Broj 5. _—mmm—————————————————————————— ———————————— Vlaho, Zuviteo Mlloš; Rusko Ivo, Stanković Melko, Šutić Niko, Fantić Antun, Kolić Pasko, Standinger Antun, Končina Anđelo, Nadramija Ivo; Femić Mirko 0:50 K: Uspjeh Iva Vojnovića u Zagrebu. U petak na večer čitao je, naš sugrađanin conte Ivo Vojnović u glazbenom zavodu u Zagrebu “svoju novu dramu ,Gospođa sa suncokretom“. Kod nastupa je bio burno pozdravljen od općinstva. Dvorana glazbenog zavoda bila je dupkom puna biranog općin- stva. Nakon svakog čina. opetovali su se burni aplauzi. Vojnović je čitao svoje djelo sa puno temperamenta. Predan mu je lovor vijenac i kita cvijeća u srebrenoj vazi. Doprinosi za našu muziku. Kako je bila velika zima, to mnogi nijesu došli na zabavu naše muzike. Uslijed toga su poslali svoj doprinos na korist muzike. Upo- zorujemo svu gospodu, koja se još nijesu sjetila, da to učine čim prije, jer će piek- sutra dvojica članova uprave ići s listom od jednoga do drugoga. Novac se može poslati na uredništvo našega lista, ili na gosp. Luka Bogdana ili na gosp. Pera Or- tolani. Do sada dopriniješe slijedeća gospoda ; K 20: obitelj Čurlica; po K 10: Dr. Pero Čingrija, Dr. Milo Katić, Dr. Luko Dražić, obitelj pl. Mirošević-Sorgo, uprava srpske muzike, Đuro N. Sessa, Kesovija Mato, Drašković Đoiđo, Grisogono Ivo; po K 5; Puljućević Andro, Kastropil kap. Ivo, Gan- dini Josip, Rakić Adolfo; K 4: Miročević Tomo; K 3: Vicko Markovinčić i obitelj po K 2: Gazzari monter elektr:ke, +Šutić Niko, Bogdan Vlaho. Ugledali se i drugi. Jagma za ,Kunduricom“. Čim je u subotu izišla ,Kundurica“, bila je u pra- vom smislu riječi razgrabljena. Prva naklada od 500 komada već je u 3 sata poslije podne bila potpuno rasprodana. Odmah se priredila druga naklada. Ko je još nije ku- pio, neka se obrati na Štampariju De Giulli i dr. na Stradunu. Tu ima još nekoliko primjeraka u zalihi. Srđ se snijegom okitio. Poslije onog žestokog vjetra, došlo nam je taman jučer pravo sniježano vrijeme, Jučer po podue poslije 4 sata počele su padati sitne pahu- ljice snijega. Jutros pak nam osvanuše Srđ, Bosanka i Žarkovica okićeni. djevičanskim_ bjelilom. Od noćas pada snijeg pomiješan sa kišom. Zima traje dalje. Pristašama i prijateljima. Kto je nova godina započela, a mnogi naši pretplat- nici nisu još za ovu godinu obnovili pretplatu. Ima ih još nekoliko, koji nisu podmirili duga ni za prošlu godinu. Mi ovim upozo- rujemo sve naše predplatnike, da to još tekom ovoga mjeseca svakako učine, jer ćemo sa prvim februara bezuvjetno obu- staviti šiljanje lista svakomu, tko nam una- prijed ne pošalje predplatu, a stare ćemo pak dužnike predati našem odvjetniku, da ih sudbeno prisili na ispunjenje njihovih dužnosti. Ovom prilikom napominjemo, da nije dosta biti pretplaćen na list već ga treba širiti među prijeteljima i pristašama. Čali smo sa više strana pohvale i priznanja, ali smo dobili pretplatnika malo više. Treba pak uvažiti, da smo mi upućeni na sami : sebe te da nemamo nikakvoga fonda. Neka ovo drže na vidu naši pristaše i prijatelji I ,CRVENA HRVATSKA“ Ogobito sada, kada je državno odvjetništvo uzelo posao za glavu, da nas progoni raz- nim neosnovanim zapljenama i globama. To donosi samo velikih troškova. Naš list je jedini ovdje na jugu neodvisni hrvat- ski list, koji objektivno prati prilike te ne gleda u brk nikoga. Osobito treba podupi- rati sada naš list, koji je podigao zastavu slobodnog liberalizma u doba. kada se crne aveti klerikalizma dižu i prostiru, da i na- dalje drže naš narod u tmini i neznanju. Proti ovomu treba da se svi borimo. Mi od borbe nećemo odustati, ve« ćemo neustra- šivo goniti naprijed. Da ta borba bude bolja i uspješnija neka nas prijatelji i pris- taše čim izdašnije podupri pretplatom, jer će tako imati jedan pravi trvatski neodvisni list ovdje na jugu. Sjednica općinskog vijeća držat ćav sea nedjeliprdsna godintiera JAL? upozo- rujemo sve naše predplatnike, da to još: tekom ovoga mjeseca svakako učine, jer ćemo sa prvim februara bezuvjetno obu- staviti šiljanje lista svakomu, tko nam una- prijed ne pošalje predplatu, a stare ćemo. pak dužnike predati našem odvjetniku, da ih sudbeno prisili na ispunjenje njihovih dužnosti. Ovom prilikom napominjemo, da nije dosta biti pretplaćen na list već ga treba širiti među prijeteljima i pristašama. Culi smo sa više strana pohvale i priznanja, ali smo dobili pretplatnika malo više. "Treba pak uvažiti, da smo mi upućeni na sami sebe te da nemamo nikakvoga fonda. Neka ovo drže na vidu naši pristaše i prijatelji osobito sada, kadt je državno odvjetništvo »uzelo..posao..za..glavu, d$, nas_progoni raz- nim neosnovanim zapljenama i globama. To donosi samo velikih troškova. Naš list je jedini ovdje na jugu neodvisni hrvat- ski list, koji objektivno prati prilike te ne gleda u brk nikoga. Osobito treba podupi- rati sada naš list, koji je podigao zastavu slobodnog liberalizma u 'doba. kada se crne aveti klerikalizma dižu i prostiru, da i na- dalje drže naš narod u tmini :i neznanju Pohvalno. Ugledr obitelj Antuna Li- nardovich da počasti, uomenu blagopokoj- noga g. Luka Radulovi položila je u fond Zakloništa Domus Chri: K 20. Prigodom smrti gw. Luke Radulović udjelila je mjesnom djeem zakloništu ugl. obitelj Deanović K 10 ugl. obitelj prof. Gjivoje K 8; ugl. obitć prof. Bujas K 8: Različite vijesti. |. Bijeg anarhiste". 1, Hajdenova. U Sofiji je sve službene lugove iznenadila vi- jest da je opasni anarkt Vladimir Hajde- nov, rodom iz Maćedoje, koji je 1908. go- dine pokušao da ubij kralja Ferdinanda prilikom otvaranja Solnja i zato osuđen na šest godina robije, bj liko dana iz plovdivazajedno sa jednim svojim drugom, Nikol Pulijevom. \ je mreža gonilaca Po najnovijim jicajskim izvješćima Slavni bjegunac uspji je da se provuče kroz potjere i da se Sepa planine Rodope a njegovi.drug Pulijeluhvaćen je u selu Lilikovu. | | Strana 3. MRHISINENINSSENEE EE EE ummmtemsmmmmmmRmsu Gonioci ovoga anarhiste teško ga mogu učiniti išta, jer su rodopski klanci u ovo doba prosto neprohodni. Iskazu Pulijeva, da je. Hajdenov pao u jednu provalu i sigurno poginuo, policija ima puno razloga da ne vje1uje i zato će raspisati veliku nagradu za onoga tko Haj- denova uhvati ili ubije. Mnogi misle da se Hajdenov već nalazi u Maćedoniji. Uspomene gospođe Steinheil. Već dugo vrijeme nije se čulo govoriti o gospođi Steinheil. Sad je ona opet oživila jednim pismom engleskoj novini, u kom javlja, da će objelodaniti svoje uspomene, a u kojim će govoriti i o Delcassću, Fašodi i Felixu Faure. Jedna novina pridomjećuje, da bi gospođa mogla odkriti tajnu smrti svoga supruga. s Krađa tajnih. spisa. Iz Petrograda javljaju, da su po nalogu terorističke stranke ukradeni mnogobrojni tajni spisi kod ravna- telja uza. 'Tako će teroristi saznati, gdje su internirani državni zločinci. U vladinim kru- govima vlada uslijed toga velika zabrinutost. Lijet nad oceanom. Iz New-Yorka ja- vljaju, da će aviatičar Hugh Robinson, koji se nalazi sa svojim biplanom konstrukcije Curtiss, na parobrodu Amerika, na putu spram New-Yorka, u blizini američke obale, uzletiti sa parobroda i tako poslijednji odsjek svog putovanja izvršiti na aeroplanu. Spu- stit će se u kojem javnom parku New-Yorka. Sreća princa Danila u Monte Carlu. » Budapest Hirlap“ donosi vijest s Cetinja, da je crnogorskog princa Danila poslužila sreća u igri u Monte Carlu. Pripovijeda se, da je dva puta banku ispraznio i povukao uložak od 700.000 franaka. Princ Danilo je s mjesta odaslao dobiveni novac svome ocu kralju Nikoli na Cetinje. S druge se strane govori da ta vijest ne odgovara istini jer da se priac Danio nije ,u opće ni makao s Cetinja. Tajanstvena brava. Tehnika sviju vrsta tako je već danas flapredovala, te so općenito veli, da nema tako neobične mašte, koju ne bi bilo moguće u zbilji provesti i ostvariti. Tako je jedan američki inžinir, očito pod dojmom one priče iz ,Tisuću i fedne noći“, gdjeno se čarobna pećina sama otvara na riječi ,Sezame, otvori se!“, konstruirao čarobnu bravu, koja se tek. onda otvara i to sama od sebe, kad se u bravu kažu riječi, koje su na gramofonskom cilindru označene i to jednim stanovitim tonom. Neka vjeruje tko hoće! Koliko ima židova na svijetu ? »Nature“ donosi ovaj statistički pregled ži- dova cijeloga svijeta. Po tome ima na cije- lom svijetu 11,817.783 židova. od kojih naj- veći dio 9,942,266 živi u Europi. U Ame- rici ih ima 1,894.409 u Aziji 622.635, u Africi 341.867, a u Australiji 17.106. Najviše ima židova u Rusiji: 4 milijuna 110.548; u Austriji 1,224.809, u Ugarskoj 851.378, Njemačkoj 607.842, evropskoj Turskoj 282.277, Rumunjskoj 238.275, Engleskoj 105.988, u Francuskoj ih nema ni 100.000, u Italiji samo 62.115. Od velikih . gradova imade najviše židova Newyork; 1,062.000, Varšava 204,712, Budimpešta 186.047, Beč 146.926. London 144.300, Odessa 138.935, Brooklyn 100.000, Berlin 98.893, Lodz 98.671, Chicago 80.000. Solun i Philadelphia po 75.000, Pariz 70,000, Carigrad 65,000, Wilna 63,841, Amsterdam 59.065, Jerusolim 35.000, Lavov 44.258 itd. e m sra ZI A OI sz aičati i ripa