan Tropsch. 8. Virovitica: Ala- dar grof Janković. 9. Šid: Lacika Jankovich. 10. Novska: Dr. Josip Šilović. 11. Irig: Anatolije Janković. 12. Karlovci: Laza Sekulić. Milinovci : 1. Karlobag: Ivan Peršić. 2. O- točac; Dr. Živko Petričić. 3. Pisarovina: Franjo Kufrin. 4. Sv. Ivan Zelina; Dr. M. Starčević. 5. Samobor: Dr. Ante Pavelić. 6. Klanjec : Dragutin Hrvoj. 7. Ivanec: Cezar Akačić. 8. Velika Gorica : Ivan Peršić. 9. Koprivnica: Stjepan Zagorac. 10. Kloštar: Dr. Petar Mayer. 11. Dugoselo: Marko Mileusnić. 12. Slunj: Mato Polić. Frankovci: 1. Perušić: Pop Stipe Vučetić. 2. Novi Marof: Dr. Aleksandar Horvat. 3. Sv. Ivan Žabno: Stjepan Pavunić. 4. Križevci: Fran Novak. 5. Brod: Dr. Vladimir Prebeg. 6. Križ: Dr. Ivica Frank. 7. Vilić selo: Ivan Zatluka. 8. Biškupec : Josip Milković. Seljačka stranka : 1. Ludbreg : Stjepan Radić. 2. Novigrad Podravski: Tomo Jalžabetić. 3. Čazma: Vinko Lovreković. Nezavisni središnji klub; 1. Osijek 1.: Dr. * Ante Pinterović. 2. Slatina: Dr. Franjo Zbier- zowsky. Konačni rezultat izbora bio je ovaj: Hrvat- sko-srpska koalicija &7 mandata, unionisti 12, Starčevićeva stranka prava 14, Frankovačka sku- pina 9, Seljačka stranka 3, Središnji nezavisni klub 2, Izvan stranaka 1. Pitanje istočnih željeznica Novi diplomatski sukob između Srbije i Austro-Ugarske. — Ton bečke, poštanske i srpske štampe. — Stanovište Srbije. — Stanovište Austro-Ugarske. — Convention a quatre. Opet je nastao jedan novi diplomatski spor između Austrije i Srbije. Ovoga se puta radi o orientalnim željeznicama. Ovo, jedno čisto unu- tarnje pitanie, naišlo je na upletanje velikih sila. Istočne željeznice bile su prije ratova 1870. godine vlaština Turske, a sad su na srpskom zemljištu. Srpska vlada hoće da podržavi te že- lježnice, ali iz Beča i Budimpešte to neće da dozvole. Dvije velike austro-ugarske banke kupile su pod uticajem vlade većinu akcija, i sad traže, da im se te željeznice predadu. Radi toga se je raspisala još jedanput sva štampa monarhije, pa bečki i peštanski listovi udaraju po Srbiji i među retcima prijete — ultimatumom ! Srpsko novinstvo naprotiv raspravlja ovo pitanje hladno i mudro, a ne provocira nikoga. Po jednoj vijesti ,Srpske Korespondencije“, koja potiče od jedne mjerodavne ličnosti, stanovište bi Srbije bilo ovo : Orijentalne željeznice nijesu vlaština orijentalnoga društva. Bile su svojina Turske a sada su svojina srpske države, a društvo ima koncesiju za njih. Srpska će ih vlada podržaviti, daće otštetu za njihova u- potrebu u vrijeme : rata, i hoće gi pregovara s društvom o predavanju želježnica srpskoj državi. Ako ti pregovori ne uspiju, srpska vlada želi, da izađe pred forum financijske komisije u ljena. Naročito zahtijeva, da pruga, što vodi u i što treba da je nastavak željeznice na Bosne i arbanaško primorje, ostane i internacijonalna. To je razlog da je sustro- angažovala a-u. bankovne zavode da (Malo istorijskih podataka o istočnim željeznicama). Orijentalne željeznice gradio je barun Hirsch uz pripomoć pariških i bečkih finan- akcije tog društva prekupila je docnije i j konzorcija. Glavna pruge istočnih željeznice išla je od Carigrada Jedrena i Plovdiva sve do Belove. Bugar- ski dio te pruge dograđen je na prisiljevanje same državne vlasti u Bagarskoj 1908. godine, a nastavljena je gradnja preko Sofije, Caribroda, Niše i Beograda na inicijativu Austro-Ugarske belgi sjen, = ,CRVBNA HRVATSKA“ 9. maja 1883. sa t. zv. Convention & quatre. Tu su konvencija potpisale Austro-Ugarska, Srbija, Bugarska i Turska. I tako je 1. augusta 1888. prešao prvi direktni voz preko Beča i Beograda od Soluna preko: Skoplja do Mitrovice. Godine 1888. dograđena je pruga od Skoplja do Zibevča na trpsku granicu, te je ma taj način stvorena veza između Zapadne Europe i Soluna. Uprava istočnih željeznica bila je od 1869. do 1879. u rukama Francuza, od 1979. do 1908. u rakama Austrijanaca, a od 1909. je tursko društvo. Usljed promjene na Balkanu, naravno da će preći u ruke Srbije, jer veliki dio, najveći dio želježničke mreže je na sipskom zemljišta. Jedan dio je na bugarskom, drugi na grčkom, a znatan dio na turskom zemljištu. .. Božićnica u siromašnim krajevima Istre Centralni odbor , Narodne Zajednice za Istru“ otposlao je ovih dana na razne naslove ovu okru- žnicu : ; ,Veleštovani gospodine ! Narodna Zajednica za Istru“ u Opatiji imade po svojim pravilima zadaću, da se brine za sve narodne potrebe hr- vatskog i slovenskog naroda u Istri u koliko joj to sile i sredstva dopuštaju. Vršeći tu svoju zadaću, poradila je na tome, da se prigodom skorih božićnih blagdana po svim mjestima Istre, u kojima postoji uz hrvat- sku odnosno slovensku pučku školu još i tali- janska priredi školsku zabavicu t. zv. Božićnicu i da se tom prigodom najsiromašniju djecu na- dari kojim komadom odjeće ili kakovom drugom potreboćom. Učinilo se to s jedne strane za to, da se naš narod priuči ovakovim zabavicama, da vidi što su njegova djeca u školi naučila, da po tomu još više zavoli školu, a s druge strane da zaođenemo našu sirotinju, koje dovoljno ima- demo, a koju nam Talijani, kad nemogu druga- čije, darovima hoće da ugrabe i potalijanče. Da se siromašnim krajevima uzmogne barem nekoliko priskočiti u pomoć, odlučili smo u imućni- jim krajevima sakupiti koliko bude moguće odjeće, knjiga, škol. potreboća, slatkiša i sl. i poslati im. U tu svrhu obraćamo se ovime i na Vas, vele- štovani gospodine, poznavajuć Vaše rodoljublje, da biste u svojoj okolici sakupili što više darova te ih nama u što kraćem roku priposlati. Svaki i najmanji dar dobro nam je došao. U stalnoj nadi, da ćete se ovoj našoj molbi odazvati, unaprijed zahvaljujemo i bilježimo se s odličnim štovanjem. Za odbor“. Mi s naše strane toplo preporučamo imućni- jim pojedincima i društvima, da se ovom pozivu odazovu bilo kakovim darom. Osobito preporu- čamo našim trgovcima, da pripošalju ,Narodnoj Zajednici“ kakav darak, kojim će siromašnijoj istar- skoj dječici zasladiti blagdane i zaštititi je od talijanskih mamila i napesti. Pozorišni pregled Hrvatska opera. Zagrebačka će opera opet gostovati u Ljubljani, gdje je, pri prvom gosto- vanju, postigla najljepše uspjehe. Pokrajinsko pozorište. Putujuća pozori- šna družina pod upravom Pastirca i Rakarića uspješno radi po manjim primorskim mjestima i i varošima. Odasvuda stižu lijepi glasovi o radu družine i zgodno biranome repertoaru. Družina svuda uspijeva. Tucićevi ,Osloboditelji“. Nova drama Srgjana Tucića ,Osloboditelji“ trebala je da dođe na repertoar zagrebačkog pozorišta. Drama, upr- kos sve svoje ljepote i vrijednosti bila je odbi- vena. Ivo Vojnović, u pismu intendantu 'Trešćecu, obj j u Obzoru“, odlučno brani Tu- cićevu dramu i žigoše postupak klike koja je dramu odbile. Segjan Tucić ostavio je Zagreb i otputovao u Pariz, da se više me povrati u do- movinu. i v Lovrićevi ,Dugovi“. Lovrićeva drama , Du- govi“ koja je prošle godine izišla u izdanjima Matice Srpske u Dubrovniku, prevedena je na češki, i davaće se u nekim češkim pozorištima. Pozorište u Skoplju. Narodno pozorište u Skoplju do brzo će početi svoj redovni rad. Na 28. ov. mj. biće predati ključevi gotove zgrade upravi pozorišta, a svečano otvaranje biće na 1. januara. Trupa je već na okupu i čine se pokusi. Prilikom svečanog otvaranja, između osta- log, prikazaće se druga scena trećega čina Cve- tićevog Dušana, a to je: krunisanje u Skoplja. Upravitelj je Narodnog pozorišta u Skoplju g. Branislav Nušić. Kratke vijesti — Ukradena ,Monna Lisa“ od Leonarda da Vinci opet je pronađena, u Italiji. Onaj te je sliku iz Louvra digao, izjavljuje, da je to učinio iz osvete što je Napoleon ponio iz Italije toliko dragocjenosti. — U naknadnim izborima u Bosni pobjedila je Dimo a (vladina) stranka. — Zastupnik Svetoz. Ćorović položio je mandat kao rotest za pobjedu Dimovićeve grupe. — U Bosni je konstantovano $ novih slučajeva kolere. Hrvatska je proglašena slobodnom od kolere. — Pregovori između Rusina i Poljaka prekinuti su — Bosanski je odbor prihvatio proračun za Bosna. — Misli se da će službena pragmatika stupiti u kri- jepost prvim januara 1914, jer ozbiljno prijeti pasivna rezistencija državnih namještenika. — U austrijskoj delegaciji prihvaćen je predračun ratne mornarice. — Francuski poslanik u Petrogradu Delcassc otputo- , vao je za nekoliko dana u Pariz. — Njemački prestolonasljednik premješten je u Berlin poslije nego je, radi kazne, morao dulje vremena živjeti van Berlina. — U Srbiji ima sada nepopunjenih 200 profesorskih, a 1700 učiteljskih mjesta. — Anastasiades, odjelni predstojnik u grčkom mini- starstvu financija, pošao je u Beograd, da prouči srpski porezni sistem, i da se upozna s načinom, kako će srpska vlada uvesti porez u anektiranim zemljama. — U proljeću će započeti gradnja tramvaya u Skoplju — U Crnoj Gori imenovano je osam novih generala. Dopisi Kotor, 19. XII. 1913. Primamo iz Kotora: Mjesni trgovac Tripo Marin-Vuković, uviđajuć potrebu jednog doma- ćeg, dobro uređenog kinematografa, stavio se je na posao, te će do jedno dva mjeseca dana nje gov prvi i lijepo uređeni kinematograf započet redovitim predstavama. Ovaj domaći kinematograf će biti uređen prema svim dužnim propisima i bit će smješten u sredini grada. Poznavajuć za- uzetnost Tripa Vukovića, sjegurni smo, da će on nastojati da zadovolji kotdrsko građanstvo i da će dobavljat najljepše, najinteresantnije i najsa- vremenije filmove. — U novom će kinematografu bit mjesta za dvjesta osoba. — Bit će dvije če- kaonice, od kojih jedna za“ prvi i drugi, a druga za treći razred. Cavtat, 10. XII. 1913. *) Dobri nam gospar Baldo ide zbogom !*. Ovo je bjo obični, ali i žalobni razgovor, te se je kroz ove dane čuo po Cavtata. Da, dobri go- spar Baldo Krstelj, c. k. sudac, od svakoga lju- bljen; od svakoga poštovan, ode nam iz Cavtata, u rodno mu mjesto — Orebić. Gosparu Baldo! Tvoj u prvom redu savjesni agilni rad, pak tvoje poštenje, tvoj značaj rodo- doljublje i sve ostale vrline uma i srca, duboko su u srce naroda, cijele ove krajine, urezali harnu, milu i trajnu uspomenu. Dok čestitamo Orebićkom sudu i tamošnjem narodu gdje dobivaju takovog suca, Tebi dragi i nezaboravni gosparu o iz dna ražalošćena srca kličemo: Svaka te sreća pratila ! A. +, Zakasnilo za pošljednji broj. ZA BOŽIĆ I NOVU GODINU. preporučamo slavnom građanstvu naš veliki izbor najfinijih listovnih papira u kutijama : te razglednice za Božić i Novu godinu PAPIRNICA = Štamparije DeGiulli i drug. - Stradun - Placa. Broj 51. Dubrovačke vijesti Sretan Božić, Svim našim prijateljma i pretplatnicima želimo sretne i vesele božićne blagdane. ' Sjednica Crv. Krsta. Egzekutiva Odbora za sakupljanje priloga društvu Crvenog Krsta balkanskih naroda, sazivlje sjednicu svih članova Odbora, gospođa i gospode. Sjednica će se držati u ponedjeljak (prekosutra) po podne u Općinskoj Vijećnici, i na njoj će se prikazati i podnijeti članovima konačni računi. Svaki će član biti po- zvan usmeno još danas i sutra i tako će se javiti i sat sjednice. Iz uredništva. Radi poznatog spora između vlasnika štamparija i slagara prisiljeni smo i da- nas da izađemo nekoliko sati kasnije nego obično. Mi smo s naše strane učinili što smo mogli, te i ako list izlazi dosta kasno, nastojali smo, da ne izgubi ništa od svoga običnog formata. Svi dopisi što su nam kasno stigli nijesmo mogli da ih uvrstimo, pa stoga molimo gg. dopis- nike sa Šipana i druge da se ustrpe. Na rastanku. Gg. profesori mjesne nau- tičke škole priredili su svome kolegi sad upravi- telja '"Trgovačke Škole Dru Josipu Aranzi oprosno veče. Preko večere bilo je izrečeno nekoliko pri- godnih govora. Vrsni i vrijedni prof. Aranza znaće kao upra- vitelj da podigne Trgovačku Školu na zamjernu visinu i raduje nas da je baš njemu povjerena uprava toga zavoda. Pomozimo Družbu. Približuju se božićni blagdani i nova godina i u tim danima trebalo bi da se svaki rodoljub sjeti naše Istre. Našom po- moći zapriječićemo odnarođivanje naše djece u Istri, a treba imati na umu da smo jači što smo mnogobrojniji. Biljezi Družbe sv. Ćirila i Metoda prodavaju se po svim našim dućanima, a mjesna će Podružnica raspačavati preko blagdana dopis- nice u korist Družbe. Ko prilikom blagdana želi darovati Družbi, može dati g. Milanu Goszi u Štampariji Dr. De Giulli i dr. gdje će dobiti i odnosnu primnicu Bogišićev spomenik. Pišu nam iz Cavtata: Ovdje se već radi i pripravlja za proslavu otkrića spomenika velikom hrvatskom i srpskom aauče- njaku Dru Baldu Bogišiću. Otkriće spomenika biće mjeseca aprila 1914. Spomenik već radi mladi talentovani kipar g. Pero Pallavicini, a kip će svojom monumentalnosti zgodno karakterizovati veliko životno djelo blagopokojnog Bugišića. Za podignuće spomenika do sada je sakupljeno samo 6000 kruna, a troškovi oko spomenika šu mnogo veći. Molimo sve rodoljube i štovatelje velikog Bogišića, da doprinesu sa svoje strane štogod za ostvarenje naumljenog djela; kojim će se maš narod donekle odužiti sjeni našeg velikog ua- učenjaka. Iz Sokola. Sutra je u našem Sokola domaća zabava. Početak u 5 sati po podne. Preporučuje se članovima prednjačkog zora te članstvu, da redovito i što brojnije pohađaju vježbe. Dubrovnik“. U zadnji četvrtak Dubrovnik nije mogao da izađe radi postojećeg spora među vlasnicima štamparija 1 slagara. Uredništvo ,Dub- rovnika“ javlja nam, da će list teško moći da izide i naredne sedmice, ako se međutim ne pro- mjene sadanje prilike. Ureduje se njemački! Prijavljaju nam s pouzdane strane, da s& na mjesnom k: om sudu, odio II., ureduje čujte — njemački! Kažu nam, da je takovih slučajeva bilo nekoliko, gdje se je na njemački napisane podnesko stranaka odgovaralo njemački, pa i peki pozivi strankema da su se slali njemački. To je protuzakonito sva- kako, a da i ne spominjemo jezičnu naredbu od 26/4 1909. Ako je to prevelika uslažnost ili rev- nost, poručujemo onomu koga se tiče: pas trop de zile. Ovakove anomalije iznosićemo bez obzira, da stanemo na put svakomu (pokušaju uvađanja njemštine. O tome već govorimo danas na dru- gome mjestu. Diletanske predstave. Prošle nedjelje pri- redili su mjesni diletanti drugu operetnu pred-