Strana 2 azmmmitamttemzmtrtmnmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmnnnni sku stolicu grof Miroslav Kulmer ili grof Stjepan Erdody. — Još samo malo dana, pa ćemo i u tome biti na čistu. Austrijska vlada pomaže Dalmaciju. lia- zne novine donesoše vijest, da je austrijska vlada za pobijanje oskudice i siromaštva u Dalmaciji, doznačila dalmatinskom namjesni- štvu pol milijuna kruna potpore i suviše da je odredila osnovanje jedne zaklade od 100 tisuća kruna za promicanje ribarstva. Ne- znamo, da li ova vijest odgovara istini, nu sve i kad bi bila istinita opet sumnjamo, da bi od svih ovih potpora morala Dalma- cija imati kakve koristi. Ima godina i go- dina da čitamo, kako vlada dava na stotine hiljada potpore Dalmaciji za njeno ekonom- sko ojačaje ali plodove tih potpora nikako nemožemo da bilježimo. Možda će vlada i sada dati ovo pol milijuna, pak će se ' taj novac i opet uložiti na dojakošnji način u radnjama na kninskoj glavici, na Vrani i u svim onim poduzećima, koja su onako lijepo Wila ilustrirana tijekom poznatog procesa u Zadru. Nije dosta davati miljune za Dalma- ciju, već te milijune treba uložiti i potrošiti za Dalmaciju, a ne davati ih na rasp0- loženje pojedinim birokratima, da s njima raspolažu po miloj volji. Da se Dalmaciji pomogne, treba u prvom redu uvesti reda u njenu upravu, za koju se, počam od slu- čaja Posaveca pak sve do afere Milaša do- kazalo da je jako jako bolesna i neureqna. Eto polja, na kojemu treba najprije kočiti i orati. Sastanak u Splitu. Pišu nam iz Splita: Inicijativom g. Mate Jankova, imat će ov- dje odaslanici trgovačkih i obrtničkih za- druga, kao i komore, sastanak sa narodnim zastupnicima iz Splita, da se dogovore glede slabih ekonomskih prilika Splita usljed vla- dina nemara. * Za obrazovanje među pomorcima. Čujemo da su nekoji lučki činovnici u Dalmaciji došli do vrlo 'sretne misli, da pokrenu za- jedničku stručnu kolajuću knjižicu. Poslali su za to molbu na pomorsku vladu, koja će ju sigurno uvažiti, jer treba da i njoj stoji na srcu, da lučki činovnici budu što više izobraženi u svojoj struci. CRVENA HRVATSKA“ Zasijedanje pokrajinskih sabora. Ovoga mjeseca imali bi se sastati na zasijedanje austrijski pokrajinski sabori. Po svoj prilici bit će sazvan i dalmatinski sabor. Sabori će -zasijedati do konca veljače, kada će se opet otvoriti parlamenat, a i delegacije. Ovo vrijeme, što ne radi carevinsko vijeće, vlada će upotrebiti u pregovore sa pojedinim parlamentarnim krugovima, e da _po moguć- nosti stvori radnu većinu za: parlamenat. Pred prikaz nove osnove za pobofišicu učiteljskih plaća. Ničiji se stališ ne hvali više nego uči- * teljski, a na ni jednom se hotimično, pa moguće i sa strane samog predstavništva zemlje, više ne špekulira nego na učitelj- skom. Evo baš, sada stižu glasovi, da se u osnovi radi, kako bi se starim učiteljima dala priličita povišica u plaći, a mlađima vrlo malo. To je najprostija i najsebičnija špekulacija, jer u svakom staležu na svijetu ima više starih ljudi nego li u učiteljskome, a kad se ,starim“ učiteljima povisi plaća, to će reći, da se ta plaća nije povisila uči- teljstvu već tek jednoj dvadesetini sveuku- pnog stališa — a tizim ie, misle mudraci od osnove, vuk sit i koza cijela. A ije li to pravo, da od Boga nađu!? Koliko će učitelja i učiteljica baš zato izgu- biti život, jer su u mladosti svojoj patili gore nego li ikakvi pustinjaci i isposnici, koji biše čudan boj samo s nevidljivim vra- gom, dok učitelji vode borbu sa živim vra- šćićima, zapušteni, osamljeni, gladni i žedni. Rađe danas jaje, nego sjutra kokoš“, kaže naš narod, pa i mi tražimo da povi- šica učiteljskih plaća, mladima i starima, bude jednaka, a ne da se onako nepravedno kriomčari. I zadnji je put sastavljač osnove špe- kulirao, kad su uveli nekakve ,,plaćevne ra- zrede“ i to prvi nakon 10 godina osposo- bljene službe, a drugi nakon 20. 'Toga u Bosni ni u drugim zemljama nema. Mi pi- tamo da se i ta špekulacija ukine, a mjesto nje da se prve 4 petogodišnjice povise na 200 K, a druge 2 na 250 K. To je prave- dnije, jer je manje špekulantski i jer će se Broj 2. === ———m=——mz—m—m=maam m um =_=m mmm =mm=mmmm————m——m——m—=—m= na taj način više učitelja, pa i prije okori- stiti, dok mnogi učitelj prije onih nesretnih. ,razreda“ — kako kaže puk — ode piti vodu ležeć nauznak“. Štogod osnova za poboljšicu učiteljskih plata bude šira i zapletenija, to će biti gora i nepravednija i nek se naprosto odsječe kolika je temeljna plaća za učitelje bez is- pita osposobljenja, a kolika za one, s ispitom. Zatim, kako rekoh, neka se namjesto onih špekulantskih ,plaćevnih razreda“ podignu petogodišnjice na 200, dotično 250 K kao i u drugim zemljama. Ako li pako kraljevina Dalmacija nije najkukavnija zemlja pod ne- bom, nek i ona kao i susjedna Bosna pa i druge pokrajine, uvede četverogodišnje do- plate. Ta i drugi službenici imaju ne samo četverogodišnje već i trogodišnje i ako im je služba puno lakša i zdravija nego učiteljska. Pa napokon ako pokrajina jur hoće špekulirati na učiteljstvu, nek bar špekulira malo praktičnije. Pošto učitelji mladi ulaze u službu, a iz nje pa i sa svom pensijom izlaze kad im bude 50—935 godina, zašto ne bi mogli zavesti još jednu petogodišnjicu jer šest njih iznaša 30 godina, da je još jedna, eto svih 35. Na taj bi način mnogi učitelji ostali još koju godinu u službi, po praznim školama ne bi miši šetali, a zemlji bi bilo korisnije platiti jednu petogodišnjicu, nego jednu čitavu plaću mlađem učitelju. Također bilo bi pravo i pošteno, da se one dvije godine ispred ispita osposobljenja računaju i u doplate, a ne samo u inirovinu, jer su nam onu jednu. godinu odnijeli. Prošle godine nije ni trećina učiteljskih kandidata ušla u učiteljsku služdu, već u druge unosnije, gdje se makar počinje pro- stim pisarom. Svakih ispita zrelosti mnogi učitelji polagaju ispite na gimnaziji i realci, te se opraštaju sa selom i učitelskom kari- jerom. Sad se pako mnogi spremaju iskočiti u Bosnu i Istru, te će naše i onako velikim brojem puste škole, ostati i pustije, pa dok sve zemlje idu u školstvu naprijed, samoj je Dalmaciji od Boga ili od njezinih pred- stavnika kao suđeno, da u razvoju školstva slijedi metodu raka ... Stevan Narin Nichašlit: L' Age dangeremx. Texte Francais de M. Pr6vost. Reklama, koja se od više vremena bavi s romanom danjske spisateljice Karin Mi- ehačlis: ,L' Age dangereux“ (Pogibeljno doba) prinukovala me je da pročitam tu knjigu. Djelo po sebi draži žensku znatiželjnost, jer je pisano ženskom rukom za gospođe, koje su navršile četrdeset godina. Čin je u sebi sasvim prost. Elsie Lind- tner kad navrši 42. godinu i zabaštini ne- koliko novaca, odijeli se od imućnog muža, kome je do tada bila vjerna. Ona se sud- beno rastavi s njim bez ikakvog razloga, samo je na to nagnalo ,pogibeljno doba“ i pođe da žive u jednoj osamljenoj villi sa dvoje žensko služinčadi. Tu villu sagradio joj je neki inžinir, koji je zaljubljen u Elsiu, ali ga ona odbija, jer je puno od nje mladi. Elsiu ;u samoći napada čama, ona sanjari i piše Journal“, u kome bilježi sve misli i pisma, što šalje prijateljicama ; ali nakon go- dinu dana oćuti da joj ta samoća škodi zdra- vlju i živcima i tad nakani “ pozvati k sebi onog mladog inžinira. U pismu otkriva mu, da ga odavna ljubi i ispovjeda mu skoro sve najtanje misli izjavljujući, da je od ma- lenih nogu hlepila samo: za blagostanjem i za to da se je udala za imućnog Lindtnera. Tako nam odmah danjska spisateljica predočuje baš samu protagbnistu kako žen- sko biće bez ikakve idealnosti. Mladi ingenieur dođe odmah sutra dan po pozivu; ali čim ugleda Elsiu, zapne mu riječ na usnama, jer je Elsie u godinu dana odebljala i postarjela, Ona se stavi zašto je mladić zabunjen i nakon ručka, preko kojeg su obojica mučala, zamoli ga, 'da je ostavi a on je isti čas posluša. Elsie razdražena i potištena, nakani uteći se k mužu i pozove ga u villu, ali netom pošalje list, stiže joj muževo pismo, gdje joj naviješta, da se je oženio (djevojkom kojoj je 19 godina. To je razljuti, ali u svome pismu ona se ne žali mužu, već mu ironični čestita, da je on staman čovjek uzeo mladu djevojčicu i želi mu mnogo djece, Nakani pak zapu- . stiti ,villu bijelu“ i nekoliko vremena pu- tovati. sa svojom sobaricom. # Knjiga je vještački pisana. Gdje i gdje nije dosljedna, no ističe se ženskom razbo- € ritošću i ženskim mišljenjem. Opisa ima. malo, ali je zanimiv opis ,ville“, gdje po- više sobe za spavanje nema krova, već sta- kleni pokriv, tako da Elsia ima nad glavom nebeski svod, sad vedar sad maglovit; a kad i kad je taj čudni krov pokrit bijelim platnom — snijegom. Elsie bavi se mislima i djelima sv6jih nekadašnjih prijateljica i predstavlja ih takom iskrenošću, da ne znaš ljubi li ona ili mrzi te svoje prijateljice. Ta, recimo ženska ,,smotra“ uništuje ugled žen- skinja, pak čitalac, ako je žensko lice, kao da ne će da se uvjeri da ima takovih žena, te odbija te čudne pojave povodu ili danj- skog podneblja ili pretjerano uzdrmanim živ- cima, radi fizičkog stanja ,pogibeljne dobi“. Evo tri tipične slike Klsienih prijate- ljica : Magua Welmann progoni ob noć muža, - umnog čovjeka mirne naravi, jer ne odgo.