Strana 2. - CRVENA HRVATSKA“ Broj 8. svršava sa poklikom: Živio N jegovom Veli- čanstvu. Na to je uzeo riječ novi namjesnik i izrekao govor, koji donosimo na uvodnom mjestu. Tim je svečana otvorna sjednica dalmatinskoga sabora završena. Treba spomenuti, da pravaški zastupnici nijesu prisustvovali ovoj sjednici. Promjene na hrvatskoj vladi. Javlja se, da će novi ban Slavko pl. Cuvaj :ponuditi podbansko mjesto D.ru Vladigira Nikoliću zemunskom. — Veliki župan u Osjeku Fran Kukuljević-Sakcinski podao je demisiju. Od- stupiti će također još nekoliko velikih žu- pana. — Izbilo je novih incidenata, Jrama kojim izgleda, da bi novi ban imao nado- vezati svoje prekinute veze sa nekim biv- šim frankovačkim kaponjama. Vijećanja koalicije u Zagrebu. Uslijed pro- mjene na banskoj stolici pozvane su sve centralne organizacije hrvatsko-srpske koa- licije na konferenciju. Obdržavat će sjednicu eksekutivni odbor kao i plenum saborskoga kluba. Resultat ovih konferencija očekuje se sa velikom napetošću tim više, što su Dr. Nikolić i Dr. Medaković ovih dana boravili u Beču i po svoj prilici stupili u dodir sa tamošnjim političkim faktorima. ii I Pismo iz Arbanije. Preveza, 15/1. 1912. Poštovani gosp. Uredniče! Evo, da se i ja s Novom Godinom iz ovih krajeva javim. Pitat će mnogi, kakvo je stanje tamo na Balkanu i hoćemo li ovog ljeta još štogod čuti? Sad se baš : stvari nekako utišale ali to predmijeva na oluju. Amo, tame gdjegdje zaplamsa iskra pa se ugasi, dok ne planu sve iskre ko iz varnice pa će da upale čitavu okolinu. Sni- jeg je velik pao, gore i putevi su zatrpani nije: baš zgodno vrijeme četovanja. Ali ipak to ne smeta, da se po Macadenoji pojave komitetske . čete pa podmeću pod tračnice bombe, da poleti čitav vlak u zrak. Amo tamo, sukobe se čete va nastane ljut okršaj dok nekoliko glava ne poljubi zemlju. U J. Boglić: Crtice opće patologije, Kroz moje mnogogodišnje službovanje kao župnik među narodom, veće sam puta promatrao čovjeka, u njegovim vanjskim i unutrnjim bolestima, bijedama i nevoljama. U tu sam svrhu stao temeljito proučavati čovječji ustroj t. j. anatomiju zatim fiziolo- giju, što sam i prebrdio kod kompetentnoga > foruma, p& su mi dobro poznati svi čovječji unutrnji djelovi sa njihovim funkcijama. Pri učenju pojedinih djelova, obazirao sam se na ono, što čovjek katkad hotimično, a kat- kad nehotično čini i radi na njihov zator a svoju štetu. Tu sam vidio, da mnogi\bes- pametno postupaju protiv sebe i svoga zdra- | vlja. U kratko: Čovjek tako fino, delikatno, | i čudnovatiim skladom ustrojen, na prvi po- gled rekbi, da je svaki dio njegova tijela napose, a ipak stadeš li promatrati te dje- love, svaki je međusobno spojen, prepleten, ispriječan, sa posebnim djelovanjem, a sve svezano, uređeno preko tankoćutnih žila i žilica glavnih i ih, i sve se međujse potpomažu, te imas veliki stroj, zgradu čovječjega tijela, dajuć istomu život, opsta- 9 . I Epiru je sada rekbi mirno ali se u to Turci ne uzdaju, već šilju vojsku na sve strane. Sva mjesta blizu granice grčke natrpana su vojskom i snabdjevena živežem za mnogo godina. Ali u Albaniji počeli su se duhovi podizat. Nedavno su se po drugi put vojnici pobunili protiv oficira. kojima je napokon pošlo za rukom, da ih nekako umire. Da bi zapriječili u proljeće — najbolje doba za bunu Malisora — ikakav ozbiljniji preokret u Albaniji, odašilju Turci velike odjele vojske i svaki najmanji znak nezado- voljstva nastoje, da u početku uguše. Po svim znakovima ni prilike u Carigradu ni- jesu najpovoljnije. Mladoturci se još drže, koliko mogu, te je zato došlo do buke u parlamentu a po najnovijim vijestima regbi, da je u Carigradu buknula “buna i da sta- roturci jurišaju na Carigrad. Ali se ipak ne može postaviti mnogo vjerojatnosti u te vijesti. U ostalom pokrajine su mirne. Bojište u Tripolitaniji bilo je do nedavno gotovo nepromijenjeno. Pojedina čarkanja, slabih navala, zarobljenja bilo je na pfetek. Tom su uzrok velike oluje i nevremeta. U zadnje doba po vijestima iz Carigrada Enverbeg okoristio se zlim vremenom i po- kušao je, da navali na Bengazi. Bitka je bila žestoka, Junački se je borilo s obiju strana. Talijani i ako iznenađeni ipak pri- rodnom hladnokrvnošću odbiše napadaj, a Arabi poznatom hrabrošću i žestinom baciše se na talijanske redove te se najposlije po- vukoše. Bojno tle bijaše pokriveno brojnim mrtvacima. Ne će biti poginulo 800 Talijana kao što vele Turci ali ni 20 po talijanskim novinama. Kasnije se ponoviše omanje na- vale. Turci su ozlojetleni na Englesku vladu koja im je u Egipta zaplijenila mnogo mu- nicije pa i dva zrakoplova, sve to određeno za Tripolis a to ona radi, eda bi prisilila, da joj Turska poda kakvu koncesijn u bag- dadskom pitanju. Istraga eda.se otkrije ubo- jica biskupa Emilijana i kazne krivci, koji su učestvevali u pokolju u Štipu, ostade bez uspjeha. Bugari su veoma ozlojeđeni na nečuveni postupak Turaka u Macedoniji te se govori amo, da se Bugarska potajno nak; taj čovjek velim tako fino ustrojen, iz- ložen je svakojakim naprijateljima. Svaki jad na nj napada. Guraju ga u očaj ne samo unutrnji' đa li vanjski elementi, Mnogo puta n. p, primoran je da živi u pokvarenomu ambijentu, ubojitomu zraku, promjeni atmo- sfera, nadodaj još, zločesto hranivo, duhan, alkohol, prijevarne nade, razuzdanost života, razne otrove, mijasme, i parasite, priljepči- vosti, moralni utisci dnevnih događaja, i društvenih odnošaja itd., sve je to, da večera udruženo da čovjeka sruši. Svi su ovi ne- prijatelji pa i drugi jači od čovjeka; a ipak! čovjek se često puta slijepo izlaže tim ne- prijateljima, srće u hiljađu pogibelji i sebe upropašćuje malo po malo. Obzirom na to zaključio sam, da nijedan čovjek nema sa- vršeno zdravlje, nego tek relativno. Ovaj me zaključak ponukovao da. se svojski za- uzmem kroz vrijeme svoje službe, dapače smatrao sam kao dužnost, da čovjeka pot- pomožem ili dajbudi zapriječivam donekle nje. govo brzo propadanje. Nijesam uskratio bilo riječi, ili savjetom, da opominjem u opće ili pojedine u raznim prigodama na pažnju zdravlja i života. Ovaj me je, da tako rečem, narasmjer između čovječjega organizma, naoružava te da kani ovog ljeta navaliti na' Tursku. Kretskoj akciji doskočila je mudra Grčka. Buduć da nije u stanju, eda se sama ogleda s turskom vojskom a ne 'nalazeć sada zgodnim vrijeme, grčka vlada zapriječi dola- zak kretskih poslanika postavivši im pet dnevnu karantenu. 'To je proizvelo nekakvo neraspoloženje među turskim Grcima koji su se boljemu nadali. A i na granici Crno- gorskoj miče se turska vojska. Sa svih strana oblačno, lako da udari munja. U najnovije doba počela je opet kolera da hara. Tako imademo nekoliko slučajeva u Janjini, ali Turci govore, da to nije ko- lera nego nekakva druga bolest u trbuhu. Svakako je to, da se ne poduzimlju nikakve važnije mjere, da se odijele zaražena mjesta od drugih tako, da je lako, da se zla bo- lest u brzo na daleko raširi. Do viđenja i uz pozdrav. rk. oarapimitmmmuastamm ini Naši dopisi, Trsteno, 25. siječnja. (Na pisanje , Prave“). Čitamo u »Pra- voj“ dopis iz Trstenoga o zapuštenosti cr- kve sv. Mihajla Arhanđela i bojazni, da će propasti ona vrlo znamenita slika, što se nalazi u istoj crkvi. Da je crkva zapuštena, da se može od časa do časa srušiti, slika ovlažiti i tako za vazda propasti, to na ža- lost i mi s ogorčenjem priznajemo. : Nego uredništvo , Prave“, dotično nje- zini nadahnitelji, primjećuje i govori da bi najbolje bilo, da znamenita slika bude pre- data stolnoj crkvi u Dubrovniku. Tu se »Prava“ malo zalećela i dosta posjekla. Mi slike ne ustupamo iz Trstenoga nego] odlu- čno tražimo, da se vrše oporučne odredbe dobročinitelja Stanića. Poznato je, da je opo- ručitelj Stanić ostavio na dušu »zboru du- brovačkih popova“ crkvu sv. Mihajla sa sli- kom i velike glavnice, da tim upravlja i crkvu uzdržava. Po toj oporuci crkva bi morala imati svoga kapelana, imala bi se djeca sela u nauku poučavati, otkupljivati robovi i crkva popravljati. Trošak taj mo- rali bi pokriti prihodi glavnica. No mi dan- danas ne vidimo toga ništa, nego eto pišu, sustava i njegovih neprijatelja potaknuo, da uz "ostale svoje dužnosti, počmem ozbiljno na temelju pozitivne znanosti medicine, razne prakse sa vještacima, pa saslušanja, te po- hađanja lokala patnje razmišljati o ustuku ; nipošto da usvojim liječnička prava jer me stališ veže, ili njihove sposobnosti, ili da ma bilo u čemu njima štetujem, ili omalovažim rad pojedinih nego jedino da kao župnik među narodom, budem ako i zeru kadar savjetovati bolesnike u faznim pri- godama na ozbiljnu pažnju zdravlja i života, a po gotovo kad se čovjek razboli, i da mu pružim u zučetoj nemoći prvu pomoć po dužnosti, do ljekareva dolaska. Mislim da me zato ne će niko objediti, uzurpacije li- ječničkog zvanja i zloporabe radi. Poznat je naš seljak. Teško da on.u nemoći dobavi ljekara ; na ako mu župnik koji i malo shvaća stvar u pomenutoj struki reče ; treba ljekara, on će ga dobaviti, Istina: mnogo je puta teško siromašnomu seljaku da dobavi iz da. leka ljekara, ali ako nije u stanju za u bolnicu, on će se žrtvovati moleć drugoga za pripo- moć u nevolji. A to mogu posvjedočiti, Kroz vrijeme svoje službe imao sam silesija pri- goda, pri kojim, da nijesam uputio bolesnika